Palinspastika tektonostratigrafskih jedinica između Jadranske i Mezijske ploče

Link to this page

info:eu-repo/grantAgreement/MESTD/MPN2006-2010/146009/RS//

Palinspastika tektonostratigrafskih jedinica između Jadranske i Mezijske ploče (en)
Палинспастика тектоностратиграфских јединица између Јадранске и Мезијске плоче (sr)
Palinspastika tektonostratigrafskih jedinica između Jadranske i Mezijske ploče (sr_RS)
Authors

Publications

Za i protiv primene antimikrobnih lekova kod koka nosilja konzumnih jaja

Ćupić, Vitomir; Ivanović, Saša; Borozan, Sunčica; Žugić, Gordana; Mujezinović, Indira; Ćupić Miladinović, Dejana; Aleksić, Jelena

(Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, 2022)

TY  - CONF
AU  - Ćupić, Vitomir
AU  - Ivanović, Saša
AU  - Borozan, Sunčica
AU  - Žugić, Gordana
AU  - Mujezinović, Indira
AU  - Ćupić Miladinović, Dejana
AU  - Aleksić, Jelena
PY  - 2022
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2689
AB  - Danas se antimikrobni lekovi u živinarstvu prvenstveno koriste za lečenje bolesti. U određenom broju zemalja, antimikrobni lekovi se primenjuju i kod koka nosilja konzumnih jaja, ali ima i onih (u koje se ubraja i naša), gde je njihova primena zabranjena.
U Evropskoj uniji je odobreno 6 antimikrobnih lekova za primenu kod koka nosilja konzumnih jaja. To su: kolistin, tilozin, neomicin, oksitetraciklin, hlortetraciklin i eritromicin. Uzimajući u obzir činjenicu da se ovi lekovi često koriste neracionalno, postoje velike šanse da će se njihovi ostaci, odnosno rezidue naći ne samo u mesu živine, već i u jajima u određenom periodu nakon prestanka lečenja. Pored lekova, koje je odobrila Evropska unija, rezidue navedenih lekova u jajima mogu biti rezultat pogrešno primenjene lekovite hrane, kontaminacije hrane nekim antimikrobnim lekom za vreme mešanja, kao i „extra-label“ upotrebe lekova kod živine. Antimikrobni lekovi se distribuiraju u organizmu i deponuju u jajima, uglavnom u žumancetu, gde se obično zadržavaju duže, u odnosu na belance. Lekovi koji se slabo resorbuju iz gastrointestinalnog trakta (aminoglikozidi, aminociklitoli, polimiksini) ne mogu se utvrditi u jajima, dok rezidue nekih antimikrobnih lekova, koji se resorbuju iz digestivnog trakta mogu perzistirati
u jajima i do dva meseca (npr. hloramfenikol) nakon poslednjeg tretmana. Racionalna upotreba lekova u veterinarskoj medicini ima višestruki značaj. Upotrebom svakog leka, samo onda kada je zaista neophodan (indikovan), u pravoj dozi i pravi način, ne samo da bi se smanjila potencijalna štetnost od njihove upotrebe, već bi se i povećala efikasnost i ono što je najvažnije, rizik od razvoja rezistencije kod mikroorganizama bi se značajno smanjio.
AB  - Today, antimicrobial drugs are primarily used for the prevention and treatment of poultry diseases, and often for growth stimulation in broilers. In a certain number of countries, antimicrobial drugs are also applied to laying hens, but there are also those, including our country, where their use is prohibited. In the European Union, 6 antimicrobial
drugs have been approved for use in laying hens. These are: colistin, tylosin, neomycin, oxytetracycline, chlortetracycline and erythromycin.
