Rackov, Olga

Link to this page

Authority KeyName Variants
b9e9fa18-2c88-4c46-a1ba-f73b275adce4
  • Rackov, Olga (2)
Projects
No records found.

Author's Bibliography

Primena enrofloksacina u živinarstvu kao potencijalni rizik za bezbednost hrane - rezidue veterinarskih lekova u jestivim tkivima*

Petrović, Jelena; Stefanović, Srđan; Baltić, Milan Ž.; Ratajac, Radomir; Rackov, Olga

(Beograd : Institut za higijenu i tehnologiju mesa, 2009)

TY  - JOUR
AU  - Petrović, Jelena
AU  - Stefanović, Srđan
AU  - Baltić, Milan Ž.
AU  - Ratajac, Radomir
AU  - Rackov, Olga
PY  - 2009
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3889
AB  - Danas su u nauci o bezbednosti hrane definisane dve glavne opasnosti koje nastaju kao direktna posledica primene antimikrobnih lekova: rezidue u jestivim tkivima i razvijanje rezistencije zoonotskih patogena. Enrofloksacin, antimikrobni lek iz grupe fluorohinolona, u Srbiji je registrovan za upotrebu kod živine. Cilj naših ispitivanja bio je eliminisanje rizika za zdravlje potrošača na osnovu praćenja količina rezidua enrofloksacina i njegovog glavnog metabolita ciprofloksacina u tkivima lečenih brojlera. U ogledu je ispitano prisustvo rezidua u mesu i jetri pilića koji su tretirani propisanim, terapijskim dozama enrofloksacina. Sadržaj rezidua je ispitan mikrobiološkom inhibitornom i HPLC/Fl metodom. Tokom pet dana aplikovanja leka i prva tri dana karence, koncentracije enrofloksacina i ciprofloksacina su bile veće od MDK vrednosti (MDK – maksimalno dozvoljene količine), propisanih u EU. Nakon propisanog aplikovanja enrofloksacina, sadržaj rezidua u jestivim tkivima smanjuje se do dozvoljenih količina (manje od MDK), tokom propisanog perioda karence od sedam dana. Međutim, i posle isteka karence rezidue se zadržavaju u jestivim tkivima u dužem vremenskom periodu. Rezidue enrofloksacina mogu da se dokažu u mesu sve do devetog dana nakon prekida terapije, dok se u jetri zadržavaju mnogo duže. Tek 22. dana posle prekida terapije nije potvrđeno prisustvo rezidua u jetri.
PB  - Beograd : Institut za higijenu i tehnologiju mesa
T2  - Tehnologija mesa
T1  - Primena enrofloksacina u živinarstvu kao potencijalni rizik za bezbednost hrane - rezidue veterinarskih lekova u jestivim tkivima*
T1  - Usage of enrofloxacin in poultry production as a potential risk for food safety – veterinary drugs residues in edible tissues
VL  - 50
IS  - 3-4
SP  - 189
EP  - 194
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3889
ER  - 
@article{
author = "Petrović, Jelena and Stefanović, Srđan and Baltić, Milan Ž. and Ratajac, Radomir and Rackov, Olga",
year = "2009",
