The influence of the chosen pre-mortem procedures to parametars of stress and quality of meat in pigs.
Uticaj odabranih premortalnih postupaka na pokazatelje stresa i kvalitet mesa svinja
2016
Аутори
Stajković, SilvanaОстала ауторства
Baltić, Milan Ž.Borozan, Sunčica
Teodorović, Vlado
Karabasil, Nedjeljko
Hristov, Slavča
Докторска теза (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Cilj ovog rada bio je uporedna analiza zavisnosti između odabranih parametara stresa praćenih u odnosu na uslove transporta, uslove boravka svinja u stočnom depou i način omamljivanja (sadržaj kortizola i laktata u krvi, sadržaj ukupnih proteina i proteina akutne faze – haptoglobin, Pig-MAP, serum amiloid A i albumin) i kvaliteta mesa svinja (pH, temperatura, boja, sposobnost vezivanja vode, parametri mesnatosti, ozlede). Od svinja prispelih na klanje, kod 34% svinja transport je trajao 8 h do 12 h, a kod 66% svinja 1 h do 3 h, 17% je kraće boravilo (3 h), dok je 83% duže boravilo (od 15 h do 20 h) u stočnom depou. Na osnovu ozleda na trupu, utvrđeno je da se sa 60% svinja grubo postupalo u toku transporta, boravka u depou i tokom postupaka od depoa do mesta omamljivanja. Kod omamljivanja sa CO2, 17,17% svinja je neuspešno omamljeno. Kod omamljivanja električnom strujom, elektrode nisu pravilno postavljene u 80% slučajeva. Prosečno vreme aplikacije struje, trajanje izloženosti CO2 i pr...oteklo vreme od omamljivanja do iskrvarenja nisu bili u skladu sa preporukama za primenu ovih postupaka. Na osnovu koncentracije laktata, utvrđeno je da je 94,04% ispitivanih svinja omamljenih sa CO2 i 96,87% omamljenih strujom doživelo stres, od umerenog do veoma izraženog. Kod svinja omamljenih sa CO2, na koncentraciju laktata je uticala dužina transporta, dok kod svinja omamljenih električnom strujom to nije bio slučaj. Na prosečnu koncentraciju kortizola u plazmi je uticala dužina transporta, tako što se koncentracija kortizola povećavala kod svinja sa dužim transportom. Postupak sa svinjama pre klanja i pol nisu uticali na razlike između prosečnih koncentracija laktata i kortizola kod ispitivanih grupa svinja. Na prosečnu koncentraciju ukupnih proteina, albumina, serum amiloida A, Pig-MAP i frakcije haptoglobina, najveći uticaj je imala dužina transporta, zatim postupak sa životinjama pre klanja, a najmanje način omamljivanja...
Кључне речи:
pig / pork / stress / svinja / svinjsko meso / stresИзвор:
2016Издавач:
- Univerzitet u Beogradu, Fakultet veterinarske medicine
URI
http://vbs.rs/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=70036&RID=48511247http://nardus.mpn.gov.rs/123456789/7548
https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/35
Колекције
Институција/група
Fakultet veterinarske medicineTY - THES AU - Stajković, Silvana PY - 2016 UR - http://vbs.rs/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=70036&RID=48511247 UR - http://nardus.mpn.gov.rs/123456789/7548 UR - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/35 AB - Cilj ovog rada bio je uporedna analiza zavisnosti između odabranih parametara stresa praćenih u odnosu na uslove transporta, uslove boravka svinja u stočnom depou i način omamljivanja (sadržaj kortizola i laktata u krvi, sadržaj ukupnih proteina i proteina akutne faze – haptoglobin, Pig-MAP, serum amiloid A i albumin) i kvaliteta mesa svinja (pH, temperatura, boja, sposobnost vezivanja vode, parametri mesnatosti, ozlede). Od svinja prispelih na klanje, kod 34% svinja transport je trajao 8 h do 12 h, a kod 66% svinja 1 h do 3 h, 17% je kraće boravilo (3 h), dok je 83% duže boravilo (od 15 h do 20 h) u stočnom depou. Na osnovu ozleda na trupu, utvrđeno je da se sa 60% svinja grubo postupalo u toku transporta, boravka u depou i tokom postupaka od depoa do mesta omamljivanja. Kod omamljivanja sa CO2, 17,17% svinja je neuspešno omamljeno. Kod omamljivanja električnom strujom, elektrode nisu pravilno postavljene u 80% slučajeva. Prosečno vreme aplikacije struje, trajanje izloženosti CO2 i proteklo vreme od omamljivanja do iskrvarenja nisu bili u skladu sa preporukama za primenu ovih postupaka. Na osnovu koncentracije