Đorđević, Milutin

Link to this page

Authority KeyName Variants
orcid::0000-0001-6267-9870
  • Đorđević, Milutin (79)
  • Djordjevic, Milutin (1)
Projects
Ministry of Education, Science and Technological Development, Republic of Serbia, Grant no. 451-03-68/2020-14/200143 (University of Belgrade, Faculty of Veterinary Medicine) Modern concepts of managing game animals populations aiming to greater economic valorization
Ministry of Education, Science and Technological Development, Republic of Serbia, Grant no. 451-03-68/2020-14/200031 (Scientific Institute of Veterinary Medicine 'Novi Sad', Novi Sad) Ministry of Education, Science and Technological Development, Republic of Serbia, Grant no. 451-03-68/2020-14/200030 (Scientific Veterinary Institute of Serbia, Belgrade)
Molecular genetic and ecophysiological researches on the protection of autochthonous animal genetic resources, sustaining domestic animals’ welfare, health and reproduction, and safe food production Gazdovanje populacijama divljači u cilju smanjenja gubitaka na divljači i šteta od divljači
The influence of the quality of the components of food for cyprinid fish species on the quality of meat, losses and the profitability of production Establishment of Wood Plantations Intended for Afforestation of Serbia
Research on pharmacological characteristics of antimicrobial agents, introduction of new technological solutions and alternative prophylactic methods with the purpose to improve control of infectious animal disease Wild animal health monitoring and introduction of new biotechnology procedures in detection of infectious and zoonotic agents - risk analysis for human health, domestic and wild animal health and for environmental contamination
<project relation="info:eu-repo/grantAgreement/MESTD/inst-2020/200143/RS//">

Author's Bibliography

Uloga DDD mera u prevenciji afričke kuge svinja

Đorđević, Milutin; Drašković, Vladimir; Teodorović, Radislava; Janković, Ljiljana; Vučinić, Marijana; Nenadović, Katarina; Fjodorov, Darja; Cvetković, Ružica

(Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, 2024)

TY  - CONF
AU  - Đorđević, Milutin
AU  - Drašković, Vladimir
AU  - Teodorović, Radislava
AU  - Janković, Ljiljana
AU  - Vučinić, Marijana
AU  - Nenadović, Katarina
AU  - Fjodorov, Darja
AU  - Cvetković, Ružica
PY  - 2024
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3998
AB  - Afrička kuga svinja je virusno oboljenje divljih i domaćih svinja sa stopom mortaliteta čak i do 100%, što je čini jednom od najveć ih pretnji za svinjarstvo širom sveta. Otpornost virusa u spoljašnoj sredini, načini prenošenja i vektori koji učestvuju u prenošenju virusa, kao i odsustvo vakcine omogućili su da afrička kuga svinja uzrokuje nesagledivo negativne posledice na svinjarstvo i ekonomiju. Poseban problem u širenju virusa i masovnoj pojavi bolesti predstavlja široko rasprostranjena populacija divljih svinja, sa velikim migratornim aeralom. S obzirom da još uvek ne postoji vakcina protiv afričke kuge svinja, mere koje se koriste u prevenciji bolesti su usmerene na evidentiranje svih držalaca životinja, obeležavanje domaćih svinja, monitoring i kontrolisani izlov divljih svinja i kontinuirano sprovođenje biosigurnosnih mera po posebno definisanim biosigurnosnim protokolima u svima objektima za uzgoj svinja, kao i u lovištima u kojima se gazduje populacijom divljih svinja.
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
C3  - 35. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 29. maj - 1. jun 2024
T1  - Uloga DDD mera u prevenciji afričke kuge svinja
SP  - 3
EP  - 12
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3998
ER  - 
@conference{
author = "Đorđević, Milutin and Drašković, Vladimir and Teodorović, Radislava and Janković, Ljiljana and Vučinić, Marijana and Nenadović, Katarina and Fjodorov, Darja and Cvetković, Ružica",
year = "2024",
abstract = "Afrička kuga svinja je virusno oboljenje divljih i domaćih svinja sa stopom mortaliteta čak i do 100%, što je čini jednom od najveć ih pretnji za svinjarstvo širom sveta. Otpornost virusa u spoljašnoj sredini, načini prenošenja i vektori koji učestvuju u prenošenju virusa, kao i odsustvo vakcine omogućili su da afrička kuga svinja uzrokuje nesagledivo negativne posledice na svinjarstvo i ekonomiju. Poseban problem u širenju virusa i masovnoj pojavi bolesti predstavlja široko rasprostranjena populacija divljih svinja, sa velikim migratornim aeralom. S obzirom da još uvek ne postoji vakcina protiv afričke kuge svinja, mere koje se koriste u prevenciji bolesti su usmerene na evidentiranje svih držalaca životinja, obeležavanje domaćih svinja, monitoring i kontrolisani izlov divljih svinja i kontinuirano sprovođenje biosigurnosnih mera po posebno definisanim biosigurnosnim protokolima u svima objektima za uzgoj svinja, kao i u lovištima u kojima se gazduje populacijom divljih svinja.",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "35. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 29. maj - 1. jun 2024",
title = "Uloga DDD mera u prevenciji afričke kuge svinja",
pages = "3-12",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3998"
}
Đorđević, M., Drašković, V., Teodorović, R., Janković, L., Vučinić, M., Nenadović, K., Fjodorov, D.,& Cvetković, R.. (2024). Uloga DDD mera u prevenciji afričke kuge svinja. in 35. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 29. maj - 1. jun 2024
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 3-12.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3998
Đorđević M, Drašković V, Teodorović R, Janković L, Vučinić M, Nenadović K, Fjodorov D, Cvetković R. Uloga DDD mera u prevenciji afričke kuge svinja. in 35. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 29. maj - 1. jun 2024. 2024;:3-12.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3998 .
Đorđević, Milutin, Drašković, Vladimir, Teodorović, Radislava, Janković, Ljiljana, Vučinić, Marijana, Nenadović, Katarina, Fjodorov, Darja, Cvetković, Ružica, "Uloga DDD mera u prevenciji afričke kuge svinja" in 35. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 29. maj - 1. jun 2024 (2024):3-12,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3998 .

Uloga fotokatalitičkih sistema u prečišćavanju i dezinfekciji vazduha

Teodorović, Radislava; Drašković, Vladimir; Janković, Ljiljana; Cvetković, Ružica; Vučinić, Marijana; Nenadović, Katarina; Fjodorov, Darja; Đorđević, Milutin

(Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, 2024)

TY  - CONF
AU  - Teodorović, Radislava
AU  - Drašković, Vladimir
AU  - Janković, Ljiljana
AU  - Cvetković, Ružica
AU  - Vučinić, Marijana
AU  - Nenadović, Katarina
AU  - Fjodorov, Darja
AU  - Đorđević, Milutin
PY  - 2024
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/4005
AB  - Budući da je savremeni način života nametnuo rad u zatvorenom prostoru, tj. kancelarijski rad kvalitet vazduha je od presudnog značaja za produktivnost radnika i njihovo zdravlje. Kako bi se sprečila pojava respiratornih oboljenja uzrokovanih patogenima iz vazduha neophodna je primena savremenih metoda prečišćavanja i dezinfekcije vazduha. Implementacija fotokatalitičkih sistema u procesima prečišćavanja i dezinfekcije vazduha predstavlja jednu od savremenijih metoda koja pokazuje veliku antimikrobnu efikasnost i nema negativnog uticaja na ljudsko zdravlje.
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
C3  - 35. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 29. maj - 1. jun 2024
T1  - Uloga fotokatalitičkih sistema u prečišćavanju i dezinfekciji vazduha
SP  - 17
EP  - 22
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_4005
ER  - 
@conference{
author = "Teodorović, Radislava and Drašković, Vladimir and Janković, Ljiljana and Cvetković, Ružica and Vučinić, Marijana and Nenadović, Katarina and Fjodorov, Darja and Đorđević, Milutin",
year = "2024",
abstract = "Budući da je savremeni način života nametnuo rad u zatvorenom prostoru, tj. kancelarijski rad kvalitet vazduha je od presudnog značaja za produktivnost radnika i njihovo zdravlje. Kako bi se sprečila pojava respiratornih oboljenja uzrokovanih patogenima iz vazduha neophodna je primena savremenih metoda prečišćavanja i dezinfekcije vazduha. Implementacija fotokatalitičkih sistema u procesima prečišćavanja i dezinfekcije vazduha predstavlja jednu od savremenijih metoda koja pokazuje veliku antimikrobnu efikasnost i nema negativnog uticaja na ljudsko zdravlje.",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "35. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 29. maj - 1. jun 2024",
title = "Uloga fotokatalitičkih sistema u prečišćavanju i dezinfekciji vazduha",
pages = "17-22",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_4005"
}
Teodorović, R., Drašković, V., Janković, L., Cvetković, R., Vučinić, M., Nenadović, K., Fjodorov, D.,& Đorđević, M.. (2024). Uloga fotokatalitičkih sistema u prečišćavanju i dezinfekciji vazduha. in 35. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 29. maj - 1. jun 2024
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 17-22.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_4005
Teodorović R, Drašković V, Janković L, Cvetković R, Vučinić M, Nenadović K, Fjodorov D, Đorđević M. Uloga fotokatalitičkih sistema u prečišćavanju i dezinfekciji vazduha. in 35. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 29. maj - 1. jun 2024. 2024;:17-22.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_4005 .
Teodorović, Radislava, Drašković, Vladimir, Janković, Ljiljana, Cvetković, Ružica, Vučinić, Marijana, Nenadović, Katarina, Fjodorov, Darja, Đorđević, Milutin, "Uloga fotokatalitičkih sistema u prečišćavanju i dezinfekciji vazduha" in 35. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 29. maj - 1. jun 2024 (2024):17-22,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_4005 .

Higijena ruku zaposlenih u veterinarskim ambulantama kao mera prevencije širenja zaraznih bolesti

Cvetković, Ružica; Drašković, Vladimir; Teodorović, Radislava; Janković, Ljiljana; Vučinić, Marijana; Nenadović, Katarina; Fjodorov, Darja; Đorđević, Milutin

(Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, 2024)

TY  - CONF
AU  - Cvetković, Ružica
AU  - Drašković, Vladimir
AU  - Teodorović, Radislava
AU  - Janković, Ljiljana
AU  - Vučinić, Marijana
AU  - Nenadović, Katarina
AU  - Fjodorov, Darja
AU  - Đorđević, Milutin
PY  - 2024
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/4004
AB  - Širenje patogenih mikroorganizama se dešava na dva načina, direktnim i/ili indirektnim putem. Direktni put prenošenja infektivnih agenasa se najčešće događa nakon bliskog kontakta obolele sa prijemčivom jedinkom. Iako su indirektni putevi prenošenja patogenih mikroorganizama mnogobrojni, jedan od najznačajnih načina širenja patogenih mikroorganizama jesu putevi kojima posreduje čovek. To je razlog zašto higijena ruku predstavlja ključnu meru prevencije širenja patogenih mikroorganizama u veterinarskoj i u humanoj medicini. Redovnim pranjem i dezinfekcijom ruku zaposleni u veterinarskim ambulantama redukuju broj mikroorganizama čime smanjuju rizik od širenja infektivnih agenasa na njihove pacijente, vlasnike životinja i zaposlene. Osim ugrožavanja sopstvenog i tuđeg zdravlja nepravilna higijena ruku može negativno uticati i na reputaciju ambulante.
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
C3  - 35. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 29. maj - 1. jun 2024
T1  - Higijena ruku zaposlenih u veterinarskim ambulantama kao mera prevencije širenja zaraznih bolesti
SP  - 29
EP  - 36
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_4004
ER  - 
@conference{
author = "Cvetković, Ružica and Drašković, Vladimir and Teodorović, Radislava and Janković, Ljiljana and Vučinić, Marijana and Nenadović, Katarina and Fjodorov, Darja and Đorđević, Milutin",
year = "2024",
abstract = "Širenje patogenih mikroorganizama se dešava na dva načina, direktnim i/ili indirektnim putem. Direktni put prenošenja infektivnih agenasa se najčešće događa nakon bliskog kontakta obolele sa prijemčivom jedinkom. Iako su indirektni putevi prenošenja patogenih mikroorganizama mnogobrojni, jedan od najznačajnih načina širenja patogenih mikroorganizama jesu putevi kojima posreduje čovek. To je razlog zašto higijena ruku predstavlja ključnu meru prevencije širenja patogenih mikroorganizama u veterinarskoj i u humanoj medicini. Redovnim pranjem i dezinfekcijom ruku zaposleni u veterinarskim ambulantama redukuju broj mikroorganizama čime smanjuju rizik od širenja infektivnih agenasa na njihove pacijente, vlasnike životinja i zaposlene. Osim ugrožavanja sopstvenog i tuđeg zdravlja nepravilna higijena ruku može negativno uticati i na reputaciju ambulante.",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "35. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 29. maj - 1. jun 2024",
title = "Higijena ruku zaposlenih u veterinarskim ambulantama kao mera prevencije širenja zaraznih bolesti",
pages = "29-36",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_4004"
}
Cvetković, R., Drašković, V., Teodorović, R., Janković, L., Vučinić, M., Nenadović, K., Fjodorov, D.,& Đorđević, M.. (2024). Higijena ruku zaposlenih u veterinarskim ambulantama kao mera prevencije širenja zaraznih bolesti. in 35. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 29. maj - 1. jun 2024
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 29-36.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_4004
Cvetković R, Drašković V, Teodorović R, Janković L, Vučinić M, Nenadović K, Fjodorov D, Đorđević M. Higijena ruku zaposlenih u veterinarskim ambulantama kao mera prevencije širenja zaraznih bolesti. in 35. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 29. maj - 1. jun 2024. 2024;:29-36.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_4004 .
Cvetković, Ružica, Drašković, Vladimir, Teodorović, Radislava, Janković, Ljiljana, Vučinić, Marijana, Nenadović, Katarina, Fjodorov, Darja, Đorđević, Milutin, "Higijena ruku zaposlenih u veterinarskim ambulantama kao mera prevencije širenja zaraznih bolesti" in 35. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 29. maj - 1. jun 2024 (2024):29-36,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_4004 .

Strategije kontrole komaraca zelenim nanopesticidima

Janković, Ljiljana; Teodorović, Radislava; Vučinić, Marijana; Nenadović, Katarina; Drašković, Vladimir; Cvetković, Ružica; Đorđević, Milutin

(Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, 2024)

TY  - CONF
AU  - Janković, Ljiljana
AU  - Teodorović, Radislava
AU  - Vučinić, Marijana
AU  - Nenadović, Katarina
AU  - Drašković, Vladimir
AU  - Cvetković, Ružica
AU  - Đorđević, Milutin
PY  - 2024
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/4003
AB  - Korišćenje nanotehnologije kao alternativne strategije u kontroli komaraca može biti jedan od najperspektivnijih načina za prevazilaženje problema, koji nastaju upotrebom konvencionalnih hemijskih pesticida. Ekološki prihvatljiva i biorazgradiva metoda koja ne zahteva upotrebu toksičnih hemikalija, zelena sinteza nanočestica upotrebom aktivnih toksičnih agenasa iz biljnih ekstrakata dostupnih od davnina, pokazuje efikasnost protiv različitih vrsta komaraca vektora. Iako se još uvek suočava sa mnogim preprekama i neizvesnostima potrebno je više istraživanja da bi se poboljšao njen razvoj (evaluacija i regulacija), prednost nanotehnologije kao alternative za suzbijanje štetnih insekata je poveć anje efikasnosti protiv ciljnih organizama i niska toksičnost nanocida za neciljne organizame, uz veoma malu kolateralnu štetu po životnu sredinu. Obično koristeći soli metala u kombinaciji sa vodenim biljnim ekstraktima, sinteza ovih nanočestica je ekološki prihvatljiva i relativno jeftina. Nanotehnologija obezbeđuje selektivno, ciljano i dugoročno kontrolisano oslobađanje formulisanog nanomaterijala koji je ekološki održiviji.
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
C3  - 35. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 29. maj - 1. jun 2024
T1  - Strategije kontrole komaraca zelenim nanopesticidima
SP  - 65
EP  - 75
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_4003
ER  - 
@conference{
author = "Janković, Ljiljana and Teodorović, Radislava and Vučinić, Marijana and Nenadović, Katarina and Drašković, Vladimir and Cvetković, Ružica and Đorđević, Milutin",
year = "2024",
abstract = "Korišćenje nanotehnologije kao alternativne strategije u kontroli komaraca može biti jedan od najperspektivnijih načina za prevazilaženje problema, koji nastaju upotrebom konvencionalnih hemijskih pesticida. Ekološki prihvatljiva i biorazgradiva metoda koja ne zahteva upotrebu toksičnih hemikalija, zelena sinteza nanočestica upotrebom aktivnih toksičnih agenasa iz biljnih ekstrakata dostupnih od davnina, pokazuje efikasnost protiv različitih vrsta komaraca vektora. Iako se još uvek suočava sa mnogim preprekama i neizvesnostima potrebno je više istraživanja da bi se poboljšao njen razvoj (evaluacija i regulacija), prednost nanotehnologije kao alternative za suzbijanje štetnih insekata je poveć anje efikasnosti protiv ciljnih organizama i niska toksičnost nanocida za neciljne organizame, uz veoma malu kolateralnu štetu po životnu sredinu. Obično koristeći soli metala u kombinaciji sa vodenim biljnim ekstraktima, sinteza ovih nanočestica je ekološki prihvatljiva i relativno jeftina. Nanotehnologija obezbeđuje selektivno, ciljano i dugoročno kontrolisano oslobađanje formulisanog nanomaterijala koji je ekološki održiviji.",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "35. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 29. maj - 1. jun 2024",
title = "Strategije kontrole komaraca zelenim nanopesticidima",
pages = "65-75",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_4003"
}
Janković, L., Teodorović, R., Vučinić, M., Nenadović, K., Drašković, V., Cvetković, R.,& Đorđević, M.. (2024). Strategije kontrole komaraca zelenim nanopesticidima. in 35. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 29. maj - 1. jun 2024
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 65-75.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_4003
Janković L, Teodorović R, Vučinić M, Nenadović K, Drašković V, Cvetković R, Đorđević M. Strategije kontrole komaraca zelenim nanopesticidima. in 35. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 29. maj - 1. jun 2024. 2024;:65-75.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_4003 .
Janković, Ljiljana, Teodorović, Radislava, Vučinić, Marijana, Nenadović, Katarina, Drašković, Vladimir, Cvetković, Ružica, Đorđević, Milutin, "Strategije kontrole komaraca zelenim nanopesticidima" in 35. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 29. maj - 1. jun 2024 (2024):65-75,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_4003 .

