Žugić, Gordana

Link to this page

Authority KeyName Variants
f7fea64d-b019-480c-87d5-2124f6334758
  • Žugić, Gordana (5)
Projects

Author's Bibliography

Primena antimikrobnih lekova u veterinarskoj medicini i mehanizmi rezistencije

Ćupić, Vitomir; Ivanović, Saša; Borozan, Sunčica; Žugić, Gordana; Mujezinović, Indira; Prevendar Crnić, Andreja; Velev, Romel; Ćupić Miladinović, Dejana

(Banja Luka : Veterinarska Komora Republike Srpske, 2022)

TY  - CONF
AU  - Ćupić, Vitomir
AU  - Ivanović, Saša
AU  - Borozan, Sunčica
AU  - Žugić, Gordana
AU  - Mujezinović, Indira
AU  - Prevendar Crnić, Andreja
AU  - Velev, Romel
AU  - Ćupić Miladinović, Dejana
PY  - 2022
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2686
AB  - Uporedo sa intenziviranjem stočarske proizvodnje i izuzetnim povećanjem produktivnosti kod životinja, neminovno se povećavao i broj primenjenih antimikrobnih lekova. Iako se na svim skupovima ukazuje na sve štete koje neracionalna primena ovih lekova nosi sa sobom, nažalost ona je i dalje prisutna. U veterinarskoj kliničkoj praksi, a naročito u živinarstvu i svinjarstvu, kao ključnim sektorima za proizvodnju namirnica animalnog porekla, upotreba antimikrobnih lekova je u nekim momentima bila narasla do nivoa, koji se mogu smatrati alarmantnm za zdravlje ljudi.
Racionalna primena antimikrobnih lekova u veterinarskoj medicini je od višestrukog značaja. Korišćenjem svakog leka, samoonda kada je on zaista neophodan (indikovan), u pravoj dozi i na
pravi način, ne samo da bi se smanjila potencijalna štetnost takvog leka po samu životinju, već bi i efikasnost njegove primene bila znatno veća. Drugim rečima, smanjio bi se broj rezistentnih
mikroorganizama, a time i terapija bila efikasnija.
Razvoj rezistencije bakterija na antimikrobne lekove, kao što su: tetraciklini, makrolidi i linkozamidi, streptogramini, β-laktamini, aminoglikozidi, sulfonamidi, trimetoprim, fluorohino-
loni, hloramfenikol i florfenikol može nastati usled enzimske inaktivacije, smanjene intracelularne penetracije i akumulacije leka, modifikacije/zaštite/zamene ciljnih mesta delovanja, kao i promene metaboličkih puteva. U ovom procesu učestvuju i imaju značaj u prenošenju rezistencije mobilni genetski elementi, koji nose odgovarajuće gene rezistencije, kao što su plazmidi, transpozoni i integroni, kao i procesi konjugacije, mobilizacije, transdukcije,
i transformacije.
AB  - Along with the intensification of livestock production and the extraordinary increase in productivity in animals, the number of applied antimicrobial drugs inevitably increased. Although all gatherings point out all the harms that irrational use of these drugs brings, unfortunately, it is still present. In veterinary clinical practice, and especially in poultry and pig farming, as key sectors for the production of food of animal origin, the use of antimicrobial drugs has at some point increased to levels that can be considered alarming for human health.
Rational use of antimicrobial drugs in veterinary medicine is of multiple importance. By using each drug, only when it is really necessary (indicated), in the right dose and in the right way, not only would the potential harm of such a drug to the animal itself be reduced, but its effectiveness would be significantly higher. In other words, the number of resistant microorganisms would be reduced, and thus the therapy would be more efficient.
Development of bacterial resistance to antimicrobial drugs, such as: tetracyclines, macrolides and lincosamides, streptogramins, β-lactams, aminoglycosides, sulfonamides, trimethoprim, fluoroquinolones, chloramphenicol and florfenicol may occur due to enzyme inactivation, reduced intracellular penetration and accumulation of the drug, modification/protection/replacement of target sites of action, as well as changes in metabolic pathways. Mobile genetic elements, which
carry the corresponding resistance genes, such as plasmids, transposons and integrons, as well as the processes of conjugation, mobilization, transduction, and transformation, participate in this process and are important in the transmission of resistance.
PB  - Banja Luka : Veterinarska Komora Republike Srpske
C3  - 27. godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15-18. jun 2022
T1  - Primena antimikrobnih lekova u veterinarskoj medicini i mehanizmi rezistencije
SP  - 320
EP  - 323
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2686
ER  - 
@conference{
author = "Ćupić, Vitomir and Ivanović, Saša and Borozan, Sunčica and Žugić, Gordana and Mujezinović, Indira and Prevendar Crnić, Andreja and Velev, Romel and Ćupić Miladinović, Dejana",
year = "2022",
