Ignjatović, Marija

Link to this page

Authority KeyName Variants
076b70bc-7584-4646-a20d-482b2f327f80
  • Ignjatović, Marija (3)
Projects

Author's Bibliography

Trichinella infection in Serbia

Vasilev, Saša; Mirilović, Milorad; Ignjatović, Marija; Milakara, Emina; Mitić, Ivana; Plavšić, Budimir; Plavša, Dragana; Bošković, Tamara; Vasilev, Dragan; Karabasil, Nedjeljko; Sabljić, Ljiljana; Ilić, Nataša; Živojinović, Milena; Sofronić Milosavljević, Ljiljana

(Veterinarska komora Republike Srpske, 2022)

TY  - CONF
AU  - Vasilev, Saša
AU  - Mirilović, Milorad
AU  - Ignjatović, Marija
AU  - Milakara, Emina
AU  - Mitić, Ivana
AU  - Plavšić, Budimir
AU  - Plavša, Dragana
AU  - Bošković, Tamara
AU  - Vasilev, Dragan
AU  - Karabasil, Nedjeljko
AU  - Sabljić, Ljiljana
AU  - Ilić, Nataša
AU  - Živojinović, Milena
AU  - Sofronić Milosavljević, Ljiljana
PY  - 2022
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2486
AB  - U Srbiji trihineloza je jedna od najznačajnijih zoonoza koje se prenose hranom. Prvi izveštaj o nalazu kod svinja je iz 1918. godine, a prvi slučaj kod ljudi 1923. godine u Zemunu. Detekcija prisustva trihinele je prvobitno vršena trihineloskopijom. Od 1984. uvedena je veštačka digestija. Savremeni sistemi proizvodnje svinjskog mesa, mere kontrole, metoda veštačke digestije eliminisali su meso svinja sa velikih farmi kao izvor trihineloze. Prvi put u Srbiji Nacionalna referentna laboratorija za trihinelozu (NRLT) organizovala je 2017. godine kontrolu kvaliteta rada za detekciju larvi trihinele u mesu metodom magnetne mešalice (MSM). Svi učesnici (veterinarski instituti) uspešno su prošli testiranje. Članovi tima NRLT napravili su (2019. godine) novi cELISA test za otkrivanje infekcije trihinelom kod životinja i ljudi i Svetska komisija za trihinelozu ga je prepoznala kao koristan za međunarodnu upotrebu. Epidemiološki podaci iz poslednjih decenija ukazuju da je broj obolelih ljudi kao i broj zaraženih životinja značajno smanjen. Svinjsko meso je godinama najčešći izvor infekcije ljudi u Srbiji. Slučajevi se javljaju u porodičnim epidemijama i rizik je povezan sa konzumacijom svinjskog mesa u kome se nalaze larve Trichinella, a uzgajaju se bez primene higijenskih pravila i životinje nisu veterinarski testirane (epidemija u Obrenovcu i Parizu, Francuska). U većini slučajeva T. spiralis je bila etiološki agens infekcije, ali smo u 2016. godini imali veliku epidemiju izazvanu konzumacijom mesa divljih svinja koje je sadržalo larve T britovi (Čajetina, 123 osobe). Važno je: 1. Lovce i potrošače mesa svinja i mesa divljači u Srbiji edukovati o riziku u vezi sa konzumiranjem neproverenog mesa. 2. Kontrola sistema kvaliteta kod veterinarskih subjekata koji rade testiranje na prisustvo larvi trihinele u uzorcima mesa, kao i redovno učešće u PT.
AB  - In Serbia Trichinellosis is one of the most important foodborne zoonotic diseases. The first report of swine infection was in 1918 and first human case was in 1923. From 1984 artificial digestion was adopted for use in preventing human trichinellosis. Modern pork production systems, implemented control measures, artificial digestion method have eliminated farm pork as a source for trichinellosis. For the first time in Serbia National Reference Laboratory for trichinellosis (NRLT) organized in 2017 proficiency test (PT) for the detection of Trichinella larvae in meat by Magnetic Stirrer Method (MSM). All participants (veterinary institutes) successfully passed the testing. Members of NRLT team made (in 2019) new cELISA test for detection of Trichinella infection in animals and humans and the ICT recognized the test as useful for international use. Epidemiological data from the last decades indicate that the number of human cases as well as the number of infected animals has decreased significantly. Over the years, pork was the most frequent source of human trichinellosis. Cases generally occurred in family outbreaks and risk is linked to untested backyard pork consumption. Meat and meat products offered to relatives and friends may be source of infection with Trichinella when backyard pigs are raised without any compliance with hygienic rules and animals are not veterinary tested. In most numbers of outbreaks T. spiralis were the etiological agent of infection but in 2016 we had a large outbreak provoked by consumption of wild boar meat containing T britovi larvae. It is important that: 1. Hunters and consumers of backyard pigs and wild game meat should be educated about the risk associated with consumption of untested meat. 2. Control of Trichinella QA system in veterinary subjects (testing for Trichinella presence in meat samples) and regularly participation in PTs are needed to achieve safe food for consumers.
PB  - Veterinarska komora Republike Srpske
C3  - 27. godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina)
T1  - Trichinella infection in Serbia
T1  - Infekcija trihinelom u Srbiji
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2486
ER  - 
@conference{
author = "Vasilev, Saša and Mirilović, Milorad and Ignjatović, Marija and Milakara, Emina and Mitić, Ivana and Plavšić, Budimir and Plavša, Dragana and Bošković, Tamara and Vasilev, Dragan and Karabasil, Nedjeljko and Sabljić, Ljiljana and Ilić, Nataša and Živojinović, Milena and Sofronić Milosavljević, Ljiljana",