Nova saznanja u postupcima monitoringa i suzbijanja krevetnih stenica

Fjodorov, Darja; Cvetković, Ružica; Drašković, Vladimir; Teodorović, Radislava; Janković, Ljiljana; Vučinić, Marijana; Nenadović, Katarina; Đorđević, Milutin

(Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, 2024)

TY  - CONF
AU  - Fjodorov, Darja
AU  - Cvetković, Ružica
AU  - Drašković, Vladimir
AU  - Teodorović, Radislava
AU  - Janković, Ljiljana
AU  - Vučinić, Marijana
AU  - Nenadović, Katarina
AU  - Đorđević, Milutin
PY  - 2024
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/4002
AB  - Stenice sa epidemiološko-epizootiološkog i ekonomskog aspekta predstavljaju važnu grupu hematofagnih insekata. U poslednje dve decenije zabeležena je povećana ekspanzija dve vrste stenica Cimex lectularius (krevetna stenica) i Cimex hemipterus (tropska stenica). Sa aspekta zdravlja ljudi i životinja stenice uzrokuju dermatološke promene, alergijske reakcije, a nekada i psihološke tegobe. Pored higijenskog i epidemiološko-epizootiološkog značaja nikako se ne smeju izostaviti direktni i indirektni ekonomski gubici koji nastaju prisustvom krevetnih stenica u stambenim i turističkim objektima. Poznavanjem bioloških karakteristika stenica, kao i primenom novih saznanja o postupcima monitoringa i suzbijanja, može se uspešno izvršiti regulacija brojnosti populacije ovih insekata u cilju kvaliteta života i zaštite zdravlja ljudi.
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
C3  - 35. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 29. maj - 1. jun 2024
T1  - Nova saznanja u postupcima monitoringa i suzbijanja krevetnih stenica
SP  - 110
EP  - 117
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_4002
ER  - 
@conference{
author = "Fjodorov, Darja and Cvetković, Ružica and Drašković, Vladimir and Teodorović, Radislava and Janković, Ljiljana and Vučinić, Marijana and Nenadović, Katarina and Đorđević, Milutin",
year = "2024",
abstract = "Stenice sa epidemiološko-epizootiološkog i ekonomskog aspekta predstavljaju važnu grupu hematofagnih insekata. U poslednje dve decenije zabeležena je povećana ekspanzija dve vrste stenica Cimex lectularius (krevetna stenica) i Cimex hemipterus (tropska stenica). Sa aspekta zdravlja ljudi i životinja stenice uzrokuju dermatološke promene, alergijske reakcije, a nekada i psihološke tegobe. Pored higijenskog i epidemiološko-epizootiološkog značaja nikako se ne smeju izostaviti direktni i indirektni ekonomski gubici koji nastaju prisustvom krevetnih stenica u stambenim i turističkim objektima. Poznavanjem bioloških karakteristika stenica, kao i primenom novih saznanja o postupcima monitoringa i suzbijanja, može se uspešno izvršiti regulacija brojnosti populacije ovih insekata u cilju kvaliteta života i zaštite zdravlja ljudi.",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "35. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 29. maj - 1. jun 2024",
title = "Nova saznanja u postupcima monitoringa i suzbijanja krevetnih stenica",
pages = "110-117",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_4002"
}
Fjodorov, D., Cvetković, R., Drašković, V., Teodorović, R., Janković, L., Vučinić, M., Nenadović, K.,& Đorđević, M.. (2024). Nova saznanja u postupcima monitoringa i suzbijanja krevetnih stenica. in 35. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 29. maj - 1. jun 2024
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 110-117.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_4002
Fjodorov D, Cvetković R, Drašković V, Teodorović R, Janković L, Vučinić M, Nenadović K, Đorđević M. Nova saznanja u postupcima monitoringa i suzbijanja krevetnih stenica. in 35. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 29. maj - 1. jun 2024. 2024;:110-117.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_4002 .
Fjodorov, Darja, Cvetković, Ružica, Drašković, Vladimir, Teodorović, Radislava, Janković, Ljiljana, Vučinić, Marijana, Nenadović, Katarina, Đorđević, Milutin, "Nova saznanja u postupcima monitoringa i suzbijanja krevetnih stenica" in 35. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 29. maj - 1. jun 2024 (2024):110-117,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_4002 .

Komensalni glodari u urbanim i ruralnim sredinama: sličnosti i razlike

Drašković, Vladimir; Glišić, Milica; Teodorović, Radislava; Đorđević, Milutin; Nenadović, Katarina; Cvetković, Ružica; Janković, Ljiljana

(Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, 2024)

TY  - CONF
AU  - Drašković, Vladimir
AU  - Glišić, Milica
AU  - Teodorović, Radislava
AU  - Đorđević, Milutin
AU  - Nenadović, Katarina
AU  - Cvetković, Ružica
AU  - Janković, Ljiljana
PY  - 2024
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/4001
AB  - Glodari predstavljaju najzastupljenije vrste sisara na planeti zemlji. Od svih vrsta sisara 44% njih čine glodari, a od svih glodara samo 5-10% se smatraju štetočinama u urbanim i ruralnim područjima. Prisustvo glodara u urbanim i u ruralnim ekosistemima ima veliki uticaj na javno zdravlje i ekonomiju. Urbanizacija je jedna od najbržih i najraširenijih promena životne sredine izazvana uticajem čoveka. Proces urbanizacije pored promene uslova životne sredine stvara i nove uslove i obilje novih resursa i mogućnosti preživljavanja, što omoguć ava glodarima da se veoma uspešno prilagode životu u gradovima gde se njihov broj može višestruko povećati. Prilagodljivo ponašanje je jedna od najvažnijih osobina koja omoguć ava životinjama da napreduju i opstaju u prisustvu ljudi. Kućni miševi koji su duže vreme u suživotu sa čovekom pokazuju bolje rezultate u rešavanju određenih prepreka koje ih vode do hrane, dok populacije sivih pacova koje žive u urbanim područjima imaju homogeniju i kvalitetniju ishranu, nego one populacije koje su živele van urbanih sredina. Konstantan porast broja stanovnika na zemlji, kao i u gradovima prati porast broja glodara što će usloviti deratizaciju kao ključnu preventivnu meru od štetnih efekata glodara. Proces kontrole i regulacija brojnosti glodara u budućnosti se mora prilagoditi uslovima sredine gde se deratzacija izvodi.
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
C3  - 35. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 29. maj - 1. jun 2024
T1  - Komensalni glodari u urbanim i ruralnim sredinama: sličnosti i razlike
SP  - 143
EP  - 150
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_4001
ER  - 
@conference{
author = "Drašković, Vladimir and Glišić, Milica and Teodorović, Radislava and Đorđević, Milutin and Nenadović, Katarina and Cvetković, Ružica and Janković, Ljiljana",
year = "2024",
abstract = "Glodari predstavljaju najzastupljenije vrste sisara na planeti zemlji. Od svih vrsta sisara 44% njih čine glodari, a od svih glodara samo 5-10% se smatraju štetočinama u urbanim i ruralnim područjima. Prisustvo glodara u urbanim i u ruralnim ekosistemima ima veliki uticaj na javno zdravlje i ekonomiju. Urbanizacija je jedna od najbržih i najraširenijih promena životne sredine izazvana uticajem čoveka. Proces urbanizacije pored promene uslova životne sredine stvara i nove uslove i obilje novih resursa i mogućnosti preživljavanja, što omoguć ava glodarima da se veoma uspešno prilagode životu u gradovima gde se njihov broj može višestruko povećati. Prilagodljivo ponašanje je jedna od najvažnijih osobina koja omoguć ava životinjama da napreduju i opstaju u prisustvu ljudi. Kućni miševi koji su duže vreme u suživotu sa čovekom pokazuju bolje rezultate u rešavanju određenih prepreka koje ih vode do hrane, dok populacije sivih pacova koje žive u urbanim područjima imaju homogeniju i kvalitetniju ishranu, nego one populacije koje su živele van urbanih sredina. Konstantan porast broja stanovnika na zemlji, kao i u gradovima prati porast broja glodara što će usloviti deratizaciju kao ključnu preventivnu meru od štetnih efekata glodara. Proces kontrole i regulacija brojnosti glodara u budućnosti se mora prilagoditi uslovima sredine gde se deratzacija izvodi.",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "35. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 29. maj - 1. jun 2024",
title = "Komensalni glodari u urbanim i ruralnim sredinama: sličnosti i razlike",
pages = "143-150",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_4001"
}
Drašković, V., Glišić, M., Teodorović, R., Đorđević, M., Nenadović, K., Cvetković, R.,& Janković, L.. (2024). Komensalni glodari u urbanim i ruralnim sredinama: sličnosti i razlike. in 35. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 29. maj - 1. jun 2024
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 143-150.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_4001
Drašković V, Glišić M, Teodorović R, Đorđević M, Nenadović K, Cvetković R, Janković L. Komensalni glodari u urbanim i ruralnim sredinama: sličnosti i razlike. in 35. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 29. maj - 1. jun 2024. 2024;:143-150.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_4001 .
Drašković, Vladimir, Glišić, Milica, Teodorović, Radislava, Đorđević, Milutin, Nenadović, Katarina, Cvetković, Ružica, Janković, Ljiljana, "Komensalni glodari u urbanim i ruralnim sredinama: sličnosti i razlike" in 35. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 29. maj - 1. jun 2024 (2024):143-150,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_4001 .

Uticaj standarda dobrobiti i biosigurnosne prakse na upotrebu antibiotika kod životinja u zatočeništvu

Nenadović, Katarina; Vučinić, Marijana; Đorđević, Milutin; Drašković, Vladimir; Teodorović, Radislava; Cvetković, Ružica; Bugarski, Dejan

(Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, 2024)

TY  - CONF
AU  - Nenadović, Katarina
AU  - Vučinić, Marijana
AU  - Đorđević, Milutin
AU  - Drašković, Vladimir
AU  - Teodorović, Radislava
AU  - Cvetković, Ružica
AU  - Bugarski, Dejan
PY  - 2024
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3999
AB  - Otpornost na antibiotike u veterinarskoj profesiji, osim što progresivno otežava kontrolu zaraznih bolesti kod životinja, može povećati rizik da se rezistentni mikroorganizmi prenesu sa životinja na ljude bilo direktno – kontaktom ili hranom životinjskog porekla, ili indirektno – usled kontaminacije životne sredine (voda, vazduh, zemljište ili stajnjak). Pretnja od rezistencije na antimikrobne lekove je globalni zdravstveni problem, a zloupotreba lekova se često smatra glavnim faktorom. Prema tome, razumna upotreba antimikrobnih sredstava kod životinjskih vrsta u zatočeništvu (farmske životinje, životinje u zoovrtovima, kućni ljubimci i laboratorijske životinje) je najvažnija i trebala bi da se oslanja na efikasne strategije koje uključuju promovisanje dobrobiti životinja i biosigurnosne prakse. Antimikrobna rezistencija dovodi do neuspeha kliničke antimikrobne terapije i izaziva hitnu globalnu zabrinutost za javno zdravlje. Dok su antimikrobni lekovi bili redovni dodaci stočnoj hrani radi održavanja i poboljšanja zdravlja i produktivnosti životinja, njihova prekomerna upotreba u ishrani dovela je do porasta antimiktrobne rezistencije. Iako su preduzete mere za smanjenje nerazumne upotrebe antimikrobnih sredstava kroz različite politike i smernice, upotreba ovih lekova u neterapeutske svrhe kod životinja kao što su promovisanje rasta, profilaksa i metafilaksa, ostaje rasprostranjena u mnogim regionima sveta. Na primer, preventivne mere kao što su biosigurnost i vakcinacija, su neophodne, ali nisu dovoljne da obezbede visoke standarde u sistemima proizvodnje svinja. Restriktivno, nestimulativno okruženje i mnoge zootehničke prakse koje izazivaju bol i stres predisponiraju svinje na različite bolesti usled imunosupresije izazvane stresom. U tom kontekstu, antibiotici se koriste kao deo koji održava zdravlje i visok nivo proizvodnje na farmama svinja. Smatra se da se unapređenjem dobrobiti životinja u zatočenistvu i obezbeđenjem biosigurnosne prakse smanjuje upotreba antimikrobnih sredstava i promoviše zdravlje i produktivnost životinja. To uključuje različite mere koje se odnose na pravilne sanitarne uslove (dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija), efikasno čišćenje farmi (smeštaj u kojima obitavaju životinje), pozitivan odnos čoveka prema životinjama, obezbeđenje okruženja koje odgovara potrebama životinja u kojima će životinje moći da ispolje svoje prirodne oblike ponašanja na koje su visoko motivisane, da zadovolje odgajivačke i proizvodne ciljeve svojih vlasnika, a da pri tome ostanu fizički, bihejvioralno i emocionalno intaktne kao i mere radi sprečavanja unošenja i širenja infektivnih agenasa kao što su ograničeno kretanje, karantin, izolacija životinja, ograđivanje i transport. Veterinari su među malobrojnim zdravstvenim radnicima koji imaju ovlašćenje da prepisuju antibiotike u mnogim jurisdikcijama, što predstavlja značajnu odgovornost da se obezbedi razumna upotreba i minimizira rizik po javno zdravlje.
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
C3  - 35. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 29. maj - 1. jun 2024
T1  - Uticaj standarda dobrobiti i biosigurnosne prakse na upotrebu antibiotika kod životinja u zatočeništvu
SP  - 219
EP  - 229
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3999
ER  - 
@conference{
author = "Nenadović, Katarina and Vučinić, Marijana and Đorđević, Milutin and Drašković, Vladimir and Teodorović, Radislava and Cvetković, Ružica and Bugarski, Dejan",
year = "2024",
abstract = "Otpornost na antibiotike u veterinarskoj profesiji, osim što progresivno otežava kontrolu zaraznih bolesti kod životinja, može povećati rizik da se rezistentni mikroorganizmi prenesu sa životinja na ljude bilo direktno – kontaktom ili hranom životinjskog porekla, ili indirektno – usled kontaminacije životne sredine (voda, vazduh, zemljište ili stajnjak). Pretnja od rezistencije na antimikrobne lekove je globalni zdravstveni problem, a zloupotreba lekova se često smatra glavnim faktorom. Prema tome, razumna upotreba antimikrobnih sredstava kod životinjskih vrsta u zatočeništvu (farmske životinje, životinje u zoovrtovima, kućni ljubimci i laboratorijske životinje) je najvažnija i trebala bi da se oslanja na efikasne strategije koje uključuju promovisanje dobrobiti životinja i biosigurnosne prakse. Antimikrobna rezistencija dovodi do neuspeha kliničke antimikrobne terapije i izaziva hitnu globalnu zabrinutost za javno zdravlje. Dok su antimikrobni lekovi bili redovni dodaci stočnoj hrani radi održavanja i poboljšanja zdravlja i produktivnosti životinja, njihova prekomerna upotreba u ishrani dovela je do porasta antimiktrobne rezistencije. Iako su preduzete mere za smanjenje nerazumne upotrebe antimikrobnih sredstava kroz različite politike i smernice, upotreba ovih lekova u neterapeutske svrhe kod životinja kao što su promovisanje rasta, profilaksa i metafilaksa, ostaje rasprostranjena u mnogim regionima sveta. Na primer, preventivne mere kao što su biosigurnost i vakcinacija, su neophodne, ali nisu dovoljne da obezbede visoke standarde u sistemima proizvodnje svinja. Restriktivno, nestimulativno okruženje i mnoge zootehničke prakse koje izazivaju bol i stres predisponiraju svinje na različite bolesti usled imunosupresije izazvane stresom. U tom kontekstu, antibiotici se koriste kao deo koji održava zdravlje i visok nivo proizvodnje na farmama svinja. Smatra se da se unapređenjem dobrobiti životinja u zatočenistvu i obezbeđenjem biosigurnosne prakse smanjuje upotreba antimikrobnih sredstava i promoviše zdravlje i produktivnost životinja. To uključuje različite mere koje se odnose na pravilne sanitarne uslove (dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija), efikasno čišćenje farmi (smeštaj u kojima obitavaju životinje), pozitivan odnos čoveka prema životinjama, obezbeđenje okruženja koje odgovara potrebama životinja u kojima će životinje moći da ispolje svoje prirodne oblike ponašanja na koje su visoko motivisane, da zadovolje odgajivačke i proizvodne ciljeve svojih vlasnika, a da pri tome ostanu fizički, bihejvioralno i emocionalno intaktne kao i mere radi sprečavanja unošenja i širenja infektivnih agenasa kao što su ograničeno kretanje, karantin, izolacija životinja, ograđivanje i transport. Veterinari su među malobrojnim zdravstvenim radnicima koji imaju ovlašćenje da prepisuju antibiotike u mnogim jurisdikcijama, što predstavlja značajnu odgovornost da se obezbedi razumna upotreba i minimizira rizik po javno zdravlje.",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "35. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 29. maj - 1. jun 2024",
title = "Uticaj standarda dobrobiti i biosigurnosne prakse na upotrebu antibiotika kod životinja u zatočeništvu",
pages = "219-229",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3999"
}
Nenadović, K., Vučinić, M., Đorđević, M., Drašković, V., Teodorović, R., Cvetković, R.,& Bugarski, D.. (2024). Uticaj standarda dobrobiti i biosigurnosne prakse na upotrebu antibiotika kod životinja u zatočeništvu. in 35. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 29. maj - 1. jun 2024
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 219-229.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3999
Nenadović K, Vučinić M, Đorđević M, Drašković V, Teodorović R, Cvetković R, Bugarski D. Uticaj standarda dobrobiti i biosigurnosne prakse na upotrebu antibiotika kod životinja u zatočeništvu. in 35. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 29. maj - 1. jun 2024. 2024;:219-229.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3999 .
Nenadović, Katarina, Vučinić, Marijana, Đorđević, Milutin, Drašković, Vladimir, Teodorović, Radislava, Cvetković, Ružica, Bugarski, Dejan, "Uticaj standarda dobrobiti i biosigurnosne prakse na upotrebu antibiotika kod životinja u zatočeništvu" in 35. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 29. maj - 1. jun 2024 (2024):219-229,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3999 .