abstract = "Uporedo sa intenziviranjem stočarske proizvodnje i izuzetnim povećanjem produktivnosti kod životinja, neminovno se povećavao i broj primenjenih antimikrobnih lekova. Iako se na svim skupovima ukazuje na sve štete koje neracionalna primena ovih lekova nosi sa sobom, nažalost ona je i dalje prisutna. U veterinarskoj kliničkoj praksi, a naročito u živinarstvu i svinjarstvu, kao ključnim sektorima za proizvodnju namirnica animalnog porekla, upotreba antimikrobnih lekova je u nekim momentima bila narasla do nivoa, koji se mogu smatrati alarmantnm za zdravlje ljudi.
Racionalna primena antimikrobnih lekova u veterinarskoj medicini je od višestrukog značaja. Korišćenjem svakog leka, samoonda kada je on zaista neophodan (indikovan), u pravoj dozi i na
pravi način, ne samo da bi se smanjila potencijalna štetnost takvog leka po samu životinju, već bi i efikasnost njegove primene bila znatno veća. Drugim rečima, smanjio bi se broj rezistentnih
mikroorganizama, a time i terapija bila efikasnija.
Razvoj rezistencije bakterija na antimikrobne lekove, kao što su: tetraciklini, makrolidi i linkozamidi, streptogramini, β-laktamini, aminoglikozidi, sulfonamidi, trimetoprim, fluorohino-
loni, hloramfenikol i florfenikol može nastati usled enzimske inaktivacije, smanjene intracelularne penetracije i akumulacije leka, modifikacije/zaštite/zamene ciljnih mesta delovanja, kao i promene metaboličkih puteva. U ovom procesu učestvuju i imaju značaj u prenošenju rezistencije mobilni genetski elementi, koji nose odgovarajuće gene rezistencije, kao što su plazmidi, transpozoni i integroni, kao i procesi konjugacije, mobilizacije, transdukcije,
i transformacije., Along with the intensification of livestock production and the extraordinary increase in productivity in animals, the number of applied antimicrobial drugs inevitably increased. Although all gatherings point out all the harms that irrational use of these drugs brings, unfortunately, it is still present. In veterinary clinical practice, and especially in poultry and pig farming, as key sectors for the production of food of animal origin, the use of antimicrobial drugs has at some point increased to levels that can be considered alarming for human health.
Rational use of antimicrobial drugs in veterinary medicine is of multiple importance. By using each drug, only when it is really necessary (indicated), in the right dose and in the right way, not only would the potential harm of such a drug to the animal itself be reduced, but its effectiveness would be significantly higher. In other words, the number of resistant microorganisms would be reduced, and thus the therapy would be more efficient.
Development of bacterial resistance to antimicrobial drugs, such as: tetracyclines, macrolides and lincosamides, streptogramins, β-lactams, aminoglycosides, sulfonamides, trimethoprim, fluoroquinolones, chloramphenicol and florfenicol may occur due to enzyme inactivation, reduced intracellular penetration and accumulation of the drug, modification/protection/replacement of target sites of action, as well as changes in metabolic pathways. Mobile genetic elements, which
carry the corresponding resistance genes, such as plasmids, transposons and integrons, as well as the processes of conjugation, mobilization, transduction, and transformation, participate in this process and are important in the transmission of resistance.",
publisher = "Banja Luka : Veterinarska Komora Republike Srpske",
journal = "27. godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15-18. jun 2022",
title = "Primena antimikrobnih lekova u veterinarskoj medicini i mehanizmi rezistencije",
pages = "320-323",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2686"
}
Ćupić, V., Ivanović, S., Borozan, S., Žugić, G., Mujezinović, I., Prevendar Crnić, A., Velev, R.,& Ćupić Miladinović, D.. (2022). Primena antimikrobnih lekova u veterinarskoj medicini i mehanizmi rezistencije. in 27. godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15-18. jun 2022
Banja Luka : Veterinarska Komora Republike Srpske., 320-323.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2686
Ćupić V, Ivanović S, Borozan S, Žugić G, Mujezinović I, Prevendar Crnić A, Velev R, Ćupić Miladinović D. Primena antimikrobnih lekova u veterinarskoj medicini i mehanizmi rezistencije. in 27. godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15-18. jun 2022. 2022;:320-323.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2686 .
Ćupić, Vitomir, Ivanović, Saša, Borozan, Sunčica, Žugić, Gordana, Mujezinović, Indira, Prevendar Crnić, Andreja, Velev, Romel, Ćupić Miladinović, Dejana, "Primena antimikrobnih lekova u veterinarskoj medicini i mehanizmi rezistencije" in 27. godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15-18. jun 2022 (2022):320-323,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2686 .