year = "2022",
abstract = "U Srbiji trihineloza je jedna od najznačajnijih zoonoza koje se prenose hranom. Prvi izveštaj o nalazu kod svinja je iz 1918. godine, a prvi slučaj kod ljudi 1923. godine u Zemunu. Detekcija prisustva trihinele je prvobitno vršena trihineloskopijom. Od 1984. uvedena je veštačka digestija. Savremeni sistemi proizvodnje svinjskog mesa, mere kontrole, metoda veštačke digestije eliminisali su meso svinja sa velikih farmi kao izvor trihineloze. Prvi put u Srbiji Nacionalna referentna laboratorija za trihinelozu (NRLT) organizovala je 2017. godine kontrolu kvaliteta rada za detekciju larvi trihinele u mesu metodom magnetne mešalice (MSM). Svi učesnici (veterinarski instituti) uspešno su prošli testiranje. Članovi tima NRLT napravili su (2019. godine) novi cELISA test za otkrivanje infekcije trihinelom kod životinja i ljudi i Svetska komisija za trihinelozu ga je prepoznala kao koristan za međunarodnu upotrebu. Epidemiološki podaci iz poslednjih decenija ukazuju da je broj obolelih ljudi kao i broj zaraženih životinja značajno smanjen. Svinjsko meso je godinama najčešći izvor infekcije ljudi u Srbiji. Slučajevi se javljaju u porodičnim epidemijama i rizik je povezan sa konzumacijom svinjskog mesa u kome se nalaze larve Trichinella, a uzgajaju se bez primene higijenskih pravila i životinje nisu veterinarski testirane (epidemija u Obrenovcu i Parizu, Francuska). U većini slučajeva T. spiralis je bila etiološki agens infekcije, ali smo u 2016. godini imali veliku epidemiju izazvanu konzumacijom mesa divljih svinja koje je sadržalo larve T britovi (Čajetina, 123 osobe). Važno je: 1. Lovce i potrošače mesa svinja i mesa divljači u Srbiji edukovati o riziku u vezi sa konzumiranjem neproverenog mesa. 2. Kontrola sistema kvaliteta kod veterinarskih subjekata koji rade testiranje na prisustvo larvi trihinele u uzorcima mesa, kao i redovno učešće u PT., In Serbia Trichinellosis is one of the most important foodborne zoonotic diseases. The first report of swine infection was in 1918 and first human case was in 1923. From 1984 artificial digestion was adopted for use in preventing human trichinellosis. Modern pork production systems, implemented control measures, artificial digestion method have eliminated farm pork as a source for trichinellosis. For the first time in Serbia National Reference Laboratory for trichinellosis (NRLT) organized in 2017 proficiency test (PT) for the detection of Trichinella larvae in meat by Magnetic Stirrer Method (MSM). All participants (veterinary institutes) successfully passed the testing. Members of NRLT team made (in 2019) new cELISA test for detection of Trichinella infection in animals and humans and the ICT recognized the test as useful for international use. Epidemiological data from the last decades indicate that the number of human cases as well as the number of infected animals has decreased significantly. Over the years, pork was the most frequent source of human trichinellosis. Cases generally occurred in family outbreaks and risk is linked to untested backyard pork consumption. Meat and meat products offered to relatives and friends may be source of infection with Trichinella when backyard pigs are raised without any compliance with hygienic rules and animals are not veterinary tested. In most numbers of outbreaks T. spiralis were the etiological agent of infection but in 2016 we had a large outbreak provoked by consumption of wild boar meat containing T britovi larvae. It is important that: 1. Hunters and consumers of backyard pigs and wild game meat should be educated about the risk associated with consumption of untested meat. 2. Control of Trichinella QA system in veterinary subjects (testing for Trichinella presence in meat samples) and regularly participation in PTs are needed to achieve safe food for consumers.",
publisher = "Veterinarska komora Republike Srpske",
journal = "27. godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina)",
title = "Trichinella infection in Serbia, Infekcija trihinelom u Srbiji",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2486"
}
Vasilev, S., Mirilović, M., Ignjatović, M., Milakara, E., Mitić, I., Plavšić, B., Plavša, D., Bošković, T., Vasilev, D., Karabasil, N., Sabljić, L., Ilić, N., Živojinović, M.,& Sofronić Milosavljević, L.. (2022). Trichinella infection in Serbia. in 27. godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina)
Veterinarska komora Republike Srpske..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2486
Vasilev S, Mirilović M, Ignjatović M, Milakara E, Mitić I, Plavšić B, Plavša D, Bošković T, Vasilev D, Karabasil N, Sabljić L, Ilić N, Živojinović M, Sofronić Milosavljević L. Trichinella infection in Serbia. in 27. godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina). 2022;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2486 .
Vasilev, Saša, Mirilović, Milorad, Ignjatović, Marija, Milakara, Emina, Mitić, Ivana, Plavšić, Budimir, Plavša, Dragana, Bošković, Tamara, Vasilev, Dragan, Karabasil, Nedjeljko, Sabljić, Ljiljana, Ilić, Nataša, Živojinović, Milena, Sofronić Milosavljević, Ljiljana, "Trichinella infection in Serbia" in 27. godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina) (2022),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2486 .

