Pregled češćih patoloških stanja reptila
Конференцијски прилог (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Klasa gmizavaca/reptila (Reptilia) predstavlja heterogenu klasu životinja koja
broji preko 6000 vrsta koje su podeljene u dve potklase – potklasa Anapsida u koju
spada red:kornjača (Testudines, Chelonia) i potklasa Lepidosauria u koju spada red
zmija i guštera (Squamata) sa dva podreda – podred guštera (Lacertilia) i podred
zmija (Ophidia). U drugu potklasu Archosauria spada red krokodila (Crocodylia).
Manji broj predstavnika redova unutar ove klase se gaje kao egzotični ljubimci: zmije
(loptasti pitoni, boe, kukuruzni smukovi i dr.), kornjače (amazonska crvenouha
kornjača, grčka čančara i dr.) i gušteri (iguane, bradate agame, kameleoni, gekoni i dr.).
Promena percepcije vezane za reptile dovela je do njihove popularizacije kao kućnih
ljubimaca na globalnom nivou, a takođe i kod nas. Razlozi držanja reptila kao kućnih
ljubimaca može da varira od trivijalnih (radoznalost, statusni simbol), psihološki
(fasciniranje okoline, savladavanje fobije), praktični (kao alternativa
ko...nvencionalnim kućnim ljubimcima – sisarima i pticama zbog alergijskih razloga),
akademski (profesionalni biolozi) ili ekonomski (odgajivači, prodavnice kućnih
ljubimaca).
Ova klasa životinja ima heterogene anatomske karakteristike – koža sa krljuštima,
oklop, tubularna građa tela i shodno tome prilagođenu građu organa, kao i brojne
karakteristične fiziološke osobenosti i specifičnosti (različitosti terestrijalnih,
semiakvatičnih i akvatičnih vrsta, kao i herbivornih, insektivornih i karnivornih vrsta,
regulacija telesne temperature, karakteristike metabolizma hranljivih materija i
lekova). Gmizavci su kolokvijalno poznati kao hladnokrvne ili ektotermne ili
poikilotermne (grčki ποικιλος - raznovrstan, θερμος - toplota) životinje čija regulacija
telesne temperature zavisi od spoljašnjih izvora, kao što su sunčeva svetlost ili
zagrejana površina kamena ili kod gmizavaca u zatočeništvu ili kućnih ljubimaca
veštački izvor toplote (teratorijumski grejači, sijalice, UV lampe). Fiziologija i
metabolizam ovih životinja u velikoj meri zavise od njihove telesne temperature.
Uslovi držanja i dobrobit igraju važnu ulogu u održavanju zdravstvenog stanja kao i
lečenju gmizavaca. Upravo nedovoljno poznavanje anatomskih i fizioloških osobina i specifičnosti
reptila, ambijentalnih zahteva držanja i načina ishrane kako od strane vlasnika tako i
od strane veterinara mogu da se razviju različita patološka stanja kod ovih životinja.
Takođe, kao i kod drugih životinjskih vrsta do pojave i razvoja patoloških stanja
dovode i brojni infektivni agensi.
Dijagnostika oboljenja reptila zasniva se na kliničkim a ponekad i metodama
patološke morfologije uključujući makroskopski, histopatološki i citološki pregled.
Patološka stanja i oboljenja organa i organskih sistema reptila mogu se klasifikovati
na bolesti kože, lokomotornog, digestivnog, respiratornog, cirkulatornog,
imunološkog, urinarnog, reproduktivnog, nervnog i endokrinog sistema.