abstract = "Danas su u nauci o bezbednosti hrane definisane dve glavne opasnosti koje nastaju kao direktna posledica primene antimikrobnih lekova: rezidue u jestivim tkivima i razvijanje rezistencije zoonotskih patogena. Enrofloksacin, antimikrobni lek iz grupe fluorohinolona, u Srbiji je registrovan za upotrebu kod živine. Cilj naših ispitivanja bio je eliminisanje rizika za zdravlje potrošača na osnovu praćenja količina rezidua enrofloksacina i njegovog glavnog metabolita ciprofloksacina u tkivima lečenih brojlera. U ogledu je ispitano prisustvo rezidua u mesu i jetri pilića koji su tretirani propisanim, terapijskim dozama enrofloksacina. Sadržaj rezidua je ispitan mikrobiološkom inhibitornom i HPLC/Fl metodom. Tokom pet dana aplikovanja leka i prva tri dana karence, koncentracije enrofloksacina i ciprofloksacina su bile veće od MDK vrednosti (MDK – maksimalno dozvoljene količine), propisanih u EU. Nakon propisanog aplikovanja enrofloksacina, sadržaj rezidua u jestivim tkivima smanjuje se do dozvoljenih količina (manje od MDK), tokom propisanog perioda karence od sedam dana. Međutim, i posle isteka karence rezidue se zadržavaju u jestivim tkivima u dužem vremenskom periodu. Rezidue enrofloksacina mogu da se dokažu u mesu sve do devetog dana nakon prekida terapije, dok se u jetri zadržavaju mnogo duže. Tek 22. dana posle prekida terapije nije potvrđeno prisustvo rezidua u jetri.",
publisher = "Beograd : Institut za higijenu i tehnologiju mesa",
journal = "Tehnologija mesa",
title = "Primena enrofloksacina u živinarstvu kao potencijalni rizik za bezbednost hrane - rezidue veterinarskih lekova u jestivim tkivima*, Usage of enrofloxacin in poultry production as a potential risk for food safety – veterinary drugs residues in edible tissues",
volume = "50",
number = "3-4",
pages = "189-194",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3889"
}
Petrović, J., Stefanović, S., Baltić, M. Ž., Ratajac, R.,& Rackov, O.. (2009). Primena enrofloksacina u živinarstvu kao potencijalni rizik za bezbednost hrane - rezidue veterinarskih lekova u jestivim tkivima*. in Tehnologija mesa
Beograd : Institut za higijenu i tehnologiju mesa., 50(3-4), 189-194.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3889
Petrović J, Stefanović S, Baltić MŽ, Ratajac R, Rackov O. Primena enrofloksacina u živinarstvu kao potencijalni rizik za bezbednost hrane - rezidue veterinarskih lekova u jestivim tkivima*. in Tehnologija mesa. 2009;50(3-4):189-194.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3889 .
Petrović, Jelena, Stefanović, Srđan, Baltić, Milan Ž., Ratajac, Radomir, Rackov, Olga, "Primena enrofloksacina u živinarstvu kao potencijalni rizik za bezbednost hrane - rezidue veterinarskih lekova u jestivim tkivima*" in Tehnologija mesa, 50, no. 3-4 (2009):189-194,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3889 .