Insulin responses to acute glucose infusions in Buša and Holstein-Friesian cattle breed during the peripartum period: Comparative study

Prodanović, Radiša; Kirovski, Danijela; Vujanac, Ivan; Đurić, M.; Korićanac, Goran; Vranješ-Đurić, Sanja; Ignjatović, Marija; Šamanc, Horea

(Univerzitet u Beogradu - Fakultet veterinarske medicine, Beograd, 2013)

TY  - JOUR
AU  - Prodanović, Radiša
AU  - Kirovski, Danijela
AU  - Vujanac, Ivan
AU  - Đurić, M.
AU  - Korićanac, Goran
AU  - Vranješ-Đurić, Sanja
AU  - Ignjatović, Marija
AU  - Šamanc, Horea
PY  - 2013
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/1047
AB  - The aim of this study was to compare insulin responsevness to acute glucose infusion in cows of Holstein Friesian (HF) and Buša breeds during the peripartal period. Eight cows per each group (HF and Buša), were chosen. At day 7 prior to calving (ante partum) and day 14 after calving (post partum) animals were subjected to a glucose tolerance test (GTT). Blood samples were taken immediately before infusion and 15, 30, 60, 120 and 180 min thereafter. Glucose and insulin concentrations were measured in each blood sample, while BHBA and NEFA were measured only in samples taken before the infusion. QUICKY an indicator of insulin resistance in cows was calculated. Basal glycemia did not significantly differ between the breeds. Basal insulinemia was significantly higher in Buša than in HF cows in both examined periods (p lt 0.001, respectively). Basal NEFA levels tended (p=0.06) to be higher in Buša cows compared with those of HF ante partum, and was significantly higher (p lt 0.001) post partum. Basal BHBA was significantly lower in Buša than HF cows in both examined periods (p lt 0.01; p lt 0.001). QUICKI was significantly lower in Buša compared to HF cows both ante partum and post partum periods (p lt 0.001, respectively). Glycemia determined during GTT were higher in Buša than HF cows, both ante partum and post partum, but significantly starting from minute 15 ante partum i.e. minute 30 post partum. Insulinemia determined during GTT was significantly lower at min 15, and significantly higher starting from min 90 in Buša than HF cows, both ante partum and post partum. Results obtained in this study indicate on difference in insulin responsevness to acute glucose infusion between the examined breeds, which is probably a consequence of the difference in the degree of negative energy balance rather than of selection on high milk production. Namely, decreased insulin tissues sensitivity and decreased insulin responsiveness in Buša compared to HF cows is probably the consequence of inadequate energy intake from alimentary sources which leads to enhanced usage of energy from body reserves.
AB  - Cilj ovog rada je bio da se uporedi insulinski odgovor na akutnu infuziju glukoze kod krava holštajn frizijske rase (HF) i buše tokom peripartalnog perioda. Za ispitivanja je odabrano po osam krava obe rase. Sedam dana pre teljenja (ante partum) i 14 dana posle teljenja (post partum), životinje su podvrgnute testu tolerancije na glukozu (GTT). Uzorci krvi su uzimani neposredno pre aplikacije glukoze, kao i 15, 30, 60, 120 i 180 minuta kasnije. U svakom uzorku su određivane koncentracije glukoze i insulina, dok su koncentracije BHBA i NEFA određivane samo u uzorcima uzetim pre infuzije. Kao pokazatelj insulinske rezistencije kod krava je izračunat QUICKI. Bazalna vrednost glikemije se nije značajno razlikovala između krava različitih rasa, dok je vrednost bazalne insulinemije bila značajno viša kod krava rase buša nego HF u oba ispitivana perioda (p lt 0,001, pojedinač no). Bazalna vrednost koncentracija NEFA je imala tendenciju (p = 0,06) povećanja kod krava rase buša u odnosu na HF ante partum, a bila je značajno viša (p lt 0,001) post partum. Bazalna vrednost koncentracije BHBA je bila značajno niža kod krava rase buša nego kod HF tokom oba ispitivana perioda (p lt 