Petrujkić, Tihomir

Link to this page

Authority KeyName Variants
abad0a38-53e3-4803-8d8c-4f5b0ca2b171
  • Petrujkić, Tihomir (3)
Projects

Author's Bibliography

Pregled oboljenja prasadi na sisi

Bojkovski, Jovan; Savić, Božidar; Rogožarski, Dragan; Delić, Nikola; Petrujkić, Tihomir

(Banja Luka : PI Veterinary Institute Republic of Srpska „Dr. Vaso Butozan“, 2012)

TY  - JOUR
AU  - Bojkovski, Jovan
AU  - Savić, Božidar
AU  - Rogožarski, Dragan
AU  - Delić, Nikola
AU  - Petrujkić, Tihomir
PY  - 2012
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2095
AB  - U ovom radu dat je pregled uzročnika oboljenja prasadi na sisi na farmama svinja industrijskog tipa. Današnja industrijska proizvodnja svinja bazira se na sprovođenju biosigurnosnih mera, kao i rešavanju ekoloških problema, koji znatno opterećuju proizvodnju. Dobro zdravlje svinja je uslov dobre reprodukcije, odnosno rentabilne proizvodnje. Zdravlje svinja zavisi od uslova držanja, nege, ishrane, kontrole zdravlja i zdravstvene zaštite. Veliki broj bolesti koje su prisutne na farmama svinja industrijskog tipa moguće je primenom profilaktičkih i terapeutskih mera, kao i pojačanom kontrolom stručnih službi držati pod kontrolom. Fleksibilnom saradnjom vlasnika farmi sa stručnim službama, uz poštovanje i sprovođenje stručnih saznanja, te primenom niza biotehničkih mera i stavljanjem akcenta na preveniranje bolesti svinja, a u cilju promocije dobrog zdravlja svinja, moguće je unaprediti proizvodnju. Biosigurnost, dobrobit, dobra proizvođačka praksa i analiza rizika na kritičkim kontolnim tačkama su veoma značajni elementi za intenzivnu proizvodnju svinja. Planska primena biosigurnosnih mera presudna je u zaštiti zdravlja svinja i za uspeh proizvodnje.
AB  - Today  industrial  production  of  pigs  is  based  on  the  implementation  of  biosecurity  measures  and 
addressing environmental problems, which substantially burden the productions. Good health is a condition 
for successful pig reproduction and cost-effective production. Health depends on the housing conditions, care, 
nutrition, control of health and health care. A large number of disease that are present in the industrial swine 
farms, it is possible  using prophylactic and  therapeutic measures as well as enhanced control of professional 
services  are  in  control.  Flexible  corporation  of  farm  holders  with  professional  service  ,  to  respect  and 
implementation  of  professional  knowledge    and  application  of  a  number  of  biotechnical  measures  and 
focusing on prevention of disease of pigs in order to promote  the good health of pigs it is possible to improve 
production. Biosecurity,  welfare, good manufacturing practice and hazard analysis at critical control points 
are very important elements for intensive pig production. The planned use of biosecurity measures is crucial 
in protecting the health of pigs and production success.
PB  - Banja Luka : PI Veterinary Institute Republic of Srpska „Dr. Vaso Butozan“
T2  - Veterinarski žurnal Republike Srpske
T1  - Pregled oboljenja prasadi na sisi
T1  - Review disease of suckling piglets
VL  - 12
IS  - 1
SP  - 82
EP  - 88
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2095
ER  - 
@article{
author = "Bojkovski, Jovan and Savić, Božidar and Rogožarski, Dragan and Delić, Nikola and Petrujkić, Tihomir",
year = "2012",