Biosigurnost u objektima za pse kao mehanizam obezbeđenja dobrobiti

Vučinić, Marijana; Đorđević, Milutin; Teodorović, Radislava; Drašković, Vladimir; Cvetković, Ružica; Fjodorov, Darja; Nenadović, Katarina

(Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, 2024)

TY  - CONF
AU  - Vučinić, Marijana
AU  - Đorđević, Milutin
AU  - Teodorović, Radislava
AU  - Drašković, Vladimir
AU  - Cvetković, Ružica
AU  - Fjodorov, Darja
AU  - Nenadović, Katarina
PY  - 2024
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/4000
AB  - Počev od 2009. godine u Srbiji je na snazi Zakon o dobrobiti životinja i prateći pravilnici koji bliže određuju uslove za obezbeđenje dobrobiti pasa u smeštajnim objektima različite namene. Sa jedne strane, Zakon o dobrobiti životinja obavezuje lokalne samouprave da brinu o nezbrinutim psima čime su ove u obavezi da osnuju opštinska prihvatilišta za pse. Sa druge strane, raspoznavanjem smeštajnih objekata za pse, koje imaju različite uloge, Zakon o dobrobiti životinja je zainteresovao mnoge građane Srbije da započnu privatni posao osnivanjem privatnih prihvatilišta za nezbrinute pse, pansiona i odgajivačnica. Namena svih nabrojanih objekata je različita, ali i specifična, a zajednička osobina im je da se u njima drže psi različitih rasa, različite starosti i različitog pola. Ove osobine pasa mogu predstavljati predisponirajuće činioce za pojavu bolesti prouzrokovanih živim agensima, te je stoga neophodno u prihvatilištima, pansionima i odgajivačnicama primeniti odgovarajuće biosigurnosne mere, standarde i protokole kako bi se očuvalo njihovo zdravlje i obezbedila dobrobit pasa. Prihvatilišta predstavljaju objekte najvećeg rizika za pojavu bolesti prouzrokovanih živim agensima, ali rizik ništa manji nije ni u odgajivačnicama za pse gde se nalaze štenci različite starosti. Novorođeni štenci su pod velikim rizikom od razvoja bolesti prouzrokovanih živim agensima jer je njihov imuni sistem u razvoju, a imuna memorija ne postoji. Pojavi bolesti prouzrokovanih živim agensima pogoduje i stres, čiji su izvori različiti u različitim smeštajnim objektima i kojeg je nemoguće izbeći, ali se može minimalizovati. Upravo zato, biosigurnosne mere, standard i protokoli mogu doprineti očuvanju zdravlja i dobrobiti pasa u različitim smeštajnim objektima. Ove biosigurnosne mere se razlikuju od namene smeštajnog objekta za pse i o njima će biti reči u ovom radu.
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
C3  - 35. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 29. maj - 1. jun 2024
T1  - Biosigurnost u objektima za pse kao mehanizam obezbeđenja dobrobiti
SP  - 205
EP  - 218
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_4000
ER  - 
@conference{
author = "Vučinić, Marijana and Đorđević, Milutin and Teodorović, Radislava and Drašković, Vladimir and Cvetković, Ružica and Fjodorov, Darja and Nenadović, Katarina",
year = "2024",
abstract = "Počev od 2009. godine u Srbiji je na snazi Zakon o dobrobiti životinja i prateći pravilnici koji bliže određuju uslove za obezbeđenje dobrobiti pasa u smeštajnim objektima različite namene. Sa jedne strane, Zakon o dobrobiti životinja obavezuje lokalne samouprave da brinu o nezbrinutim psima čime su ove u obavezi da osnuju opštinska prihvatilišta za pse. Sa druge strane, raspoznavanjem smeštajnih objekata za pse, koje imaju različite uloge, Zakon o dobrobiti životinja je zainteresovao mnoge građane Srbije da započnu privatni posao osnivanjem privatnih prihvatilišta za nezbrinute pse, pansiona i odgajivačnica. Namena svih nabrojanih objekata je različita, ali i specifična, a zajednička osobina im je da se u njima drže psi različitih rasa, različite starosti i različitog pola. Ove osobine pasa mogu predstavljati predisponirajuće činioce za pojavu bolesti prouzrokovanih živim agensima, te je stoga neophodno u prihvatilištima, pansionima i odgajivačnicama primeniti odgovarajuće biosigurnosne mere, standarde i protokole kako bi se očuvalo njihovo zdravlje i obezbedila dobrobit pasa. Prihvatilišta predstavljaju objekte najvećeg rizika za pojavu bolesti prouzrokovanih živim agensima, ali rizik ništa manji nije ni u odgajivačnicama za pse gde se nalaze štenci različite starosti. Novorođeni štenci su pod velikim rizikom od razvoja bolesti prouzrokovanih živim agensima jer je njihov imuni sistem u razvoju, a imuna memorija ne postoji. Pojavi bolesti prouzrokovanih živim agensima pogoduje i stres, čiji su izvori različiti u različitim smeštajnim objektima i kojeg je nemoguće izbeći, ali se može minimalizovati. Upravo zato, biosigurnosne mere, standard i protokoli mogu doprineti očuvanju zdravlja i dobrobiti pasa u različitim smeštajnim objektima. Ove biosigurnosne mere se razlikuju od namene smeštajnog objekta za pse i o njima će biti reči u ovom radu.",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "35. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 29. maj - 1. jun 2024",
title = "Biosigurnost u objektima za pse kao mehanizam obezbeđenja dobrobiti",
pages = "205-218",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_4000"
}
Vučinić, M., Đorđević, M., Teodorović, R., Drašković, V., Cvetković, R., Fjodorov, D.,& Nenadović, K.. (2024). Biosigurnost u objektima za pse kao mehanizam obezbeđenja dobrobiti. in 35. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 29. maj - 1. jun 2024
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 205-218.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_4000
Vučinić M, Đorđević M, Teodorović R, Drašković V, Cvetković R, Fjodorov D, Nenadović K. Biosigurnost u objektima za pse kao mehanizam obezbeđenja dobrobiti. in 35. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 29. maj - 1. jun 2024. 2024;:205-218.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_4000 .
Vučinić, Marijana, Đorđević, Milutin, Teodorović, Radislava, Drašković, Vladimir, Cvetković, Ružica, Fjodorov, Darja, Nenadović, Katarina, "Biosigurnost u objektima za pse kao mehanizam obezbeđenja dobrobiti" in 35. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 29. maj - 1. jun 2024 (2024):205-218,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_4000 .

Uticaj parazitizma na ponašanje životinja

Nenadović, Katarina; Vučinić, Marijana; Jovanović, Nemanja; Đorđević, Milutin; Bugarski, Dejan; Ilić, Tamara

(Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, Sekcija za zoonoze, 2024)

TY  - CONF
AU  - Nenadović, Katarina
AU  - Vučinić, Marijana
AU  - Jovanović, Nemanja
AU  - Đorđević, Milutin
AU  - Bugarski, Dejan
AU  - Ilić, Tamara
PY  - 2024
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3894
AB  - Скоро сваки облик понашања животиња повезан је са излагањем неким врстама паразита. Исхрана и тражење хране је главни пут инфекције за трофички преносиве бактерије и хелминте; социјални облик понашања погодује ширењу разних инфективних агенаса који се преносе контактом; репродуктивни облик понашања је кључан у преношењу полно преносивих бактерија, вируса и протозоа; док је истраживачки облик понашања повезан са преносом разних екто- и ендопаразита. Понашање такође има централну улогу у борби против паразита и представља прву линију одбране од инфекција различите етиологије. Различите стратегије понашања се мењају током инфекције/инфестације домаћина паразитима, из бројних разлога. Паразити поседују широк спектар начина на који могу да манипулишу понашањем домаћина како би побољшали своју кондицију, или да промене понашање животиња у сопствену корист. Наведени процеси могу да буду резултат имунолошких реакција или патолошких промена насталих током инфекције паразитима.. Неке од ових метода деловања имају за циљ повећање степена и могућности преношења од прелазног до правог домаћина, повећањем или смањењем активности, што доводи до повећане рањивости прелазног домаћина од стране предатора, потискивање одговора домаћина на страх или његове способности да препозна предатора (миш и мачка). Друге методе имају за циљ да смање репродуктивну способност домаћина (паразитска кастрација), омогућавајући паразиту да искористи велике количине хранљивих материја домаћина. Са друге стране, током еволуције, домаћини су се супростављали развијањем отпорности на паразитске инфекције и/или развојем толеранције на њихово штетно дејство. Ови одбрамбени механизми укључују смањење могућности за инфекцију паразитима променом станишта или хране, препознавање и избегавање инфицираних појединаца као потенцијалног плена или сексуалног партнера. Ако се инфекција не може спречити, паразити могу бити уклоњени стратегијама хигијенског облика понашања као што су чешање или ваљање у прашини и блату. Промене у понашању (летаргија, недостатак апетита, чешање, општа малаксалост) су углавном неки од најчешћих разлога због којих власник доводи животињу код ветеринара, а ови клинички знаци могу указивати на инфекцију паразитима.
AB  - Almost every aspect of an animal’s behaviour is associated with exposure to some type of parasite. Foraging is a major route of infection for environmental and trophically transmitted bacteria and helminths; and social behaviour contributes to the dissemination of various contact-transmitted infectious agents; mating behaviour is critical in the transmission of sexually transpolnomitted bacteria, protozoa, and viruses; explorative behaviour is associated with transmission of various ecto- and endoparasites. Behavior also plays a central role in how hosts defend themselves against parasites and it is the first line of defense against infection. Different behavioral strategies change during hosts infection/infestation with parasites for a number of reasons. Parasites have a wide range of ways to manipulate host behavior to improve their own fitness, or to change animal behavior to their own advantage. The above-mentioned processes can be the result of immune reactions or pathological changes occurring during parasite infection. Some of these methods aim to increase the rate of transmission from intermediate to definitive host by increasing or reducing activity that results in increased vulnerability of the intermediate host to predation, suppressing a host’s fear response, or its ability to recognize a predator (the mouse and the cat). Others aim to downregulate the reproductive fitness of a host (parasitic castration), allowing the parasite to maximize nutrient-taking from the host.
On the other hand, during evolution hosts have counteracted by evolving resistance to parasite infections and/or developing a tolerance against their harmful effects. These defense mechanisms include reducing the chances of getting infected via a change in habitat or food preference; and recognizing and avoiding infected individuals, both as potential prey species and sexual partners. If an infection could not be prevented, the parasites can be attacked or removed by the host’s hygienic behavior, such as scratching, dust and water bathing. Behavioral changes (lethargy, inappetance, scratching, general malaise) are generally some of the most common reasons why an owner brings an animal to a veterinary practitioner, and these clinical signs can be indicative of a parasite infection.
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, Sekcija za zoonoze
C3  - XXVI Simpozijum epizootiologa i epidemiologa (XXVI Epizootiološki dani), Banja Koviljača, 10 - 12. april 2024
T1  - Uticaj parazitizma na ponašanje životinja
T1  - Effect of parasitism on animal behaviour
SP  - 42
EP  - 43
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3894
ER  - 
@conference{
author = "Nenadović, Katarina and Vučinić, Marijana and Jovanović, Nemanja and Đorđević, Milutin and Bugarski, Dejan and Ilić, Tamara",
year = "2024",
abstract = "Скоро сваки облик понашања животиња повезан је са излагањем неким врстама паразита. Исхрана и тражење хране је главни пут инфекције за трофички преносиве бактерије и хелминте; социјални облик понашања погодује ширењу разних инфективних агенаса који се преносе контактом; репродуктивни облик понашања је кључан у преношењу полно преносивих бактерија, вируса и протозоа; док је истраживачки облик понашања повезан са преносом разних екто- и ендопаразита. Понашање такође има централну улогу у борби против паразита и представља прву линију одбране од инфекција различите етиологије. Различите стратегије понашања се мењају током инфекције/инфестације домаћина паразитима, из бројних разлога. Паразити поседују широк спектар начина на који могу да манипулишу понашањем домаћина како би побољшали своју кондицију, или да промене понашање животиња у сопствену корист. Наведени процеси могу да буду резултат имунолошких реакција или патолошких промена насталих током инфекције паразитима.. Неке од ових метода деловања имају за циљ повећање степена и могућности преношења од прелазног до правог домаћина, повећањем или смањењем активности, што доводи до повећане рањивости прелазног домаћина од стране предатора, потискивање одговора домаћина на страх или његове способности да препозна предатора (миш и мачка). Друге методе имају за циљ да смање репродуктивну способност домаћина (паразитска кастрација), омогућавајући паразиту да искористи велике количине хранљивих материја домаћина. Са друге стране, током еволуције, домаћини су се супростављали развијањем отпорности на паразитске инфекције и/или развојем толеранције на њихово штетно дејство. Ови одбрамбени механизми укључују смањење могућности за инфекцију паразитима променом станишта или хране, препознавање и избегавање инфицираних појединаца као потенцијалног плена или сексуалног партнера. Ако се инфекција не може спречити, паразити могу бити уклоњени стратегијама хигијенског облика понашања као што су чешање или ваљање у прашини и блату. Промене у понашању (летаргија, недостатак апетита, чешање, општа малаксалост) су углавном неки од најчешћих разлога због којих власник доводи животињу код ветеринара, а ови клинички знаци могу указивати на инфекцију паразитима., Almost every aspect of an animal’s behaviour is associated with exposure to some type of parasite. Foraging is a major route of infection for environmental and trophically transmitted bacteria and helminths; and social behaviour contributes to the dissemination of various contact-transmitted infectious agents; mating behaviour is critical in the transmission of sexually transpolnomitted bacteria, protozoa, and viruses; explorative behaviour is associated with transmission of various ecto- and endoparasites. Behavior also plays a central role in how hosts defend themselves against parasites and it is the first line of defense against infection. Different behavioral strategies change during hosts infection/infestation with parasites for a number of reasons. Parasites have a wide range of ways to manipulate host behavior to improve their own fitness, or to change animal behavior to their own advantage. The above-mentioned processes can be the result of immune reactions or pathological changes occurring during parasite infection. Some of these methods aim to increase the rate of transmission from intermediate to definitive host by increasing or reducing activity that results in increased vulnerability of the intermediate host to predation, suppressing a host’s fear response, or its ability to recognize a predator (the mouse and the cat). Others aim to downregulate the reproductive fitness of a host (parasitic castration), allowing the parasite to maximize nutrient-taking from the host.
On the other hand, during evolution hosts have counteracted by evolving resistance to parasite infections and/or developing a tolerance against their harmful effects. These defense mechanisms include reducing the chances of getting infected via a change in habitat or food preference; and recognizing and avoiding infected individuals, both as potential prey species and sexual partners. If an infection could not be prevented, the parasites can be attacked or removed by the host’s hygienic behavior, such as scratching, dust and water bathing. Behavioral changes (lethargy, inappetance, scratching, general malaise) are generally some of the most common reasons why an owner brings an animal to a veterinary practitioner, and these clinical signs can be indicative of a parasite infection.",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, Sekcija za zoonoze",
journal = "XXVI Simpozijum epizootiologa i epidemiologa (XXVI Epizootiološki dani), Banja Koviljača, 10 - 12. april 2024",
title = "Uticaj parazitizma na ponašanje životinja, Effect of parasitism on animal behaviour",
pages = "42-43",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3894"
}
Nenadović, K., Vučinić, M., Jovanović, N., Đorđević, M., Bugarski, D.,& Ilić, T.. (2024). Uticaj parazitizma na ponašanje životinja. in XXVI Simpozijum epizootiologa i epidemiologa (XXVI Epizootiološki dani), Banja Koviljača, 10 - 12. april 2024
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, Sekcija za zoonoze., 42-43.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3894
Nenadović K, Vučinić M, Jovanović N, Đorđević M, Bugarski D, Ilić T. Uticaj parazitizma na ponašanje životinja. in XXVI Simpozijum epizootiologa i epidemiologa (XXVI Epizootiološki dani), Banja Koviljača, 10 - 12. april 2024. 2024;:42-43.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3894 .
Nenadović, Katarina, Vučinić, Marijana, Jovanović, Nemanja, Đorđević, Milutin, Bugarski, Dejan, Ilić, Tamara, "Uticaj parazitizma na ponašanje životinja" in XXVI Simpozijum epizootiologa i epidemiologa (XXVI Epizootiološki dani), Banja Koviljača, 10 - 12. april 2024 (2024):42-43,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3894 .