0,01; p lt 0,001). QUICKI je bio značajno niži kod krava rase buša u odnosu na HF kako ante partum tako post partum (p lt 0,001, pojedinačno) ukazujući na manju senzitivnost tkiva na insulin kod krava rase buša. Koncentracija glukoze je tokom izvođenja GTT bila viša kod krava rase buša u odnosu na HF, kako ante partum tako i post partum, s tim da je ova razlika bila značajna počevši od 30. minuta testa ante partum i 15. minuta testa post partum. Koncentracija insulina je tokom izvođenja testa bila značajno niža 15. minuta, a značajno viša počevši od 90. minuta testa kod krava rase buša u odnosu na HF rasu kako ante partum tako i post partum. Razultati dobijeni u ovom radu ukazuju na razliku u insulinskom odgovoru na akutnu aplikaciju glukoze između dve ispitivane rase krava, a koja je najverovatnije posledica razlike u balansu energije, a ne selekcije na visoku proizvodnju mleka. Naime, smanjena senzitivnost tkiva na insulin i smanjeni insulinski odgovor krava rase buša u odnosu na HF je verovatno posledica smanjenog unošenja energije iz alimentarnih izvora zbog čega se u većem stepenu koriste izvori energije iz telesnih depoa.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet veterinarske medicine, Beograd
T2  - Acta Veterinaria-Beograd
T1  - Insulin responses to acute glucose infusions in Buša and Holstein-Friesian cattle breed during the peripartum period: Comparative study
T1  - Insulinski odgovor na akutnu infuziju glukoze kod buše i hoštajn frizijske rase goveda tokom peripartalnog perioda - uporedna analiza
VL  - 63
IS  - 4
SP  - 373
EP  - 384
DO  - 10.2298/AVB1304373P
ER  - 
@article{
author = "Prodanović, Radiša and Kirovski, Danijela and Vujanac, Ivan and Đurić, M. and Korićanac, Goran and Vranješ-Đurić, Sanja and Ignjatović, Marija and Šamanc, Horea",
year = "2013",
abstract = "The aim of this study was to compare insulin responsevness to acute glucose infusion in cows of Holstein Friesian (HF) and Buša breeds during the peripartal period. Eight cows per each group (HF and Buša), were chosen. At day 7 prior to calving (ante partum) and day 14 after calving (post partum) animals were subjected to a glucose tolerance test (GTT). Blood samples were taken immediately before infusion and 15, 30, 60, 120 and 180 min thereafter. Glucose and insulin concentrations were measured in each blood sample, while BHBA and NEFA were measured only in samples taken before the infusion. QUICKY an indicator of insulin resistance in cows was calculated. Basal glycemia did not significantly differ between the breeds. Basal insulinemia was significantly higher in Buša than in HF cows in both examined periods (p lt 0.001, respectively). Basal NEFA levels tended (p=0.06) to be higher in Buša cows compared with those of HF ante partum, and was significantly higher (p lt 0.001) post partum. Basal BHBA was significantly lower in Buša than HF cows in both examined periods (p lt 0.01; p lt 0.001). QUICKI was significantly lower in Buša compared to HF cows both ante partum and post partum periods (p lt 0.001, respectively). Glycemia determined during GTT were higher in Buša than HF cows, both ante partum and post partum, but significantly starting from minute 15 ante partum i.e. minute 30 post partum. Insulinemia determined during GTT was significantly lower at min 15, and significantly higher starting from min 90 in Buša than HF cows, both ante partum and post partum. Results obtained in this study indicate on difference in insulin responsevness to acute glucose infusion between the examined breeds, which is probably a consequence of the difference in the degree of negative energy balance rather than of selection on high milk production. Namely, decreased insulin tissues sensitivity and decreased insulin responsiveness in Buša compared to HF cows is probably the consequence of inadequate energy intake from alimentary sources which leads to enhanced usage of energy from body