Biocidi i globalne klimatske promene
Konferencijski prilog (Objavljena verzija)
Metapodaci
Prikaz svih podataka o dokumentuApstrakt
Biocidi su hemijske supstance kojima je čovek kroz različite vremenske periode
rešavao brojne probleme u zdravstvu, veterini, poljoprivredi, industriji i šumarstvu. Zahvaljujući njima spašeni su mnogi ljudski životi u vanrednim situacijama,
obezbeđeno dovoljno hrane za postojeće stanovništvo, sačuvan stočni fond, poboljšana higijena u industriji i zaštićene šume od štetočina. Njihov broj je stalno
rastao i usavršavao se, a proizvedene količine su se menjale svakim danom. Procenjuje se da je preko 60.000 hemijskih supstanci ispoljilo biocidno svojstvo i da
se deo njih koriste za tu svrhu. Istovremeno je jedan broj biocida skinut sa liste
upotrebe zbog štetnog uticaja. Dobrobit biocida se ni jednog trenutka ne umanjuje, ali ako se uzme njihovo poreklo, na«in proizvodnje, transporta, čuvanja i
način primene koji je «esto puta bio nestru«an i nekontrolisan u pogledu doze,
koncentracije i zaštite, a što je dovelo do kontaminiranja sredine i obolevanja kod
ljudi i životinja, onda se ...to ne sme da zanemari. Prilikom ovakve primene biocida
došlo je do uginuća jednog broja osetljivih biljnih i životinjskih vrsta, jedan broj
je sveden na minimum, neke vrste ptica, ze«eva, šakala, lisica i p«ela, a jedan broj
vrsta je odreagovao svojom rezistencijom, gde spadaju neke vrste mikroorganizama, vektorske i molestanske vrste artropoda (komarci, vaši, krpelji, buve, muve,
bubašvabe, stenice), skladišne štetočine (insekti, grinje, glodari) i korovi. Godišnje
kod ljudi su u velikom broju registrovana trovanja, oboljenja i letalni ishodi nastali
usled njihove primene ili konzumiranja hrane koja je bila kontaminirana perzistentnim biocidima. Poslednjih godina, biocidima se pridaje zna«aj u globalnim
klimatskim promenama zbog njihovog učešća u remećenju gasnog sastava staklene bašte, ovde se pre svega isti«e zna«aj herbicida, fumiganata, perzistentnih i
lako isparljivih biocida. Imajući to u vidu, predlaže se redukcija njihove brojnosti
i primene, alternativna zamena, dekarbonizacija velikog broja biocida i reaktivacija degradiranog tla.
Ključne reči:
biocidi / klima / kontaminacija / rezistencija / dekarbonizacijaIzvor:
34 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023, 2023, 60-74Izdavač:
- Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
Napomena:
- Zbornik radova
Kolekcije
Institucija/grupa
Fakultet veterinarske medicineTY - CONF AU - Stajković, Novica AU - Đorđević, Milutin PY - 2023 UR - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3126 AB - Biocidi su hemijske supstance kojima je čovek kroz različite vremenske periode rešavao brojne probleme u zdravstvu, veterini, poljoprivredi, industriji i šumarstvu. Zahvaljujući njima spašeni su mnogi ljudski životi u vanrednim situacijama, obezbeđeno dovoljno hrane za postojeće stanovništvo, sačuvan stočni fond, poboljšana higijena u industriji i zaštićene šume od štetočina. Njihov broj je stalno rastao i usavršavao se, a proizvedene količine su se menjale svakim danom. Procenjuje se da je preko 60.000 hemijskih supstanci ispoljilo biocidno svojstvo i da se deo njih koriste za tu svrhu. Istovremeno je jedan broj biocida skinut sa liste upotrebe zbog štetnog uticaja. Dobrobit biocida se ni jednog trenutka ne umanjuje, ali ako se uzme njihovo poreklo, na«in proizvodnje, transporta, čuvanja i način primene koji je «esto puta bio nestru«an i nekontrolisan u pogledu doze, koncentracije i zaštite, a što je dovelo do kontaminiranja sredine i obolevanja kod ljudi i životinja, onda se to ne sme da zanemari. Prilikom ovakve primene biocida došlo je do uginuća jednog broja osetljivih biljnih i životinjskih vrsta, jedan broj je sveden na minimum, neke vrste ptica, ze«eva, šakala, lisica i p«ela, a jedan broj vrsta je odreagovao svojom rezistencijom, gde spadaju neke vrste mikroorganizama, vektorske i molestanske vrste artropoda (komarci, vaši, krpelji, buve, muve, bubašvabe, stenice), skladišne štetočine (insekti, grinje, glodari) i korovi. Godišnje kod ljudi su u velikom broju registrovana trovanja, oboljenja i letalni ishodi nastali usled njihove primene ili konzumiranja hrane koja je bila kontaminirana perzistentnim biocidima. Poslednjih godina, biocidima se pridaje zna«aj u globalnim klimatskim promenama zbog njihovog učešća u remećenju gasnog sastava staklene bašte, ovde se pre svega isti«e zna«aj herbicida, fumiganata, perzistentnih i lako isparljivih biocida. Imajući to u vidu, predlaže se redukcija njihove brojnosti i primene, alternativna zamena, dekarbonizacija velikog broja biocida i reaktivacija degradiranog tla. PB - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo C3 - 34 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023 T1 - Biocidi i globalne klimatske promene SP - 60 EP - 74 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3126 ER -
@conference{ author = "Stajković, Novica and Đorđević, Milutin", year = "2023", abstract = "Biocidi su hemijske supstance kojima je čovek kroz različite vremenske periode rešavao brojne probleme u zdravstvu, veterini, poljoprivredi, industriji i šumarstvu. Zahvaljujući njima spašeni su mnogi ljudski životi u vanrednim situacijama, obezbeđeno dovoljno hrane za postojeće stanovništvo, sačuvan stočni fond, poboljšana higijena u industriji i zaštićene šume od štetočina. Njihov broj je stalno rastao i usavršavao se, a proizvedene količine su se menjale svakim danom. Procenjuje se da je preko 60.000 hemijskih supstanci ispoljilo biocidno svojstvo i da se deo njih koriste za tu svrhu. Istovremeno je jedan broj biocida skinut sa liste upotrebe zbog štetnog uticaja. Dobrobit biocida se ni jednog trenutka ne umanjuje, ali ako se uzme njihovo poreklo, na«in proizvodnje, transporta, čuvanja i način primene koji je «esto puta bio nestru«an i nekontrolisan u pogledu doze, koncentracije i zaštite, a što je dovelo do kontaminiranja sredine i obolevanja kod ljudi i životinja, onda se to ne sme da zanemari. Prilikom ovakve primene biocida došlo je do uginuća jednog broja osetljivih biljnih i životinjskih vrsta, jedan broj je sveden na minimum, neke vrste ptica, ze«eva, šakala, lisica i p«ela, a jedan broj vrsta je odreagovao svojom rezistencijom, gde spadaju neke vrste mikroorganizama, vektorske i molestanske vrste artropoda (komarci, vaši, krpelji, buve, muve, bubašvabe, stenice), skladišne štetočine (insekti, grinje, glodari) i korovi. Godišnje kod ljudi su u velikom broju registrovana trovanja, oboljenja i letalni ishodi nastali usled njihove primene ili konzumiranja hrane koja je bila kontaminirana perzistentnim biocidima. Poslednjih godina, biocidima se pridaje zna«aj u globalnim klimatskim promenama zbog njihovog učešća u remećenju gasnog sastava staklene bašte, ovde se pre svega isti«e zna«aj herbicida, fumiganata, perzistentnih i lako isparljivih biocida. Imajući to u vidu, predlaže se redukcija njihove brojnosti i primene, alternativna zamena, dekarbonizacija velikog broja biocida i reaktivacija degradiranog tla.", publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo", journal = "34 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023", title = "Biocidi i globalne klimatske promene", pages = "60-74", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3126" }
Stajković, N.,& Đorđević, M.. (2023). Biocidi i globalne klimatske promene. in 34 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023 Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 60-74. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3126
Stajković N, Đorđević M. Biocidi i globalne klimatske promene. in 34 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023. 2023;:60-74. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3126 .
Stajković, Novica, Đorđević, Milutin, "Biocidi i globalne klimatske promene" in 34 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023 (2023):60-74, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3126 .