Značaj kvaliteta prostirke na ambijentalne uslove, proizvodne rezultate i zdravstveni status brojlerskih pilića

Knežević, Slobodan; Pajić, Marko; Vidaković Knežević, Suzana; Đurđević, Biljana; Ružić, Zoran; Teodorović, Radislava; Đorđević, Milutin

(Beograd : Udruženje veterinara praktičara Srbije (UVPS), 2024)

TY  - CONF
AU  - Knežević, Slobodan
AU  - Pajić, Marko
AU  - Vidaković Knežević, Suzana
AU  - Đurđević, Biljana
AU  - Ružić, Zoran
AU  - Teodorović, Radislava
AU  - Đorđević, Milutin
PY  - 2024
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3905
AB  - U intezivnoj proizvodnji tovnih pilića, oni se uzgajaju u podnom
sistemu na dubokoj prostirci koja ima veliki apsorpcioni potencijal. Jedan od faktora
koji utiče na uspešnost proizvodnje tovnih pilića je i izbor adekvatne prostirke. Prostirku
čine različiti materijali organskog i neorganskog porekla, najčešće sporedni proizvodi
poljoprivrede i šumarstva i njihove mešavine. Izbor materijala koji se koristi za
prostirku prilikom uzgoja tovnih pilića zavisi od regiona, cene i dostupnosti na tržištu.
Svrha prostirke je da obezbedi udobnost i toplotnu izolaciju, kao i da stimuliše prirodno
ponašanje živine.
Živinarska proizvodnja se poslednjih godina rapidno razvija, a sa njom i sve veća
zabrinutost za odlaganje i iskorišćavanje animalnog otpada i pojavu štetnih gasova.
Objekti za uzgoj pilića sa lošim mikroklimatom dovode do povećane vlage u njima što
povoljno utiče na razvoj patogenih mikroorganizama, imajući za posledicu loš kvalitet
prostirke i povećanu emisiju štetnih gasova (amonijaka, ugljen-dioksida i vodonik-sulfida).
Emisija štetnih gasova u visokim koncentracijama predstavlja problem sa aspekta
zdravstvenog stanja, kako pilića, tako i zaposlenih u objektima za uzgoj živine.
Održiva i isplativa proizvodnja tovnih pilića zahteva upotrebu materijala za prostirku
koja ne narušava prirodno okruženje, a koji će inhibirati razmnožavanje mikroorganizama
i emisiju štetnih gasova, doprinoseći boljem i kvalitetnijem vazduhu unutar
objekta. Sve ovo pozitivno utiče na zdravstveni status i proizvodne performanse pilića
u tovu.
PB  - Beograd : Udruženje veterinara praktičara Srbije (UVPS)
C3  - VI Simpozijum sa međunarodnim učešćem - Zdravstvena zaštita i reprodukcija papkara, kopitara, živine i mesojeda, Beograd, 18 - 20. april 2024
T1  - Značaj kvaliteta prostirke na ambijentalne uslove, proizvodne rezultate i zdravstveni status brojlerskih pilića
SP  - 139
EP  - 147
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3905
ER  - 
@conference{
author = "Knežević, Slobodan and Pajić, Marko and Vidaković Knežević, Suzana and Đurđević, Biljana and Ružić, Zoran and Teodorović, Radislava and Đorđević, Milutin",
year = "2024",
abstract = "U intezivnoj proizvodnji tovnih pilića, oni se uzgajaju u podnom
sistemu na dubokoj prostirci koja ima veliki apsorpcioni potencijal. Jedan od faktora
koji utiče na uspešnost proizvodnje tovnih pilića je i izbor adekvatne prostirke. Prostirku
čine različiti materijali organskog i neorganskog porekla, najčešće sporedni proizvodi
poljoprivrede i šumarstva i njihove mešavine. Izbor materijala koji se koristi za
prostirku prilikom uzgoja tovnih pilića zavisi od regiona, cene i dostupnosti na tržištu.
Svrha prostirke je da obezbedi udobnost i toplotnu izolaciju, kao i da stimuliše prirodno
ponašanje živine.
Živinarska proizvodnja se poslednjih godina rapidno razvija, a sa njom i sve veća
zabrinutost za odlaganje i iskorišćavanje animalnog otpada i pojavu štetnih gasova.
Objekti za uzgoj pilića sa lošim mikroklimatom dovode do povećane vlage u njima što
povoljno utiče na razvoj patogenih mikroorganizama, imajući za posledicu loš kvalitet
prostirke i povećanu emisiju štetnih gasova (amonijaka, ugljen-dioksida i vodonik-sulfida).
Emisija štetnih gasova u visokim koncentracijama predstavlja problem sa aspekta
zdravstvenog stanja, kako pilića, tako i zaposlenih u objektima za uzgoj živine.
Održiva i isplativa proizvodnja tovnih pilića zahteva upotrebu materijala za prostirku
koja ne narušava prirodno okruženje, a koji će inhibirati razmnožavanje mikroorganizama
i emisiju štetnih gasova, doprinoseći boljem i kvalitetnijem vazduhu unutar
objekta. Sve ovo pozitivno utiče na zdravstveni status i proizvodne performanse pilića
u tovu.",
publisher = "Beograd : Udruženje veterinara praktičara Srbije (UVPS)",
journal = "VI Simpozijum sa međunarodnim učešćem - Zdravstvena zaštita i reprodukcija papkara, kopitara, živine i mesojeda, Beograd, 18 - 20. april 2024",
title = "Značaj kvaliteta prostirke na ambijentalne uslove, proizvodne rezultate i zdravstveni status brojlerskih pilića",
pages = "139-147",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3905"
}
Knežević, S., Pajić, M., Vidaković Knežević, S., Đurđević, B., Ružić, Z., Teodorović, R.,& Đorđević, M.. (2024). Značaj kvaliteta prostirke na ambijentalne uslove, proizvodne rezultate i zdravstveni status brojlerskih pilića. in VI Simpozijum sa međunarodnim učešćem - Zdravstvena zaštita i reprodukcija papkara, kopitara, živine i mesojeda, Beograd, 18 - 20. april 2024
Beograd : Udruženje veterinara praktičara Srbije (UVPS)., 139-147.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3905
Knežević S, Pajić M, Vidaković Knežević S, Đurđević B, Ružić Z, Teodorović R, Đorđević M. Značaj kvaliteta prostirke na ambijentalne uslove, proizvodne rezultate i zdravstveni status brojlerskih pilića. in VI Simpozijum sa međunarodnim učešćem - Zdravstvena zaštita i reprodukcija papkara, kopitara, živine i mesojeda, Beograd, 18 - 20. april 2024. 2024;:139-147.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3905 .
Knežević, Slobodan, Pajić, Marko, Vidaković Knežević, Suzana, Đurđević, Biljana, Ružić, Zoran, Teodorović, Radislava, Đorđević, Milutin, "Značaj kvaliteta prostirke na ambijentalne uslove, proizvodne rezultate i zdravstveni status brojlerskih pilića" in VI Simpozijum sa međunarodnim učešćem - Zdravstvena zaštita i reprodukcija papkara, kopitara, živine i mesojeda, Beograd, 18 - 20. april 2024 (2024):139-147,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3905 .

Cross-sectional serosurvey of selected infectious diseases in wild ruminants in Serbia

Milićević, Vesna; Zurovac Sapundžić, Zorana; Glišić, Dimitrije; Kureljušić, Branislav; Vasković, Nikola; Đorđević, Milutin; Mirčeta, Jovan

(Elsevier, 2024)

TY  - JOUR
AU  - Milićević, Vesna
AU  - Zurovac Sapundžić, Zorana
AU  - Glišić, Dimitrije
AU  - Kureljušić, Branislav
AU  - Vasković, Nikola
AU  - Đorđević, Milutin
AU  - Mirčeta, Jovan
PY  - 2024
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3793
AB  - The role of wildlife in maintaining infectious diseases in veterinary medicine is often neglected, although the
disease eradication process in domestic animals is continuously affected by the risk of pathogens transmission
from wildlife as a primary source. The main aim of this paper was to estimate the prevalence and distribution of
selected infectious diseases in wild ruminants in Serbia. In total, 259 sera from wild ruminants were tested for
specific antibodies to bluetongue virus, Schmallenberg virus, Bovine viral diarrhea/border disease virus, Capripox
virus, West Nile fever virus, Bovine herpes virus-1, Coxiella burnetii, Brucella spp., and Leptospira spp.
Specific Capripox virus and Leptospira spp. antibodies were not detected in any of the 259 wild ruminant
samples. Although one animal was detected positive for BVDV/BDV specific antibodies, with 99.8% confidence,
the prevalence of BVD within this population could be very low i.e. essentially free from BVD infection. One and
three positive animals were detected for Brucella spp. and Coxiella burnetii antibodies, respectively. Bovine herpes
virus-1 specific antibodies were detected in 20.85% of the samples. The estimated seroprevalence of vector-borne
diseases was 20.5% for Schmallenberg disease, 34.3% for West Nile fever, and 38.6% for Bluetongue.
Considering the reported results, wildlife health status is a result of different factors in complex relation, such
as the presence of disease in domestic animals, disease nature, pathogen characteristics, environmental factors,
presence, and vector competence. Wildlife should be considered not only as a risk but as a source of important
information on disease distribution and its indicators.
PB  - Elsevier
T2  - Research in Veterinary Science
T1  - Cross-sectional serosurvey of selected infectious diseases in wild ruminants in Serbia
VL  - 170
SP  - 105183
DO  - 10.1016/j.rvsc.2024.105183
ER  - 
@article{
author = "Milićević, Vesna and Zurovac Sapundžić, Zorana and Glišić, Dimitrije and Kureljušić, Branislav and Vasković, Nikola and Đorđević, Milutin and Mirčeta, Jovan",
year = "2024",
abstract = "The role of wildlife in maintaining infectious diseases in veterinary medicine is often neglected, although the
disease eradication process in domestic animals is continuously affected by the risk of pathogens transmission
from wildlife as a primary source. The main aim of this paper was to estimate the prevalence and distribution of
selected infectious diseases in wild ruminants in Serbia. In total, 259 sera from wild ruminants were tested for
specific antibodies to bluetongue virus, Schmallenberg virus, Bovine viral diarrhea/border disease virus, Capripox
virus, West Nile fever virus, Bovine herpes virus-1, Coxiella burnetii, Brucella spp., and Leptospira spp.
Specific Capripox virus and Leptospira spp. antibodies were not detected in any of the 259 wild ruminant
samples. Although one animal was detected positive for BVDV/BDV specific antibodies, with 99.8% confidence,
the prevalence of BVD within this population could be very low i.e. essentially free from BVD infection. One and
three positive animals were detected for Brucella spp. and Coxiella burnetii antibodies, respectively. Bovine herpes
virus-1 specific antibodies were detected in 20.85% of the samples. The estimated seroprevalence of vector-borne
diseases was 20.5% for Schmallenberg disease, 34.3% for West Nile fever, and 38.6% for Bluetongue.
Considering the reported results, wildlife health status is a result of different factors in complex relation, such
as the presence of disease in domestic animals, disease nature, pathogen characteristics, environmental factors,
presence, and vector competence. Wildlife should be considered not only as a risk but as a source of important
information on disease distribution and its indicators.",
publisher = "Elsevier",
journal = "Research in Veterinary Science",
title = "Cross-sectional serosurvey of selected infectious diseases in wild ruminants in Serbia",
volume = "170",
pages = "105183",
doi = "10.1016/j.rvsc.2024.105183"
}
Milićević, V., Zurovac Sapundžić, Z., Glišić, D., Kureljušić, B., Vasković, N., Đorđević, M.,& Mirčeta, J.. (2024). Cross-sectional serosurvey of selected infectious diseases in wild ruminants in Serbia. in Research in Veterinary Science
Elsevier., 170, 105183.
https://doi.org/10.1016/j.rvsc.2024.105183
Milićević V, Zurovac Sapundžić Z, Glišić D, Kureljušić B, Vasković N, Đorđević M, Mirčeta J. Cross-sectional serosurvey of selected infectious diseases in wild ruminants in Serbia. in Research in Veterinary Science. 2024;170:105183.
doi:10.1016/j.rvsc.2024.105183 .
Milićević, Vesna, Zurovac Sapundžić, Zorana, Glišić, Dimitrije, Kureljušić, Branislav, Vasković, Nikola, Đorđević, Milutin, Mirčeta, Jovan, "Cross-sectional serosurvey of selected infectious diseases in wild ruminants in Serbia" in Research in Veterinary Science, 170 (2024):105183,
https://doi.org/10.1016/j.rvsc.2024.105183 . .
1
2

Seroprevalencija specifičnih zaraznih bolesti kod divljih preživara u Srbiji

Glišić, Dimitrije; Zurovac Sapundžić, Zorana; Šolaja, Sofija; Kureljušić, Branislav; Vasković, Nikola; Đorđević, Milutin; Mirčeta, Jovan; Milićević, Vesna

(Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, Sekcija za zoonoze, 2024)

