Allergenic proteins in fish
Alergenski proteini u ribi
Аутори
Baltić, Milan Ž.Ivanović, Jelena
Janjić, Jelena
Bošković, Marija
Marković, Radmila
Đorđević, Jasna
Dokmanović, Marija
Glišić, Milica
Остала ауторства
Poleksić, VesnaRašković, Božidar
Marković, Zoran
Конференцијски прилог (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Riba predstavlja znatan deo ishrane ljudi u svetu. Pre svega, riba je značajan izvor
proteina (15-24%) visoke biološke vrednosti, bogata je mineralima, vitaminima, a posebno
esencijalnim masnim kiselinama za koje je dokazano da pogoduju u prevenciji mnogobrojnih
oboljenja. Zbog velikog značaja polinezasićenih masnih kiselina n-3 klase, u Evropi su
date i preporuke o optimalnom dnevnom unosu. Međutim, pored hranljivih svojstava koje
ima, riba može biti i izvor različitih bioloških i hemijskih opasnosti. Od bioloških opasnosti
posebno su značajni paraziti (Trematodae, Nematodae, Cestodae), bakterije (Salmonella
spp, E. coli, Vibrio parahemolyticus, Vibrio vulnificus, Listeria monocytogenes, Clostridium
botulinum, Staphyloccocus aureus), virusi (Norwalk virus, Entero virusi, Hepatitis
A, Rotavirus) i biotoksini. Najznačajnije hemijske opasnosti su policiklična aromatična
jedinjenja, histamin i teški metali (živa, olovo, kadmijum, arsen, gvožđe). Alergije usled
konzumiranja poje...dinih vrsta namirnica su u porastu poslednjih godina. Veliki pokret oko
pravilnog načina ishrane je doveo do toga da ljudi sve češće konzumiraju ribu, proizvode
od ribe kao i različite plodove mora. Pored različitih opasnosti koje mogu poticati iz ribe,
posebni značaj poslednjih godina se daje ribi kao potencijalnom alergenu. Naime, veliki
broj alergija koje se javljaju u svetu pripisuju se alergenima koji potiču iz mesa ribe, pre
svega proteinima mesa ribe. Učestalost alergija koje se povezuju za unosom mesa ribe varira
u Evropskim zemljama (Norveška 1,5%; 2,3% Turska, 2,3% Grčka; Švedska 1.2-3.2 %).
Kao najznačajniji proteinski alergen iz mesa ribe navodi se parvalbumin (ß tip), koji je izolovan
kod velikog broja vrsta. Smatra se da su šaran i bakalar najčešći izvori parvalbumina
koji se dovodi u vezu sa različitim vidovima alergijskih reakcija. Potencijalni alergeni su
takođe kolagen i želatin koji su izolovani iz kože i pojedinih organa riba. Takođe, značajan
alergen iz plodova voda je i tropomiozin, arginin kinaza, aldolaza. Pored ovih alergena,
značajni alergeni mogu da potiču iz ikre, pojedih vrsta kavijara, a opisani su slučajevi gde
su alergijske reakcije povezane sa kolagenom koji se nalazi u ekstracelularnom matriksu proteina. Alergeni koji dovode do različitih alergijskih reakcija, pored proteina mesa ribe,
mogu poticati i od gotovih proizvoda od ribe. Tu spadaju različiti panirani proizvodi od
ribe koji sadrže celer, gluten i druge dodatke koji mogu biti potencijalni alergeni. Zbog
značaja koji imaju na zdravlje ljude, tehnologija je omogućila različite metode za detekciju
ovih alergena. Kao neke od njih navode se ELISA (Enzyme-linked immunosorbent
assay), RAST (Radioallergosorbent test) i RIE (Rocket Immuno-electrophoresis). Koja će
se metoda detekcije primeniti, prvenstveno zavisi od dostupnosti alergena i praga njegove
detekcije. Industija mesa je razvojem tehnologije uvela pojedine tehnološke prosece koji
imaju mogućnost inaktivacije pojedinih alergena, pre svega proteina mesa ribe. Visoke
temperature koje se primenjuju u obradi mesa ribe mogu uticati na ove alergene, tako što će
smanjiti alergeni potencijal, dok neki tehnološki postipci nemaju tu mogućnost.