Primena enrofloksacina u živinarstvu kao potencijalni rizik za bezbednost hrane - rezidue veterinarskih lekova u jestivim tkivima

Petrović, Jelena; Stefanović, Srđan; Baltić, Milan Ž.; Ratajac, Radomir; Rackov, Olga

(Beograd : Institut za higijenu i tehnologiju mesa, 2009)

TY  - CONF
AU  - Petrović, Jelena
AU  - Stefanović, Srđan
AU  - Baltić, Milan Ž.
AU  - Ratajac, Radomir
AU  - Rackov, Olga
PY  - 2009
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3866
AB  - Danas su u nauci o bezbednosti hrane definisane dve glavne opasnosti koje nastaju kao direktna posledica primene anitimikrobnih lekova: rezidue u jestivim tkivima i razvijanje rezistencije zoonotskih patogena. Enrofloksacin je antimikrobni lek iz grupe fluorohinolona. U Srbiji je registrovan za upotrebu kod živine. Cilj eksperimentalnih ispitivanja je eliminisanje rizika po zdravlje potrošača na osnovu praćenja sadržaja rezidua enrofloksacina i njegovog glavnog metabolita ciprofloksacina u tkivima lečenih brojlera. U ogledu je ispitano prisustvo rezidua u mesu i jetri pilića koji su tretirani propisanim, terapijskim dozama enrofloksacina. Sadržaj rezidua je izmeren metodom HPLC/Fl (Tečna hromatografije visoke performanse sa fluorescentnim detektorom). Tokom pet dana aplikovanja leka, i prva tri dana karence, koncentracije enrofloksacina i ciprofloksacina su bile veće od MDK vrednosti (MDK−maksimalno dozvoljene količine), propisanih u EU.
Nakon propisanog aplikovanja antimikrobnih lekova sadržaj rezidua u jestivim tkivima opada do dozvoljenih vrednosti (manje od MDK) tokom propisanog perioda karence od sedam dana. Međutim, i nakon isteka karence rezidue se zadržavaju u jestivim tkivima, u dužem vremenskom periodu. Rezidue enrofloksacina mogu da se dokažu u mesu sve do devetog dana od prekida terapije, dok se u jetri zadržavaju mnogo duže. Tek 22. dana od prekida terapije nije potvrđeno prisustvo rezidua u jetri.
AB  - The most important side effects of antimicrobial drugs usage are veterinary drug residues in edible animal tissues and development of resistance in food borne pathogens. Enrofloxacine is a fluoroquinolone licensed in Serbia for use in poultry treatment. The aim of this study was to examine the target tissue residues of enrofloxacine and its main metabolite ciprofloxacine, in order to eliminate health risks for the consumers. The presence of residues in the muscle and liver after prescribed administration of enrofloxacine to chickens was studied in our experiment. HPLC/ Fl was used for the detection of enrofloxacine and ciprofloxacine residues. During the 5 days administration period, and the first three days of the withdrawal period, enrofloxacine and ciprofloxacine concentrations in breast muscle and liver exceeded the EU MRL values (MRL-maximum residue limit). After correct application of the antimicrobial drug, tissue residue levels decreased to permitted quantities (below MRL) within the prescribed withdrawal period of seven days. However, even after the withdrawal period residues are still present in edible animal tissues. Residues of enrofloxacine can be detected in meat nine days after the end of treatment and residues in the liver are present much longer. Residues were detected in the liver up to 22 days post treatment.
PB  - Beograd : Institut za higijenu i tehnologiju mesa
C3  - Međunarodno 55. savetovanje industrije mesa - Meso i proizvodi od mesa - bezbednost, kvalitet i nove tehnologije, Tara, 15 - 17. jun, 2009
T1  - Primena enrofloksacina u živinarstvu kao potencijalni rizik za bezbednost hrane - rezidue veterinarskih lekova u jestivim tkivima
T1  - Usage of enrofloxacine in poultry production, as a potential risk for food safety - veterinary drug residues in edible tissues
SP  - 96
EP  - 97
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3866
ER  - 
@conference{
author = "Petrović, Jelena and Stefanović, Srđan and Baltić, Milan Ž. and Ratajac, Radomir and Rackov, Olga",
year = "2009",