TY  - CONF
AU  - Glišić, Dimitrije
AU  - Zurovac Sapundžić, Zorana
AU  - Šolaja, Sofija
AU  - Kureljušić, Branislav
AU  - Vasković, Nikola
AU  - Đorđević, Milutin
AU  - Mirčeta, Jovan
AU  - Milićević, Vesna
PY  - 2024
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3907
AB  - Значај дивљих животиња у ширењу и одржавању заразних болести у ветеринарској медицини је често занемарен, посебно њихов утицај на отежавање искорењивања болести код домаћих животиња, истичући потребу за темељним истраживањем. У овој студији смо хтели да одредимо серопреваленцију и просторну дистрибуцију одабраних заразних болести међу популацијама дивљих преживара и то: обичног јелена, јелена лопатара, срне и муфлона у Србији. Анализирано је 259 узорака серума дивљих преживара. Узорци су тестирани на присуство антитела на низ патогена, укључујући вирус плавог језика, Шмаленберг вирус, вирус говеђе дијареје/бордерске болести, Capripox вирус, вирус Западног Нила, херпес вирус 1 говеда, Кју грознице, Brucella spp. и Leptospira spp. Присуство антитела на Capripox вирус и Leptospira spp. није детектовано, што сугерише њихово одсуство у проучаваној популацији. Код једног узорка детектовано је присуство антитела на вирус говеђе дијареје/бордерске болести са 98,8% поузданости, што имплицира да је преваленција ове болести врло ниска у популацији и да је могућност за ереадикацију сасвим извесна. Надаље, антитела против Brucella spp. и Кју грознице детектована су код неколико животиња, тачније код једне, односно три јединке, док су антитела на херпес вирус 1 говеда пронађена у 20,85% узорака. Серопреваленција за векторске болести је износила 20,5% за Шмаленберг вирус, 34,3% за грозницу Западног Нила и 38,6% за болест плавог језика. Ови резултати наглашавају сложене факторе које утичу на здравље дивљих животиња, укључујући преваленцију болести код домаћих животиња, карактеристике патогена, услове околине и утицај вектора. Стога је неопходно размотрити дивље животиње не само као фактор ризика већ као кључан извор информација за разумевање преваленције болести и механизме њиховог ширења.
AB  - The often-overlooked importance of wildlife in spreading and maintaining animals' infectious diseases, especially their impact on complicating the eradication of diseases in domestic animals, highlights the need for thorough research. In this study, we wanted to ascertain the seroprevalence and spatial distribution of selected infectious diseases among wild ruminant populations in Serbia. An analysis was performed testing 259 wild ruminant sera samples, for the presence of antibodies to certain pathogens, including bluetongue virus, Schmallenberg virus, Bovine viral diarrhoea/border disease virus, Capripox virus, West Nile fever virus, Bovine herpes virus-1, Coxiella burnetii, Brucella spp., and Leptospira spp. Antibodies against Capripox virus and Leptospira spp., were not detected, suggesting their absence in the studied population. Antibodies against Bovine viral diarrhoea/border disease virus were detected in only one sample with 98.8% confidence, implying a minimal presence of Bovine viral diarrhoea and potentially indicating a status of near eradication within the examined population. Furthermore, antibodies against Brucella spp. and Coxiella burnetii were detected only in a few animals, one and three animals, respectively, while Bovine herpes virus-1 antibodies were found in 20.85% of the samples. Seroprevalence for vector-borne diseases was recorded at 20.5% for Schmallenberg disease, 34.3% for West Nile fever, and 38.6% for Bluetongue. These results elucidate the complex interdependencies influencing the health of wildlife, which include the prevalence of diseases in domestic animals, pathogen traits, environmental conditions, and vector capabilities. Therefore, it is imperative to consider wildlife not solely as a vector of risk, but as a pivotal source of information for the understanding of disease prevalence and the mechanisms of its spread..
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, Sekcija za zoonoze
C3  - XXVI Simpozijum epizootiologa i epidemiologa (XXVI Epizootiološki dani), Banja Koviljača, 10 - 12. april 2024
T1  - Seroprevalencija specifičnih zaraznih bolesti kod divljih preživara u Srbiji
T1  - Seroprevalence analysis of specific infectious diseases in wild ruminants across Serbia
SP  - 76
EP  - 77
EP  - 
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3907
ER  - 
@conference{
author = "Glišić, Dimitrije and Zurovac Sapundžić, Zorana and Šolaja, Sofija and Kureljušić, Branislav and Vasković, Nikola and Đorđević, Milutin and Mirčeta, Jovan and Milićević, Vesna",
year = "2024",
abstract = "Значај дивљих животиња у ширењу и одржавању заразних болести у ветеринарској медицини је често занемарен, посебно њихов утицај на отежавање искорењивања болести код домаћих животиња, истичући потребу за темељним истраживањем. У овој студији смо хтели да одредимо серопреваленцију и просторну дистрибуцију одабраних заразних болести међу популацијама дивљих преживара и то: обичног јелена, јелена лопатара, срне и муфлона у Србији. Анализирано је 259 узорака серума дивљих преживара. Узорци су тестирани на присуство антитела на низ патогена, укључујући вирус плавог језика, Шмаленберг вирус, вирус говеђе дијареје/бордерске болести, Capripox вирус, вирус Западног Нила, херпес вирус 1 говеда, Кју грознице, Brucella spp. и Leptospira spp. Присуство антитела на Capripox вирус и Leptospira spp. није детектовано, што сугерише њихово одсуство у проучаваној популацији. Код једног узорка детектовано је присуство антитела на вирус говеђе дијареје/бордерске болести са 98,8% поузданости, што имплицира да је преваленција ове болести врло ниска у популацији и да је могућност за ереадикацију сасвим извесна. Надаље, антитела против Brucella spp. и Кју грознице детектована су код неколико животиња, тачније код једне, односно три јединке, док су антитела на херпес вирус 1 говеда пронађена у 20,85% узорака. Серопреваленција за векторске болести је износила 20,5% за Шмаленберг вирус, 34,3% за грозницу Западног Нила и 38,6% за болест плавог језика. Ови резултати наглашавају сложене факторе које утичу на здравље дивљих животиња, укључујући преваленцију болести код домаћих животиња, карактеристике патогена, услове околине и утицај вектора. Стога је неопходно размотрити дивље животиње не само као фактор ризика већ као кључан извор информација за разумевање преваленције болести и механизме њиховог ширења., The often-overlooked importance of wildlife in spreading and maintaining animals' infectious diseases, especially their impact on complicating the eradication of diseases in domestic animals, highlights the need for thorough research. In this study, we wanted to ascertain the seroprevalence and spatial distribution of selected infectious diseases among wild ruminant populations in Serbia. An analysis was performed testing 259 wild ruminant sera samples, for the presence of antibodies to certain pathogens, including bluetongue virus, Schmallenberg virus, Bovine viral diarrhoea/border disease virus, Capripox virus, West Nile fever virus, Bovine herpes virus-1, Coxiella burnetii, Brucella spp., and Leptospira spp. Antibodies against Capripox virus and Leptospira spp., were not detected, suggesting their absence in the studied population. Antibodies against Bovine viral diarrhoea/border disease virus were detected in only one sample with 98.8% confidence, implying a minimal presence of Bovine viral diarrhoea and potentially indicating a status of near eradication within the examined population. Furthermore, antibodies against Brucella spp. and Coxiella burnetii were detected only in a few animals, one and three animals, respectively, while Bovine herpes virus-1 antibodies were found in 20.85% of the samples. Seroprevalence for vector-borne diseases was recorded at 20.5% for Schmallenberg disease, 34.3% for West Nile fever, and 38.6% for Bluetongue. These results elucidate the complex interdependencies influencing the health of wildlife, which include the prevalence of diseases in domestic animals, pathogen traits, environmental conditions, and vector capabilities. Therefore, it is imperative to consider wildlife not solely as a vector of risk, but as a pivotal source of information for the understanding of disease prevalence and the mechanisms of its spread..",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, Sekcija za zoonoze",
journal = "XXVI Simpozijum epizootiologa i epidemiologa (XXVI Epizootiološki dani), Banja Koviljača, 10 - 12. april 2024",
title = "Seroprevalencija specifičnih zaraznih bolesti kod divljih preživara u Srbiji, Seroprevalence analysis of specific infectious diseases in wild ruminants across Serbia",
pages = "76-77-",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3907"
}
Glišić, D., Zurovac Sapundžić, Z., Šolaja, S., Kureljušić, B., Vasković, N., Đorđević, M., Mirčeta, J.,& Milićević, V.. (2024). Seroprevalencija specifičnih zaraznih bolesti kod divljih preživara u Srbiji. in XXVI Simpozijum epizootiologa i epidemiologa (XXVI Epizootiološki dani), Banja Koviljača, 10 - 12. april 2024
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, Sekcija za zoonoze., 76-77.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3907
Glišić D, Zurovac Sapundžić Z, Šolaja S, Kureljušić B, Vasković N, Đorđević M, Mirčeta J, Milićević V. Seroprevalencija specifičnih zaraznih bolesti kod divljih preživara u Srbiji. in XXVI Simpozijum epizootiologa i epidemiologa (XXVI Epizootiološki dani), Banja Koviljača, 10 - 12. april 2024. 2024;:76-77.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3907 .
Glišić, Dimitrije, Zurovac Sapundžić, Zorana, Šolaja, Sofija, Kureljušić, Branislav, Vasković, Nikola, Đorđević, Milutin, Mirčeta, Jovan, Milićević, Vesna, "Seroprevalencija specifičnih zaraznih bolesti kod divljih preživara u Srbiji" in XXVI Simpozijum epizootiologa i epidemiologa (XXVI Epizootiološki dani), Banja Koviljača, 10 - 12. april 2024 (2024):76-77,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3907 .

Prošlost, sadašnjost i budućnost deratizacije u praksi

Drašković, Vladimir; Glišić, Milica; Teodorović, Radislava; Đorđević, Milutin; Nenadović, Katarina; Cvetković, Ružica; Janković, Ljiljana

(Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, 2023)

TY  - CONF
AU  - Drašković, Vladimir
AU  - Glišić, Milica
AU  - Teodorović, Radislava
AU  - Đorđević, Milutin
AU  - Nenadović, Katarina
AU  - Cvetković, Ružica
AU  - Janković, Ljiljana
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2952
AB  - Pretpostavlja se da je čovek počeo da ostvaruje bliski kontakt sa glodarima od ranog neolita, kada je počeo da skladišti hranu. Od tog trenutka, pa sve do danas, ljudi pokušavaju na različite načine da regulišu brojnost štetnih glodara. Preventivnim merama se sprečava naseljavanje glodara u objekte za smeštaj životinja, ljudi i hrane. Kada glodari nasele neki objekat postoji niz metoda kojima se reguliše njihova brojnost, a te metode se dele na: mehaničke, fizičke, biološke, genetičke i hemijske metode. Upotreba hemijskih metoda, tj. antikoagulantnih rodenticida u praksi je poznata poslednjih sto godina i predstavlja uobičajenu praksu regulacije brojnosti štetnih glodara. Pored toga što danas postoji veliki broj hemijskih jedinjenja za deratizaciju, rezistencija glodara predstavlja veliki problem regulacije njihove brojnosti. Zbog toga se u budućnosti očekuje multidisciplinarni pristup za rešavanje ovog problema uz poboljšavanje postojećih i razvoj multitehnoloških proizvoda za deratizaciju.
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
C3  - 34. Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023
T1  - Prošlost, sadašnjost i budućnost deratizacije u praksi
SP  - 229
EP  - 237
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2952
ER  - 
@conference{
author = "Drašković, Vladimir and Glišić, Milica and Teodorović, Radislava and Đorđević, Milutin and Nenadović, Katarina and Cvetković, Ružica and Janković, Ljiljana",
year = "2023",
abstract = "Pretpostavlja se da je čovek počeo da ostvaruje bliski kontakt sa glodarima od ranog neolita, kada je počeo da skladišti hranu. Od tog trenutka, pa sve do danas, ljudi pokušavaju na različite načine da regulišu brojnost štetnih glodara. Preventivnim merama se sprečava naseljavanje glodara u objekte za smeštaj životinja, ljudi i hrane. Kada glodari nasele neki objekat postoji niz metoda kojima se reguliše njihova brojnost, a te metode se dele na: mehaničke, fizičke, biološke, genetičke i hemijske metode. Upotreba hemijskih metoda, tj. antikoagulantnih rodenticida u praksi je poznata poslednjih sto godina i predstavlja uobičajenu praksu regulacije brojnosti štetnih glodara. Pored toga što danas postoji veliki broj hemijskih jedinjenja za deratizaciju, rezistencija glodara predstavlja veliki problem regulacije njihove brojnosti. Zbog toga se u budućnosti očekuje multidisciplinarni pristup za rešavanje ovog problema uz poboljšavanje postojećih i razvoj multitehnoloških proizvoda za deratizaciju.",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "34. Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023",
title = "Prošlost, sadašnjost i budućnost deratizacije u praksi",
pages = "229-237",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2952"
}
Drašković, V., Glišić, M., Teodorović, R., Đorđević, M., Nenadović, K., Cvetković, R.,& Janković, L.. (2023). Prošlost, sadašnjost i budućnost deratizacije u praksi. in 34. Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 229-237.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2952
Drašković V, Glišić M, Teodorović R, Đorđević M, Nenadović K, Cvetković R, Janković L. Prošlost, sadašnjost i budućnost deratizacije u praksi. in 34. Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023. 2023;:229-237.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2952 .
Drašković, Vladimir, Glišić, Milica, Teodorović, Radislava, Đorđević, Milutin, Nenadović, Katarina, Cvetković, Ružica, Janković, Ljiljana, "Prošlost, sadašnjost i budućnost deratizacije u praksi" in 34. Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023 (2023):229-237,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2952 .

Uloga i značaj pašnjačkog uzgoja domaćih preživara u očuvanju biodiverziteta

Đorđević, Milutin; Janković, Ljiljana; Drašković, Vladimir; Cvetković, Ružica; Vučinić, Marijana; Nenadović, Katarina; Teodorović, Radislava; Pešić, Branislav

(Beograd : Fakultet veterinarske medicine, 2023)

TY  - GEN
AU  - Đorđević, Milutin
AU  - Janković, Ljiljana
AU  - Drašković, Vladimir
AU  - Cvetković, Ružica
AU  - Vučinić, Marijana
AU  - Nenadović, Katarina
AU  - Teodorović, Radislava
AU  - Pešić, Branislav
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3112
AB  - Pašnjački uzgoj domaćih preživara može imati značajan uticaj na životnu
sredinu i biodiverzitet, odnosno raznolikost živog sveta. Održivo upravljanje
pašnjacima može pozitivno uticati na očuvanje prirodnih zelenih površina,
biodiverzitet ptica, divljači i drugih vrsta životinja. Pašnjaci su izvor hrane i
stanište za mnoge vrste životinja i biljaka. Međutim, nepravilno upravljanje
pašnjacima može dovesti do degradacije zemljišta, smanjenja raznolikosti
biljaka i životinja, kao i nestanka životinjskih vrsta sa određenih geografskih
područja. Prekomerna ispaša, upotreba pesticida i drugih hemikalija mogu
imati štetan uticaj na biodiverzitet. Stoga je važno uspostaviti održivo upravljanje pašnjacima koje će podrazumevati plansko korišćenje pašnjaka, primenom odgovarajućih metoda ispaše. Cilj planskog korišćenja pašnjaka je
održati ravnotežu između potreba domaćih i divljih preživara uz očuvanja
biodiverziteta. Jedna od ključnih mera je definisanje optimalnog broja grla
domaćih preživara na određenoj površini, sa tzv. rotacionim sistemom ispaše, u
cilju odmora određenih pašnjačkih površina i obnove vegetacije, što
omogućava očuvanje raznolikosti biljnih i životinjskih vrsta na određenom
području. Uz pravilno upravljanje pašnjacima, mogu se postići brojni ekološki,
ekonomski i socijalni benefiti.
PB  - Beograd : Fakultet veterinarske medicine
T2  - Četvrti regionalni simpozijum Zaštita agrobiodiverziteta i očuvanje autohtonih rasa domaćih životinja, Dimitrovgrad, 29. jun - 1. jul 2023
T1  - Uloga i značaj pašnjačkog uzgoja domaćih preživara u očuvanju biodiverziteta
IS  - 140
EP  - 153
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3112
ER  - 
@misc{
author = "Đorđević, Milutin and Janković, Ljiljana and Drašković, Vladimir and Cvetković, Ružica and Vučinić, Marijana and Nenadović, Katarina and Teodorović, Radislava and Pešić, Branislav",
year = "2023",
abstract = "Pašnjački uzgoj domaćih preživara može imati značajan uticaj na životnu
sredinu i biodiverzitet, odnosno raznolikost živog sveta. Održivo upravljanje
pašnjacima može pozitivno uticati na očuvanje prirodnih zelenih površina,
biodiverzitet ptica, divljači i drugih vrsta životinja. Pašnjaci su izvor hrane i
stanište za mnoge vrste životinja i biljaka. Međutim, nepravilno upravljanje
pašnjacima može dovesti do degradacije zemljišta, smanjenja raznolikosti
biljaka i životinja, kao i nestanka životinjskih vrsta sa određenih geografskih
područja. Prekomerna ispaša, upotreba pesticida i drugih hemikalija mogu
imati štetan uticaj na biodiverzitet. Stoga je važno uspostaviti održivo upravljanje pašnjacima koje će podrazumevati plansko korišćenje pašnjaka, primenom odgovarajućih metoda ispaše. Cilj planskog korišćenja pašnjaka je
održati ravnotežu između potreba domaćih i divljih preživara uz očuvanja
biodiverziteta. Jedna od ključnih mera je definisanje optimalnog broja grla
domaćih preživara na određenoj površini, sa tzv. rotacionim sistemom ispaše, u
cilju odmora određenih pašnjačkih površina i obnove vegetacije, što
omogućava očuvanje raznolikosti biljnih i životinjskih vrsta na određenom
području. Uz pravilno upravljanje pašnjacima, mogu se postići brojni ekološki,
ekonomski i socijalni benefiti.",
publisher = "Beograd : Fakultet veterinarske medicine",
journal = "Četvrti regionalni simpozijum Zaštita agrobiodiverziteta i očuvanje autohtonih rasa domaćih životinja, Dimitrovgrad, 29. jun - 1. jul 2023",
title = "Uloga i značaj pašnjačkog uzgoja domaćih preživara u očuvanju biodiverziteta",
number = "140",
pages = "153",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3112"
}
Đorđević, M., Janković, L., Drašković, V., Cvetković, R., Vučinić, M., Nenadović, K., Teodorović, R.,& Pešić, B.. (2023). Uloga i značaj pašnjačkog uzgoja domaćih preživara u očuvanju biodiverziteta. in Četvrti regionalni simpozijum Zaštita agrobiodiverziteta i očuvanje autohtonih rasa domaćih životinja, Dimitrovgrad, 29. jun - 1. jul 2023
Beograd : Fakultet veterinarske medicine.(140).
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3112
Đorđević M, Janković L, Drašković V, Cvetković R, Vučinić M, Nenadović K, Teodorović R, Pešić B. Uloga i značaj pašnjačkog uzgoja domaćih preživara u očuvanju biodiverziteta. in Četvrti regionalni simpozijum Zaštita agrobiodiverziteta i očuvanje autohtonih rasa domaćih životinja, Dimitrovgrad, 29. jun - 1. jul 2023. 2023;(140):null-153.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3112 .
Đorđević, Milutin, Janković, Ljiljana, Drašković, Vladimir, Cvetković, Ružica, Vučinić, Marijana, Nenadović, Katarina, Teodorović, Radislava, Pešić, Branislav, "Uloga i značaj pašnjačkog uzgoja domaćih preživara u očuvanju biodiverziteta" in Četvrti regionalni simpozijum Zaštita agrobiodiverziteta i očuvanje autohtonih rasa domaćih životinja, Dimitrovgrad, 29. jun - 1. jul 2023, no. 140 (2023),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3112 .

