Mašić, Zoran

Link to this page

Authority KeyName Variants
646d3bf8-ba06-4cb3-acf1-5b53b2fa7626
  • Mašić, Zoran (2)
Projects
No records found.

Author's Bibliography

Mycotoxins in food chain: Risk assessment and importance for public health

Milićević, Dragan; Nedeljković-Trailović, Jelena; Mašić, Zoran

(Institut za higijenu i tehnologiju mesa, Beograd, 2014)

TY  - JOUR
AU  - Milićević, Dragan
AU  - Nedeljković-Trailović, Jelena
AU  - Mašić, Zoran
PY  - 2014
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/1162
AB  - Disease outbreaks due to the consumption of contaminated food and feedstuff are a recurring problem worldwide. The major factor contributing to contamination are microorganisms, especially fungi, which produce low-molecular-weight compounds as secondary metabolites, with confirmed toxic properties referred to as mycotoxins. Mycotoxins are toxic secondary metabolites produced by fungi that invade crops at the field level and may grow on foods during storage under favorable conditions. The toxigenic fungi of Aspergillus, Penicillium, Fusarium, Alternari and Clavicepshave genera are of the greatest consequence to food safety. Mycotoxins, of over 400 that are known, which have the most food safety, nutritive, ecologic and economic significance include the aflatoxins, ochratoxins, trichothecenes, zearalenone, fumonisins, tremorgenic mycotoxinsand ergotalcaloides. Some molds are capable of producing more than one mycotoxin and some mycotoxins are produced by more than one fungal species. Often more than one mycotoxin is found on a contaminated substrate. Factors influencing the presence of mycotoxins in foods or feeds include environmental conditions related to storage that can be controlled. Other extrinsic factors such as climate or intrinsic factors such as fungal strain specificity, strain variation, and instability of toxigenic properties are more difficult to control. Exposure to mycotoxins is mostly by ingestion, but also occurs by the dermal and inhalation routes. The diseases caused by exposure to mycotoxins are known as mycotoxicoses. Mycotoxins have various acute and chronic effects on humans and animals (especially monogastrics) depending on species and susceptibility of an animal within a species. Ruminants, however, are generally more resistant to the adverse effects of mycotoxins. This is because the rumen microbiota is capable of degrading mycotoxins. The economic impact of mycotoxins include loss of human and animal life, increased health care and veterinary care costs, reduced livestock production, disposal of contaminated foods and feeds, and investment in research and applications to reduce severity of the mycotoxin problem. This review is meant to be informative not only for health-conscious consumers but also for experts in the field to pave the way for future research to fill the existing gaps in our knowledge in regard to mycotoxins and food safety. In this review, the focus is on the occurrence of various types of mycotoxins in food and feed associated with risks to humans and livestock, as well as legislation put forth by various authorities. Brief descriptions on recent developments in mycotoxin detection methodology and on presently practiced detoxification methods are also included.
AB  - Oboljenja ljudi prouzrokovana kontaminiranom hranom predstavljaju jedan od najvećih problema sa kojim se suočava savremeno čovečanstvo. Glavni uzročnici kontaminacije su mikroorganizmi, naročito plesni, koje sintetišu jedinjenja male molekulske mase sa izrazitim toksičnim efektom na žive organizme. Mikotoksini su sekundarni metaboliti pretežno Aspergillus, Penicillium, Fusarium, Alternaria i Claviceps vrsta plesni, koje mogu kontaminirati hranu na polju (preharvest) i/ili tokom skladištenja (postharvest). Iako je do sada poznato preko 400 mikotoksina zbog svoje zastupljenosti i toksičnosti, afl atoksini (AFT), ohratoksin A (OTA), trihoteceni (TCT), zearalenon (ZEA), fumonizini (FB), tremorgeni mikotoksini i ergotalkaloidi, predstavljaju najveći medicinski, nutritivni, ekološki i ekonomski problem. Specifičnost mikotoksina u odnosu na druge toksine ogleda se u tome da pojedini rodovi plesni mogu da sintetišu nekoliko mikotoksina, kao i to da pojedini mikotoksini mogu biti proizvod sekundarnog metabolizma nekoliko rodova i vrsta plesni. S toga je kozastupljenost mikotoksina u kontaminiranoj