Kućni ljubimci i zoonoze
Pets and zoonoses
Апстракт
Mnogi zdravstveni problemi ljudi predstavljaju direktnu posledicu intezivnog kontakta sa
životinjama, pri čemu najmanje 75% novih infektivnih i pretećih infektivnih bolesti pripada
zoonozama ili vektorski prenosivim bolestima. Kućni ljubimci na različite načine ljudima mogu
preneti veliki broj infektivnih oboljenja. U najznačajnije zoonoze se svrstavaju infekcije izazvane
virusom besnila, norovirusima, rotavirusima ili virusima influence, kao i veliki broj bakterijskih
infekcija kao što su salmoneloza, kampilobakterioza, bruceloza i leptospiroza. Bakterijske
zoonoze ukjlučuju i bakterije koje se prenose ujedom ili putem ogrebotina kao što su Pasteurella
multocida ili Bartonella henselae. Sve veći značaj pridaje se transmisiji meticilin rezistentnih
sojeva Staphylococcus aureus (MRSA) između ljudi i životinja, a dokazan je i porast prevalencije
ovih bakterija u izolatima poreklom iz kućnih ljubimaca. Ne treba zanemariti ni činjenicu da psi i
mačke takođe mogu biti izvor gljivi...čnih infekcija kao što su sporotrihoza ili dermatofitoza. U
najznačajnije zoonotske patogene parazitske etiologije spadaju uzročnici toksoplazmoze,
đardioze, toksokarioze, onhocerkoze i ehinokokoze. Pored toga, sa globalnim otopljavanjem sve
su rasprostranjenije i vektorski prenosive zoonoze izazvane sa: Anaplasma phagocytophilum,
Rickettsia felis, Borrelia burgdorferi, Dipylidium caninum, Leishmania infantum, Dirofilaria immitis
i Dirofilaria repens koje se putem krpelja, buva, peščanih mušica i komaraca prenose sa kućnih
ljubimaca na ljude. S obzirom da veliki broj pomenutih zoonoza predstavlja pretnju po javno
zdravlje, neophodno je pristupiti ovom problemu sa dve strane. Veterinari moraju upoznati
vlasnike sa metodama prevencije infektivnih bolesti kućnih ljubimaca, a koje podrazumevaju
odgovorno vlasništvo. S druge strane, lekari moraju imati u vidu mogućnost pojave zoonoza i
savetovati pacijente u cilju sprečavanja infekcije ljudi. Primenom koncepta jedinstvenog zdravlja
neophodno je uspostavljanje bliže saradnje lekara i veterinara, a jačanjem epidemioloških i
laboratorijskih ispitivanja moguće je utvrđivanje prisustva, raširenosti i rizika od pojave zoonoza
ljudi poreklom od kućnih ljubimaca, a zajedničkim radom mogu se razviti i primeniti održive i
efektivne mere zaštite zdravlja ljudi i životinja.
Many emerging health issues are linked to increasing contact between humans and animals, and
it is estimated that at least 75% of emerging and re-emerging diseases are either zoonotic or
vector-borne. Pets may transmit a variety of infectious diseases to humans. Viral diseases caused
by rabies virus, noroviruses, rotaviruses or influenza viruses, as well as numerous bacterial
infections such as salmonellosis, campylobacteriosis, brucellosis and leptospirosis present some
of the most significant zoonoses linked to household pets. Bacterial zoonoses also include bacteria
transmitted by bites or scratches like Pasteurella multocida or Bartonella henselae. More attention
is paid to the transmission of methicilin resistant strains of Staphylococcus aureus (MRSA)
between humans and animals, since the prevalence of these isolates from samples of animal origin
is on the rise. Moreover, the fact that dogs and cats can be sources of serious fungal infections such
as sporotrichosis or d...ermatophytosis shouldn’t be overseen. Most important zoonotic parasites
are the causative agents of toxoplasmosis, giardiasis, toxocariasis, onchocercosis and
echinococcosis. One of the apparent consequences of global warming is the increased prevalence
of vector borne zoonotic diseases caused by: Anaplasma phagocytophilum, Rickettsia felis, Borrelia
burgdorferi, Dipylidium caninum, Leishmania infantum, Dirofilaria immitis and Dirofilaria repens
transmitted from animals to humans by ticks, fleas, phlebotomine sand flies and mosquitoes.