Zdravstveni problemi i dobrobit životinja u organskoj proizvodnji

Nenadović, Katarina; Vučinić, Marijana; Đorđević, Milutin; Janković, Ljiljana; Teodorović, Radislava; Drašković, Vladimir; Ilić, Tamara; Bugarski, Dejan

(Beograd : Fakultet veterinarske medicine, 2023)

TY  - CONF
AU  - Nenadović, Katarina
AU  - Vučinić, Marijana
AU  - Đorđević, Milutin
AU  - Janković, Ljiljana
AU  - Teodorović, Radislava
AU  - Drašković, Vladimir
AU  - Ilić, Tamara
AU  - Bugarski, Dejan
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3117
AB  - Potražnja za proizvodima životinjskog porekla iz organskih sistema gajenja
povećava se zbog sve veće želje za proizvodima koji imaju ograničenu ili su
potpuno eliminisali upotrebu sintetičkih sredstava i poseduju visoke standarde
dobrobiti životinja. Glavni izazov sa kojima se suočavaju sistemi organske proizvodnje su menadžment i zdravlje životinja. Pojava kliničkih i subkliničkih
bolesti koje su zabeležene u konvencionalnim sistemima gajenja životinja javljaju se i u organskim sistemima, a glavni problemi su mastitis, hromost i
neplodnost. Međutim, veličina pojave bolesti može biti niža ili viša u organskim
sistemima gajenja zbog različitog menadžmenta i standarda definisanih za organsku proizvodnju koji, na primer, zabranjuju rutinsku upotrebu konvencionalnih lekova i zahtevaju ishranu sa visokim sadržajem kabaste hrane.
Organske farme koriste kombinaciju alternativnih, komplementarnih i konvencionalnih lekova za održavanje zdravlja životinja i u mnogim slučajevima oni su
jednako efikasni kao i način lečenja koji se koristi u neorganskoj proizvodnji.
Međutim, za razliku od neorganskih sistema gajenja, još uvek nedostaje naučna
procena organski prihvatljive terapije koje proizvođači organskih životinja
mogu da koriste kada trenutne prakse lečenja nisu dovoljne za održavanje
zdravlja životinja.
PB  - Beograd : Fakultet veterinarske medicine
C3  - Četvrti regionalni simpozijum Zaštita agrobiodiverziteta i očuvanje autohtonih rasa domaćih životinja, Dimitrovgrad, 29. jun - 1. jul 2023
T1  - Zdravstveni problemi i dobrobit životinja u organskoj proizvodnji
SP  - 239
EP  - 250
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3117
ER  - 
@conference{
author = "Nenadović, Katarina and Vučinić, Marijana and Đorđević, Milutin and Janković, Ljiljana and Teodorović, Radislava and Drašković, Vladimir and Ilić, Tamara and Bugarski, Dejan",
year = "2023",
abstract = "Potražnja za proizvodima životinjskog porekla iz organskih sistema gajenja
povećava se zbog sve veće želje za proizvodima koji imaju ograničenu ili su
potpuno eliminisali upotrebu sintetičkih sredstava i poseduju visoke standarde
dobrobiti životinja. Glavni izazov sa kojima se suočavaju sistemi organske proizvodnje su menadžment i zdravlje životinja. Pojava kliničkih i subkliničkih
bolesti koje su zabeležene u konvencionalnim sistemima gajenja životinja javljaju se i u organskim sistemima, a glavni problemi su mastitis, hromost i
neplodnost. Međutim, veličina pojave bolesti može biti niža ili viša u organskim
sistemima gajenja zbog različitog menadžmenta i standarda definisanih za organsku proizvodnju koji, na primer, zabranjuju rutinsku upotrebu konvencionalnih lekova i zahtevaju ishranu sa visokim sadržajem kabaste hrane.
Organske farme koriste kombinaciju alternativnih, komplementarnih i konvencionalnih lekova za održavanje zdravlja životinja i u mnogim slučajevima oni su
jednako efikasni kao i način lečenja koji se koristi u neorganskoj proizvodnji.
Međutim, za razliku od neorganskih sistema gajenja, još uvek nedostaje naučna
procena organski prihvatljive terapije koje proizvođači organskih životinja
mogu da koriste kada trenutne prakse lečenja nisu dovoljne za održavanje
zdravlja životinja.",
publisher = "Beograd : Fakultet veterinarske medicine",
journal = "Četvrti regionalni simpozijum Zaštita agrobiodiverziteta i očuvanje autohtonih rasa domaćih životinja, Dimitrovgrad, 29. jun - 1. jul 2023",
title = "Zdravstveni problemi i dobrobit životinja u organskoj proizvodnji",
pages = "239-250",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3117"
}
Nenadović, K., Vučinić, M., Đorđević, M., Janković, L., Teodorović, R., Drašković, V., Ilić, T.,& Bugarski, D.. (2023). Zdravstveni problemi i dobrobit životinja u organskoj proizvodnji. in Četvrti regionalni simpozijum Zaštita agrobiodiverziteta i očuvanje autohtonih rasa domaćih životinja, Dimitrovgrad, 29. jun - 1. jul 2023
Beograd : Fakultet veterinarske medicine., 239-250.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3117
Nenadović K, Vučinić M, Đorđević M, Janković L, Teodorović R, Drašković V, Ilić T, Bugarski D. Zdravstveni problemi i dobrobit životinja u organskoj proizvodnji. in Četvrti regionalni simpozijum Zaštita agrobiodiverziteta i očuvanje autohtonih rasa domaćih životinja, Dimitrovgrad, 29. jun - 1. jul 2023. 2023;:239-250.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3117 .
Nenadović, Katarina, Vučinić, Marijana, Đorđević, Milutin, Janković, Ljiljana, Teodorović, Radislava, Drašković, Vladimir, Ilić, Tamara, Bugarski, Dejan, "Zdravstveni problemi i dobrobit životinja u organskoj proizvodnji" in Četvrti regionalni simpozijum Zaštita agrobiodiverziteta i očuvanje autohtonih rasa domaćih životinja, Dimitrovgrad, 29. jun - 1. jul 2023 (2023):239-250,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3117 .

Mogućnost primene nano srebra u dezinfekciji vimena krava

Đorđević, Milutin; Janković, Ljiljana; Drašković, Vladimir; Cvetković, Ružica; Radanović, Oliver; Zdravković, Nemanja; Vučinić, Marijana; Nenadović, Katarina; Teodorović, Radislava; Pešić, Branislav

(Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, 2023)

TY  - CONF
AU  - Đorđević, Milutin
AU  - Janković, Ljiljana
AU  - Drašković, Vladimir
AU  - Cvetković, Ružica
AU  - Radanović, Oliver
AU  - Zdravković, Nemanja
AU  - Vučinić, Marijana
AU  - Nenadović, Katarina
AU  - Teodorović, Radislava
AU  - Pešić, Branislav
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3121
AB  - Stalni kontakt mlečne žlezde sa površinama koji su potencijalni nosioci patogena i visoki standardi koji se odnose na kvalitet i higijensku ispravnost mleka,
uslovljavaju potrebu da se kontinuirano primenjuju higijenske mere u postupku
muže. Količina, kvalitet i higijenska ispravnost mleka kao ključni faktori uspešnosti farmskog uzgoja krava, zavise pored smeštajnih uslova i od higijene muže, čiji
posebno značajan deo je higijena vimena krava. Jedna od najvažnijih mera koje
se kontinuirano sprovode u cilju održavanja higijene vimena je dezinfekcija, kao
mera čiji je prvenstveni zadatak eliminacija potencijalnih patogena u cilju o«uvanja zdravlja vimena, koli«ine i kvaliteta mleka. Velike ekonomske štete uzrokovane mastitima, i problemi u primeni antibotika u kurativi istih, zahtevaju posebnu
pažnju u izradi i sprovođenju planova kontrole mastitisa, u kojima ključno mesto
ima dezinfekcija vimena pre i posle muže. Razvoj novih dezinficijensa na bazi nano
srebra, sa dobrim efektom na zdravlje vimena i očuvanje količine i kvaliteta mleka
je jedan od budućih pravaca prevencije bolesti mlečne žlezde i očuvanja količine i
kvaliteta mleka.
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
C3  - 34 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023
T1  - Mogućnost primene nano srebra u dezinfekciji vimena krava
SP  - 5
EP  - 11
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3121
ER  - 
@conference{
author = "Đorđević, Milutin and Janković, Ljiljana and Drašković, Vladimir and Cvetković, Ružica and Radanović, Oliver and Zdravković, Nemanja and Vučinić, Marijana and Nenadović, Katarina and Teodorović, Radislava and Pešić, Branislav",
year = "2023",
abstract = "Stalni kontakt mlečne žlezde sa površinama koji su potencijalni nosioci patogena i visoki standardi koji se odnose na kvalitet i higijensku ispravnost mleka,
uslovljavaju potrebu da se kontinuirano primenjuju higijenske mere u postupku
muže. Količina, kvalitet i higijenska ispravnost mleka kao ključni faktori uspešnosti farmskog uzgoja krava, zavise pored smeštajnih uslova i od higijene muže, čiji
posebno značajan deo je higijena vimena krava. Jedna od najvažnijih mera koje
se kontinuirano sprovode u cilju održavanja higijene vimena je dezinfekcija, kao
mera čiji je prvenstveni zadatak eliminacija potencijalnih patogena u cilju o«uvanja zdravlja vimena, koli«ine i kvaliteta mleka. Velike ekonomske štete uzrokovane mastitima, i problemi u primeni antibotika u kurativi istih, zahtevaju posebnu
pažnju u izradi i sprovođenju planova kontrole mastitisa, u kojima ključno mesto
ima dezinfekcija vimena pre i posle muže. Razvoj novih dezinficijensa na bazi nano
srebra, sa dobrim efektom na zdravlje vimena i očuvanje količine i kvaliteta mleka
je jedan od budućih pravaca prevencije bolesti mlečne žlezde i očuvanja količine i
kvaliteta mleka.",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "34 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023",
title = "Mogućnost primene nano srebra u dezinfekciji vimena krava",
pages = "5-11",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3121"
}
Đorđević, M., Janković, L., Drašković, V., Cvetković, R., Radanović, O., Zdravković, N., Vučinić, M., Nenadović, K., Teodorović, R.,& Pešić, B.. (2023). Mogućnost primene nano srebra u dezinfekciji vimena krava. in 34 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 5-11.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3121
Đorđević M, Janković L, Drašković V, Cvetković R, Radanović O, Zdravković N, Vučinić M, Nenadović K, Teodorović R, Pešić B. Mogućnost primene nano srebra u dezinfekciji vimena krava. in 34 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023. 2023;:5-11.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3121 .
Đorđević, Milutin, Janković, Ljiljana, Drašković, Vladimir, Cvetković, Ružica, Radanović, Oliver, Zdravković, Nemanja, Vučinić, Marijana, Nenadović, Katarina, Teodorović, Radislava, Pešić, Branislav, "Mogućnost primene nano srebra u dezinfekciji vimena krava" in 34 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023 (2023):5-11,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3121 .

Mehanizmi otpornosti mikroorganizama na dezinfekciona sredstva

Teodorović, Radislava; Đorđević, Milutin; Drašković, Vladimir; Cvetković, Ružica; Plavša, Nada; Nenadović, Katarina; Janković, Ljiljana

(Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, 2023)

TY  - CONF
AU  - Teodorović, Radislava
AU  - Đorđević, Milutin
AU  - Drašković, Vladimir
AU  - Cvetković, Ružica
AU  - Plavša, Nada
AU  - Nenadović, Katarina
AU  - Janković, Ljiljana
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3124
AB  - Redovna primena dezinfekcionih sredstava, predstavlja ključnu meru za kontrolu broja mikroorganizama prisutnih u objektima. Različiti tipovi dezinfekcionih sredstava imaju i različite mehanizme delovanja na mikroorganizame. Efikasnost dezinfekcionih sredstava je pod uticajem mnogobrojnih spoljašnjih faktora
kao što su koncentracija dezinfekcionog sredstva, dužina kontakta, temperatura,
spektar delovanja, ali i način primene. Takođe, efikasnost primenjenog sredstva
zavisi i od karakteristika mikroorganizama. Najveći problem prilikom odabira
dezinfekcionog sredstva predstavlja pojava velikog broja mikroorganizama koji
su rezistentni prema nekim grupama dezinfekcionih sredstava. Rezistencija na dezinfekciona sredstva ima ozbiljan potencijal da promeni naš način života, posebno
zbog otežanog procesa dezinfekcije usled formiranja biofilmova na površinama u
industriji hrane kao i u zdravstvenim ustanovama.
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
C3  - 34 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023
T1  - Mehanizmi otpornosti mikroorganizama na dezinfekciona sredstva
SP  - 38
EP  - 43
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3124
ER  - 
@conference{
author = "Teodorović, Radislava and Đorđević, Milutin and Drašković, Vladimir and Cvetković, Ružica and Plavša, Nada and Nenadović, Katarina and Janković, Ljiljana",
year = "2023",
abstract = "Redovna primena dezinfekcionih sredstava, predstavlja ključnu meru za kontrolu broja mikroorganizama prisutnih u objektima. Različiti tipovi dezinfekcionih sredstava imaju i različite mehanizme delovanja na mikroorganizame. Efikasnost dezinfekcionih sredstava je pod uticajem mnogobrojnih spoljašnjih faktora
kao što su koncentracija dezinfekcionog sredstva, dužina kontakta, temperatura,
spektar delovanja, ali i način primene. Takođe, efikasnost primenjenog sredstva
zavisi i od karakteristika mikroorganizama. Najveći problem prilikom odabira
dezinfekcionog sredstva predstavlja pojava velikog broja mikroorganizama koji
su rezistentni prema nekim grupama dezinfekcionih sredstava. Rezistencija na dezinfekciona sredstva ima ozbiljan potencijal da promeni naš način života, posebno
zbog otežanog procesa dezinfekcije usled formiranja biofilmova na površinama u
industriji hrane kao i u zdravstvenim ustanovama.",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "34 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023",
title = "Mehanizmi otpornosti mikroorganizama na dezinfekciona sredstva",
pages = "38-43",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3124"
}
Teodorović, R., Đorđević, M., Drašković, V., Cvetković, R., Plavša, N., Nenadović, K.,& Janković, L.. (2023). Mehanizmi otpornosti mikroorganizama na dezinfekciona sredstva. in 34 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 38-43.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3124
Teodorović R, Đorđević M, Drašković V, Cvetković R, Plavša N, Nenadović K, Janković L. Mehanizmi otpornosti mikroorganizama na dezinfekciona sredstva. in 34 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023. 2023;:38-43.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3124 .
Teodorović, Radislava, Đorđević, Milutin, Drašković, Vladimir, Cvetković, Ružica, Plavša, Nada, Nenadović, Katarina, Janković, Ljiljana, "Mehanizmi otpornosti mikroorganizama na dezinfekciona sredstva" in 34 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023 (2023):38-43,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3124 .