hrani veoma česta pojava. Faktori koji utiču na kolonizaciju plesni i sintezu mikotoksina odnose se na faktore spoljašnje sredine (ekstrinsik) u koje spadaju skladišni uslovi i koji se mogu kontrolisati, dok ostale faktore spoljašnje sredine kao što su klimatske promene ili unutrašnje (intrinsik) faktore, u koje spadaju specifičnost i varijacije pojedinih vrsta plesni i nestabilnost toksigenih svojstava plesni, je veoma teško kontrolisati. Mikotoksini u organizam ljudi i životinja najčešće dospevaju putem kontaminirane hrane, ali su inhalacioni i dermalni put, takođe mogući. Oboljenja ljudi i životinja izazvana mikotoksinima se nazivaju mikotoksikoze. Mikotoksini izazivaju različite akutne i hronične biološke efekte u organizmu ljudi i životinja. Smatra se da su monogastrične životinje daleko osetljivije na dejstvo mikotoksina u odnosu na preživare. Ekonomski značaj mikotoksina odražava se kroz povećane troškove lečenja ljudi i životinja, smanjenje produktivnih rezultata životinja uključujući i uginuća, direktne i indirektne štete koje nastaju usled uklanjanja kontaminirane hrane, investiranje u istraživanja i primenu preventivnih mera u sprečavanju negativnog efekta prisustva mikotoksina u hrani na zdravlje ljudi i životinja. Ovaj rad ima za cilj da sagleda ne samo zdravlje ljudi, već i da bude informativan za stručnjake u ovoj oblasti kako bi se otklonile određene nejasanoće vezane za prisustvo ove vrste hemijskog hazarda biološkog porekla u lancu ishrane. Stoga je u ovom radu prikazana zastupljenost i toksičnost najznačajnijih mikotoksina i način donošenja zakonske regulative. Takođe, opisane su analitičke metode za dokazivanje mikotoksina i mere koje se preduzimaju u prevenciji i kontroli mikotoksina.
PB  - Institut za higijenu i tehnologiju mesa, Beograd
T2  - Tehnologija mesa
T1  - Mycotoxins in food chain: Risk assessment and importance for public health
T1  - Mikotoksini u lancu ishrane - analiza rizika i značaj za javno zdravstvo
VL  - 55
IS  - 1
SP  - 22
EP  - 38
DO  - 10.5937/tehmesa1401022M
ER  - 
@article{
author = "Milićević, Dragan and Nedeljković-Trailović, Jelena and Mašić, Zoran",
year = "2014",
abstract = "Disease outbreaks due to the consumption of contaminated food and feedstuff are a recurring problem worldwide. The major factor contributing to contamination are microorganisms, especially fungi, which produce low-molecular-weight compounds as secondary metabolites, with confirmed toxic properties referred to as mycotoxins. Mycotoxins are toxic secondary metabolites produced by fungi that invade crops at the field level and may grow on foods during storage under favorable conditions. The toxigenic fungi of Aspergillus, Penicillium, Fusarium, Alternari and Clavicepshave genera are of the greatest consequence to food safety. Mycotoxins, of over 400 that are known, which have the most food safety, nutritive, ecologic and economic significance include the aflatoxins, ochratoxins, trichothecenes, zearalenone, fumonisins, tremorgenic mycotoxinsand ergotalcaloides. Some molds are capable of producing more than one mycotoxin and some mycotoxins are produced by more than one fungal species. Often more than one mycotoxin is found on a contaminated substrate. Factors influencing the presence of mycotoxins in foods or feeds include environmental conditions related to storage that can be controlled. Other extrinsic factors such as climate or intrinsic factors such as fungal strain specificity, strain variation, and instability of toxigenic properties are more difficult to control. Exposure to mycotoxins is mostly by ingestion, but also occurs by the dermal and inhalation routes. The diseases caused by exposure to mycotoxins are known as mycotoxicoses. Mycotoxins have various acute and chronic effects on humans and animals (especially monogastrics) depending on species and susceptibility of an animal within a species. Ruminants, however, are generally more resistant to the adverse effects of mycotoxins. This is because the rumen microbiota is capable of degrading mycotoxins. The economic impact of mycotoxins include loss of human and animal life, increased health care and veterinary care costs, reduced livestock production, disposal of contaminated foods and feeds, and investment in research and applications to reduce severity of the mycotoxin problem. This review is meant to be informative not only for