Specifičnosti primene lekova kod koza

Ćupić, Vitomir; Ivanović, Saša; Borozan, Sunčica; Žugić, Gordana; Mujezinović, Indira; Ćupić Miladinović, Dejana; Aleksić, Jelena

(Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, 2022)

TY  - CONF
AU  - Ćupić, Vitomir
AU  - Ivanović, Saša
AU  - Borozan, Sunčica
AU  - Žugić, Gordana
AU  - Mujezinović, Indira
AU  - Ćupić Miladinović, Dejana
AU  - Aleksić, Jelena
PY  - 2022
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2690
AB  - Poznato je da većina proizvođača lekova, u svojim uputstvima preporučuje iste doze lekova za ovce i koze. Međutim, treba istaći da postoje određene specifičnosti (drugačiji i brži metabolizam) kod koza, koje uslovljavaju drugačije doze i doziranje lekova kod ovih životinja. Iz tog razloga, doze lekova preporučene za ovce, ili goveda se ne mogu primeniti kod koza. Za ovakvu konstataciju postoji više razloga: pre svega, poluvreme eliminacije nekih lekova, uključujući mnoge antihelmintike, koji se eliminišu uglavnom preko jetre (putem žuči), kod koza je duplo kraće u odnosu na ovce. Iz tog razloga, doze navedenih lekova su za 1,5 do 2 puta veće od onih, koje su preporučene za ovce. Takođe, poluvreme eliminacije meloksikama kod koza je mnogo kraće (6,73 sata) u odnosu na goveda (24 sata) i ovce (10,85 sati). Kako poluvreme eliminacije bilo kog leka direktno utiče na interval doziranja, to znači da se u ovom i sličnim slučajevima, preporučuje kraći interval doziranja lekova kod koza.
AB  - It is known that most drug manufacturers recommend the same doses of drugs for sheep and goats in their instructions. However, it should be pointed out that there are certain specificities (primarily a different and faster metabolism) in goats, which condition different doses and dosing of drugs in these animals. For this reason, doses of
drugs recommended for sheep or cattle cannot be used in goats. There are several reasons for this statement: a) First of all, the elimination half-time of some drugs, including many anthelmintics, which are eliminated mainly through the liver (via bile), is twice as short in goats as compared to sheep. For this reason, the doses of the mentioned
drugs are 1.5 to 2 times higher than those recommended for sheep. Also, the elimination half-life of meloxicam in goats is much shorter (6.73 hours) compared to cattle (24 hours) and sheep (10.85 hours). Since the elimination half-life of any drug directly affects the dosing interval, so in this and similar cases, it is recommended a shorter dosing
interval in goats.
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
C3  - 33. Savetovanje Veterinara Srbije, Zlatibor, 08 - 11. Septembar 2022
T1  - Specifičnosti primene lekova kod koza
T1  - Specificity of drug application in goats
SP  - 366
EP  - 375
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2690
ER  - 
@conference{
author = "Ćupić, Vitomir and Ivanović, Saša and Borozan, Sunčica and Žugić, Gordana and Mujezinović, Indira and Ćupić Miladinović, Dejana and Aleksić, Jelena",
year = "2022",
abstract = "Poznato je da većina proizvođača lekova, u svojim uputstvima preporučuje iste doze lekova za ovce i koze. Međutim, treba istaći da postoje određene specifičnosti (drugačiji i brži metabolizam) kod koza, koje uslovljavaju drugačije doze i doziranje lekova kod ovih životinja. Iz tog razloga, doze lekova preporučene za ovce, ili goveda se ne mogu primeniti kod koza. Za ovakvu konstataciju postoji više razloga: pre svega, poluvreme eliminacije nekih lekova, uključujući mnoge antihelmintike, koji se eliminišu uglavnom preko jetre (putem žuči), kod koza je duplo kraće u odnosu na ovce. Iz tog razloga, doze navedenih lekova su za 1,5 do 2 puta veće od onih, koje su preporučene za ovce. Takođe, poluvreme eliminacije meloksikama kod koza je mnogo kraće (6,73 sata) u odnosu na goveda (24 sata) i ovce (10,85 sati). Kako poluvreme eliminacije bilo kog leka direktno utiče na interval doziranja, to znači da se u ovom i sličnim slučajevima, preporučuje kraći interval doziranja lekova kod koza., It is known that most drug manufacturers recommend the same doses of drugs for sheep and goats in their instructions. However, it should be pointed out that there are certain specificities (primarily a different and faster metabolism) in goats, which condition different doses and dosing of drugs in these animals. For this reason, doses of
drugs recommended for sheep or cattle cannot be used in goats. There are several reasons for this statement: a) First of all, the elimination half-time of some drugs, including many anthelmintics, which are eliminated mainly through the liver (via bile), is twice as short in goats as compared to sheep. For this reason, the doses of the mentioned
drugs are 1.5 to 2 times higher than those recommended for sheep. Also, the elimination half-life of meloxicam in goats is much shorter (6.73 hours) compared to cattle (24 hours) and sheep (10.85 hours). Since the elimination half-life of any drug directly affects the dosing interval, so in this and similar cases, it is recommended a shorter dosing
interval in goats.",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "33. Savetovanje Veterinara Srbije, Zlatibor, 08 - 11. Septembar 2022",
title = "Specifičnosti primene lekova kod koza, Specificity of drug application in goats",
pages = "366-375",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2690"
}
Ćupić, V., Ivanović, S., Borozan, S., Žugić, G., Mujezinović, I., Ćupić Miladinović, D.,& Aleksić, J.. (2022). Specifičnosti primene lekova kod koza. in 33. Savetovanje Veterinara Srbije, Zlatibor, 08 - 11. Septembar 2022
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 366-375.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2690
Ćupić V, Ivanović S, Borozan S, Žugić G, Mujezinović I, Ćupić Miladinović D, Aleksić J. Specifičnosti primene lekova kod koza. in 33. Savetovanje Veterinara Srbije, Zlatibor, 08 - 11. Septembar 2022. 2022;:366-375.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2690 .
Ćupić, Vitomir, Ivanović, Saša, Borozan, Sunčica, Žugić, Gordana, Mujezinović, Indira, Ćupić Miladinović, Dejana, Aleksić, Jelena, "Specifičnosti primene lekova kod koza" in 33. Savetovanje Veterinara Srbije, Zlatibor, 08 - 11. Septembar 2022 (2022):366-375,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2690 .