Uloga i značaj dezinfekcije u prevenciji parvoviroze u odgajivačnicama pasa

Cvetković, Ružica; Drašković, Vladimir; Janković, Ljiljana; Teodorović, Radislava; Nenadović, Katarina; Vučinić, Marijana; Zdravković, Nemanja; Đorđević, Milutin

(Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, 2023)

TY  - CONF
AU  - Cvetković, Ružica
AU  - Drašković, Vladimir
AU  - Janković, Ljiljana
AU  - Teodorović, Radislava
AU  - Nenadović, Katarina
AU  - Vučinić, Marijana
AU  - Zdravković, Nemanja
AU  - Đorđević, Milutin
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3125
AB  - Parvoviroza pasa je veoma zarazna bolest pasa čiji je uzro«nik pseći parvovirus
tip 2 (CPV-2). Kontaminacija objekata i njihovog okruženja je česta uprkos vakcinaciji pasa protiv parvovirusa. Poseban problem predstavlja otpornost virusa u
spoljašnjoj sredini tokom dužeg perioda sa mogućnošću prenošenja na prijemčivog domaćina, ali i njegova otpornost prema večini dezinfekcionih sredstava. Parvovirus pokazuje osetljivost prema halogenima, kao što je natrijum-hipohlorit koji
se sve češće koristi u procesima dezinfekcije u odgajiva«nicama širom sveta. Dobra
higijenska praksa i dezinfekcija u odgajivačnicama, ali i kontinuirana edukacija
vlasnika mogu smanjiti rizik od pojave oboljenja.
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
C3  - 34. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023
T1  - Uloga i značaj dezinfekcije u prevenciji parvoviroze u odgajivačnicama pasa
SP  - 44
EP  - 51
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3125
ER  - 
@conference{
author = "Cvetković, Ružica and Drašković, Vladimir and Janković, Ljiljana and Teodorović, Radislava and Nenadović, Katarina and Vučinić, Marijana and Zdravković, Nemanja and Đorđević, Milutin",
year = "2023",
abstract = "Parvoviroza pasa je veoma zarazna bolest pasa čiji je uzro«nik pseći parvovirus
tip 2 (CPV-2). Kontaminacija objekata i njihovog okruženja je česta uprkos vakcinaciji pasa protiv parvovirusa. Poseban problem predstavlja otpornost virusa u
spoljašnjoj sredini tokom dužeg perioda sa mogućnošću prenošenja na prijemčivog domaćina, ali i njegova otpornost prema večini dezinfekcionih sredstava. Parvovirus pokazuje osetljivost prema halogenima, kao što je natrijum-hipohlorit koji
se sve češće koristi u procesima dezinfekcije u odgajiva«nicama širom sveta. Dobra
higijenska praksa i dezinfekcija u odgajivačnicama, ali i kontinuirana edukacija
vlasnika mogu smanjiti rizik od pojave oboljenja.",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "34. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023",
title = "Uloga i značaj dezinfekcije u prevenciji parvoviroze u odgajivačnicama pasa",
pages = "44-51",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3125"
}
Cvetković, R., Drašković, V., Janković, L., Teodorović, R., Nenadović, K., Vučinić, M., Zdravković, N.,& Đorđević, M.. (2023). Uloga i značaj dezinfekcije u prevenciji parvoviroze u odgajivačnicama pasa. in 34. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 44-51.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3125
Cvetković R, Drašković V, Janković L, Teodorović R, Nenadović K, Vučinić M, Zdravković N, Đorđević M. Uloga i značaj dezinfekcije u prevenciji parvoviroze u odgajivačnicama pasa. in 34. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023. 2023;:44-51.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3125 .
Cvetković, Ružica, Drašković, Vladimir, Janković, Ljiljana, Teodorović, Radislava, Nenadović, Katarina, Vučinić, Marijana, Zdravković, Nemanja, Đorđević, Milutin, "Uloga i značaj dezinfekcije u prevenciji parvoviroze u odgajivačnicama pasa" in 34. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023 (2023):44-51,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3125 .

Biosigurnost i dobrobit čoveka

Vučinić, Marijana; Đorđević, Milutin; Janković, Ljiljana; Cvetković, Ružica; Drašković, Vladimir; Nenadović, Katarina

(Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, 2023)

TY  - CONF
AU  - Vučinić, Marijana
AU  - Đorđević, Milutin
AU  - Janković, Ljiljana
AU  - Cvetković, Ružica
AU  - Drašković, Vladimir
AU  - Nenadović, Katarina
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3127
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
C3  - 34 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023
T1  - Biosigurnost i dobrobit čoveka
SP  - 77
EP  - 87
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3127
ER  - 
@conference{
author = "Vučinić, Marijana and Đorđević, Milutin and Janković, Ljiljana and Cvetković, Ružica and Drašković, Vladimir and Nenadović, Katarina",
year = "2023",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "34 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023",
title = "Biosigurnost i dobrobit čoveka",
pages = "77-87",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3127"
}
Vučinić, M., Đorđević, M., Janković, L., Cvetković, R., Drašković, V.,& Nenadović, K.. (2023). Biosigurnost i dobrobit čoveka. in 34 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 77-87.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3127
Vučinić M, Đorđević M, Janković L, Cvetković R, Drašković V, Nenadović K. Biosigurnost i dobrobit čoveka. in 34 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023. 2023;:77-87.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3127 .
Vučinić, Marijana, Đorđević, Milutin, Janković, Ljiljana, Cvetković, Ružica, Drašković, Vladimir, Nenadović, Katarina, "Biosigurnost i dobrobit čoveka" in 34 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023 (2023):77-87,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3127 .

Kontrola vaši (Phthiraptera) i njihov značaj za zdravlje ljudi i životinja

Nenadović, Katarina; Vučinić, Marijana; Đorđević, Milutin; Janković, Ljiljana; Teodorović, Radislava; Drašković, Vladimir; Cvetković, Ružica; Bugarski, Dejan; Ilić, Tamara

(Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, 2023)

TY  - CONF
AU  - Nenadović, Katarina
AU  - Vučinić, Marijana
AU  - Đorđević, Milutin
AU  - Janković, Ljiljana
AU  - Teodorović, Radislava
AU  - Drašković, Vladimir
AU  - Cvetković, Ružica
AU  - Bugarski, Dejan
AU  - Ilić, Tamara
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3129
AB  - Vaši mogu da predstavljaju pretnju po zdravlje ljudi, kućnih ljubimaca i farmskih životinja, ne samo kroz svoje navike hranjenja krvlju ili grickanje, već i zbog
sposobnosti da prenose patogene. Humana vaš je indirektno uticala na istoriju
prenoseći patogene uzročnike epidemijskog tifusa i rovovske groznice. Identifikovano je skoro 5000 vrsta vaši, od kojih oko 4000 parazitira na pticama i 800 na sisarim. Vaši su prisutne na svim kontinentima i staništima koje zauzimaju životinje
i ptice domaćini. Ima ih čak i na Antarktiku, gde pingvini nose 15 vrsta vaši (iz rodova Austrogonoides i Nesiotinus). Phthiraptera se dele na dve glavne morfološki
različite grupe prema tipu usnog aparata: Anoplura, koje poseduju usni aparat za
sisanje, i Mallophaga, sa usnim aparatom za grickanje. Sve vaši koje sisaju krv su
obligatni, hematofagni ektoparaziti sisara, dok su vaši koje grickaju raznovrsniji i
mogu se naći kod sisara, ptica i torbara. Iako se grickanjem može uneti i krv, većina vrsta vaši koje grickaju hrane se perjem, krznom, kožom i proizvodima od kože
domaćina. Usled razli«itih strategija hranjenja ove dve grupe, vaši koje se hrane
krvlju su daleko važnije od vaši koje grickaju zbog prenošenja patogena na svoje
domaćine.
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
C3  - 34. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023
T1  - Kontrola vaši (Phthiraptera) i njihov značaj za zdravlje ljudi i životinja
SP  - 184
EP  - 200
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3129
ER  - 
@conference{
author = "Nenadović, Katarina and Vučinić, Marijana and Đorđević, Milutin and Janković, Ljiljana and Teodorović, Radislava and Drašković, Vladimir and Cvetković, Ružica and Bugarski, Dejan and Ilić, Tamara",
year = "2023",
abstract = "Vaši mogu da predstavljaju pretnju po zdravlje ljudi, kućnih ljubimaca i farmskih životinja, ne samo kroz svoje navike hranjenja krvlju ili grickanje, već i zbog
sposobnosti da prenose patogene. Humana vaš je indirektno uticala na istoriju
prenoseći patogene uzročnike epidemijskog tifusa i rovovske groznice. Identifikovano je skoro 5000 vrsta vaši, od kojih oko 4000 parazitira na pticama i 800 na sisarim. Vaši su prisutne na svim kontinentima i staništima koje zauzimaju životinje
i ptice domaćini. Ima ih čak i na Antarktiku, gde pingvini nose 15 vrsta vaši (iz rodova Austrogonoides i Nesiotinus). Phthiraptera se dele na dve glavne morfološki
različite grupe prema tipu usnog aparata: Anoplura, koje poseduju usni aparat za
sisanje, i Mallophaga, sa usnim aparatom za grickanje. Sve vaši koje sisaju krv su
obligatni, hematofagni ektoparaziti sisara, dok su vaši koje grickaju raznovrsniji i
mogu se naći kod sisara, ptica i torbara. Iako se grickanjem može uneti i krv, većina vrsta vaši koje grickaju hrane se perjem, krznom, kožom i proizvodima od kože
domaćina. Usled razli«itih strategija hranjenja ove dve grupe, vaši koje se hrane
krvlju su daleko važnije od vaši koje grickaju zbog prenošenja patogena na svoje
domaćine.",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "34. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023",
title = "Kontrola vaši (Phthiraptera) i njihov značaj za zdravlje ljudi i životinja",
pages = "184-200",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3129"
}
Nenadović, K., Vučinić, M., Đorđević, M., Janković, L., Teodorović, R., Drašković, V., Cvetković, R., Bugarski, D.,& Ilić, T.. (2023). Kontrola vaši (Phthiraptera) i njihov značaj za zdravlje ljudi i životinja. in 34. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 184-200.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3129
Nenadović K, Vučinić M, Đorđević M, Janković L, Teodorović R, Drašković V, Cvetković R, Bugarski D, Ilić T. Kontrola vaši (Phthiraptera) i njihov značaj za zdravlje ljudi i životinja. in 34. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023. 2023;:184-200.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3129 .
Nenadović, Katarina, Vučinić, Marijana, Đorđević, Milutin, Janković, Ljiljana, Teodorović, Radislava, Drašković, Vladimir, Cvetković, Ružica, Bugarski, Dejan, Ilić, Tamara, "Kontrola vaši (Phthiraptera) i njihov značaj za zdravlje ljudi i životinja" in 34. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023 (2023):184-200,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3129 .

Dezinfekcija nasadnih jaja fumigacijom sa formaldehidom

Janković, Ljiljana; Đorđević, Milutin; Teodorović, Radislava; Drašković, Vladimir; Nenadović, Katarina; Cvetković, Ružica; Relić, Renata; Pavlović, Ivan; Pintarič, Štefan

(Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, 2023)

TY  - CONF
AU  - Janković, Ljiljana
AU  - Đorđević, Milutin
AU  - Teodorović, Radislava
AU  - Drašković, Vladimir
AU  - Nenadović, Katarina
AU  - Cvetković, Ružica
AU  - Relić, Renata
AU  - Pavlović, Ivan
AU  - Pintarič, Štefan
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3133
AB  - Formaldehid je efikasno sredstvo koje se koristi za dezinfekciju živinarskih farmi i nasadnih jaja. ,ista jaja treba da se fumigiraju pre inkubacije na sobnoj temperaturi (25C) najmanje 20 minuta, sa minimalnom koncentracijom od 600 mg
gasa formaldehida po m͵
 (tj. 10 g paraformaldehida ili 45 ml 40% formalina i
30 g KMnO4). Fumigacija u ovim uslovima uništava 99,8% mikroorganizama na
površini ljuske i nije povezana sa povećanom smrtnošću embriona. Fumigaciju ne
treba raditi tokom prvih 9 dana inkubacije. Fumigacija prilikom izleganja može
oštetiti respiratorni sistem pilića i imati štetne posledice po zdravlje i proizvodne
performanse pilića. Formaldehid je takođe opasan po zdravlje ljudi.
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
C3  - 34. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023
T1  - Dezinfekcija nasadnih jaja fumigacijom sa formaldehidom
SP  - 261
EP  - 269
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3133
ER  - 
@conference{
author = "Janković, Ljiljana and Đorđević, Milutin and Teodorović, Radislava and Drašković, Vladimir and Nenadović, Katarina and Cvetković, Ružica and Relić, Renata and Pavlović, Ivan and Pintarič, Štefan",
year = "2023",
abstract = "Formaldehid je efikasno sredstvo koje se koristi za dezinfekciju živinarskih farmi i nasadnih jaja. ,ista jaja treba da se fumigiraju pre inkubacije na sobnoj temperaturi (25C) najmanje 20 minuta, sa minimalnom koncentracijom od 600 mg
gasa formaldehida po m͵
 (tj. 10 g paraformaldehida ili 45 ml 40% formalina i
30 g KMnO4). Fumigacija u ovim uslovima uništava 99,8% mikroorganizama na
površini ljuske i nije povezana sa povećanom smrtnošću embriona. Fumigaciju ne
treba raditi tokom prvih 9 dana inkubacije. Fumigacija prilikom izleganja može
oštetiti respiratorni sistem pilića i imati štetne posledice po zdravlje i proizvodne
performanse pilića. Formaldehid je takođe opasan po zdravlje ljudi.",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "34. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023",
title = "Dezinfekcija nasadnih jaja fumigacijom sa formaldehidom",
pages = "261-269",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3133"
}
Janković, L., Đorđević, M., Teodorović, R., Drašković, V., Nenadović, K., Cvetković, R., Relić, R., Pavlović, I.,& Pintarič, Š.. (2023). Dezinfekcija nasadnih jaja fumigacijom sa formaldehidom. in 34. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 261-269.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3133
Janković L, Đorđević M, Teodorović R, Drašković V, Nenadović K, Cvetković R, Relić R, Pavlović I, Pintarič Š. Dezinfekcija nasadnih jaja fumigacijom sa formaldehidom. in 34. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023. 2023;:261-269.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3133 .
Janković, Ljiljana, Đorđević, Milutin, Teodorović, Radislava, Drašković, Vladimir, Nenadović, Katarina, Cvetković, Ružica, Relić, Renata, Pavlović, Ivan, Pintarič, Štefan, "Dezinfekcija nasadnih jaja fumigacijom sa formaldehidom" in 34. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023 (2023):261-269,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3133 .

