@conference{
author = "Ćupić, Vitomir and Ivanović, Saša and Borozan, Sunčica and Dobrić, Silva and Prevendar Crnić, Andreja and Mujezinović, Indira and Žugić, Gordana and Velev, Romel and Ćupić Miladinović, Dejana",
year = "2021",
abstract = "U kliničkoj praksi humane i veterinarske medicine, danas se koristi veliki broj antimikrobnih
lekova. Otkriće i uvođenje ovih lekova u kliničku praksu zabeleženo je kao
jedno od najvećih dostignuća u istoriji razvoja medicine. Naime, primenom antimikrobnih
lekova, napravljen je veliki, gotovo revolucionarni preokret u lečenju brojnih infektivnih
bolesti. Na stotine hiljada ljudi, do tada osuđenih na sigurnu smrt, sada je bilo
spašeno.
Međutim, ubrzo nakon uvođenja antimikrobnih lekova u kliničku praksu, (usled
lake dostupnosti, ali i čestog propisivanja i primene od strane doktora humane i veterinarske
medicine), ovi lekovi su se koristili veoma često. Na žalost, svedoci smo da je ovaj
problem prisutan i danas, tako da se može slobodno reći da se antimikrobni lekovi, prilično
neracionalno koriste. Zapravo je nekontrolisana ili neracionalna primena antimikrobnih
lekova dugogodišnji problem, kako u humanoj, tako i u veterinarskoj medicini.
Pored stalnog ukazivanja na sve nedostatke i štete ovakve primene lekova, ona i dalje
postoji u kliničkoj praksi.
Racionalna primena antimikrobnih lekova u veterinarskoj medicini je od višestrukog
značaja. Korišćenjem svakog leka, samo onda kada je on zaista neophodan (indikovan),
u pravoj dozi i na pravi način, ne samo da bi se smanjila potencijalna štetnost
takvog leka po samu životinju, već bi i efikasnost njegove primene bila znatno veća.
Osim toga, (što je veoma značajno), smanjio bi se i broj rezistentnih mikroorganizama.
U prilog ovome govori i činjenica da se naša zemlja po razvoju rezistencije, nalazi među
prvima u Evropi.
Pored svega navedenog, poslednjih godina, (upravo zbog nekontrolisane i neracionalne
primene) kontaminacija životne sredine od strane antimikrobnih lekova, izaziva
sve veću zabrinutost. Naime, pokazalo se da ovi lekovi mogu (naročito posle masovne
primene kod farmskih životinja) kontaminirati zemljište i vodu, te usled toga delovati
štetno na organizme koji žive u ovim sredinama. Zato se danas velika pažnja poklanja pre svega monitoringu, odnosno merenju potencijalnih koncentracija antimikrobnih lekova
u pojedinim ekosistemima, kako bi se izvršila prava procena potencijalnih štetnih
efekata ovih jedinjenja. Na kraju, sve ovo ima za cilj da se u skladu sa dobijenim rezultatima,
utvrdi prava strategija upravljanja ovim lekovima.",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "32. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 9 – 12. septembar 2021",
title = "Neracionalna primena antimikrobnih lekova u veterinarskoj medicini kao mogući uzrok štetnih efekata na životnu sredinu",
pages = "348-358",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3171"
}