Pesticidi toksični za ribe

Ćupić, Vitomir; Ivanović, Saša; Borozan, Sunčica; Prevendar Crnić, Andreja; Mujezinović, Indira; Žugić, Gordana; Velev, Romel; Ćupić Miladinović, Dejana

(Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, 2021)

TY  - CONF
AU  - Ćupić, Vitomir
AU  - Ivanović, Saša
AU  - Borozan, Sunčica
AU  - Prevendar Crnić, Andreja
AU  - Mujezinović, Indira
AU  - Žugić, Gordana
AU  - Velev, Romel
AU  - Ćupić Miladinović, Dejana
PY  - 2021
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2693
AB  - Poznato je da su brojni pesticidi kroz istoriju imali veliki značaj u zaštiti zdravlja ljudi i životinja. Oni su suzbijanjem i uništavanjem, kako uzročnika, tako i prenosilaca bolesti spasli milione života i isto tako, znatno uvećali prinose poljoprivrednih kultura. Međutim, poslednjnih godina čovek postaje sve svesniji da njegova okolina iz dana u dan postaje sve više zagađena hemikalijama koje mogu delovati štetno, kako na samog čoveka, tako i na životinje i biljke. Među ovim hemikalijama značajno mesto zauzima¬ju pesticidi. Neki od njih su zbog svojih toksičnih efekata (organohlorni insekticidi) već povučeni iz upotrebe, a slična sudbina čeka i neke druge pecticide, a pre svega one, koji su organofosforne građe. 
Odavno je poznato da su mnoge hemikalije toksične za ribe, od kojih posebno tre¬ba spomenuti amonijak, fenole, cijanide i soli nekih teških metala. Takođe i druge hemi¬kalije, koje su se ranije koristile ili se još uvek koriste kao pesticidi, kao što su: olovni-ar¬senat, bakar-sulfat, natrijum-arsenit, natrijum-cijanid, organohlorni insekticidi, orga¬nofosforni insekticidi, karbamati, piretroidi i fenolne smeše su takođe toksični za ribe. Pored ovih su i prirodna organska jedinjenja dobijena iz biljaka, kao što su buhač, deris i duvan, široko korišćena kao insekticidi. Iz buhača, odnosno cveta ove biljke (Chrysan¬themum cinerariaefolium treviranus) izolovano je više jedinjenja (piretrini) sa insekti¬cidnim delovanjem, za koje je poznato da su visoko toksični za ribe. Biljke rodova Derris ili Lonchocarpus sadrže aktivnu supstanciju rotenon, koja je ekstremno toksična za ribe i od davnina je poznata kao otrov za ribe. Ribe su takođe podložne štetnom delovanju cigareta. Nikotin, aktivni sastojak biljke Nicotiana tobacum, je toksičan za većinu riba. Naime, nikotin i druge toksične supstancije iz dima cigarete, se lako rastvaraju u vodi, pa tako i male količine mogu biti veoma štetne, pa čak i smrtonosne za ribu. 
Cilj ovog rada je da se iznošenjem najvažnijih podataka o toksičnom delovanju pe¬sticida na ribe, bar delom smanji broj trovanja ovih životinja raznim pesticidima, a time i zagađenje životne sredine.
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
C3  - 32. Savetovanje veterinara Srbije,Zlatibor, 9–12. septembar 2021
T1  - Pesticidi toksični za ribe
SP  - 264
EP  - 274
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2693
ER  - 
@conference{
author = "Ćupić, Vitomir and Ivanović, Saša and Borozan, Sunčica and Prevendar Crnić, Andreja and Mujezinović, Indira and Žugić, Gordana and Velev, Romel and Ćupić Miladinović, Dejana",
year = "2021",