abstract = "U ovom radu dat je pregled uzročnika oboljenja prasadi na sisi na farmama svinja industrijskog tipa. Današnja industrijska proizvodnja svinja bazira se na sprovođenju biosigurnosnih mera, kao i rešavanju ekoloških problema, koji znatno opterećuju proizvodnju. Dobro zdravlje svinja je uslov dobre reprodukcije, odnosno rentabilne proizvodnje. Zdravlje svinja zavisi od uslova držanja, nege, ishrane, kontrole zdravlja i zdravstvene zaštite. Veliki broj bolesti koje su prisutne na farmama svinja industrijskog tipa moguće je primenom profilaktičkih i terapeutskih mera, kao i pojačanom kontrolom stručnih službi držati pod kontrolom. Fleksibilnom saradnjom vlasnika farmi sa stručnim službama, uz poštovanje i sprovođenje stručnih saznanja, te primenom niza biotehničkih mera i stavljanjem akcenta na preveniranje bolesti svinja, a u cilju promocije dobrog zdravlja svinja, moguće je unaprediti proizvodnju. Biosigurnost, dobrobit, dobra proizvođačka praksa i analiza rizika na kritičkim kontolnim tačkama su veoma značajni elementi za intenzivnu proizvodnju svinja. Planska primena biosigurnosnih mera presudna je u zaštiti zdravlja svinja i za uspeh proizvodnje., Today  industrial  production  of  pigs  is  based  on  the  implementation  of  biosecurity  measures  and 
addressing environmental problems, which substantially burden the productions. Good health is a condition 
for successful pig reproduction and cost-effective production. Health depends on the housing conditions, care, 
nutrition, control of health and health care. A large number of disease that are present in the industrial swine 
farms, it is possible  using prophylactic and  therapeutic measures as well as enhanced control of professional 
services  are  in  control.  Flexible  corporation  of  farm  holders  with  professional  service  ,  to  respect  and 
implementation  of  professional  knowledge    and  application  of  a  number  of  biotechnical  measures  and 
focusing on prevention of disease of pigs in order to promote  the good health of pigs it is possible to improve 
production. Biosecurity,  welfare, good manufacturing practice and hazard analysis at critical control points 
are very important elements for intensive pig production. The planned use of biosecurity measures is crucial 
in protecting the health of pigs and production success.",
publisher = "Banja Luka : PI Veterinary Institute Republic of Srpska „Dr. Vaso Butozan“",
journal = "Veterinarski žurnal Republike Srpske",
title = "Pregled oboljenja prasadi na sisi, Review disease of suckling piglets",
volume = "12",
number = "1",
pages = "82-88",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2095"
}
Bojkovski, J., Savić, B., Rogožarski, D., Delić, N.,& Petrujkić, T.. (2012). Pregled oboljenja prasadi na sisi. in Veterinarski žurnal Republike Srpske
Banja Luka : PI Veterinary Institute Republic of Srpska „Dr. Vaso Butozan“., 12(1), 82-88.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2095
Bojkovski J, Savić B, Rogožarski D, Delić N, Petrujkić T. Pregled oboljenja prasadi na sisi. in Veterinarski žurnal Republike Srpske. 2012;12(1):82-88.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2095 .
Bojkovski, Jovan, Savić, Božidar, Rogožarski, Dragan, Delić, Nikola, Petrujkić, Tihomir, "Pregled oboljenja prasadi na sisi" in Veterinarski žurnal Republike Srpske, 12, no. 1 (2012):82-88,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2095 .