Odnos između dobrobiti životinja i reprodukcije goveda

Nenadović, Katarina; Maletić, Milan; Pauković, Dragiša; Đorđević, Milutin; Janković, Ljiljana; Fratrić, Natalija; Aleksić Radojković, Jelena; Vučinić, Marijana

(Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, 2023)

TY  - CONF
AU  - Nenadović, Katarina
AU  - Maletić, Milan
AU  - Pauković, Dragiša
AU  - Đorđević, Milutin
AU  - Janković, Ljiljana
AU  - Fratrić, Natalija
AU  - Aleksić Radojković, Jelena
AU  - Vučinić, Marijana
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3215
AB  - Upotreba parametara reprodukcije kao indikatora dobrobiti životinja ima
ograničenja i zato ove parametre treba posmatrati samo kao indirektne indikatore
dobrobiti. Međutim, reprodukcija može imati direktne negativne efekte na dobrobit
životinja kroz distokiju, abortus, metritis i drugo. Na nivou farme, stopa fertiliteta
naglašava samo biološke performanse stada, ali ne uzima u obzir dobrobit pojedinih
životinja. Dobar reproduktivni učinak ne znači automatski zadovoljavajuću dobrobit
životinja, pošto su domestikacija i ciljani programi uzgoja doveli do davanja prioriteta
visokim produktivnim i reproduktivnim performansama kod većine savremenih vrsta
životinja na farmi. Smanjen reproduktivni učinak na farmama goveda može ukazivati
na prisustvo problema koja se odnose i na dobrobit životinja. U mnogim istraživanjima
je utvrđeno da prenaseljenost, loši higijenski uslovi, toplotni stres i nemogućnost
ispoljavanja prirodnih oblika ponašanja kao što je ispaša utiču na lučenje
adrenokortikotropnog hormona (ACTH) i kortizola. Neuravnoteženo lučenje ovih
hormona može izazvati poremećaj ciklusa jajnika i i uticati na imunski odgovor
reproduktivnog trakta. Visok rizik od ovih poremećaja može uzrokovati smanjene
performanse reprodukcije kao što je produžen servis period, smanjena stopa začeća i
povećan interval teljenja. Sa druge strane, veštačko osemenjavanje može pružiti
potencijalne prednosti za dobrobit životinja jer ova praksa smanjuje rizik od
prenošenja bolesti i povreda i omogućava odabir specifičnih performansi koje
potomstvo nasleđuje od bika. Nasuprot tome, sposobnost životinja da ispolji
reproduktivno ponašanje kao što je ekspresija estrusa, aspekt koji može da doprinese dobrobiti životinja, često je ograničen na komercijalnim farmama koje je posebno
evidentno u vezanom sistemu gajenja goveda.
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
C3  - 34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023
T1  - Odnos između dobrobiti životinja i reprodukcije goveda
SP  - 78
EP  - 89
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3215
ER  - 
@conference{
author = "Nenadović, Katarina and Maletić, Milan and Pauković, Dragiša and Đorđević, Milutin and Janković, Ljiljana and Fratrić, Natalija and Aleksić Radojković, Jelena and Vučinić, Marijana",
year = "2023",
abstract = "Upotreba parametara reprodukcije kao indikatora dobrobiti životinja ima
ograničenja i zato ove parametre treba posmatrati samo kao indirektne indikatore
dobrobiti. Međutim, reprodukcija može imati direktne negativne efekte na dobrobit
životinja kroz distokiju, abortus, metritis i drugo. Na nivou farme, stopa fertiliteta
naglašava samo biološke performanse stada, ali ne uzima u obzir dobrobit pojedinih
životinja. Dobar reproduktivni učinak ne znači automatski zadovoljavajuću dobrobit
životinja, pošto su domestikacija i ciljani programi uzgoja doveli do davanja prioriteta
visokim produktivnim i reproduktivnim performansama kod većine savremenih vrsta
životinja na farmi. Smanjen reproduktivni učinak na farmama goveda može ukazivati
na prisustvo problema koja se odnose i na dobrobit životinja. U mnogim istraživanjima
je utvrđeno da prenaseljenost, loši higijenski uslovi, toplotni stres i nemogućnost
ispoljavanja prirodnih oblika ponašanja kao što je ispaša utiču na lučenje
adrenokortikotropnog hormona (ACTH) i kortizola. Neuravnoteženo lučenje ovih
hormona može izazvati poremećaj ciklusa jajnika i i uticati na imunski odgovor
reproduktivnog trakta. Visok rizik od ovih poremećaja može uzrokovati smanjene
performanse reprodukcije kao što je produžen servis period, smanjena stopa začeća i
povećan interval teljenja. Sa druge strane, veštačko osemenjavanje može pružiti
potencijalne prednosti za dobrobit životinja jer ova praksa smanjuje rizik od
prenošenja bolesti i povreda i omogućava odabir specifičnih performansi koje
potomstvo nasleđuje od bika. Nasuprot tome, sposobnost životinja da ispolji
reproduktivno ponašanje kao što je ekspresija estrusa, aspekt koji može da doprinese dobrobiti životinja, često je ograničen na komercijalnim farmama koje je posebno
evidentno u vezanom sistemu gajenja goveda.",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023",
title = "Odnos između dobrobiti životinja i reprodukcije goveda",
pages = "78-89",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3215"
}
Nenadović, K., Maletić, M., Pauković, D., Đorđević, M., Janković, L., Fratrić, N., Aleksić Radojković, J.,& Vučinić, M.. (2023). Odnos između dobrobiti životinja i reprodukcije goveda. in 34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 78-89.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3215
Nenadović K, Maletić M, Pauković D, Đorđević M, Janković L, Fratrić N, Aleksić Radojković J, Vučinić M. Odnos između dobrobiti životinja i reprodukcije goveda. in 34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023. 2023;:78-89.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3215 .
Nenadović, Katarina, Maletić, Milan, Pauković, Dragiša, Đorđević, Milutin, Janković, Ljiljana, Fratrić, Natalija, Aleksić Radojković, Jelena, Vučinić, Marijana, "Odnos između dobrobiti životinja i reprodukcije goveda" in 34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023 (2023):78-89,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3215 .

Lovišta kao izvor sporednih poizvoda životinjskog porekla

Đorđević, Milutin; Cvetković, Ružica; Drašković, Vladimir; Pešić, Branislav; Krnjaić, Dejan; Janković, Ljiljana

(Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, 2023)

TY  - CONF
AU  - Đorđević, Milutin
AU  - Cvetković, Ružica
AU  - Drašković, Vladimir
AU  - Pešić, Branislav
AU  - Krnjaić, Dejan
AU  - Janković, Ljiljana
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3238
AB  - Lov odavnina predstavlja jedan od izvora hrane, kao i ostalih proizvoda koji se
koriste za potrebe ljudi. Pored trofeja i mesa divljači koji za lovce predstavljaju jedan
od glavnih razloga za lovne aktivnosti, za našu struku posebno važno mesto imaju i
sporedni proizvodi životinjskog porekla koji nastaju u toku lova. Sporedni proizvodi
životinjskog porekla koji nastaju u lovištu obuhvataju sve delove tela odstreljene
divljači, koji nisu namenjeni za ishranu ljudi i definišu se kao nusproizvodi lova. Ovi
proizvodi mogu imati različite namene i upotrebu, ali takođe mogu predstavljati i
potencijalnu opasnost sa epidemiološko-epizotiološkog i ekološkog aspekta, ukoliko
se na adekvatan način neškodiljivo ne uklanjaju. Uvažavajući sve zdravstvene i
ekološke rizike koje donose sporedni proizvodi životinjskog porekla, koji potiču od
odstreljene divljači, veoma je važno da lovni radnici i lovci poštuju sve važeće propise
i zakone koji se odnose na problematiku neškodljivog uklanjanja sporednih proizvoda
životinjskog porekla. U Republici Srbiji je posebnim zakonskim aktima regulisano
sakupljanje, prerada i uništavanje sporednih proizvoda životinjskog porekla. U radu
je analizom dostupnih podataka o određenim vrstama odstreljene divljači u Republici
Srbiji predstavljena potrencijalna količina sporednih proizvoda životinjskog porekla
poreklom iz u lovišta, sa ciljem da se istakne važnost navedene problematike.
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
C3  - 34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023
T1  - Lovišta kao izvor sporednih poizvoda životinjskog porekla
SP  - 226
EP  - 236
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3238
ER  - 
@conference{
author = "Đorđević, Milutin and Cvetković, Ružica and Drašković, Vladimir and Pešić, Branislav and Krnjaić, Dejan and Janković, Ljiljana",
year = "2023",
abstract = "Lov odavnina predstavlja jedan od izvora hrane, kao i ostalih proizvoda koji se
koriste za potrebe ljudi. Pored trofeja i mesa divljači koji za lovce predstavljaju jedan
od glavnih razloga za lovne aktivnosti, za našu struku posebno važno mesto imaju i
sporedni proizvodi životinjskog porekla koji nastaju u toku lova. Sporedni proizvodi
životinjskog porekla koji nastaju u lovištu obuhvataju sve delove tela odstreljene
divljači, koji nisu namenjeni za ishranu ljudi i definišu se kao nusproizvodi lova. Ovi
proizvodi mogu imati različite namene i upotrebu, ali takođe mogu predstavljati i
potencijalnu opasnost sa epidemiološko-epizotiološkog i ekološkog aspekta, ukoliko
se na adekvatan način neškodiljivo ne uklanjaju. Uvažavajući sve zdravstvene i
ekološke rizike koje donose sporedni proizvodi životinjskog porekla, koji potiču od
odstreljene divljači, veoma je važno da lovni radnici i lovci poštuju sve važeće propise
i zakone koji se odnose na problematiku neškodljivog uklanjanja sporednih proizvoda
životinjskog porekla. U Republici Srbiji je posebnim zakonskim aktima regulisano
sakupljanje, prerada i uništavanje sporednih proizvoda životinjskog porekla. U radu
je analizom dostupnih podataka o određenim vrstama odstreljene divljači u Republici
Srbiji predstavljena potrencijalna količina sporednih proizvoda životinjskog porekla
poreklom iz u lovišta, sa ciljem da se istakne važnost navedene problematike.",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023",
title = "Lovišta kao izvor sporednih poizvoda životinjskog porekla",
pages = "226-236",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3238"
}
Đorđević, M., Cvetković, R., Drašković, V., Pešić, B., Krnjaić, D.,& Janković, L.. (2023). Lovišta kao izvor sporednih poizvoda životinjskog porekla. in 34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 226-236.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3238
Đorđević M, Cvetković R, Drašković V, Pešić B, Krnjaić D, Janković L. Lovišta kao izvor sporednih poizvoda životinjskog porekla. in 34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023. 2023;:226-236.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3238 .
Đorđević, Milutin, Cvetković, Ružica, Drašković, Vladimir, Pešić, Branislav, Krnjaić, Dejan, Janković, Ljiljana, "Lovišta kao izvor sporednih poizvoda životinjskog porekla" in 34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023 (2023):226-236,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3238 .

Dezinfekcija vimena krava kao faktor prevencije mastitisa

Đorđević, Milutin; Cvetković, Ružica; Drašković, Vladimir; Janković, Ljiljana; Teodorović, Radislava; Pešić, Branislav

(Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, 2023)

TY  - CONF
AU  - Đorđević, Milutin
AU  - Cvetković, Ružica
AU  - Drašković, Vladimir
AU  - Janković, Ljiljana
AU  - Teodorović, Radislava
AU  - Pešić, Branislav
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3248
AB  - Danas je mastitis jedan od najvećih problema u uzgoju mlečnih goveda.
Tretman ove bolesti sa konvencionalnim antibioticima iziskuje mnogo sredstava i
vremena i često je neefikasan zbog učestale rezistencije. U poslednje vreme veliki
značaj se pridaje higijeni muže, naročito dezifekciji vimena, kao jednoj od ključnih
mera u prevencije pojave mastitisa. Pored primene već poznatih dezinfekcionih
sredstava u novije vreme se vrše istraživanja efekata dezinfekcionih sredstava koja u
sebi sadrže nanočestice različitih metala, a najčešće srebra. Nanočestice
(nanoparticles-NPs) pokazuju visoku antimikrobnu efikasnost, bez pojave rezistencije
na njih i njihova upotreba zahvaljujući novim tehnološkim postupcima proizvodnje i
aplikacije je ekonomski opravdana.
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
C3  - 34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023
T1  - Dezinfekcija vimena krava kao faktor prevencije mastitisa
SP  - 542
EP  - 548
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3248
ER  - 
@conference{
author = "Đorđević, Milutin and Cvetković, Ružica and Drašković, Vladimir and Janković, Ljiljana and Teodorović, Radislava and Pešić, Branislav",
year = "2023",
abstract = "Danas je mastitis jedan od najvećih problema u uzgoju mlečnih goveda.
Tretman ove bolesti sa konvencionalnim antibioticima iziskuje mnogo sredstava i
vremena i često je neefikasan zbog učestale rezistencije. U poslednje vreme veliki
značaj se pridaje higijeni muže, naročito dezifekciji vimena, kao jednoj od ključnih
mera u prevencije pojave mastitisa. Pored primene već poznatih dezinfekcionih
sredstava u novije vreme se vrše istraživanja efekata dezinfekcionih sredstava koja u
sebi sadrže nanočestice različitih metala, a najčešće srebra. Nanočestice
(nanoparticles-NPs) pokazuju visoku antimikrobnu efikasnost, bez pojave rezistencije
na njih i njihova upotreba zahvaljujući novim tehnološkim postupcima proizvodnje i
aplikacije je ekonomski opravdana.",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023",
title = "Dezinfekcija vimena krava kao faktor prevencije mastitisa",
pages = "542-548",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3248"
}
Đorđević, M., Cvetković, R., Drašković, V., Janković, L., Teodorović, R.,& Pešić, B.. (2023). Dezinfekcija vimena krava kao faktor prevencije mastitisa. in 34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 542-548.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3248
Đorđević M, Cvetković R, Drašković V, Janković L, Teodorović R, Pešić B. Dezinfekcija vimena krava kao faktor prevencije mastitisa. in 34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023. 2023;:542-548.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3248 .
Đorđević, Milutin, Cvetković, Ružica, Drašković, Vladimir, Janković, Ljiljana, Teodorović, Radislava, Pešić, Branislav, "Dezinfekcija vimena krava kao faktor prevencije mastitisa" in 34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023 (2023):542-548,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3248 .

Uticaj primene higijenskih mera pre muže krava na kvalitet mleka

Janković, Ljiljana; Đorđević, Milutin; Nenadović, Katarina; Pintarič, Štefan

(Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, 2023)

TY  - CONF
AU  - Janković, Ljiljana
AU  - Đorđević, Milutin
AU  - Nenadović, Katarina
AU  - Pintarič, Štefan
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3249
AB  - Ključni faktor za kvalitet mlečnih proizvoda je izbegavanje kontaminacije sirovog
mleka. Kontaminacija mleka različitim nečistoćama rezultat je loših higijenskih i
sanitarnih uslova, najčešće u samoj sredini za mužu. Kontaminirano mleko može biti i
način za prenošenje patogenih mikroorganizama, kao i hemijskih ostataka,
odgovornih za bolesti koje se prenose hranom. Na kvalitet mlečnih proizvoda utiču
različiti faktori od kojih su postupak muže i čistoća pribora i opreme za mužu
najvažniji. Ključni izvori kontaminacije su: fekalije, prljave životinje (posebno vime i
sise), bakterije usled loše prakse muže, prljave ruke, neadekvatno oprana i
dezinfikovana oprema za mužu (uključujući i rezervoare za mleko) i nedovoljno
pranje i neefikasna dezinfekcija sisa pre muže. Proizvođači (mali farmeri, porodična
gazdinstva) često nemaju odgovarajuće znanje i veštine u vezi sa standardima
kvaliteta mleka i propisima o bezbednosti hrane, što utiče na njihovo ponašanje u toku
proizvodnje mleka. Istraživanja su pokazala da su proizvođači koji su edukovani o
značaju dobre higijenske prakse u procesu dobijanja sirovog mleka, imali bolji kvalitet
mleka, kao i smanjen rizik od mastitisa kod krava.
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
C3  - 34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023
T1  - Uticaj primene higijenskih mera pre muže krava na kvalitet mleka
SP  - 549
EP  - 557
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3249
ER  - 
@conference{
author = "Janković, Ljiljana and Đorđević, Milutin and Nenadović, Katarina and Pintarič, Štefan",
year = "2023",
abstract = "Ključni faktor za kvalitet mlečnih proizvoda je izbegavanje kontaminacije sirovog
mleka. Kontaminacija mleka različitim nečistoćama rezultat je loših higijenskih i
sanitarnih uslova, najčešće u samoj sredini za mužu. Kontaminirano mleko može biti i
način za prenošenje patogenih mikroorganizama, kao i hemijskih ostataka,
odgovornih za bolesti koje se prenose hranom. Na kvalitet mlečnih proizvoda utiču
različiti faktori od kojih su postupak muže i čistoća pribora i opreme za mužu
najvažniji. Ključni izvori kontaminacije su: fekalije, prljave životinje (posebno vime i
sise), bakterije usled loše prakse muže, prljave ruke, neadekvatno oprana i
dezinfikovana oprema za mužu (uključujući i rezervoare za mleko) i nedovoljno
pranje i neefikasna dezinfekcija sisa pre muže. Proizvođači (mali farmeri, porodična
gazdinstva) često nemaju odgovarajuće znanje i veštine u vezi sa standardima
kvaliteta mleka i propisima o bezbednosti hrane, što utiče na njihovo ponašanje u toku
proizvodnje mleka. Istraživanja su pokazala da su proizvođači koji su edukovani o
značaju dobre higijenske prakse u procesu dobijanja sirovog mleka, imali bolji kvalitet
mleka, kao i smanjen rizik od mastitisa kod krava.",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023",
title = "Uticaj primene higijenskih mera pre muže krava na kvalitet mleka",
pages = "549-557",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3249"
}
Janković, L., Đorđević, M., Nenadović, K.,& Pintarič, Š.. (2023). Uticaj primene higijenskih mera pre muže krava na kvalitet mleka. in 34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 549-557.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3249
Janković L, Đorđević M, Nenadović K, Pintarič Š. Uticaj primene higijenskih mera pre muže krava na kvalitet mleka. in 34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023. 2023;:549-557.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3249 .
Janković, Ljiljana, Đorđević, Milutin, Nenadović, Katarina, Pintarič, Štefan, "Uticaj primene higijenskih mera pre muže krava na kvalitet mleka" in 34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023 (2023):549-557,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3249 .