reserves., Cilj ovog rada je bio da se uporedi insulinski odgovor na akutnu infuziju glukoze kod krava holštajn frizijske rase (HF) i buše tokom peripartalnog perioda. Za ispitivanja je odabrano po osam krava obe rase. Sedam dana pre teljenja (ante partum) i 14 dana posle teljenja (post partum), životinje su podvrgnute testu tolerancije na glukozu (GTT). Uzorci krvi su uzimani neposredno pre aplikacije glukoze, kao i 15, 30, 60, 120 i 180 minuta kasnije. U svakom uzorku su određivane koncentracije glukoze i insulina, dok su koncentracije BHBA i NEFA određivane samo u uzorcima uzetim pre infuzije. Kao pokazatelj insulinske rezistencije kod krava je izračunat QUICKI. Bazalna vrednost glikemije se nije značajno razlikovala između krava različitih rasa, dok je vrednost bazalne insulinemije bila značajno viša kod krava rase buša nego HF u oba ispitivana perioda (p lt 0,001, pojedinač no). Bazalna vrednost koncentracija NEFA je imala tendenciju (p = 0,06) povećanja kod krava rase buša u odnosu na HF ante partum, a bila je značajno viša (p lt 0,001) post partum. Bazalna vrednost koncentracije BHBA je bila značajno niža kod krava rase buša nego kod HF tokom oba ispitivana perioda (p lt 0,01; p lt 0,001). QUICKI je bio značajno niži kod krava rase buša u odnosu na HF kako ante partum tako post partum (p lt 0,001, pojedinačno) ukazujući na manju senzitivnost tkiva na insulin kod krava rase buša. Koncentracija glukoze je tokom izvođenja GTT bila viša kod krava rase buša u odnosu na HF, kako ante partum tako i post partum, s tim da je ova razlika bila značajna počevši od 30. minuta testa ante partum i 15. minuta testa post partum. Koncentracija insulina je tokom izvođenja testa bila značajno niža 15. minuta, a značajno viša počevši od 90. minuta testa kod krava rase buša u odnosu na HF rasu kako ante partum tako i post partum. Razultati dobijeni u ovom radu ukazuju na razliku u insulinskom odgovoru na akutnu aplikaciju glukoze između dve ispitivane rase krava, a koja je najverovatnije posledica razlike u balansu energije, a ne selekcije na visoku proizvodnju mleka. Naime, smanjena senzitivnost tkiva na insulin i smanjeni insulinski odgovor krava rase buša u odnosu na HF je verovatno posledica smanjenog unošenja energije iz alimentarnih izvora zbog čega se u većem stepenu koriste izvori energije iz telesnih depoa.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet veterinarske medicine, Beograd",
journal = "Acta Veterinaria-Beograd",
title = "Insulin responses to acute glucose infusions in Buša and Holstein-Friesian cattle breed during the peripartum period: Comparative study, Insulinski odgovor na akutnu infuziju glukoze kod buše i hoštajn frizijske rase goveda tokom peripartalnog perioda - uporedna analiza",
volume = "63",
number = "4",
pages = "373-384",
doi = "10.2298/AVB1304373P"
}
Prodanović, R., Kirovski, D., Vujanac, I., Đurić, M., Korićanac, G., Vranješ-Đurić, S., Ignjatović, M.,& Šamanc, H.. (2013). Insulin responses to acute glucose infusions in Buša and Holstein-Friesian cattle breed during the peripartum period: Comparative study. in Acta Veterinaria-Beograd
Univerzitet u Beogradu - Fakultet veterinarske medicine, Beograd., 63(4), 373-384.
https://doi.org/10.2298/AVB1304373P
Prodanović R, Kirovski D, Vujanac I, Đurić M, Korićanac G, Vranješ-Đurić S, Ignjatović M, Šamanc H. Insulin responses to acute glucose infusions in Buša and Holstein-Friesian cattle breed during the peripartum period: Comparative study. in Acta Veterinaria-Beograd. 2013;63(4):373-384.
doi:10.2298/AVB1304373P .
Prodanović, Radiša, Kirovski, Danijela, Vujanac, Ivan, Đurić, M., Korićanac, Goran, Vranješ-Đurić, Sanja, Ignjatović, Marija, Šamanc, Horea, "Insulin responses to acute glucose infusions in Buša and Holstein-Friesian cattle breed during the peripartum period: Comparative study" in Acta Veterinaria-Beograd, 63, no. 4 (2013):373-384,
https://doi.org/10.2298/AVB1304373P . .
3
3
4