health-conscious consumers but also for experts in the field to pave the way for future research to fill the existing gaps in our knowledge in regard to mycotoxins and food safety. In this review, the focus is on the occurrence of various types of mycotoxins in food and feed associated with risks to humans and livestock, as well as legislation put forth by various authorities. Brief descriptions on recent developments in mycotoxin detection methodology and on presently practiced detoxification methods are also included., Oboljenja ljudi prouzrokovana kontaminiranom hranom predstavljaju jedan od najvećih problema sa kojim se suočava savremeno čovečanstvo. Glavni uzročnici kontaminacije su mikroorganizmi, naročito plesni, koje sintetišu jedinjenja male molekulske mase sa izrazitim toksičnim efektom na žive organizme. Mikotoksini su sekundarni metaboliti pretežno Aspergillus, Penicillium, Fusarium, Alternaria i Claviceps vrsta plesni, koje mogu kontaminirati hranu na polju (preharvest) i/ili tokom skladištenja (postharvest). Iako je do sada poznato preko 400 mikotoksina zbog svoje zastupljenosti i toksičnosti, afl atoksini (AFT), ohratoksin A (OTA), trihoteceni (TCT), zearalenon (ZEA), fumonizini (FB), tremorgeni mikotoksini i ergotalkaloidi, predstavljaju najveći medicinski, nutritivni, ekološki i ekonomski problem. Specifičnost mikotoksina u odnosu na druge toksine ogleda se u tome da pojedini rodovi plesni mogu da sintetišu nekoliko mikotoksina, kao i to da pojedini mikotoksini mogu biti proizvod sekundarnog metabolizma nekoliko rodova i vrsta plesni. S toga je kozastupljenost mikotoksina u kontaminiranoj hrani veoma česta pojava. Faktori koji utiču na kolonizaciju plesni i sintezu mikotoksina odnose se na faktore spoljašnje sredine (ekstrinsik) u koje spadaju skladišni uslovi i koji se mogu kontrolisati, dok ostale faktore spoljašnje sredine kao što su klimatske promene ili unutrašnje (intrinsik) faktore, u koje spadaju specifičnost i varijacije pojedinih vrsta plesni i nestabilnost toksigenih svojstava plesni, je veoma teško kontrolisati. Mikotoksini u organizam ljudi i životinja najčešće dospevaju putem kontaminirane hrane, ali su inhalacioni i dermalni put, takođe mogući. Oboljenja ljudi i životinja izazvana mikotoksinima se nazivaju mikotoksikoze. Mikotoksini izazivaju različite akutne i hronične biološke efekte u organizmu ljudi i životinja. Smatra se da su monogastrične životinje daleko osetljivije na dejstvo mikotoksina u odnosu na preživare. Ekonomski značaj mikotoksina odražava se kroz povećane troškove lečenja ljudi i životinja, smanjenje produktivnih rezultata životinja uključujući i uginuća, direktne i indirektne štete koje nastaju usled uklanjanja kontaminirane hrane, investiranje u istraživanja i primenu preventivnih mera u sprečavanju negativnog efekta prisustva mikotoksina u hrani na zdravlje ljudi i životinja. Ovaj rad ima za cilj da sagleda ne samo zdravlje ljudi, već i da bude informativan za stručnjake u ovoj oblasti kako bi se otklonile određene nejasanoće vezane za prisustvo ove vrste hemijskog hazarda biološkog porekla u lancu ishrane. Stoga je u ovom radu prikazana zastupljenost i toksičnost najznačajnijih mikotoksina i način donošenja zakonske regulative. Takođe, opisane su analitičke metode za dokazivanje mikotoksina i mere koje se preduzimaju u prevenciji i kontroli mikotoksina.",
publisher = "Institut za higijenu i tehnologiju mesa, Beograd",
journal = "Tehnologija mesa",
title = "Mycotoxins in food chain: Risk assessment and importance for public health, Mikotoksini u lancu ishrane - analiza rizika i značaj za javno zdravstvo",
volume = "55",
number = "1",
pages = "22-38",
doi = "10.5937/tehmesa1401022M"
}
Milićević, D., Nedeljković-Trailović, J.,& Mašić, Z.. (2014). Mycotoxins in food chain: Risk assessment and importance for public health. in Tehnologija mesa
Institut za higijenu i tehnologiju mesa, Beograd., 55(1), 22-38.
https://doi.org/10.5937/tehmesa1401022M
Milićević D, Nedeljković-Trailović J, Mašić Z. Mycotoxins in food chain: Risk assessment and importance for public health. in Tehnologija mesa. 2014;55(1):22-38.
doi:10.5937/tehmesa1401022M .
Milićević, Dragan, Nedeljković-Trailović, Jelena, Mašić, Zoran, "Mycotoxins in food chain: Risk assessment and importance for public health" in Tehnologija mesa, 55, no. 1 (2014):22-38,
https://doi.org/10.5937/tehmesa1401022M . .
3
10