abstract = "Poznato je da su brojni pesticidi kroz istoriju imali veliki značaj u zaštiti zdravlja ljudi i životinja. Oni su suzbijanjem i uništavanjem, kako uzročnika, tako i prenosilaca bolesti spasli milione života i isto tako, znatno uvećali prinose poljoprivrednih kultura. Međutim, poslednjnih godina čovek postaje sve svesniji da njegova okolina iz dana u dan postaje sve više zagađena hemikalijama koje mogu delovati štetno, kako na samog čoveka, tako i na životinje i biljke. Među ovim hemikalijama značajno mesto zauzima¬ju pesticidi. Neki od njih su zbog svojih toksičnih efekata (organohlorni insekticidi) već povučeni iz upotrebe, a slična sudbina čeka i neke druge pecticide, a pre svega one, koji su organofosforne građe. 
Odavno je poznato da su mnoge hemikalije toksične za ribe, od kojih posebno tre¬ba spomenuti amonijak, fenole, cijanide i soli nekih teških metala. Takođe i druge hemi¬kalije, koje su se ranije koristile ili se još uvek koriste kao pesticidi, kao što su: olovni-ar¬senat, bakar-sulfat, natrijum-arsenit, natrijum-cijanid, organohlorni insekticidi, orga¬nofosforni insekticidi, karbamati, piretroidi i fenolne smeše su takođe toksični za ribe. Pored ovih su i prirodna organska jedinjenja dobijena iz biljaka, kao što su buhač, deris i duvan, široko korišćena kao insekticidi. Iz buhača, odnosno cveta ove biljke (Chrysan¬themum cinerariaefolium treviranus) izolovano je više jedinjenja (piretrini) sa insekti¬cidnim delovanjem, za koje je poznato da su visoko toksični za ribe. Biljke rodova Derris ili Lonchocarpus sadrže aktivnu supstanciju rotenon, koja je ekstremno toksična za ribe i od davnina je poznata kao otrov za ribe. Ribe su takođe podložne štetnom delovanju cigareta. Nikotin, aktivni sastojak biljke Nicotiana tobacum, je toksičan za većinu riba. Naime, nikotin i druge toksične supstancije iz dima cigarete, se lako rastvaraju u vodi, pa tako i male količine mogu biti veoma štetne, pa čak i smrtonosne za ribu. 
Cilj ovog rada je da se iznošenjem najvažnijih podataka o toksičnom delovanju pe¬sticida na ribe, bar delom smanji broj trovanja ovih životinja raznim pesticidima, a time i zagađenje životne sredine.",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "32. Savetovanje veterinara Srbije,Zlatibor, 9–12. septembar 2021",
title = "Pesticidi toksični za ribe",
pages = "264-274",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2693"
}
Ćupić, V., Ivanović, S., Borozan, S., Prevendar Crnić, A., Mujezinović, I., Žugić, G., Velev, R.,& Ćupić Miladinović, D.. (2021). Pesticidi toksični za ribe. in 32. Savetovanje veterinara Srbije,Zlatibor, 9–12. septembar 2021
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 264-274.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2693
Ćupić V, Ivanović S, Borozan S, Prevendar Crnić A, Mujezinović I, Žugić G, Velev R, Ćupić Miladinović D. Pesticidi toksični za ribe. in 32. Savetovanje veterinara Srbije,Zlatibor, 9–12. septembar 2021. 2021;:264-274.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2693 .
Ćupić, Vitomir, Ivanović, Saša, Borozan, Sunčica, Prevendar Crnić, Andreja, Mujezinović, Indira, Žugić, Gordana, Velev, Romel, Ćupić Miladinović, Dejana, "Pesticidi toksični za ribe" in 32. Savetovanje veterinara Srbije,Zlatibor, 9–12. septembar 2021 (2021):264-274,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2693 .