Glucose concentration and blood acid-basis status in high-yielding dairy cows during heat stress

Vujanac, Ivan; Kirovski, Danijela; Šamanc, Horea; Prodanović, Radiša; Adamović, Milan; Ignjatović, Marija

(Univerzitet u Beogradu - Fakultet veterinarske medicine, Beograd, 2011)

TY  - JOUR
AU  - Vujanac, Ivan
AU  - Kirovski, Danijela
AU  - Šamanc, Horea
AU  - Prodanović, Radiša
AU  - Adamović, Milan
AU  - Ignjatović, Marija
PY  - 2011
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/833
AB  - The objective of this work was to examine the effect of heat stress on glucose and pH values in blood of high-yielding dairy cows in the early stage of lactation, as well as to determine whether the changes in these parameters are interdependent under such conditions. An experiment was performed on high-yielding dairy cows during the summer and the spring periods. Forty cows were selected, twenty each for the two periods under investigation. In the course of the experiment, the temperature humidity index (THI) was determined for the entire period of investigations, and then also the average daily THI, nightmorning THI (average value of hourly THI measured from 22h on the previous day until 10h of the current day), as well as the day-night THI (average value of hourly THI measured during the period from 10h to 22h of the current day). The pH and glucose concentration were determined in blood samples taken in the morning and afternoon of days 30, 60, and 90 of lactation during the spring and summer periods of the investigations. Based on the results for the THI, it was established that the animals were not exposed to the effect of extreme heat stress during the spring period of investigations, while they were periodically exposed to moderate but also extreme heat stress during the summer, in particular in the afternoon hours. It can be concluded from the results obtained for the blood pH that the cows were in respiratory alkalosis during the summer in the morning and afternoon hours on day 30, in the afternoon hours of days 60 and 90 of lactation, as well as in the afternoon on day 90 of lactation during the spring period of investigations. During the summer period, there were no statistically significant differences between the pH value determined in the morning and afternoon hours on day 30 of lactation, while the pH value was significantly higher in the afternoon hours than in the morning hours on days 60 and 90 of lactation. There were no significant differences between the average values for glucose during the spring period of investigations. During the summer, the average afternoon values for glucose on days 60 and 90 of lactation were significantly lower against the morning values. Glucose concentration measured on day 90 was statistically significantly lower than those for days 30 and 60 of lactation, both in the morning and in the afternoon. Glucose concentration on day 90 of lactation during the summer period was significantly lower against glucose concentration during the spring, both in the morning and in the afternoon hours. During the spring period, there was no significant correlation between blood glucemia and pH, while there was a negative correlation between the electrochemical reaction of blood and glucemia during the summer, but which was significant only in the afternoon hours. The decrease in glucemia in the afternoon hours of days 60 and 90 of lactation during the summer period can be explained by the strong influence of alkalosis on insulin secretion that leads to the increased utilization of glucose in peripheral tissues, which is why its concentration in blood is significantly decreased at that time. This is a form of the metabolism shifting under conditions of heat stress, when it uses glucose predominantly as a source of energy in the cells, as its oxidation releases significantly less heat energy in comparison with the combustion of other metabolites.
AB  - Cilj ovog istraživanja je bio da se ispita uticaj toplotnog stresa na vrednosti glikemije i pH krvi kod visokomlečnih krava u ranoj fazi laktacije, kao i da se utvrdi da li su promene ovih parametara u takvim uslovima međusobno zavisne. Ogled je izveden na visokomlečnim kravama tokom leta i proleća. Odabrano je četrdeset krava, po dvadeset za oba perioda ispitivanja. Tokom ogleda računati su satni toplotni indeksi (THI) za ceo period ispitivanja, a zatim i prosečan dnevni THI, noćnojutarnji THI (prosečna vrednost satnih THI izmerenih u periodu od 22h prethodnog dana do 10h ujutro tekućeg dana), kao i dnevnovečernji THI (prosečna vrednost satnih THI izmerenih u periodu od 10 h do 22 h tekućeg dana). U uzorcima krvi uzetim ujutru i posle podne 30, 60. i 90. dana laktacije tokom prolećnog i letnjeg perioda ispitivanja određivan je pH i koncentracija glukoze. Na osnovu rezultata za THI utvrđeno je da životinje u prolećnom periodu ispitivanja nisu bile izložene delovanju izrazitog toplotnog stresa, dok su tokom leta bile periodič no izložene umerenom, ali i