Taking into account the fact that these drugs are often used irrationally, there are great chances that their residues will be found not only in poultry meat, but also in eggs in a certain period after the cessation of treatment. In addition to drugs approved by the European Union, residues of the mentioned drugs in eggs can be the result of wrongly applied medicated feed, contamination of feed with some antimicrobial drug during mixing, as well as “extra-label” use of drugs in poultry. Antimicrobial drugs are distributed in the body and deposited in eggs, mainly in the yolk, where they usually stay longer, compared to the albumen. Drugs that are poorly absorbed from the gastrointestinal tract (aminoglycosides, aminocyclitols, polymyxins) cannot be determined in eggs, while the residues of some antimicrobial drugs, which are absorbed from the digestive tract, can be detected up to two months (e.g. chloramphenicol) after the last treatment.
The rational use of drugs in veterinary medicine has multiple importance. The use of each drug, only when it is really necessary (indicated), in the right dose and the right way, not only to reduce the potential harm from their use, but also to increase the effectiveness, and most importantly, the risk of developing resistance in of microorganisms
would be significantly reduced.
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
C3  - 33. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 8-11. septembar 2022.
T1  - Za i protiv primene antimikrobnih lekova kod koka nosilja konzumnih jaja
T1  - The application of antimicrobial drugs in laying hens: for and against
SP  - 106
EP  - 112
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2689
ER  - 
@conference{
author = "Ćupić, Vitomir and Ivanović, Saša and Borozan, Sunčica and Žugić, Gordana and Mujezinović, Indira and Ćupić Miladinović, Dejana and Aleksić, Jelena",
year = "2022",
abstract = "Danas se antimikrobni lekovi u živinarstvu prvenstveno koriste za lečenje bolesti. U određenom broju zemalja, antimikrobni lekovi se primenjuju i kod koka nosilja konzumnih jaja, ali ima i onih (u koje se ubraja i naša), gde je njihova primena zabranjena.
U Evropskoj uniji je odobreno 6 antimikrobnih lekova za primenu kod koka nosilja konzumnih jaja. To su: kolistin, tilozin, neomicin, oksitetraciklin, hlortetraciklin i eritromicin. Uzimajući u obzir činjenicu da se ovi lekovi često koriste neracionalno, postoje velike šanse da će se njihovi ostaci, odnosno rezidue naći ne samo u mesu živine, već i u jajima u određenom periodu nakon prestanka lečenja. Pored lekova, koje je odobrila Evropska unija, rezidue navedenih lekova u jajima mogu biti rezultat pogrešno primenjene lekovite hrane, kontaminacije hrane nekim antimikrobnim lekom za vreme mešanja, kao i „extra-label“ upotrebe lekova kod živine. Antimikrobni lekovi se distribuiraju u organizmu i deponuju u jajima, uglavnom u žumancetu, gde se obično zadržavaju duže, u odnosu na belance. Lekovi koji se slabo resorbuju iz gastrointestinalnog trakta (aminoglikozidi, aminociklitoli, polimiksini) ne mogu se utvrditi u jajima, dok rezidue nekih antimikrobnih lekova, koji se resorbuju iz digestivnog trakta mogu perzistirati