Кључне речи:
riba / alergeni / protein / identifikacija alergena / fish / allergens / protein / identification of allergenИзвор:
VII International Conference “Water & Fish” - Conference Proceedings, 2015Издавач:
- Belgrade : University, Faculty of Agriculture
Финансирање / пројекти:
- Утицај квалитета компонената у исхрани ципринида на квалитет меса, губитке и економичност производње (RS-MESTD-Technological Development (TD or TR)-31011)
Колекције
Институција/група
Fakultet veterinarske medicineTY - CONF AU - Baltić, Milan Ž. AU - Ivanović, Jelena AU - Janjić, Jelena AU - Bošković, Marija AU - Marković, Radmila AU - Đorđević, Jasna AU - Dokmanović, Marija AU - Glišić, Milica PY - 2015 UR - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2033 AB - Riba predstavlja znatan deo ishrane ljudi u svetu. Pre svega, riba je značajan izvor proteina (15-24%) visoke biološke vrednosti, bogata je mineralima, vitaminima, a posebno esencijalnim masnim kiselinama za koje je dokazano da pogoduju u prevenciji mnogobrojnih oboljenja. Zbog velikog značaja polinezasićenih masnih kiselina n-3 klase, u Evropi su date i preporuke o optimalnom dnevnom unosu. Međutim, pored hranljivih svojstava koje ima, riba može biti i izvor različitih bioloških i hemijskih opasnosti. Od bioloških opasnosti posebno su značajni paraziti (Trematodae, Nematodae, Cestodae), bakterije (Salmonella spp, E. coli, Vibrio parahemolyticus, Vibrio vulnificus, Listeria monocytogenes, Clostridium botulinum, Staphyloccocus aureus), virusi (Norwalk virus, Entero virusi, Hepatitis A, Rotavirus) i biotoksini. Najznačajnije hemijske opasnosti su policiklična aromatična jedinjenja, histamin i teški metali (živa, olovo, kadmijum, arsen, gvožđe). Alergije usled konzumiranja pojedinih vrsta namirnica su u porastu poslednjih godina. Veliki pokret oko pravilnog načina ishrane je doveo do toga da ljudi sve češće konzumiraju ribu, proizvode od ribe kao i različite plodove mora. Pored različitih opasnosti koje mogu poticati iz ribe, posebni značaj poslednjih godina se daje ribi kao potencijalnom alergenu. Naime, veliki broj alergija koje se javljaju u svetu pripisuju se alergenima koji potiču iz mesa ribe, pre svega proteinima mesa ribe. Učestalost alergija koje se povezuju za unosom mesa ribe varira u Evropskim zemljama (Norveška 1,5%; 2,3% Turska, 2,3% Grčka; Švedska 1.2-3.2 %). Kao najznačajniji proteinski alergen iz mesa ribe navodi se parvalbumin (ß tip), koji je izolovan kod velikog broja vrsta. Smatra se da su šaran i bakalar najčešći izvori parvalbumina koji se dovodi u vezu sa različitim vidovima alergijskih reakcija. Potencijalni alergeni su takođe kolagen i želatin koji su izolovani iz kože i pojedinih organa riba. Takođe, značajan alergen iz plodova voda je i tropomiozin, arginin kinaza, aldolaza. Pored ovih alergena, značajni alergeni mogu da potiču iz ikre, pojedih vrsta kavijara, a opisani su slučajevi gde su alergijske reakcije povezane sa kolagenom koji se nalazi u ekstracelularnom matriksu proteina. Alergeni koji dovode do različitih alergijskih reakcija, pored proteina mesa ribe, mogu poticati i od gotovih proizvoda od ribe. Tu spadaju različiti panirani proizvodi od ribe koji sadrže celer, gluten i druge dodatke koji mogu biti potencijalni alergeni. Zbog značaja koji imaju na zdravlje ljude, tehnologija je omogućila različite metode za detekciju ovih alergena. Kao neke od njih navode se ELISA (Enzyme-linked immunosorbent assay), RAST (Radioallergosorbent test) i RIE (Rocket Immuno-electrophoresis). Koja će se metoda detekcije primeniti, prvenstveno zavisi od dostupnosti alergena i praga njegove detekcije. Industija mesa je razvojem tehnologije uvela pojedine tehnološke prosece koji imaju mogućnost inaktivacije pojedinih alergena, pre svega proteina mesa ribe. Visoke temperature koje se primenjuju u obradi mesa ribe mogu uticati na ove alergene, tako što će smanjiti alergeni potencijal, dok neki tehnološki postipci nemaju tu mogućnost. PB - Belgrade : University, Faculty of Agriculture C3 - VII International Conference “Water & Fish” - Conference Proceedings T1 - Allergenic proteins in fish T1 - Alergenski proteini u ribi UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2033 ER -
