Jaje obogaćeno selenom – superioran vid promocije zdravlja ljudi
Аутори
Šefer, DraganPerić, Dejan
Radulović, Stamen
Grdović, Svetlana
Jovanović, Dragoljub
Marković, Radmila
Конференцијски прилог (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Jaja imaju značajnu ulogu u ishrani ljudi i predstavljaju važan izvor proteina,
masti i mikroelemenata. Proizvodnja i potrošnja jaja u svetu poslednjih decenija je u
porastu. Konzumacija jaja dugo vremena bila je vezana za negativne efekte na zdravlje
ljudi, uglavnom zbog sadržaja holesterola. Međutim, danas je poznato da na nivo
holesterola u serumu utiče više drugih faktora kao što su genetska predispozicija,
hormonski status i hranidbene navike, a ne isključivo holesterol iz jaja. Poslednjih
godina, namirnice koje se svakodnevno koriste u ishrani ljudi nisu namenjene samo
zadovoljenju potreba u osnovnim hranljivim materijama nego se od hrane očekuje
prevencija bolesti povezanih sa hranom i sticanje boljeg imunološkog statusa.
Upotrebom specifičnih nutritivnih strategija moguće je proizvesti funkcionalnu hranu
koja pored osnovnih hranljivih materija sadrži i komponente koje učestvuju u
očuvanju zdravlja i smanjenju rizika u nastanku bolesti. Niska koncentracija selena ...u
zemljištu, a posledično i u hranivima koja se koriste u hrani za životinje, može
prouzrokovati deficit ovog mikroelementa kod životinja. Putem namirnica animalnog
porekla simptomi deficita javljaju se i kod ljudi, čime se značajno slabi sistem
antioksidativne zaštite u organizmu. Iskorišćavanje selena kod životinja zavisi od
hemijskog oblika u kome se nalazi u obroku. Selen koji se koristi kao dodatak u
vitaminsko mineralnim predsmešama u hrani za koke nosilje prisutan je u jednom od
dva osnovna oblika: organski vezan za aminokiseline (selenocistein i selenometionin)
ili u formi neorganske soli (najčešće natrijum selenit). Nakon unošenja u organizam
putem obroka, selen se ugrađuje u tkivne proteine čime se stvara njegova rezerva.
Deponovani selen u organizmu nalazi se u neaktivnom stanju i u slučajevima
oksidativnog stresa ili deficita selena u hrani, prelazi u aktivan oblik. Izvor selena u
smešama za ishranu koka nosilja ostvaruje uticaj na sadržaj selena u jajima. Dodatkom organskog selena nosiljama konzumnih jaja mogu se postići količine od 20-25 μg po
jajetu, što je oko 30% od preporučenog dnevnog unosa za ljude. Za proizvodnju takvih
jaja potrebno je u hranu za nosilje dodati organskog selena u količini 0,3-0,5 mg/kg.
Organski izvori selena imaju bolju biološku raspoloživost, a sadržaj selena u
konzumnim jajima je stabilniji.
Кључне речи:
ishrana životinja / nutritivna strategija / funkcionalna hrana / selen / jajeИзвор:
34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023, 2023, 99-105Издавач:
- Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
Финансирање / пројекти:
- Министарство науке, технолошког развоја и иновација Републике Србије, институционално финансирање - 200143 (Универзитет у Београду, Факултет ветеринарске медицине) (RS-MESTD-inst-2020-200143)
Напомена:
- Zbornik radova i kratkih sadržaja
Колекције
Институција/група
Fakultet veterinarske medicineTY - CONF AU - Šefer, Dragan AU - Perić, Dejan AU - Radulović, Stamen AU - Grdović, Svetlana AU - Jovanović, Dragoljub AU - Marković, Radmila PY - 2023 UR - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3216 AB - Jaja imaju značajnu ulogu u ishrani ljudi i predstavljaju važan izvor proteina, masti i mikroelemenata. Proizvodnja i potrošnja jaja u svetu poslednjih decenija je u porastu. Konzumacija jaja dugo vremena bila je vezana za negativne efekte na zdravlje ljudi, uglavnom zbog sadržaja holesterola. Međutim, danas je poznato da na nivo holesterola u serumu utiče više drugih faktora kao što su genetska predispozicija, hormonski status i hranidbene navike, a ne isključivo holesterol iz jaja. Poslednjih godina, namirnice koje se svakodnevno koriste u ishrani ljudi nisu namenjene samo zadovoljenju potreba u osnovnim hranljivim materijama nego se od hrane očekuje prevencija bolesti povezanih sa hranom i sticanje boljeg imunološkog statusa. Upotrebom specifičnih nutritivnih strategija moguće je proizvesti funkcionalnu hranu koja pored osnovnih hranljivih materija sadrži i komponente koje učestvuju u očuvanju zdravlja i smanjenju rizika u nastanku bolesti. Niska koncentracija selena u zemljištu, a posledično i u hranivima koja se koriste u hrani za životinje, može prouzrokovati deficit ovog mikroelementa kod životinja. Putem namirnica animalnog porekla simptomi deficita javljaju se i kod ljudi, čime se značajno slabi sistem antioksidativne zaštite u organizmu. Iskorišćavanje selena kod životinja zavisi od hemijskog oblika u kome se nalazi u obroku. Selen koji se koristi kao dodatak u vitaminsko mineralnim predsmešama u hrani za koke nosilje prisutan je u jednom od dva