u jajima i do dva meseca (npr. hloramfenikol) nakon poslednjeg tretmana. Racionalna upotreba lekova u veterinarskoj medicini ima višestruki značaj. Upotrebom svakog leka, samo onda kada je zaista neophodan (indikovan), u pravoj dozi i pravi način, ne samo da bi se smanjila potencijalna štetnost od njihove upotrebe, već bi se i povećala efikasnost i ono što je najvažnije, rizik od razvoja rezistencije kod mikroorganizama bi se značajno smanjio., Today, antimicrobial drugs are primarily used for the prevention and treatment of poultry diseases, and often for growth stimulation in broilers. In a certain number of countries, antimicrobial drugs are also applied to laying hens, but there are also those, including our country, where their use is prohibited. In the European Union, 6 antimicrobial
drugs have been approved for use in laying hens. These are: colistin, tylosin, neomycin, oxytetracycline, chlortetracycline and erythromycin.
Taking into account the fact that these drugs are often used irrationally, there are great chances that their residues will be found not only in poultry meat, but also in eggs in a certain period after the cessation of treatment. In addition to drugs approved by the European Union, residues of the mentioned drugs in eggs can be the result of wrongly applied medicated feed, contamination of feed with some antimicrobial drug during mixing, as well as “extra-label” use of drugs in poultry. Antimicrobial drugs are distributed in the body and deposited in eggs, mainly in the yolk, where they usually stay longer, compared to the albumen. Drugs that are poorly absorbed from the gastrointestinal tract (aminoglycosides, aminocyclitols, polymyxins) cannot be determined in eggs, while the residues of some antimicrobial drugs, which are absorbed from the digestive tract, can be detected up to two months (e.g. chloramphenicol) after the last treatment.
The rational use of drugs in veterinary medicine has multiple importance. The use of each drug, only when it is really necessary (indicated), in the right dose and the right way, not only to reduce the potential harm from their use, but also to increase the effectiveness, and most importantly, the risk of developing resistance in of microorganisms
would be significantly reduced.",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "33. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 8-11. septembar 2022.",
title = "Za i protiv primene antimikrobnih lekova kod koka nosilja konzumnih jaja, The application of antimicrobial drugs in laying hens: for and against",
pages = "106-112",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2689"
}
Ćupić, V., Ivanović, S., Borozan, S., Žugić, G., Mujezinović, I., Ćupić Miladinović, D.,& Aleksić, J.. (2022). Za i protiv primene antimikrobnih lekova kod koka nosilja konzumnih jaja. in 33. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 8-11. septembar 2022.
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 106-112.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2689
Ćupić V, Ivanović S, Borozan S, Žugić G, Mujezinović I, Ćupić Miladinović D, Aleksić J. Za i protiv primene antimikrobnih lekova kod koka nosilja konzumnih jaja. in 33. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 8-11. septembar 2022.. 2022;:106-112.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2689 .
Ćupić, Vitomir, Ivanović, Saša, Borozan, Sunčica, Žugić, Gordana, Mujezinović, Indira, Ćupić Miladinović, Dejana, Aleksić, Jelena, "Za i protiv primene antimikrobnih lekova kod koka nosilja konzumnih jaja" in 33. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 8-11. septembar 2022. (2022):106-112,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2689 .