Na osnovu etiolških faktora patološka stanja i oboljenja reptila mogu se
klasifikovati na infektivna i neinfektivna oboljenja. U okviru infektivnih se ubrajaju
virusna (Reptarenavirus - Boid Inclusion Body Disease - BIBD, Nidovirus, Herpesvirus,
Adenovirus, Paramyxovirus, Iridovirus, Parvovirus, mešane virusne infekcije),
bakterijska (mikobakterioza (Mycobacterium spp.), devrisiaza (Devriesea agamarum),
salmoneloza (Salmonella spp.), mikoplazmoza (Mycoplasma spp.), hlamidioza
(Chlamydophila pneumoniae), dermatofiloza (Dermatophilus chelone) i druge
bakterije), parazitska (ektoparaziti i endoparaziti a naročito su značajni krvni
paraziti) i gljivična (Chrysosporium – CANV Chrysosporium anamorph of Nannizziopsis
vriesii koji uzrokuje tzv. “Yellow fungus” disease, Mucor, Fusarium, Candida,
Penicillium, Beauveria, Colletotrichum, Coccidiodes, Cryptococcus, Paecilomyces,
Aspergillus, Geotrichum, Sporotrichium i druge) oboljenja. U neinfektivna spadaju
degenerativna, metabolička (urikoza, metaboličko oboljenje kostiju – Metabolic Bone
Disease - MBD, lipidoza), neoplastična i druga oboljenja.
Кључне речи:
kućni ljubimci / reptili / patologijaИзвор:
34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023, 2023, 400-402Издавач:
- Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
Напомена:
- Zbornik radova i kratkih sadržaja
Колекције
Институција/група
Fakultet veterinarske medicineTY - CONF AU - Marinković, Darko AU - Ezved, Jožef AU - Vučićević, Miloš AU - Aničić, Milan PY - 2023 UR - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3237 AB - Klasa gmizavaca/reptila (Reptilia) predstavlja heterogenu klasu životinja koja broji preko 6000 vrsta koje su podeljene u dve potklase – potklasa Anapsida u koju spada red:kornjača (Testudines, Chelonia) i potklasa Lepidosauria u koju spada red zmija i guštera (Squamata) sa dva podreda – podred guštera (Lacertilia) i podred zmija (Ophidia). U drugu potklasu Archosauria spada red krokodila (Crocodylia). Manji broj predstavnika redova unutar ove klase se gaje kao egzotični ljubimci: zmije (loptasti pitoni, boe, kukuruzni smukovi i dr.), kornjače (amazonska crvenouha kornjača, grčka čančara i dr.) i gušteri (iguane, bradate agame, kameleoni, gekoni i dr.). Promena percepcije vezane za reptile dovela je do njihove popularizacije kao kućnih ljubimaca na globalnom nivou, a takođe i kod nas. Razlozi držanja reptila kao kućnih ljubimaca može da varira od trivijalnih (radoznalost, statusni simbol), psihološki (fasciniranje okoline, savladavanje fobije), praktični (kao alternativa konvencionalnim kućnim ljubimcima – sisarima i pticama zbog alergijskih razloga), akademski (profesionalni biolozi) ili ekonomski (odgajivači, prodavnice kućnih ljubimaca). Ova klasa životinja ima heterogene anatomske karakteristike – koža sa krljuštima, oklop, tubularna građa tela i shodno tome prilagođenu građu organa, kao i brojne karakteristične fiziološke osobenosti i specifičnosti (različitosti terestrijalnih, semiakvatičnih i akvatičnih vrsta, kao i herbivornih, insektivornih i karnivornih vrsta, regulacija telesne temperature, karakteristike metabolizma hranljivih materija i lekova). Gmizavci su kolokvijalno poznati kao hladnokrvne ili ektotermne ili poikilotermne (grčki ποικιλος - raznovrstan, θερμος - toplota) životinje čija regulacija telesne temperature zavisi od spoljašnjih izvora, kao što su sunčeva svetlost ili zagrejana površina kamena ili kod gmizavaca u zatočeništvu ili kućnih ljubimaca veštački izvor toplote (teratorijumski grejači, sijalice, UV lampe). Fiziologija i metabolizam ovih životinja u velikoj meri zavise od njihove telesne temperature. Uslovi držanja i dobrobit igraju važnu