Pregled kvaliteta smeša za ishranu svinja

Mašić, Zoran; Jakić-Dimić, Dobrila; Stanaćev, Vidica; Sinovec, Zlatan J.

(Fakultet veterinarske medicine, Beograd, Srbija, 2002)

TY  - JOUR
AU  - Mašić, Zoran
AU  - Jakić-Dimić, Dobrila
AU  - Stanaćev, Vidica
AU  - Sinovec, Zlatan J.
PY  - 2002
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/1966
AB  - U radu su prikazani rezultati analize- hemijskog sastava 455 uzorka, mikrobiološka analiza 412 uzorka i mikotoksikološka analiza 212 uzorakasmeša namenjenih za različite kategorije svinja koji su pristizale u ovlašóene laboratorije na kontrolu sa teritorje Republike Srbije u periodu od 2000-2001. godine. Analizom smeša za ishranu svinja, od ukupno 455 uzorka smeša utvrđeno je da čak u 185 slučajeva smeše ne ispunjavaju uslove kvaliteta u pogledu sadržaja proteina predviđene zakonskom regulativom, a najveći stepen odstupanja utvđen je u smešama za prasad Ispitivanjem sadržaja Ca, P i NaCl utvrđeno je da u velikom broju slučajeva smeše sadrženedovoljne količine, a u znatnom broju i količine koje su nedozvoljene. Ispitivanjem sadržaja pojedinih mikroelemenata utvrđeno je da u velikom broju slučajeva smeše sadrže nedovoljne količine posebno bakra, mangana i cinka. Broj saprofitskih bakterija vrlo varira u odnosu na vrstu smeša, ali su svi pregledani uzorci sadržali dozvoljen broj saprofitskih bakterija. Determinacijom bakterija najčešće su izolovani Baci/lus spp„ Staphylococcus spp., koliformne bakterije i Micrococcus spp.. Većina ispitivanih smešaza ishranu svinjasadržalaje dozvoljenbroj klostridija, a u manjem broju uzoraka, pretežno zaprasad, je utvrđen nedozvoljen broj klostridija, Broj gljivica plesni u smešama je značajno povećan u smešamaza ishranu mladih životinja, determinacijom plesni najčešće su izolovani Penicillium spp., Aspergillus spp., Fusarium spp. i Mucor spp.. Od 212 analiziranihsmeša na prisustvo mikotoksina u dozvoljenim granicama je bilo svega 30.2 00smeša, a razlike između smeša za mlade i odrasle životinje nisu značajne, Najčešće prisutni mikotoksini su zeara/enon i ohratoksin, a sve smeše u kojima su identifikovani aflatoksini ili trihoteceni sadržale su navedene toksine iznad dozvoljenih granica.
AB  - The paper presents the results of analyses of the chemical composition of 455 samples, microbiological analysis of 412 samples, and mucotoxicological analyses of 212 samples of feed mixes for different categories of swine which arrived for control at authorized laboratories from the territory of the Republic of Serbia during the period from 2000 until 2001. The analyses of 455 swine feed mix samples showed that as many as 185 feed mixes do not meet the quality condition on protein content envisaged by legal regulations, and the highest discrepancy was determined in feed mixes for piglets. Analyses of Ca, P and NaCl contents showed that the mixes in a large number of cases contain insufficient quantities, and in a considerable number even quantities which are not permitted. Analyses of the contents of certain microelements showed that mixes contain insufficient quantities in a large number