Specifičnosti primene lekova kod koza

Ćupić, Vitomir; Ivanović, Saša; Borozan, Sunčica; Žugić, Gordana; Mujezinović, Indira; Ćupić Miladinović, Dejana; Aleksić, Jelena

(Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, 2022)

TY  - CONF
AU  - Ćupić, Vitomir
AU  - Ivanović, Saša
AU  - Borozan, Sunčica
AU  - Žugić, Gordana
AU  - Mujezinović, Indira
AU  - Ćupić Miladinović, Dejana
AU  - Aleksić, Jelena
PY  - 2022
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2690
AB  - Poznato je da većina proizvođača lekova, u svojim uputstvima preporučuje iste doze lekova za ovce i koze. Međutim, treba istaći da postoje određene specifičnosti (drugačiji i brži metabolizam) kod koza, koje uslovljavaju drugačije doze i doziranje lekova kod ovih životinja. Iz tog razloga, doze lekova preporučene za ovce, ili goveda se ne mogu primeniti kod koza. Za ovakvu konstataciju postoji više razloga: pre svega, poluvreme eliminacije nekih lekova, uključujući mnoge antihelmintike, koji se eliminišu uglavnom preko jetre (putem žuči), kod koza je duplo kraće u odnosu na ovce. Iz tog razloga, doze navedenih lekova su za 1,5 do 2 puta veće od onih, koje su preporučene za ovce. Takođe, poluvreme eliminacije meloksikama kod koza je mnogo kraće (6,73 sata) u odnosu na goveda (24 sata) i ovce (10,85 sati). Kako poluvreme eliminacije bilo kog leka direktno utiče na interval doziranja, to znači da se u ovom i sličnim slučajevima, preporučuje kraći interval doziranja lekova kod koza.
AB  - It is known that most drug manufacturers recommend the same doses of drugs for sheep and goats in their instructions. However, it should be pointed out that there are certain specificities (primarily a different and faster metabolism) in goats, which condition different doses and dosing of drugs in these animals. For this reason, doses of
drugs recommended for sheep or cattle cannot be used in goats. There are several reasons for this statement: a) First of all, the elimination half-time of some drugs, including many anthelmintics, which are eliminated mainly through the liver (via bile), is twice as short in goats as compared to sheep. For this reason, the doses of the mentioned
drugs are 1.5 to 2 times higher than those recommended for sheep. Also, the elimination half-life of meloxicam in goats is much shorter (6.73 hours) compared to cattle (24 hours) and sheep (10.85 hours). Since the elimination half-life of any drug directly affects the dosing interval, so in this and similar cases, it is recommended a shorter dosing
interval in goats.
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
C3  - 33. Savetovanje Veterinara Srbije, Zlatibor, 08 - 11. Septembar 2022
T1  - Specifičnosti primene lekova kod koza
T1  - Specificity of drug application in goats
SP  - 366
EP  - 375
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2690
ER  - 
@conference{
author = "Ćupić, Vitomir and Ivanović, Saša and Borozan, Sunčica and Žugić, Gordana and Mujezinović, Indira and Ćupić Miladinović, Dejana and Aleksić, Jelena",
year = "2022",
