Ulov i proizvodnja ribe u svetu i Srbiji
Аутори
Baltić, Milan Ž.Janjić, Jelena
Glišić, Milica
Bošković, Marija
Baltić, Branislav
Tasić, Aleksandra
Nedić, Drago
Конференцијски прилог (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Riba je izuzetno vredna namirnica u ishrani ljudi zbog veoma dobro izbalansiranog sadržaja makronutrijenata kao što su to proteini, masti i mikronutrijenata odnosno minerala i vitamina. Ishrana ribom štiti ljude od kardiovaskularnih i koronarnih bolesti, prevenira rahitis i mentalne bolesti kod dece. Stanovništvo se u svetu ribom snabdeva iz dva izvora: ulov riba iz otvorenih voda (okeani, mora, reke, jezera) i ribom iz akvakulture (morske vode, bočate vode, prirodna i veštačka jezera). Sa porastom broja stanovnika u svetu rastu i potrebe za hranom kako biljnog tako i animalnog porekla. Od namirnica animalnog porekla riba godinama ima najveći porast zahvaljujući, pre svega, proizvodnji ribe u akvakulturi. Akvakultura je bila poznata pre 2000 godina ali njen značaj u proizvodnji ribe postaje prepoznat tek ranih devedesetih godinaprošlog veka. Tih godina ulov ribe iz otvorenih voda (najvećim delom poreklom iz okeana i mora) dostigao je rekordnih blizu 100 miliona tona, što je pretilo por...emećaju ravnoteže živog sveta u vodi. Opstanak najčešće lovljenih riba (sitna i krupna plava riba, oslići) doveden je u pitanje, pa je međunarodnim ugovorima ograničen ulov ribe u svim morskim zonama. Od tada ulov ribe se održava na oko 90 miliona tona godišnje. Da bi se zadovoljile sve veće potrebe za ribom rešenje je nađeno u akvakulturi, pa je dvadesetih godina ovog veka izjednačena proizvodnja ribe u akvakulturi sa ulovom ribe u otvorenim vodama. Ulov i proizvodnja ribe u akvakulturi bili su 2020. godine 178 miliona tona. Od ukupne proizvodnje ribe u akvakulturi 1/3 se proizvede u kini. Od 1960. godine kada je prosečna potrošnja ribe u svetu bila po stanovniku 9,9 kg ona je 2020. godine porasla na 20.2 kg. Od 1961. godine količina ribe na tržištu rasla je po godišnjoj stopi od 3% a u isto vreme broj stanovnika rastao je godišnje prosečno za 1.65%. Smatra se da će do 2030. godine potrošnja ribe po stanovniku u svetu godišnje porasti na 21.4 kg. Trenutno najveću potrošnju ribe po stanovniku ima Island (91 kg) a najmanju Afganistan (0.24 kg). Potrošnja ribe po stanovniku u Srbiji je godišnje oko 7 kg. U Srbiji se godišnje proizvede u akvakulturi (šaranska i pastrmska riba) 6.698 tona ribe, i ulovi 2.297 tona ribe (reke, jezera) (prosek 2012-2021. godina) . U istim godinama u Srbiju je uvezeno godišnje od 30.000 do 36.000 tona ribe (zamrznuta, konzerve). Srbija ima daleko veće mogućnosti za proizvodnju ribe u akvakulturi ali ribarstvo kao grana poljoprivrede deli godinama sudbinu stočarstva gde je evidentno smanjenje broja grla stoke (goveda, svinje, živina) i gde jedino stagnira proizvodnja ovčijeg mesa.