Analysis of factors influencing estrus cycle in dairy cows

Jovičin, Milovan; Petrujkić, Tihomir; Milovanović, Aleksandar; Dujaković, Milorad; Žikić, Dragan

(Fakultet veterinarske medicine, Beograd, Srbija, 2003)

TY  - JOUR
AU  - Jovičin, Milovan
AU  - Petrujkić, Tihomir
AU  - Milovanović, Aleksandar
AU  - Dujaković, Milorad
AU  - Žikić, Dragan
PY  - 2003
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/1889
AB  - U radu je prikazana analiza učestalosti intervala između dva osemenjavanja u dva godišnja perioda, od 1. 4. 2001. do 31. 3. 2003. godine na farmi sa 500 crno-belih holštajn-frizijskih krava, sa proizvodnjom mleka od 5500 do 6000 kg mleka. Histogramima su predstavljeni ciklusi od po mesec i po dana sa polnim ciklusima kod steonih, nesteonih i isključenih krava. Normalni i višestruki polni ciklusi ukazuju na greške u otkrivanju estrusa, kod 26,70 posto / 22,73 posto i kod 33,25 posto / 33,77 posto krava, u prvom / drugom analiziranom periodu. Skraćeni i produženi polni ciklusi zabeleženi su kod 12,22 posto i 4,34 posto, odnosno kod 10,07 posto i 7,36 posto krava i junica, a predstavljaju indikator poreme}aja u ishrani i držanju, odnosno pokazatelj su povećanog stepena embrionalnog mortaliteta. Poremećeni polni ciklusi su ustanovljeni kod 41,31 posto i 43,10 posto krava i junica i kumulacija su ostalih činilaca stadnog steriliteta. Planskim radom na prevenciji poremećaja funkcije jajnika i dobrom evidencijom, postiže se bolja plodnost zapata.
AB  - The frequency of interestrus intervals between two inseminations during two annual period, from 1. 4. 2001 - 31. 3. 2003, on a farm with 500 Holstein-Frisian cows and milk production of 5500-6000 kg was analyzed. Periods of 1½ months of estrus cycles were presented by histograms for pregnant, nonpregnant and culled cows. Normal and multiple cycles indicate estrus detection errors, and were recorded in 26.70% / 22.73% and 33.25% / 33.77% cows, in the first and second analysed periods, respectively. Short and prolonged estrus cycles were noted in 12.22% / 4.34%, and 10.07% / 7.36% cows, in the first and second analysed periods respectively, and indicate nutritional disturbances and embryonal mortality. Disturbed estrus periods were found in 41.31% and 43.10% cows and heifers and were a consequence of other cumulate factors in herd sterility. Herd fertility improvement may be achieved with systematic work on prevention of ovarial disfunction and proper records management
PB  - Fakultet veterinarske medicine, Beograd, Srbija
T2  - Veterinarski Glasnik
T1  - Analysis of factors influencing estrus cycle in dairy cows
T1  - Analiza faktora koji utiču na tok estralnog ciklusa visokomlečnih krava
VL  - 57
IS  - 3-4
SP  - 209
EP  - 223
DO  - 10.2298/VETGL0304209J
ER  - 
@article{
author = "Jovičin, Milovan and Petrujkić, Tihomir and Milovanović, Aleksandar and Dujaković, Milorad and Žikić, Dragan",
year = "2003",
abstract = "U radu je prikazana analiza učestalosti intervala između dva osemenjavanja u dva godišnja perioda, od 1. 4. 2001. do 31. 3. 2003. godine na farmi sa 500 crno-belih holštajn-frizijskih krava, sa proizvodnjom mleka od 5500 do 6000 kg mleka. Histogramima su predstavljeni ciklusi od po mesec i po dana sa polnim ciklusima kod steonih, nesteonih i isključenih krava. Normalni i višestruki polni ciklusi ukazuju na greške u otkrivanju estrusa, kod 26,70 posto / 22,73 posto i kod 33,25 posto / 33,77 posto krava, u prvom / drugom analiziranom periodu. Skraćeni i produženi polni ciklusi zabeleženi su kod 12,22 posto i 4,34 posto, odnosno kod 10,07 posto i 7,36 posto krava i junica, a predstavljaju indikator poreme}aja u ishrani i držanju, odnosno pokazatelj su povećanog stepena embrionalnog mortaliteta. Poremećeni polni ciklusi su ustanovljeni kod 41,31 posto i 43,10 posto krava i junica i kumulacija su ostalih činilaca stadnog steriliteta. Planskim radom na prevenciji poremećaja funkcije jajnika i dobrom evidencijom, postiže se bolja plodnost zapata., The frequency of interestrus intervals between two inseminations during two annual period, from 1. 4. 2001 - 31. 3. 2003, on a farm with 500 Holstein-Frisian cows and milk production of 5500-6000 kg was analyzed. Periods of 1½ months of estrus cycles were presented by histograms for pregnant, nonpregnant and culled cows. Normal and multiple cycles indicate estrus detection errors, and were recorded in 26.70% / 22.73% and 33.25% / 33.77% cows, in the first and second analysed periods, respectively. Short and prolonged estrus cycles were noted in 12.22% / 4.34%, and 10.07% / 7.36% cows, in the first and second analysed periods respectively, and indicate nutritional disturbances and embryonal mortality. Disturbed estrus periods were found in 41.31% and 43.10% cows and heifers and were a consequence of other cumulate factors in herd sterility. Herd fertility improvement may be achieved with systematic work on prevention of ovarial disfunction and proper records management",
publisher = "Fakultet veterinarske medicine, Beograd, Srbija",
journal = "Veterinarski Glasnik",
title = "Analysis of factors influencing estrus cycle in dairy cows, Analiza faktora koji utiču na tok estralnog ciklusa visokomlečnih krava",
volume = "57",
number = "3-4",
pages = "209-223",
doi = "10.2298/VETGL0304209J"
}
Jovičin, M., Petrujkić, T., Milovanović, A., Dujaković, M.,& Žikić, D.. (2003). Analysis of factors influencing estrus cycle in dairy cows. in Veterinarski Glasnik
Fakultet veterinarske medicine, Beograd, Srbija., 57(3-4), 209-223.
https://doi.org/10.2298/VETGL0304209J
Jovičin M, Petrujkić T, Milovanović A, Dujaković M, Žikić D. Analysis of factors influencing estrus cycle in dairy cows. in Veterinarski Glasnik. 2003;57(3-4):209-223.
doi:10.2298/VETGL0304209J .
Jovičin, Milovan, Petrujkić, Tihomir, Milovanović, Aleksandar, Dujaković, Milorad, Žikić, Dragan, "Analysis of factors influencing estrus cycle in dairy cows" in Veterinarski Glasnik, 57, no. 3-4 (2003):209-223,
https://doi.org/10.2298/VETGL0304209J . .