abstract = "Danas su u nauci o bezbednosti hrane definisane dve glavne opasnosti koje nastaju kao direktna posledica primene anitimikrobnih lekova: rezidue u jestivim tkivima i razvijanje rezistencije zoonotskih patogena. Enrofloksacin je antimikrobni lek iz grupe fluorohinolona. U Srbiji je registrovan za upotrebu kod živine. Cilj eksperimentalnih ispitivanja je eliminisanje rizika po zdravlje potrošača na osnovu praćenja sadržaja rezidua enrofloksacina i njegovog glavnog metabolita ciprofloksacina u tkivima lečenih brojlera. U ogledu je ispitano prisustvo rezidua u mesu i jetri pilića koji su tretirani propisanim, terapijskim dozama enrofloksacina. Sadržaj rezidua je izmeren metodom HPLC/Fl (Tečna hromatografije visoke performanse sa fluorescentnim detektorom). Tokom pet dana aplikovanja leka, i prva tri dana karence, koncentracije enrofloksacina i ciprofloksacina su bile veće od MDK vrednosti (MDK−maksimalno dozvoljene količine), propisanih u EU.
Nakon propisanog aplikovanja antimikrobnih lekova sadržaj rezidua u jestivim tkivima opada do dozvoljenih vrednosti (manje od MDK) tokom propisanog perioda karence od sedam dana. Međutim, i nakon isteka karence rezidue se zadržavaju u jestivim tkivima, u dužem vremenskom periodu. Rezidue enrofloksacina mogu da se dokažu u mesu sve do devetog dana od prekida terapije, dok se u jetri zadržavaju mnogo duže. Tek 22. dana od prekida terapije nije potvrđeno prisustvo rezidua u jetri., The most important side effects of antimicrobial drugs usage are veterinary drug residues in edible animal tissues and development of resistance in food borne pathogens. Enrofloxacine is a fluoroquinolone licensed in Serbia for use in poultry treatment. The aim of this study was to examine the target tissue residues of enrofloxacine and its main metabolite ciprofloxacine, in order to eliminate health risks for the consumers. The presence of residues in the muscle and liver after prescribed administration of enrofloxacine to chickens was studied in our experiment. HPLC/ Fl was used for the detection of enrofloxacine and ciprofloxacine residues. During the 5 days administration period, and the first three days of the withdrawal period, enrofloxacine and ciprofloxacine concentrations in breast muscle and liver exceeded the EU MRL values (MRL-maximum residue limit). After correct application of the antimicrobial drug, tissue residue levels decreased to permitted quantities (below MRL) within the prescribed withdrawal period of seven days. However, even after the withdrawal period residues are still present in edible animal tissues. Residues of enrofloxacine can be detected in meat nine days after the end of treatment and residues in the liver are present much longer. Residues were detected in the liver up to 22 days post treatment.",
publisher = "Beograd : Institut za higijenu i tehnologiju mesa",
journal = "Međunarodno 55. savetovanje industrije mesa - Meso i proizvodi od mesa - bezbednost, kvalitet i nove tehnologije, Tara, 15 - 17. jun, 2009",
title = "Primena enrofloksacina u živinarstvu kao potencijalni rizik za bezbednost hrane - rezidue veterinarskih lekova u jestivim tkivima, Usage of enrofloxacine in poultry production, as a potential risk for food safety - veterinary drug residues in edible tissues",
pages = "96-97",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3866"
}
Petrović, J., Stefanović, S., Baltić, M. Ž., Ratajac, R.,& Rackov, O.. (2009). Primena enrofloksacina u živinarstvu kao potencijalni rizik za bezbednost hrane - rezidue veterinarskih lekova u jestivim tkivima. in Međunarodno 55. savetovanje industrije mesa - Meso i proizvodi od mesa - bezbednost, kvalitet i nove tehnologije, Tara, 15 - 17. jun, 2009
Beograd : Institut za higijenu i tehnologiju mesa., 96-97.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3866
Petrović J, Stefanović S, Baltić MŽ, Ratajac R, Rackov O. Primena enrofloksacina u živinarstvu kao potencijalni rizik za bezbednost hrane - rezidue veterinarskih lekova u jestivim tkivima. in Međunarodno 55. savetovanje industrije mesa - Meso i proizvodi od mesa - bezbednost, kvalitet i nove tehnologije, Tara, 15 - 17. jun, 2009. 2009;:96-97.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3866 .
Petrović, Jelena, Stefanović, Srđan, Baltić, Milan Ž., Ratajac, Radomir, Rackov, Olga, "Primena enrofloksacina u živinarstvu kao potencijalni rizik za bezbednost hrane - rezidue veterinarskih lekova u jestivim tkivima" in Međunarodno 55. savetovanje industrije mesa - Meso i proizvodi od mesa - bezbednost, kvalitet i nove tehnologije, Tara, 15 - 17. jun, 2009 (2009):96-97,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3866 .