Кључне речи:
riba / meso / ulov ribe / potrošnja ribe / ishrana stanovništvaИзвор:
28. Godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15 - 17. jun 2023, 2023, 112-113Издавач:
- Banja Luka : Veterinarska komora Republike Srpske
Финансирање / пројекти:
- Министарство науке, технолошког развоја и иновација Републике Србије, институционално финансирање - 200143 (Универзитет у Београду, Факултет ветеринарске медицине) (RS-MESTD-inst-2020-200143)
Напомена:
- Zbornik radova i kratkih sadržaja
Колекције
Институција/група
Fakultet veterinarske medicineTY - CONF AU - Baltić, Milan Ž. AU - Janjić, Jelena AU - Glišić, Milica AU - Bošković, Marija AU - Baltić, Branislav AU - Tasić, Aleksandra AU - Nedić, Drago PY - 2023 UR - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2968 AB - Riba je izuzetno vredna namirnica u ishrani ljudi zbog veoma dobro izbalansiranog sadržaja makronutrijenata kao što su to proteini, masti i mikronutrijenata odnosno minerala i vitamina. Ishrana ribom štiti ljude od kardiovaskularnih i koronarnih bolesti, prevenira rahitis i mentalne bolesti kod dece. Stanovništvo se u svetu ribom snabdeva iz dva izvora: ulov riba iz otvorenih voda (okeani, mora, reke, jezera) i ribom iz akvakulture (morske vode, bočate vode, prirodna i veštačka jezera). Sa porastom broja stanovnika u svetu rastu i potrebe za hranom kako biljnog tako i animalnog porekla. Od namirnica animalnog porekla riba godinama ima najveći porast zahvaljujući, pre svega, proizvodnji ribe u akvakulturi. Akvakultura je bila poznata pre 2000 godina ali njen značaj u proizvodnji ribe postaje prepoznat tek ranih devedesetih godinaprošlog veka. Tih godina ulov ribe iz otvorenih voda (najvećim delom poreklom iz okeana i mora) dostigao je rekordnih blizu 100 miliona tona, što je pretilo poremećaju ravnoteže živog sveta u vodi. Opstanak najčešće lovljenih riba (sitna i krupna plava riba, oslići) doveden je u pitanje, pa je međunarodnim ugovorima ograničen ulov ribe u svim morskim zonama. Od tada ulov ribe se održava na oko 90 miliona tona godišnje. Da bi se zadovoljile sve veće potrebe za ribom rešenje je nađeno u akvakulturi, pa je dvadesetih godina ovog veka izjednačena proizvodnja ribe u akvakulturi sa ulovom ribe u otvorenim vodama. Ulov i proizvodnja ribe u akvakulturi bili su 2020. godine 178 miliona tona. Od ukupne proizvodnje ribe u akvakulturi 1/3 se proizvede u kini. Od 1960. godine kada je prosečna potrošnja ribe u svetu bila po stanovniku 9,9 kg ona je 2020. godine porasla na 20.2 kg. Od 1961. godine količina ribe na tržištu rasla je po godišnjoj stopi od 3% a u isto vreme broj stanovnika rastao je godišnje prosečno za 1.65%. Smatra se da će do 2030. godine potrošnja ribe po stanovniku u svetu godišnje porasti na 21.4 kg. Trenutno najveću potrošnju ribe po stanovniku ima Island (91 kg) a najmanju Afganistan (0.24 kg). Potrošnja ribe po stanovniku u Srbiji je godišnje oko 7 kg. U Srbiji se godišnje proizvede u akvakulturi (šaranska i pastrmska riba) 6.698 tona ribe, i ulovi 2.297 tona ribe (reke, jezera) (prosek 2012-2021. godina) . U istim godinama u Srbiju je uvezeno godišnje od 30.000 do 36.000 tona ribe (zamrznuta, konzerve). Srbija ima daleko veće mogućnosti za proizvodnju ribe u akvakulturi ali ribarstvo kao grana poljoprivrede deli godinama sudbinu stočarstva gde je evidentno smanjenje broja grla stoke (goveda, svinje, živina) i gde jedino stagnira proizvodnja ovčijeg mesa. PB - Banja Luka : Veterinarska komora Republike Srpske C3 - 28. Godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15 - 17. jun 2023 T1 - Ulov i proizvodnja ribe u svetu i Srbiji SP - 112 EP - 113 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2968 ER -