New biotechnological procedures in swine reproduction

Petrujkić, Tihomir

(Fakultet veterinarske medicine, Beograd, Srbija, 2002)

TY  - JOUR
AU  - Petrujkić, Tihomir
PY  - 2002
UR  - https://doaj.org/article/4c21b658a57d4adeafb4ef844ec4051c
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/1939
AB  - New biotechnological procedures and the use of hormones in swine breeding are aimed at increasing the number of piglets in the litter. In small herds and groups, selected sows with 16 mammary complexes (tits) can yield up to 32 piglets, or porkers, per year per sow. In order to achieve such reproduction results, special, individual stalls for sow deliveries are used, in addition to biotechnological methods, with a warm core and floor heating, phased diet and clean facilities. The ovulation value in swine is determined by their genetic and paragenetic effects, and it is often provoked and increased with injections and preparations for superovulation. However, the results vary, since any administration of hormone injecions can reduce the reproductive cycle, shorten the duration of estrus, or disrupt the work of ovaries and create cystic follicles. The use of follicle-stimulating hormones in quantities up to 1000 IU per animal for the induction and synchronization of estrus has become customary for sows and gilts, as well as the use of prostaglandins, the use of GnRH for increasing ovulation in swine and increasing the number of follicles >4 mm in diameter in the implementation of new biotechnologies in swine breeding, increases the number of ovulations and fertility in swine. In this way, reproduction is raised to the highest possible level, and artificial insemination of sows has 12 separate rules which enable better and more successful artificial insemination of sows.
AB  - Novi biotehnološki postupci i upotreba hormona u svinjarstvu imaju za cilj povećanje broja prasadi u leglu. U manjim krdima i grupama svinja može se godišnje od krmača selekcioniranih sa 16 mamarnih kompleksa (sisa) dobiti i do 32 praseta, tj. tovljenika po jednoj krmači. Za takvu reprodukciju, osim primene biotehnoloških metoda, koriste se posebni, individualni boksevi za prašenje krmača sa toplim „jezgrom“, sa podnim grejanjem, kao i fazna ishrana i čista porodilišta. Ovulaciona vrednost kod svinja određena je geneteskim i paragenetskim delovanjima, a često se provocira i povećava injekcijama i preparatima za superovulaciju. Međutim, razultati su varijabilni, jer svako davanje injekcija hormona može da smanji reprodukcioni ciklus, smanji dužinu estrusa ili poremeti rad jajnika i stvori cistične folikule. Upotreba folikulostimulirajućih hormona od 1000 I.U. po životinji za indukciju i sinhronizaciju estrusa je ustaljena kod krmača i nazimica, kao i upotreba prostaglandina, upotreba GnRH (Gonadorilizing hormona) za povećanje ovulacije kod svinja i povećanje broja folikula 4 mm u prečniku kod primene novih biotehnologija u gajenju svinja povećava broj ovulacija i prodnost kod svinja. Na taj način reprodukcija je podignuta na najviši mogući nivo, a veštačko osemenjavanje krmača ima 12 posebnih pravila, koja omogućavaju bolje i uspešnije veštačko osemenjavanje krmača.
PB  - Fakultet veterinarske medicine, Beograd, Srbija
T2  - Veterinarski Glasnik
T1  - New biotechnological procedures in swine reproduction
T1  - Novi biotehnolopki postupci u reprodukciji svinja
VL  - 56
IS  - 1-2
SP  - 111
EP  - 123
DO  - 10.2298/VETGL0202111P
ER  - 
@article{
author = "Petrujkić, Tihomir",
year = "2002",