izrazitom toplotnom stresu, posebno u poslepodnevnim satima. Iz dobijenih rezultata za pH krvi se može zaključiti da su krave tokom leta bile u respiratornoj alkalozi 30. dana u jutarnjim i popodnevnim, a 60. i 90. dana laktacije u popodnevnim satima, kao i 90. dana laktacije posle podne tokom prolećnog perioda ispitivanja. Tokom leta nije bilo statistički značajne razlike između pH vrednosti određene u jutarnjim i popodnevnim satima 30. dana laktacije, dok je 60. i 90. dana laktacije popodnevna vrednost za pH bila značajno veća u odnosu na jutarnju. Nije bilo značajnih razlika između prosečnih vrednosti glikemija tokom prolećnog perioda ispitivanja. Tokom leta prosečne popodnevne vrednosti glikemija 60. i 90. dana laktacije bile su značajno niže u odnosu na jutarnje. Glikemije izmerene 90. dana bile su statistički značajno niže od glikemija 30. i 60. dana laktacije, kako jutarnje tako i poslepodnevne. Glikemija je 90. dana laktacije u letnjem periodu bila značajno niža u odnosu na glikemiju tokom proleća, kako u jutarnjim, tako i u popodnevnim satima. Tokom proleć nog perioda nije bilo značajne korelacije između glikemije i pH krvi, dok je tokom leta postojala negativna korelacija između elektrohemijske reakcije krvi i glikemije, a koja je bila značajna samo u popodnevnim satima. Smanjenje glikemije u popodnevnim satima 60. i 90. dana laktacije u letnjem periodu može se objasniti snažnim uticajem alkaloze na lučenje insulina, što dovodi do povećanog iskorišćavanja glukoze u perifernim tkivima, zbog čega se njena koncentracija u krvi tada značajno smanjuje. To je vid prestrojavanja metabolizma u uslovima toplotnog stresa kada organizam prevashodno koristi glukozu kao izvor energije u ćelijama jer se njenom oksidacijom oslobađa značajno manje toplotne energije u odnosu na sagorevanje drugih metabolita.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet veterinarske medicine, Beograd
T2  - Veterinarski Glasnik
T1  - Glucose concentration and blood acid-basis status in high-yielding dairy cows during heat stress
T1  - Koncentracija glukoze i acido-bazni status krvi visokomlečnih krava u uslovima toplotnog stresa
VL  - 65
IS  - 5-6
SP  - 297
EP  - 312
DO  - 10.2298/VETGL1106297V
ER  - 
@article{
author = "Vujanac, Ivan and Kirovski, Danijela and Šamanc, Horea and Prodanović, Radiša and Adamović, Milan and Ignjatović, Marija",
year = "2011",
abstract = "The objective of this work was to examine the effect of heat stress on glucose and pH values in blood of high-yielding dairy cows in the early stage of lactation, as well as to determine whether the changes in these parameters are interdependent under such conditions. An experiment was performed on high-yielding dairy cows during the summer and the spring periods. Forty cows were selected, twenty each for the two periods under investigation. In the course of the experiment, the temperature humidity index (THI) was determined for the entire period of investigations, and then also the average daily THI, nightmorning THI (average value of hourly THI measured from 22h on the previous day until 10h of the current day), as well as the day-night THI (average value of hourly THI measured during the period from 10h to 22h of the current day). The pH and glucose concentration were determined in blood samples taken in the morning and afternoon of days 30, 60, and 90 of lactation during the spring and summer periods of the investigations. Based on the results for the THI, it was established that the animals were not exposed to the effect of extreme heat stress during the spring period of investigations, while they were periodically exposed to moderate but also extreme heat stress during the summer, in particular in the afternoon hours. It can be concluded from the results obtained for the blood pH that the cows were in respiratory alkalosis during the summer in the morning and afternoon hours on day 30, in the afternoon hours of days 60 and 90 of lactation, as well as in the afternoon on day 90 of lactation during the spring period of investigations. During the summer period, there were no statistically significant differences between the pH value determined in the morning and afternoon hours on day 30 of lactation, while the pH value was significantly higher in the afternoon hours than in the morning hours on days 60 and 90 of lactation. There were no significant differences between the average values for glucose during the spring period of investigations. During the summer, the average afternoon values for glucose on days 60 and 90 of lactation were significantly lower against the morning values. Glucose concentration measured on day 90 was statistically significantly lower than those for days 30 and 60 of lactation, both in the morning and in the afternoon. Glucose concentration on day 90 of lactation during the summer period was significantly lower against glucose concentration during the spring, both in the morning and in the afternoon hours. During the spring period, there was no