Primena antimikrobnih lekova kod riba

Ćupić, Vitomir; Ivanović, Saša; Borozan, Sunčica; Prevendar Crnić, Andreja; Mujezinović, Indira; Žugić, Gordana; Velev, Romel; Ćupić Miladinović, Dejana

(Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, 2021)

TY  - GEN
AU  - Ćupić, Vitomir
AU  - Ivanović, Saša
AU  - Borozan, Sunčica
AU  - Prevendar Crnić, Andreja
AU  - Mujezinović, Indira
AU  - Žugić, Gordana
AU  - Velev, Romel
AU  - Ćupić Miladinović, Dejana
PY  - 2021
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3167
AB  - U poslednje vreme, proizvodnja ribe je dramatično porasla širom sveta i zauzima
sve veći udeo (a time i značaj) u ukupnoj proizvodnji hrane animalnog porekla. Da bi
se osigurala ovako velika proizvodnja, treba umanjiti štetni uticaj brojnih faktora spoljašnje
sredine, a pre svega stresova, drastičnih promena u temperaturi, mikroorganizama,
kao i različitih hemijskih supstancija, koje mogu itekako ugroziti život ribe. Od
svih nabrojanih faktora, poseban problem predstavljaju infektivne bolesti, uzrokovane
bakterijama. Većina bakterija, koje uzrokuju bolesti riba su normalni stanovnici vodenih
sistema i obično ne uzrokuju bolesti, odnosno (kao takve) ne predstavljaju problem.
Međutim, kada su ribe izložene stresu, sa jednim od već navedenih faktora (promena
temperature, loš kvalitet vode, nedavni transport ili rukovanje), mogu ugroziti imunski
sistem jedinke, a usled toga favorizovati rast bakterija, čime se svakako povećava rizik
za nastajanje bolesti.
Za lečenje bakterijskih infekcija koriste se antimikrobni lekovi koji su veoma korisni
i imaju veliki značaj u upravljanju zdravljem riba. Većina autora tvrdi da su antimikrobni
lekovi samo „alat“, a ne i „magijski meci“, kako ih je još odavno nazvao Pol Erlih.
Sposobnost antimikrobnih lekova da pomognu u uklanjanju infektivnih bolesti riba, zavisi
od više faktora. Pitanja na koja je potrebno dati odgovore su: a) Da li je zaista prisutna
bakterijska infekcija? b) Da li su identifikovane bakterije osetljive na izabrani antibiotik?
c) Da li je lek pravilno doziran i primenjen u odgovarajućim intervalima? i d)
Da li su dodatni stresovi uklonjeni ili smanjeni?
Pored toga, treba istaći da antimikrobni lekovi, sami po sebi, ne leče infekcije riba.
Ovi lekovi zapravo samo kontrolišu rast populacije bakterija kod riba dovoljno dugo da
ih potom imunski sistem ribe može eliminisati.
U ovom radu su prikazane osnovne karakteristike najvažnijih antimikrobnih lekova,
koji se koriste u lečenju bolesti riba.
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
T2  - 32. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 9 – 12. septembar 2021
T1  - Primena antimikrobnih lekova kod riba
SP  - 245
EP  - 257
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3167
ER  - 
@misc{
author = "Ćupić, Vitomir and Ivanović, Saša and Borozan, Sunčica and Prevendar Crnić, Andreja and Mujezinović, Indira and Žugić, Gordana and Velev, Romel and Ćupić Miladinović, Dejana",
year = "2021",
abstract = "U poslednje vreme, proizvodnja ribe je dramatično porasla širom sveta i zauzima
sve veći udeo (a time i značaj) u ukupnoj proizvodnji hrane animalnog porekla. Da bi