abstract = "New biotechnological procedures and the use of hormones in swine breeding are aimed at increasing the number of piglets in the litter. In small herds and groups, selected sows with 16 mammary complexes (tits) can yield up to 32 piglets, or porkers, per year per sow. In order to achieve such reproduction results, special, individual stalls for sow deliveries are used, in addition to biotechnological methods, with a warm core and floor heating, phased diet and clean facilities. The ovulation value in swine is determined by their genetic and paragenetic effects, and it is often provoked and increased with injections and preparations for superovulation. However, the results vary, since any administration of hormone injecions can reduce the reproductive cycle, shorten the duration of estrus, or disrupt the work of ovaries and create cystic follicles. The use of follicle-stimulating hormones in quantities up to 1000 IU per animal for the induction and synchronization of estrus has become customary for sows and gilts, as well as the use of prostaglandins, the use of GnRH for increasing ovulation in swine and increasing the number of follicles >4 mm in diameter in the implementation of new biotechnologies in swine breeding, increases the number of ovulations and fertility in swine. In this way, reproduction is raised to the highest possible level, and artificial insemination of sows has 12 separate rules which enable better and more successful artificial insemination of sows., Novi biotehnološki postupci i upotreba hormona u svinjarstvu imaju za cilj povećanje broja prasadi u leglu. U manjim krdima i grupama svinja može se godišnje od krmača selekcioniranih sa 16 mamarnih kompleksa (sisa) dobiti i do 32 praseta, tj. tovljenika po jednoj krmači. Za takvu reprodukciju, osim primene biotehnoloških metoda, koriste se posebni, individualni boksevi za prašenje krmača sa toplim „jezgrom“, sa podnim grejanjem, kao i fazna ishrana i čista porodilišta. Ovulaciona vrednost kod svinja određena je geneteskim i paragenetskim delovanjima, a često se provocira i povećava injekcijama i preparatima za superovulaciju. Međutim, razultati su varijabilni, jer svako davanje injekcija hormona može da smanji reprodukcioni ciklus, smanji dužinu estrusa ili poremeti rad jajnika i stvori cistične folikule. Upotreba folikulostimulirajućih hormona od 1000 I.U. po životinji za indukciju i sinhronizaciju estrusa je ustaljena kod krmača i nazimica, kao i upotreba prostaglandina, upotreba GnRH (Gonadorilizing hormona) za povećanje ovulacije kod svinja i povećanje broja folikula 4 mm u prečniku kod primene novih biotehnologija u gajenju svinja povećava broj ovulacija i prodnost kod svinja. Na taj način reprodukcija je podignuta na najviši mogući nivo, a veštačko osemenjavanje krmača ima 12 posebnih pravila, koja omogućavaju bolje i uspešnije veštačko osemenjavanje krmača.",
publisher = "Fakultet veterinarske medicine, Beograd, Srbija",
journal = "Veterinarski Glasnik",
title = "New biotechnological procedures in swine reproduction, Novi biotehnolopki postupci u reprodukciji svinja",
volume = "56",
number = "1-2",
pages = "111-123",
doi = "10.2298/VETGL0202111P"
}
Petrujkić, T.. (2002). New biotechnological procedures in swine reproduction. in Veterinarski Glasnik
Fakultet veterinarske medicine, Beograd, Srbija., 56(1-2), 111-123.
https://doi.org/10.2298/VETGL0202111P
Petrujkić T. New biotechnological procedures in swine reproduction. in Veterinarski Glasnik. 2002;56(1-2):111-123.
doi:10.2298/VETGL0202111P .
Petrujkić, Tihomir, "New biotechnological procedures in swine reproduction" in Veterinarski Glasnik, 56, no. 1-2 (2002):111-123,
https://doi.org/10.2298/VETGL0202111P . .