significant correlation between blood glucemia and pH, while there was a negative correlation between the electrochemical reaction of blood and glucemia during the summer, but which was significant only in the afternoon hours. The decrease in glucemia in the afternoon hours of days 60 and 90 of lactation during the summer period can be explained by the strong influence of alkalosis on insulin secretion that leads to the increased utilization of glucose in peripheral tissues, which is why its concentration in blood is significantly decreased at that time. This is a form of the metabolism shifting under conditions of heat stress, when it uses glucose predominantly as a source of energy in the cells, as its oxidation releases significantly less heat energy in comparison with the combustion of other metabolites., Cilj ovog istraživanja je bio da se ispita uticaj toplotnog stresa na vrednosti glikemije i pH krvi kod visokomlečnih krava u ranoj fazi laktacije, kao i da se utvrdi da li su promene ovih parametara u takvim uslovima međusobno zavisne. Ogled je izveden na visokomlečnim kravama tokom leta i proleća. Odabrano je četrdeset krava, po dvadeset za oba perioda ispitivanja. Tokom ogleda računati su satni toplotni indeksi (THI) za ceo period ispitivanja, a zatim i prosečan dnevni THI, noćnojutarnji THI (prosečna vrednost satnih THI izmerenih u periodu od 22h prethodnog dana do 10h ujutro tekućeg dana), kao i dnevnovečernji THI (prosečna vrednost satnih THI izmerenih u periodu od 10 h do 22 h tekućeg dana). U uzorcima krvi uzetim ujutru i posle podne 30, 60. i 90. dana laktacije tokom prolećnog i letnjeg perioda ispitivanja određivan je pH i koncentracija glukoze. Na osnovu rezultata za THI utvrđeno je da životinje u prolećnom periodu ispitivanja nisu bile izložene delovanju izrazitog toplotnog stresa, dok su tokom leta bile periodič no izložene umerenom, ali i izrazitom toplotnom stresu, posebno u poslepodnevnim satima. Iz dobijenih rezultata za pH krvi se može zaključiti da su krave tokom leta bile u respiratornoj alkalozi 30. dana u jutarnjim i popodnevnim, a 60. i 90. dana laktacije u popodnevnim satima, kao i 90. dana laktacije posle podne tokom prolećnog perioda ispitivanja. Tokom leta nije bilo statistički značajne razlike između pH vrednosti određene u jutarnjim i popodnevnim satima 30. dana laktacije, dok je 60. i 90. dana laktacije popodnevna vrednost za pH bila značajno veća u odnosu na jutarnju. Nije bilo značajnih razlika između prosečnih vrednosti glikemija tokom prolećnog perioda ispitivanja. Tokom leta prosečne popodnevne vrednosti glikemija 60. i 90. dana laktacije bile su značajno niže u odnosu na jutarnje. Glikemije izmerene 90. dana bile su statistički značajno niže od glikemija 30. i 60. dana laktacije, kako jutarnje tako i poslepodnevne. Glikemija je 90. dana laktacije u letnjem periodu bila značajno niža u odnosu na glikemiju tokom proleća, kako u jutarnjim, tako i u popodnevnim satima. Tokom proleć nog perioda nije bilo značajne korelacije između glikemije i pH krvi, dok je tokom leta postojala negativna korelacija između elektrohemijske reakcije krvi i glikemije, a koja je bila značajna samo u popodnevnim satima. Smanjenje glikemije u popodnevnim satima 60. i 90. dana laktacije u letnjem periodu može se objasniti snažnim uticajem alkaloze na lučenje insulina, što dovodi do povećanog iskorišćavanja glukoze u perifernim tkivima, zbog čega se njena koncentracija u krvi tada značajno smanjuje. To je vid prestrojavanja metabolizma u uslovima toplotnog stresa kada organizam prevashodno koristi glukozu kao izvor energije u ćelijama jer se njenom oksidacijom oslobađa značajno manje toplotne energije u odnosu na sagorevanje drugih metabolita.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet veterinarske medicine, Beograd",
journal = "Veterinarski Glasnik",
title = "Glucose concentration and blood acid-basis status in high-yielding dairy cows during heat stress, Koncentracija glukoze i acido-bazni status krvi visokomlečnih krava u uslovima toplotnog stresa",
volume = "65",
number = "5-6",
pages = "297-312",
doi = "10.2298/VETGL1106297V"
}
Vujanac, I., Kirovski, D., Šamanc, H., Prodanović, R., Adamović, M.,& Ignjatović, M.. (2011). Glucose concentration and blood acid-basis status in high-yielding dairy cows during heat stress. in Veterinarski Glasnik
Univerzitet u Beogradu - Fakultet veterinarske medicine, Beograd., 65(5-6), 297-312.
https://doi.org/10.2298/VETGL1106297V
Vujanac I, Kirovski D, Šamanc H, Prodanović R, Adamović M, Ignjatović M. Glucose concentration and blood acid-basis status in high-yielding dairy cows during heat stress. in Veterinarski Glasnik. 2011;65(5-6):297-312.
doi:10.2298/VETGL1106297V .
Vujanac, Ivan, Kirovski, Danijela, Šamanc, Horea, Prodanović, Radiša, Adamović, Milan, Ignjatović, Marija, "Glucose concentration and blood acid-basis status in high-yielding dairy cows during heat stress" in Veterinarski Glasnik, 65, no. 5-6 (2011):297-312,
https://doi.org/10.2298/VETGL1106297V . .
1