ulogu u održavanju zdravstvenog stanja kao i lečenju gmizavaca. Upravo nedovoljno poznavanje anatomskih i fizioloških osobina i specifičnosti reptila, ambijentalnih zahteva držanja i načina ishrane kako od strane vlasnika tako i od strane veterinara mogu da se razviju različita patološka stanja kod ovih životinja. Takođe, kao i kod drugih životinjskih vrsta do pojave i razvoja patoloških stanja dovode i brojni infektivni agensi. Dijagnostika oboljenja reptila zasniva se na kliničkim a ponekad i metodama patološke morfologije uključujući makroskopski, histopatološki i citološki pregled. Patološka stanja i oboljenja organa i organskih sistema reptila mogu se klasifikovati na bolesti kože, lokomotornog, digestivnog, respiratornog, cirkulatornog, imunološkog, urinarnog, reproduktivnog, nervnog i endokrinog sistema. Na osnovu etiolških faktora patološka stanja i oboljenja reptila mogu se klasifikovati na infektivna i neinfektivna oboljenja. U okviru infektivnih se ubrajaju virusna (Reptarenavirus - Boid Inclusion Body Disease - BIBD, Nidovirus, Herpesvirus, Adenovirus, Paramyxovirus, Iridovirus, Parvovirus, mešane virusne infekcije), bakterijska (mikobakterioza (Mycobacterium spp.), devrisiaza (Devriesea agamarum), salmoneloza (Salmonella spp.), mikoplazmoza (Mycoplasma spp.), hlamidioza (Chlamydophila pneumoniae), dermatofiloza (Dermatophilus chelone) i druge bakterije), parazitska (ektoparaziti i endoparaziti a naročito su značajni krvni paraziti) i gljivična (Chrysosporium – CANV Chrysosporium anamorph of Nannizziopsis vriesii koji uzrokuje tzv. “Yellow fungus” disease, Mucor, Fusarium, Candida, Penicillium, Beauveria, Colletotrichum, Coccidiodes, Cryptococcus, Paecilomyces, Aspergillus, Geotrichum, Sporotrichium i druge) oboljenja. U neinfektivna spadaju degenerativna, metabolička (urikoza, metaboličko oboljenje kostiju – Metabolic Bone Disease - MBD, lipidoza), neoplastična i druga oboljenja. PB - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo C3 - 34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023 T1 - Pregled češćih patoloških stanja reptila SP - 400 EP - 402 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3237 ER -
@conference{ author = "Marinković, Darko and Ezved, Jožef and Vučićević, Miloš and Aničić, Milan", year = "2023", abstract = "Klasa gmizavaca/reptila (Reptilia) predstavlja heterogenu klasu životinja koja broji preko 6000 vrsta koje su podeljene u dve potklase – potklasa Anapsida u koju spada red:kornjača (Testudines, Chelonia) i potklasa Lepidosauria u koju spada red zmija i guštera (Squamata) sa dva podreda – podred guštera (Lacertilia) i podred zmija (Ophidia). U drugu potklasu Archosauria spada red krokodila (Crocodylia). Manji broj predstavnika redova unutar ove klase se gaje kao egzotični ljubimci: zmije (loptasti pitoni, boe, kukuruzni smukovi i dr.), kornjače (amazonska crvenouha kornjača, grčka čančara i dr.) i gušteri (iguane, bradate agame, kameleoni, gekoni i dr.). Promena percepcije vezane za reptile dovela je do njihove popularizacije kao kućnih ljubimaca na globalnom nivou, a takođe i kod nas. Razlozi držanja reptila kao kućnih ljubimaca može da varira od trivijalnih (radoznalost, statusni simbol), psihološki (fasciniranje okoline, savladavanje fobije), praktični (kao alternativa konvencionalnim kućnim ljubimcima – sisarima i pticama zbog alergijskih razloga), akademski (profesionalni biolozi) ili ekonomski (odgajivači, prodavnice kućnih ljubimaca). Ova klasa životinja ima heterogene anatomske karakteristike – koža sa krljuštima, oklop, tubularna građa tela i shodno tome prilagođenu građu organa, kao i brojne karakteristične fiziološke osobenosti i specifičnosti (različitosti terestrijalnih, semiakvatičnih i akvatičnih vrsta, kao i herbivornih, insektivornih i karnivornih vrsta, regulacija telesne temperature, karakteristike metabolizma hranljivih materija i lekova). Gmizavci su kolokvijalno poznati kao hladnokrvne ili ektotermne ili poikilotermne (grčki ποικιλος - raznovrstan, θερμος - toplota) životinje čija regulacija telesne temperature zavisi od spoljašnjih izvora, kao što su sunčeva svetlost ili zagrejana površina kamena ili kod gmizavaca u zatočeništvu ili kućnih ljubimaca veštački izvor toplote (teratorijumski grejači, sijalice, UV lampe). Fiziologija i metabolizam ovih životinja u velikoj meri zavise od njihove telesne temperature. Uslovi držanja i dobrobit igraju važnu ulogu u održavanju zdravstvenog stanja kao i lečenju gmizavaca. Upravo nedovoljno poznavanje anatomskih i fizioloških osobina i specifičnosti reptila, ambijentalnih zahteva držanja i načina ishrane kako od strane vlasnika tako i od strane veterinara mogu da se razviju različita patološka stanja kod ovih životinja. Takođe, kao i kod drugih životinjskih vrsta do pojave i razvoja patoloških stanja dovode i brojni infektivni agensi. Dijagnostika oboljenja reptila zasniva se na kliničkim a ponekad i metodama patološke morfologije uključujući makroskopski, histopatološki i citološki pregled. Patološka stanja i oboljenja organa i organskih sistema reptila mogu se klasifikovati na bolesti kože, lokomotornog, digestivnog, respiratornog, cirkulatornog, imunološkog, urinarnog, reproduktivnog, nervnog i endokrinog sistema. Na osnovu etiolških faktora patološka stanja i oboljenja reptila mogu se klasifikovati na infektivna i neinfektivna oboljenja. U okviru infektivnih se ubrajaju virusna (Reptarenavirus - Boid Inclusion Body Disease - BIBD, Nidovirus, Herpesvirus, Adenovirus, Paramyxovirus, Iridovirus, Parvovirus, mešane virusne infekcije), bakterijska (mikobakterioza (Mycobacterium spp.), devrisiaza (Devriesea agamarum), salmoneloza (Salmonella spp.), mikoplazmoza (Mycoplasma spp.), hlamidioza (Chlamydophila pneumoniae), dermatofiloza (Dermatophilus chelone) i druge bakterije), parazitska (ektoparaziti i endoparaziti a naročito su značajni krvni paraziti) i gljivična (Chrysosporium – CANV Chrysosporium anamorph of Nannizziopsis vriesii koji uzrokuje tzv. “Yellow fungus” disease, Mucor, Fusarium, Candida, Penicillium, Beauveria, Colletotrichum, Coccidiodes, Cryptococcus, Paecilomyces, Aspergillus, Geotrichum, Sporotrichium i druge) oboljenja. U neinfektivna spadaju degenerativna, metabolička (urikoza, metaboličko oboljenje kostiju – Metabolic Bone Disease - MBD, lipidoza), neoplastična i druga oboljenja.", publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo", journal = "34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023", title = "Pregled češćih patoloških stanja reptila", pages = "400-402", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3237" }
Marinković, D., Ezved, J., Vučićević, M.,& Aničić, M.. (2023). Pregled češćih patoloških stanja reptila. in 34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023 Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 400-402. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3237
Marinković D, Ezved J, Vučićević M, Aničić M. Pregled češćih patoloških stanja reptila. in 34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023. 2023;:400-402. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3237 .
Marinković, Darko, Ezved, Jožef, Vučićević, Miloš, Aničić, Milan, "Pregled češćih patoloških stanja reptila" in 34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023 (2023):400-402, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3237 .