abstract = "Poznato je da većina proizvođača lekova, u svojim uputstvima preporučuje iste doze lekova za ovce i koze. Međutim, treba istaći da postoje određene specifičnosti (drugačiji i brži metabolizam) kod koza, koje uslovljavaju drugačije doze i doziranje lekova kod ovih životinja. Iz tog razloga, doze lekova preporučene za ovce, ili goveda se ne mogu primeniti kod koza. Za ovakvu konstataciju postoji više razloga: pre svega, poluvreme eliminacije nekih lekova, uključujući mnoge antihelmintike, koji se eliminišu uglavnom preko jetre (putem žuči), kod koza je duplo kraće u odnosu na ovce. Iz tog razloga, doze navedenih lekova su za 1,5 do 2 puta veće od onih, koje su preporučene za ovce. Takođe, poluvreme eliminacije meloksikama kod koza je mnogo kraće (6,73 sata) u odnosu na goveda (24 sata) i ovce (10,85 sati). Kako poluvreme eliminacije bilo kog leka direktno utiče na interval doziranja, to znači da se u ovom i sličnim slučajevima, preporučuje kraći interval doziranja lekova kod koza., It is known that most drug manufacturers recommend the same doses of drugs for sheep and goats in their instructions. However, it should be pointed out that there are certain specificities (primarily a different and faster metabolism) in goats, which condition different doses and dosing of drugs in these animals. For this reason, doses of
drugs recommended for sheep or cattle cannot be used in goats. There are several reasons for this statement: a) First of all, the elimination half-time of some drugs, including many anthelmintics, which are eliminated mainly through the liver (via bile), is twice as short in goats as compared to sheep. For this reason, the doses of the mentioned
drugs are 1.5 to 2 times higher than those recommended for sheep. Also, the elimination half-life of meloxicam in goats is much shorter (6.73 hours) compared to cattle (24 hours) and sheep (10.85 hours). Since the elimination half-life of any drug directly affects the dosing interval, so in this and similar cases, it is recommended a shorter dosing
interval in goats.",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "33. Savetovanje Veterinara Srbije, Zlatibor, 08 - 11. Septembar 2022",
title = "Specifičnosti primene lekova kod koza, Specificity of drug application in goats",
pages = "366-375",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2690"
}
Ćupić, V., Ivanović, S., Borozan, S., Žugić, G., Mujezinović, I., Ćupić Miladinović, D.,& Aleksić, J.. (2022). Specifičnosti primene lekova kod koza. in 33. Savetovanje Veterinara Srbije, Zlatibor, 08 - 11. Septembar 2022
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 366-375.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2690
Ćupić V, Ivanović S, Borozan S, Žugić G, Mujezinović I, Ćupić Miladinović D, Aleksić J. Specifičnosti primene lekova kod koza. in 33. Savetovanje Veterinara Srbije, Zlatibor, 08 - 11. Septembar 2022. 2022;:366-375.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2690 .
Ćupić, Vitomir, Ivanović, Saša, Borozan, Sunčica, Žugić, Gordana, Mujezinović, Indira, Ćupić Miladinović, Dejana, Aleksić, Jelena, "Specifičnosti primene lekova kod koza" in 33. Savetovanje Veterinara Srbije, Zlatibor, 08 - 11. Septembar 2022 (2022):366-375,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2690 .