of cases, especiaily of copper, manganese and zinc. The number of saprophytic bacteria greatly varied depending on the type of feed mix, but all examined samples contained a permitted number of saprophytic bacteria. These analyses most often isolated Bacillus spp., Staphylococcus spp., coliform bacteries, and Micrococcus spp.. Most examined samples contained a permitted number of Clostridia, and a smaller number of samples, mostly for piglets, showed an impermissible number of clostridia. The quantity of mold fungi in mixes was significantly higher in mixes for young animals, and the determination of fungi most frequently resulted in the isolation of Penicillium spp., Aspergillus spp., Fusarium spp., and Mucor spp.. The mucotoxin analysis of 212 feed mixes showed that only 30.2% were within permitted ievels, and the differences between the mixes for young and adult animals were not significant. The mucotoxins most often present were zearalenon and ochratoxin, and all mixes in which aflatoxin and trychotecenes were identified contained these toxins in quantities above permitted tevels.
PB  - Fakultet veterinarske medicine, Beograd, Srbija
T2  - Veterinarski Glasnik
T1  - Pregled kvaliteta smeša za ishranu svinja
T1  - Survey of quality of swine feed mixes
VL  - 56
IS  - 1-2
SP  - 41
EP  - 52
DO  - 10.2298/VETGL0202041M
ER  - 
@article{
author = "Mašić, Zoran and Jakić-Dimić, Dobrila and Stanaćev, Vidica and Sinovec, Zlatan J.",
year = "2002",
abstract = "U radu su prikazani rezultati analize- hemijskog sastava 455 uzorka, mikrobiološka analiza 412 uzorka i mikotoksikološka analiza 212 uzorakasmeša namenjenih za različite kategorije svinja koji su pristizale u ovlašóene laboratorije na kontrolu sa teritorje Republike Srbije u periodu od 2000-2001. godine. Analizom smeša za ishranu svinja, od ukupno 455 uzorka smeša utvrđeno je da čak u 185 slučajeva smeše ne ispunjavaju uslove kvaliteta u pogledu sadržaja proteina predviđene zakonskom regulativom, a najveći stepen odstupanja utvđen je u smešama za prasad Ispitivanjem sadržaja Ca, P i NaCl utvrđeno je da u velikom broju slučajeva smeše sadrženedovoljne količine, a u znatnom broju i količine koje su nedozvoljene. Ispitivanjem sadržaja pojedinih mikroelemenata utvrđeno je da u velikom broju slučajeva smeše sadrže nedovoljne količine posebno bakra, mangana i cinka. Broj saprofitskih bakterija vrlo varira u odnosu na vrstu smeša, ali su svi pregledani uzorci sadržali dozvoljen broj saprofitskih bakterija. Determinacijom bakterija najčešće su izolovani Baci/lus spp„ Staphylococcus spp., koliformne bakterije i Micrococcus spp.. Većina ispitivanih smešaza ishranu svinjasadržalaje dozvoljenbroj klostridija, a u manjem broju uzoraka, pretežno zaprasad, je utvrđen nedozvoljen broj klostridija, Broj gljivica plesni u smešama je značajno povećan u smešamaza ishranu mladih životinja, determinacijom plesni najčešće su izolovani Penicillium spp., Aspergillus spp., Fusarium spp. i Mucor spp.. Od 212 analiziranihsmeša na prisustvo mikotoksina u dozvoljenim granicama je bilo svega 30.2 00smeša, a razlike između smeša za