se osigurala ovako velika proizvodnja, treba umanjiti štetni uticaj brojnih faktora spoljašnje
sredine, a pre svega stresova, drastičnih promena u temperaturi, mikroorganizama,
kao i različitih hemijskih supstancija, koje mogu itekako ugroziti život ribe. Od
svih nabrojanih faktora, poseban problem predstavljaju infektivne bolesti, uzrokovane
bakterijama. Većina bakterija, koje uzrokuju bolesti riba su normalni stanovnici vodenih
sistema i obično ne uzrokuju bolesti, odnosno (kao takve) ne predstavljaju problem.
Međutim, kada su ribe izložene stresu, sa jednim od već navedenih faktora (promena
temperature, loš kvalitet vode, nedavni transport ili rukovanje), mogu ugroziti imunski
sistem jedinke, a usled toga favorizovati rast bakterija, čime se svakako povećava rizik
za nastajanje bolesti.
Za lečenje bakterijskih infekcija koriste se antimikrobni lekovi koji su veoma korisni
i imaju veliki značaj u upravljanju zdravljem riba. Većina autora tvrdi da su antimikrobni
lekovi samo „alat“, a ne i „magijski meci“, kako ih je još odavno nazvao Pol Erlih.
Sposobnost antimikrobnih lekova da pomognu u uklanjanju infektivnih bolesti riba, zavisi
od više faktora. Pitanja na koja je potrebno dati odgovore su: a) Da li je zaista prisutna
bakterijska infekcija? b) Da li su identifikovane bakterije osetljive na izabrani antibiotik?
c) Da li je lek pravilno doziran i primenjen u odgovarajućim intervalima? i d)
Da li su dodatni stresovi uklonjeni ili smanjeni?
Pored toga, treba istaći da antimikrobni lekovi, sami po sebi, ne leče infekcije riba.
Ovi lekovi zapravo samo kontrolišu rast populacije bakterija kod riba dovoljno dugo da
ih potom imunski sistem ribe može eliminisati.
U ovom radu su prikazane osnovne karakteristike najvažnijih antimikrobnih lekova,
koji se koriste u lečenju bolesti riba.",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "32. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 9 – 12. septembar 2021",
title = "Primena antimikrobnih lekova kod riba",
pages = "245-257",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3167"
}
Ćupić, V., Ivanović, S., Borozan, S., Prevendar Crnić, A., Mujezinović, I., Žugić, G., Velev, R.,& Ćupić Miladinović, D.. (2021). Primena antimikrobnih lekova kod riba. in 32. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 9 – 12. septembar 2021
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 245-257.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3167
Ćupić V, Ivanović S, Borozan S, Prevendar Crnić A, Mujezinović I, Žugić G, Velev R, Ćupić Miladinović D. Primena antimikrobnih lekova kod riba. in 32. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 9 – 12. septembar 2021. 2021;:245-257.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3167 .
Ćupić, Vitomir, Ivanović, Saša, Borozan, Sunčica, Prevendar Crnić, Andreja, Mujezinović, Indira, Žugić, Gordana, Velev, Romel, Ćupić Miladinović, Dejana, "Primena antimikrobnih lekova kod riba" in 32. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 9 – 12. septembar 2021 (2021):245-257,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3167 .