osnovna oblika: organski vezan za aminokiseline (selenocistein i selenometionin) ili u formi neorganske soli (najčešće natrijum selenit). Nakon unošenja u organizam putem obroka, selen se ugrađuje u tkivne proteine čime se stvara njegova rezerva. Deponovani selen u organizmu nalazi se u neaktivnom stanju i u slučajevima oksidativnog stresa ili deficita selena u hrani, prelazi u aktivan oblik. Izvor selena u smešama za ishranu koka nosilja ostvaruje uticaj na sadržaj selena u jajima. Dodatkom organskog selena nosiljama konzumnih jaja mogu se postići količine od 20-25 μg po jajetu, što je oko 30% od preporučenog dnevnog unosa za ljude. Za proizvodnju takvih jaja potrebno je u hranu za nosilje dodati organskog selena u količini 0,3-0,5 mg/kg. Organski izvori selena imaju bolju biološku raspoloživost, a sadržaj selena u konzumnim jajima je stabilniji. PB - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo C3 - 34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023 T1 - Jaje obogaćeno selenom – superioran vid promocije zdravlja ljudi SP - 99 EP - 105 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3216 ER -
@conference{ author = "Šefer, Dragan and Perić, Dejan and Radulović, Stamen and Grdović, Svetlana and Jovanović, Dragoljub and Marković, Radmila", year = "2023", abstract = "Jaja imaju značajnu ulogu u ishrani ljudi i predstavljaju važan izvor proteina, masti i mikroelemenata. Proizvodnja i potrošnja jaja u svetu poslednjih decenija je u porastu. Konzumacija jaja dugo vremena bila je vezana za negativne efekte na zdravlje ljudi, uglavnom zbog sadržaja holesterola. Međutim, danas je poznato da na nivo holesterola u serumu utiče više drugih faktora kao što su genetska predispozicija, hormonski status i hranidbene navike, a ne isključivo holesterol iz jaja. Poslednjih godina, namirnice koje se svakodnevno koriste u ishrani ljudi nisu namenjene samo zadovoljenju potreba u osnovnim hranljivim materijama nego se od hrane očekuje prevencija bolesti povezanih sa hranom i sticanje boljeg imunološkog statusa. Upotrebom specifičnih nutritivnih strategija moguće je proizvesti funkcionalnu hranu koja pored osnovnih hranljivih materija sadrži i komponente koje učestvuju u očuvanju zdravlja i smanjenju rizika u nastanku bolesti. Niska koncentracija selena u zemljištu, a posledično i u hranivima koja se koriste u hrani za životinje, može prouzrokovati deficit ovog mikroelementa kod životinja. Putem namirnica animalnog porekla simptomi deficita javljaju se i kod ljudi, čime se značajno slabi sistem antioksidativne zaštite u organizmu. Iskorišćavanje selena kod životinja zavisi od hemijskog oblika u kome se nalazi u obroku. Selen koji se koristi kao dodatak u vitaminsko mineralnim predsmešama u hrani za koke nosilje prisutan je u jednom od dva osnovna oblika: organski vezan za aminokiseline (selenocistein i selenometionin) ili u formi neorganske soli (najčešće natrijum selenit). Nakon unošenja u organizam putem obroka, selen se ugrađuje u tkivne proteine čime se stvara njegova rezerva. Deponovani selen u organizmu nalazi se u neaktivnom stanju i u slučajevima oksidativnog stresa ili deficita selena u hrani, prelazi u aktivan oblik. Izvor selena u smešama za ishranu koka nosilja ostvaruje uticaj na sadržaj selena u jajima. Dodatkom organskog selena nosiljama konzumnih jaja mogu se postići količine od 20-25 μg po jajetu, što je oko 30% od preporučenog dnevnog unosa za ljude. Za proizvodnju takvih jaja potrebno je u hranu za nosilje dodati organskog selena u količini 0,3-0,5 mg/kg. Organski izvori selena imaju bolju biološku raspoloživost, a sadržaj selena u konzumnim jajima je stabilniji.", publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo", journal = "34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023", title = "Jaje obogaćeno selenom – superioran vid promocije zdravlja ljudi", pages = "99-105", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3216" }
Šefer, D., Perić, D., Radulović, S., Grdović, S., Jovanović, D.,& Marković, R.. (2023). Jaje obogaćeno selenom – superioran vid promocije zdravlja ljudi. in 34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023 Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 99-105. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3216
Šefer D, Perić D, Radulović S, Grdović S, Jovanović D, Marković R. Jaje obogaćeno selenom – superioran vid promocije zdravlja ljudi. in 34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023. 2023;:99-105. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3216 .
Šefer, Dragan, Perić, Dejan, Radulović, Stamen, Grdović, Svetlana, Jovanović, Dragoljub, Marković, Radmila, "Jaje obogaćeno selenom – superioran vid promocije zdravlja ljudi" in 34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023 (2023):99-105, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3216 .