laktata, utvrđeno je da je 94,04% ispitivanih svinja omamljenih sa CO2 i 96,87% omamljenih strujom doživelo stres, od umerenog do veoma izraženog. Kod svinja omamljenih sa CO2, na koncentraciju laktata je uticala dužina transporta, dok kod svinja omamljenih električnom strujom to nije bio slučaj. Na prosečnu koncentraciju kortizola u plazmi je uticala dužina transporta, tako što se koncentracija kortizola povećavala kod svinja sa dužim transportom. Postupak sa svinjama pre klanja i pol nisu uticali na razlike između prosečnih koncentracija laktata i kortizola kod ispitivanih grupa svinja. Na prosečnu koncentraciju ukupnih proteina, albumina, serum amiloida A, Pig-MAP i frakcije haptoglobina, najveći uticaj je imala dužina transporta, zatim postupak sa životinjama pre klanja, a najmanje način omamljivanja... PB - Univerzitet u Beogradu, Fakultet veterinarske medicine T1 - The influence of the chosen pre-mortem procedures to parametars of stress and quality of meat in pigs. T1 - Uticaj odabranih premortalnih postupaka na pokazatelje stresa i kvalitet mesa svinja UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_7548 ER -
@phdthesis{ author = "Stajković, Silvana", year = "2016", abstract = "Cilj ovog rada bio je uporedna analiza zavisnosti između odabranih parametara stresa praćenih u odnosu na uslove transporta, uslove boravka svinja u stočnom depou i način omamljivanja (sadržaj kortizola i laktata u krvi, sadržaj ukupnih proteina i proteina akutne faze – haptoglobin, Pig-MAP, serum amiloid A i albumin) i kvaliteta mesa svinja (pH, temperatura, boja, sposobnost vezivanja vode, parametri mesnatosti, ozlede). Od svinja prispelih na klanje, kod 34% svinja transport je trajao 8 h do 12 h, a kod 66% svinja 1 h do 3 h, 17% je kraće boravilo (3 h), dok je 83% duže boravilo (od 15 h do 20 h) u stočnom depou. Na osnovu ozleda na trupu, utvrđeno je da se sa 60% svinja grubo postupalo u toku transporta, boravka u depou i tokom postupaka od depoa do mesta omamljivanja. Kod omamljivanja sa CO2, 17,17% svinja je neuspešno omamljeno. Kod omamljivanja električnom strujom, elektrode nisu pravilno postavljene u 80% slučajeva. Prosečno vreme aplikacije struje, trajanje izloženosti CO2 i proteklo vreme od omamljivanja do iskrvarenja nisu bili u skladu sa preporukama za primenu ovih postupaka. Na osnovu koncentracije laktata, utvrđeno je da je 94,04% ispitivanih svinja omamljenih sa CO2 i 96,87% omamljenih strujom doživelo stres, od umerenog do veoma izraženog. Kod svinja omamljenih sa CO2, na koncentraciju laktata je uticala dužina transporta, dok kod svinja omamljenih električnom strujom to nije bio slučaj. Na prosečnu koncentraciju kortizola u plazmi je uticala dužina transporta, tako što se koncentracija kortizola povećavala kod svinja sa dužim transportom. Postupak sa svinjama pre klanja i pol nisu uticali na razlike između prosečnih koncentracija laktata i kortizola kod ispitivanih grupa svinja. Na prosečnu koncentraciju ukupnih proteina, albumina, serum amiloida A, Pig-MAP i frakcije haptoglobina, najveći uticaj je imala dužina transporta, zatim postupak sa životinjama pre klanja, a najmanje način omamljivanja...", publisher = "Univerzitet u Beogradu, Fakultet veterinarske medicine", title = "The influence of the chosen pre-mortem procedures to parametars of stress and quality of meat in pigs., Uticaj odabranih premortalnih postupaka na pokazatelje stresa i kvalitet mesa svinja", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_7548" }
Stajković, S.. (2016). The influence of the chosen pre-mortem procedures to parametars of stress and quality of meat in pigs.. Univerzitet u Beogradu, Fakultet veterinarske medicine.. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_7548
Stajković S. The influence of the chosen pre-mortem procedures to parametars of stress and quality of meat in pigs.. 2016;. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_7548 .
Stajković, Silvana, "The influence of the chosen pre-mortem procedures to parametars of stress and quality of meat in pigs." (2016), https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_7548 .