Primena piretroida u veterinarskoj medicini

Ćupić, Vitomir; Anadon, Arturo; Ivanović, Saša; Borozan, Sunčica; Žugić, Gordana; Mujezinović, Indira; Prevendar Crnić, Andreja; Velev, Romel; Ćupić Miladinović, Dejana

(Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, 2022)

TY  - GEN
AU  - Ćupić, Vitomir
AU  - Anadon, Arturo
AU  - Ivanović, Saša
AU  - Borozan, Sunčica
AU  - Žugić, Gordana
AU  - Mujezinović, Indira
AU  - Prevendar Crnić, Andreja
AU  - Velev, Romel
AU  - Ćupić Miladinović, Dejana
PY  - 2022
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2727
AB  - Piretroidi su insekticidi, odnosno antiektoparazitici, koji se široko koriste u poljoprivredi, javnoj higijeni i veterinarskoj medicini. To su sintetički analozi prirodnih jedinjenja piretrina, od kojih su znatno efikasniji i stabilniji na svetlost. Piretroidi spadaju među najmanje toksične insekticide (antiektoparazitike), odnosno smatra se da su prilično bezbedni za sisavce i ptice. Bez obzira na to, treba istaći da su zabeleženi brojni slučajevi trovanja kod životinja (pre svega kućnih ljubimaca) širom sveta. Postoji različita osetljivost pojedinih životinjskih vrsta na piretroide. Goveda i ovce su manje osetljivi od drugih vrsta domaćih životinja, dok ribe i mačke spadaju među najosetljivije vrste.
AB  - Pyrethroids are insecticides, i.e. antiectoparasitics, which are widely used in agriculture, public hygiene and veterinary medicine. These are synthetic analogues of natural pyrethrin compounds, of which they are much more efficient and stable to light. Pyrethroids are among the least toxic insecticides, i.e. they are considered to be quite safe for mammals and birds. Nevertheless, it should be noted that numerous cases of poisoning in animals (especially pets) have been reported around the world. There is a different sensitivity of some animal species to pyrethroids. Cattle and sheep are less sensitive than other species of domestic animals, while fish and cats are among the most sensitive species.
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
T2  - 33 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Bajina Bašta, 26 – 29. maj 2022
T1  - Primena piretroida u veterinarskoj medicini
T1  - Use of pyretroids in veterinary medicine
SP  - 166
EP  - 179
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2727
ER  - 
@misc{
author = "Ćupić, Vitomir and Anadon, Arturo and Ivanović, Saša and Borozan, Sunčica and Žugić, Gordana and Mujezinović, Indira and Prevendar Crnić, Andreja and Velev, Romel and Ćupić Miladinović, Dejana",
year = "2022",
abstract = "Piretroidi su insekticidi, odnosno antiektoparazitici, koji se široko koriste u poljoprivredi, javnoj higijeni i veterinarskoj medicini. To su sintetički analozi prirodnih jedinjenja piretrina, od kojih su znatno efikasniji i stabilniji na svetlost. Piretroidi spadaju među najmanje toksične insekticide (antiektoparazitike), odnosno smatra se da su prilično bezbedni za sisavce i ptice. Bez obzira na to, treba istaći da su zabeleženi brojni slučajevi trovanja kod životinja (pre svega kućnih ljubimaca) širom sveta. Postoji različita osetljivost pojedinih životinjskih vrsta na piretroide. Goveda i ovce su manje osetljivi od drugih vrsta domaćih životinja, dok ribe i mačke spadaju među najosetljivije vrste., Pyrethroids are insecticides, i.e. antiectoparasitics, which are widely used in agriculture, public hygiene and veterinary medicine. These are synthetic analogues of natural pyrethrin compounds, of which they are much more efficient and stable to light. Pyrethroids are among the least toxic insecticides, i.e. they are considered to be quite safe for mammals and birds. Nevertheless, it should be noted that numerous cases of poisoning in animals (especially pets) have been reported around the world. There is a different sensitivity of some animal species to pyrethroids. Cattle and sheep are less sensitive than other species of domestic animals, while fish and cats are among the most sensitive species.",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "33 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Bajina Bašta, 26 – 29. maj 2022",
title = "Primena piretroida u veterinarskoj medicini, Use of pyretroids in veterinary medicine",
pages = "166-179",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2727"
}
Ćupić, V., Anadon, A., Ivanović, S., Borozan, S., Žugić, G., Mujezinović, I., Prevendar Crnić, A., Velev, R.,& Ćupić Miladinović, D.. (2022). Primena piretroida u veterinarskoj medicini. in 33 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Bajina Bašta, 26 – 29. maj 2022
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 166-179.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2727
Ćupić V, Anadon A, Ivanović S, Borozan S, Žugić G, Mujezinović I, Prevendar Crnić A, Velev R, Ćupić Miladinović D. Primena piretroida u veterinarskoj medicini. in 33 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Bajina Bašta, 26 – 29. maj 2022. 2022;:166-179.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2727 .
Ćupić, Vitomir, Anadon, Arturo, Ivanović, Saša, Borozan, Sunčica, Žugić, Gordana, Mujezinović, Indira, Prevendar Crnić, Andreja, Velev, Romel, Ćupić Miladinović, Dejana, "Primena piretroida u veterinarskoj medicini" in 33 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Bajina Bašta, 26 – 29. maj 2022 (2022):166-179,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2727 .