@conference{ author = "Baltić, Milan Ž. and Janjić, Jelena and Glišić, Milica and Bošković, Marija and Baltić, Branislav and Tasić, Aleksandra and Nedić, Drago", year = "2023", abstract = "Riba je izuzetno vredna namirnica u ishrani ljudi zbog veoma dobro izbalansiranog sadržaja makronutrijenata kao što su to proteini, masti i mikronutrijenata odnosno minerala i vitamina. Ishrana ribom štiti ljude od kardiovaskularnih i koronarnih bolesti, prevenira rahitis i mentalne bolesti kod dece. Stanovništvo se u svetu ribom snabdeva iz dva izvora: ulov riba iz otvorenih voda (okeani, mora, reke, jezera) i ribom iz akvakulture (morske vode, bočate vode, prirodna i veštačka jezera). Sa porastom broja stanovnika u svetu rastu i potrebe za hranom kako biljnog tako i animalnog porekla. Od namirnica animalnog porekla riba godinama ima najveći porast zahvaljujući, pre svega, proizvodnji ribe u akvakulturi. Akvakultura je bila poznata pre 2000 godina ali njen značaj u proizvodnji ribe postaje prepoznat tek ranih devedesetih godinaprošlog veka. Tih godina ulov ribe iz otvorenih voda (najvećim delom poreklom iz okeana i mora) dostigao je rekordnih blizu 100 miliona tona, što je pretilo poremećaju ravnoteže živog sveta u vodi. Opstanak najčešće lovljenih riba (sitna i krupna plava riba, oslići) doveden je u pitanje, pa je međunarodnim ugovorima ograničen ulov ribe u svim morskim zonama. Od tada ulov ribe se održava na oko 90 miliona tona godišnje. Da bi se zadovoljile sve veće potrebe za ribom rešenje je nađeno u akvakulturi, pa je dvadesetih godina ovog veka izjednačena proizvodnja ribe u akvakulturi sa ulovom ribe u otvorenim vodama. Ulov i proizvodnja ribe u akvakulturi bili su 2020. godine 178 miliona tona. Od ukupne proizvodnje ribe u akvakulturi 1/3 se proizvede u kini. Od 1960. godine kada je prosečna potrošnja ribe u svetu bila po stanovniku 9,9 kg ona je 2020. godine porasla na 20.2 kg. Od 1961. godine količina ribe na tržištu rasla je po godišnjoj stopi od 3% a u isto vreme broj stanovnika rastao je godišnje prosečno za 1.65%. Smatra se da će do 2030. godine potrošnja ribe po stanovniku u svetu godišnje porasti na 21.4 kg. Trenutno najveću potrošnju ribe po stanovniku ima Island (91 kg) a najmanju Afganistan (0.24 kg). Potrošnja ribe po stanovniku u Srbiji je godišnje oko 7 kg. U Srbiji se godišnje proizvede u akvakulturi (šaranska i pastrmska riba) 6.698 tona ribe, i ulovi 2.297 tona ribe (reke, jezera) (prosek 2012-2021. godina) . U istim godinama u Srbiju je uvezeno godišnje od 30.000 do 36.000 tona ribe (zamrznuta, konzerve). Srbija ima daleko veće mogućnosti za proizvodnju ribe u akvakulturi ali ribarstvo kao grana poljoprivrede deli godinama sudbinu stočarstva gde je evidentno smanjenje broja grla stoke (goveda, svinje, živina) i gde jedino stagnira proizvodnja ovčijeg mesa.", publisher = "Banja Luka : Veterinarska komora Republike Srpske", journal = "28. Godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15 - 17. jun 2023", title = "Ulov i proizvodnja ribe u svetu i Srbiji", pages = "112-113", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2968" }
Baltić, M. Ž., Janjić, J., Glišić, M., Bošković, M., Baltić, B., Tasić, A.,& Nedić, D.. (2023). Ulov i proizvodnja ribe u svetu i Srbiji. in 28. Godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15 - 17. jun 2023 Banja Luka : Veterinarska komora Republike Srpske., 112-113. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2968
Baltić MŽ, Janjić J, Glišić M, Bošković M, Baltić B, Tasić A, Nedić D. Ulov i proizvodnja ribe u svetu i Srbiji. in 28. Godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15 - 17. jun 2023. 2023;:112-113. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2968 .
Baltić, Milan Ž., Janjić, Jelena, Glišić, Milica, Bošković, Marija, Baltić, Branislav, Tasić, Aleksandra, Nedić, Drago, "Ulov i proizvodnja ribe u svetu i Srbiji" in 28. Godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15 - 17. jun 2023 (2023):112-113, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2968 .