Farmakološko-toksikološki profil florfenikola

Ćupić, Vitomir; Ivanović, Saša; Borozan, Sunčica; Prevendar Crnić, Andreja; Mujezinović, Indira; Žugić, Gordana; Velev, Romel; Ćupić Miladinović, Dejana

(Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, 2020)

TY  - CONF
AU  - Ćupić, Vitomir
AU  - Ivanović, Saša
AU  - Borozan, Sunčica
AU  - Prevendar Crnić, Andreja
AU  - Mujezinović, Indira
AU  - Žugić, Gordana
AU  - Velev, Romel
AU  - Ćupić Miladinović, Dejana
PY  - 2020
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2691
AB  - Florfenikol je sintetski antibiotik iz grupe amfenikola. On je strukturni analog, odnosno fluorirani derivat tiamfenikola, u kojem je hidroksilna grupa na položaju C3 zamenjena fluorom. Za razliku od hloramfenikola, florfenikol je manje osetljiv na acetil-transferazu i ne uzrokuje ireverzibilni oblik aplastične anemije. Upravo iz tog razloga florfenikol se može koristiti i za lečenje bolesti kod životinja čiji se proizvodi koriste za ishranu ljudi.
Florfenikol se koristi isključivo u veterinarskoj medicini, i u istu je uveden krajem dvadesetog veka. U Evropskoj uniji je odobren za primenu kod goveda, ovaca, svinja i živine. Najpre je počeo da se koristi (u obliku injekcija) za lečenje respiratornih infekcija kod goveda, a potom ovaca i svinja, a kasnije je odobren (u obliku oralnih rastvora ili dodavanja u hranu) i za lečenje infekcija kod živine i svinja.
Florfenikol je bakteriostatski antibiotik sa širokim spektrom antibakterijskog delovanja. Za razliku od tiamfenikola (čiji je derivat), florfenikol ima širi spektar i mnogo jače antibakterijsko delovanje. Florfenikol deluje i na bakterije koje su razvile rezistenciju na hloramfenikol, odnosno na bakterije koje luče enzim hloramfenikol-acetiltransferazu.
Za razliku od hloramfenikola, florfenikol je manje toksičan i samim tim bezbedniji, pa se može koristiti i kod životinja čiji se proizvodi koriste za ishranu ljudi.
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
C3  - 31. Savetovanje veterinara Srbije, Online Webinar, 10-13. septembar 2020.
T1  - Farmakološko-toksikološki profil florfenikola
SP  - 84
EP  - 92
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2691
ER  - 
@conference{
author = "Ćupić, Vitomir and Ivanović, Saša and Borozan, Sunčica and Prevendar Crnić, Andreja and Mujezinović, Indira and Žugić, Gordana and Velev, Romel and Ćupić Miladinović, Dejana",
year = "2020",
abstract = "Florfenikol je sintetski antibiotik iz grupe amfenikola. On je strukturni analog, odnosno fluorirani derivat tiamfenikola, u kojem je hidroksilna grupa na položaju C3 zamenjena fluorom. Za razliku od hloramfenikola, florfenikol je manje osetljiv na acetil-transferazu i ne uzrokuje ireverzibilni oblik aplastične anemije. Upravo iz tog razloga florfenikol se može koristiti i za lečenje bolesti kod životinja čiji se proizvodi koriste za ishranu ljudi.
Florfenikol se koristi isključivo u veterinarskoj medicini, i u istu je uveden krajem dvadesetog veka. U Evropskoj uniji je odobren za primenu kod goveda, ovaca, svinja i živine. Najpre je počeo da se koristi (u obliku injekcija) za lečenje respiratornih infekcija kod goveda, a potom ovaca i svinja, a kasnije je odobren (u obliku oralnih rastvora ili dodavanja u hranu) i za lečenje infekcija kod živine i svinja.
Florfenikol je bakteriostatski antibiotik sa širokim spektrom antibakterijskog delovanja. Za razliku od tiamfenikola (čiji je derivat), florfenikol ima širi spektar i mnogo jače antibakterijsko delovanje. Florfenikol deluje i na bakterije koje su razvile rezistenciju na hloramfenikol, odnosno na bakterije koje luče enzim hloramfenikol-acetiltransferazu.
Za razliku od hloramfenikola, florfenikol je manje toksičan i samim tim bezbedniji, pa se može koristiti i kod životinja čiji se proizvodi koriste za ishranu ljudi.",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "31. Savetovanje veterinara Srbije, Online Webinar, 10-13. septembar 2020.",
title = "Farmakološko-toksikološki profil florfenikola",
pages = "84-92",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2691"
}
Ćupić, V., Ivanović, S., Borozan, S., Prevendar Crnić, A., Mujezinović, I., Žugić, G., Velev, R.,& Ćupić Miladinović, D.. (2020). Farmakološko-toksikološki profil florfenikola. in 31. Savetovanje veterinara Srbije, Online Webinar, 10-13. septembar 2020.
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 84-92.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2691
Ćupić V, Ivanović S, Borozan S, Prevendar Crnić A, Mujezinović I, Žugić G, Velev R, Ćupić Miladinović D. Farmakološko-toksikološki profil florfenikola. in 31. Savetovanje veterinara Srbije, Online Webinar, 10-13. septembar 2020.. 2020;:84-92.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2691 .
Ćupić, Vitomir, Ivanović, Saša, Borozan, Sunčica, Prevendar Crnić, Andreja, Mujezinović, Indira, Žugić, Gordana, Velev, Romel, Ćupić Miladinović, Dejana, "Farmakološko-toksikološki profil florfenikola" in 31. Savetovanje veterinara Srbije, Online Webinar, 10-13. septembar 2020. (2020):84-92,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2691 .