@conference{ author = "Baltić, Milan Ž. and Ivanović, Jelena and Janjić, Jelena and Bošković, Marija and Marković, Radmila and Đorđević, Jasna and Dokmanović, Marija and Glišić, Milica", year = "2015", abstract = "Riba predstavlja znatan deo ishrane ljudi u svetu. Pre svega, riba je značajan izvor proteina (15-24%) visoke biološke vrednosti, bogata je mineralima, vitaminima, a posebno esencijalnim masnim kiselinama za koje je dokazano da pogoduju u prevenciji mnogobrojnih oboljenja. Zbog velikog značaja polinezasićenih masnih kiselina n-3 klase, u Evropi su date i preporuke o optimalnom dnevnom unosu. Međutim, pored hranljivih svojstava koje ima, riba može biti i izvor različitih bioloških i hemijskih opasnosti. Od bioloških opasnosti posebno su značajni paraziti (Trematodae, Nematodae, Cestodae), bakterije (Salmonella spp, E. coli, Vibrio parahemolyticus, Vibrio vulnificus, Listeria monocytogenes, Clostridium botulinum, Staphyloccocus aureus), virusi (Norwalk virus, Entero virusi, Hepatitis A, Rotavirus) i biotoksini. Najznačajnije hemijske opasnosti su policiklična aromatična jedinjenja, histamin i teški metali (živa, olovo, kadmijum, arsen, gvožđe). Alergije usled konzumiranja pojedinih vrsta namirnica su u porastu poslednjih godina. Veliki pokret oko pravilnog načina ishrane je doveo do toga da ljudi sve češće konzumiraju ribu, proizvode od ribe kao i različite plodove mora. Pored različitih opasnosti koje mogu poticati iz ribe, posebni značaj poslednjih godina se daje ribi kao potencijalnom alergenu. Naime, veliki broj alergija koje se javljaju u svetu pripisuju se alergenima koji potiču iz mesa ribe, pre svega proteinima mesa ribe. Učestalost alergija koje se povezuju za unosom mesa ribe varira u Evropskim zemljama (Norveška 1,5%; 2,3% Turska, 2,3% Grčka; Švedska 1.2-3.2 %). Kao najznačajniji proteinski alergen iz mesa ribe navodi se parvalbumin (ß tip), koji je izolovan kod velikog broja vrsta. Smatra se da su šaran i bakalar najčešći izvori parvalbumina koji se dovodi u vezu sa različitim vidovima alergijskih reakcija. Potencijalni alergeni su takođe kolagen i želatin koji su izolovani iz kože i pojedinih organa riba. Takođe, značajan alergen iz plodova voda je i tropomiozin, arginin kinaza, aldolaza. Pored ovih alergena, značajni alergeni mogu da potiču iz ikre, pojedih vrsta kavijara, a opisani su slučajevi gde su alergijske reakcije povezane sa kolagenom koji se nalazi u ekstracelularnom matriksu proteina. Alergeni koji dovode do različitih alergijskih reakcija, pored proteina mesa ribe, mogu poticati i od gotovih proizvoda od ribe. Tu spadaju različiti panirani proizvodi od ribe koji sadrže celer, gluten i druge dodatke koji mogu biti potencijalni alergeni. Zbog značaja koji imaju na zdravlje ljude, tehnologija je omogućila različite metode za detekciju ovih alergena. Kao neke od njih navode se ELISA (Enzyme-linked immunosorbent assay), RAST (Radioallergosorbent test) i RIE (Rocket Immuno-electrophoresis). Koja će se metoda detekcije primeniti, prvenstveno zavisi od dostupnosti alergena i praga njegove detekcije. Industija mesa je razvojem tehnologije uvela pojedine tehnološke prosece koji imaju mogućnost inaktivacije pojedinih alergena, pre svega proteina mesa ribe. Visoke temperature koje se primenjuju u obradi mesa ribe mogu uticati na ove alergene, tako što će smanjiti alergeni potencijal, dok neki tehnološki postipci nemaju tu mogućnost.", publisher = "Belgrade : University, Faculty of Agriculture", journal = "VII International Conference “Water & Fish” - Conference Proceedings", title = "Allergenic proteins in fish, Alergenski proteini u ribi", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2033" }
Baltić, M. Ž., Ivanović, J., Janjić, J., Bošković, M., Marković, R., Đorđević, J., Dokmanović, M.,& Glišić, M.. (2015). Allergenic proteins in fish. in VII International Conference “Water & Fish” - Conference Proceedings Belgrade : University, Faculty of Agriculture.. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2033
Baltić MŽ, Ivanović J, Janjić J, Bošković M, Marković R, Đorđević J, Dokmanović M, Glišić M. Allergenic proteins in fish. in VII International Conference “Water & Fish” - Conference Proceedings. 2015;. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2033 .
Baltić, Milan Ž., Ivanović, Jelena, Janjić, Jelena, Bošković, Marija, Marković, Radmila, Đorđević, Jasna, Dokmanović, Marija, Glišić, Milica, "Allergenic proteins in fish" in VII International Conference “Water & Fish” - Conference Proceedings (2015), https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2033 .