Antibiotic resistance in Leuconostoc isolates of cheese origin

Ledina, Tijana; Đorđević, Jasna; Bulajić, Snežana

(Novi Sad : Faculty of Agriculture, 2019)

TY  - CONF
AU  - Ledina, Tijana
AU  - Đorđević, Jasna
AU  - Bulajić, Snežana
PY  - 2019
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2729
AB  - Leuconostoc spp. are widely distributed in dairy environments, mostly as adjunct cultures and non-starter lactic acid bacteria. In order to gain Qualified Presumption of Safety status, bacteria must not carry transferable resistance to antibiotics. Although members of lactic acid bacteria are recognized as safe, constant monitoring of antibiotic resistance is recommended by European Food Safety Authority. The aim of this study was to evaluate antibiotic resistance in Leuconostoc isolates of cheese origin.
This study was conducted on 20 Leuconostoc isolates belonging to two species: Leuconostoc mesenteroides (n=18) and Leuconostoc pseudomesenteroides (n=2). All investigated isolates originated from Serbian traditional raw milk cheeses – Zlatar, Sjenica and Homolje cheese. Minimum inhibitory concentrations were determined by broth microdilution method for 8 antibiotics and results were interpreted according to European Food Safety Authority guidance. Most prevalent resistance phenotype was resistance to kanamycin (n=15), following with resistance to chloramphenicol (n=6), and streptomycin (n=5). One Ln. mesenteroides isolate showed multiresistance, with resistance to 7 out of 8 investigated antibiotics. Genetic basis of tetracycline resistance (tet(A), tet(B), tet(C), tet(K), tet(L), tet(M), tet(O) and tet(W) genes) was analyzed by PCR method in all isolates. None of the analyzed genes was found in any of the isolates. According to the results of this study Leuconostoc isolates are not a reservoir of tetracycline resistance. However, determining genetic basis of antibiotic resistance is necessary for the complete risk assessment regarding transferable antibiotic resistance in the isolates.
PB  - Novi Sad : Faculty of Agriculture
C3  - The International Symposium on Animal Science (ISAS) 2019, Herceg Novi, Montenegro, 3-8. 6. 2019
T1  - Antibiotic resistance in Leuconostoc isolates of cheese origin
SP  - 261
EP  - 266
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2729
ER  - 
@conference{
author = "Ledina, Tijana and Đorđević, Jasna and Bulajić, Snežana",
year = "2019",
abstract = "Leuconostoc spp. are widely distributed in dairy environments, mostly as adjunct cultures and non-starter lactic acid bacteria. In order to gain Qualified Presumption of Safety status, bacteria must not carry transferable resistance to antibiotics. Although members of lactic acid bacteria are recognized as safe, constant monitoring of antibiotic resistance is recommended by European Food Safety Authority. The aim of this study was to evaluate antibiotic resistance in Leuconostoc isolates of cheese origin.
This study was conducted on 20 Leuconostoc isolates belonging to two species: Leuconostoc mesenteroides (n=18) and Leuconostoc pseudomesenteroides (n=2). All investigated isolates originated from Serbian traditional raw milk cheeses – Zlatar, Sjenica and Homolje cheese. Minimum inhibitory concentrations were determined by broth microdilution method for 8 antibiotics and results were interpreted according to European Food Safety Authority guidance. Most prevalent resistance phenotype was resistance to kanamycin (n=15), following with resistance to chloramphenicol (n=6), and streptomycin (n=5). One Ln. mesenteroides isolate showed multiresistance, with resistance to 7 out of 8 investigated antibiotics. Genetic basis of tetracycline resistance (tet(A), tet(B), tet(C), tet(K), tet(L), tet(M), tet(O) and tet(W) genes) was analyzed by PCR method in all isolates. None of the analyzed genes was found in any of the isolates. According to the results of this study Leuconostoc isolates are not a reservoir of tetracycline resistance. However, determining genetic basis of antibiotic resistance is necessary for the complete risk assessment regarding transferable antibiotic resistance in the isolates.",
publisher = "Novi Sad : Faculty of Agriculture",
journal = "The International Symposium on Animal Science (ISAS) 2019, Herceg Novi, Montenegro, 3-8. 6. 2019",
title = "Antibiotic resistance in Leuconostoc isolates of cheese origin",
pages = "261-266",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2729"
}
Ledina, T., Đorđević, J.,& Bulajić, S.. (2019). Antibiotic resistance in Leuconostoc isolates of cheese origin. in The International Symposium on Animal Science (ISAS) 2019, Herceg Novi, Montenegro, 3-8. 6. 2019
Novi Sad : Faculty of Agriculture., 261-266.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2729
Ledina T, Đorđević J, Bulajić S. Antibiotic resistance in Leuconostoc isolates of cheese origin. in The International Symposium on Animal Science (ISAS) 2019, Herceg Novi, Montenegro, 3-8. 6. 2019. 2019;:261-266.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2729 .
Ledina, Tijana, Đorđević, Jasna, Bulajić, Snežana, "Antibiotic resistance in Leuconostoc isolates of cheese origin" in The International Symposium on Animal Science (ISAS) 2019, Herceg Novi, Montenegro, 3-8. 6. 2019 (2019):261-266,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2729 .