mlade i odrasle životinje nisu značajne, Najčešće prisutni mikotoksini su zeara/enon i ohratoksin, a sve smeše u kojima su identifikovani aflatoksini ili trihoteceni sadržale su navedene toksine iznad dozvoljenih granica., The paper presents the results of analyses of the chemical composition of 455 samples, microbiological analysis of 412 samples, and mucotoxicological analyses of 212 samples of feed mixes for different categories of swine which arrived for control at authorized laboratories from the territory of the Republic of Serbia during the period from 2000 until 2001. The analyses of 455 swine feed mix samples showed that as many as 185 feed mixes do not meet the quality condition on protein content envisaged by legal regulations, and the highest discrepancy was determined in feed mixes for piglets. Analyses of Ca, P and NaCl contents showed that the mixes in a large number of cases contain insufficient quantities, and in a considerable number even quantities which are not permitted. Analyses of the contents of certain microelements showed that mixes contain insufficient quantities in a large number of cases, especiaily of copper, manganese and zinc. The number of saprophytic bacteria greatly varied depending on the type of feed mix, but all examined samples contained a permitted number of saprophytic bacteria. These analyses most often isolated Bacillus spp., Staphylococcus spp., coliform bacteries, and Micrococcus spp.. Most examined samples contained a permitted number of Clostridia, and a smaller number of samples, mostly for piglets, showed an impermissible number of clostridia. The quantity of mold fungi in mixes was significantly higher in mixes for young animals, and the determination of fungi most frequently resulted in the isolation of Penicillium spp., Aspergillus spp., Fusarium spp., and Mucor spp.. The mucotoxin analysis of 212 feed mixes showed that only 30.2% were within permitted ievels, and the differences between the mixes for young and adult animals were not significant. The mucotoxins most often present were zearalenon and ochratoxin, and all mixes in which aflatoxin and trychotecenes were identified contained these toxins in quantities above permitted tevels.",
publisher = "Fakultet veterinarske medicine, Beograd, Srbija",
journal = "Veterinarski Glasnik",
title = "Pregled kvaliteta smeša za ishranu svinja, Survey of quality of swine feed mixes",
volume = "56",
number = "1-2",
pages = "41-52",
doi = "10.2298/VETGL0202041M"
}
Mašić, Z., Jakić-Dimić, D., Stanaćev, V.,& Sinovec, Z. J.. (2002). Pregled kvaliteta smeša za ishranu svinja. in Veterinarski Glasnik
Fakultet veterinarske medicine, Beograd, Srbija., 56(1-2), 41-52.
https://doi.org/10.2298/VETGL0202041M
Mašić Z, Jakić-Dimić D, Stanaćev V, Sinovec ZJ. Pregled kvaliteta smeša za ishranu svinja. in Veterinarski Glasnik. 2002;56(1-2):41-52.
doi:10.2298/VETGL0202041M .
Mašić, Zoran, Jakić-Dimić, Dobrila, Stanaćev, Vidica, Sinovec, Zlatan J., "Pregled kvaliteta smeša za ishranu svinja" in Veterinarski Glasnik, 56, no. 1-2 (2002):41-52,
https://doi.org/10.2298/VETGL0202041M . .
7