Considering that many of the mentioned zoonoses pose a serious risk to public health, it is
essential to address this problem from two sides. Veterinarians must instruct the owners on
necessary preventive measures implying responsible pet ownership. On the other hand,
physicians must maintain awareness of pet infectious diseases and counsel patients to prevent
human infection. By strengthening epidemiologic and laboratory investigations that assess the
role of environmental influences, this partnership can help develop and apply sustainable and
effective community health interventions.
Кључне речи:
kućni ljubimci / zoonoze / vektori / prevencija / pets / zoonoses / vectors / preventionИзвор:
XII Kongres mikrobiologa Srbije sa međunarodnim učešćem – Mikromed 2018 REGIO, 2018, 153-154Издавач:
- Udruženje mikrobiologa Srbije, Beograd
Колекције
Институција/група
Fakultet veterinarske medicineTY - CONF AU - Radojičić, Marina AU - Marković, Maja AU - Milić, Nenad AU - Kulišić, Zoran AU - Radalj, Andrea AU - Krnjaić, Dejan PY - 2018 UR - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2265 AB - Mnogi zdravstveni problemi ljudi predstavljaju direktnu posledicu intezivnog kontakta sa životinjama, pri čemu najmanje 75% novih infektivnih i pretećih infektivnih bolesti pripada zoonozama ili vektorski prenosivim bolestima. Kućni ljubimci na različite načine ljudima mogu preneti veliki broj infektivnih oboljenja. U najznačajnije zoonoze se svrstavaju infekcije izazvane virusom besnila, norovirusima, rotavirusima ili virusima influence, kao i veliki broj bakterijskih infekcija kao što su salmoneloza, kampilobakterioza, bruceloza i leptospiroza. Bakterijske zoonoze ukjlučuju i bakterije koje se prenose ujedom ili putem ogrebotina kao što su Pasteurella multocida ili Bartonella henselae. Sve veći značaj pridaje se transmisiji meticilin rezistentnih sojeva Staphylococcus aureus (MRSA) između ljudi i životinja, a dokazan je i porast prevalencije ovih bakterija u izolatima poreklom iz kućnih ljubimaca. Ne treba zanemariti ni činjenicu da psi i mačke takođe mogu biti izvor gljivičnih infekcija kao što su sporotrihoza ili dermatofitoza. U najznačajnije zoonotske patogene parazitske etiologije spadaju uzročnici toksoplazmoze, đardioze, toksokarioze, onhocerkoze i ehinokokoze. Pored toga, sa globalnim otopljavanjem sve su rasprostranjenije i vektorski prenosive zoonoze izazvane sa: Anaplasma phagocytophilum, Rickettsia felis, Borrelia burgdorferi, Dipylidium caninum, Leishmania infantum, Dirofilaria immitis i Dirofilaria repens koje se putem krpelja, buva, peščanih mušica i komaraca prenose sa kućnih ljubimaca na ljude. S obzirom da veliki broj pomenutih zoonoza predstavlja pretnju po javno zdravlje, neophodno je pristupiti ovom problemu sa dve strane. Veterinari moraju upoznati vlasnike sa metodama prevencije infektivnih bolesti kućnih ljubimaca, a koje podrazumevaju odgovorno vlasništvo. S druge strane, lekari moraju imati u vidu mogućnost pojave zoonoza i savetovati pacijente u cilju sprečavanja infekcije ljudi. Primenom koncepta jedinstvenog zdravlja neophodno je uspostavljanje bliže saradnje lekara i veterinara, a jačanjem epidemioloških i laboratorijskih ispitivanja moguće je utvrđivanje prisustva, raširenosti i rizika od pojave zoonoza ljudi poreklom od kućnih ljubimaca, a zajedničkim radom mogu se razviti i primeniti održive i efektivne mere zaštite zdravlja ljudi i životinja. AB - Many emerging health issues are linked to increasing contact between humans and animals, and it is estimated that at least 75% of emerging and re-emerging diseases are either zoonotic or vector-borne. Pets may transmit a variety of infectious diseases to humans. Viral diseases caused by rabies virus, noroviruses, rotaviruses or influenza viruses, as well as numerous bacterial infections such as salmonellosis, campylobacteriosis, brucellosis and leptospirosis present some of the most significant zoonoses linked to household pets. Bacterial zoonoses also include bacteria transmitted by bites or scratches like Pasteurella multocida or Bartonella henselae. More attention is paid to the transmission of methicilin resistant strains of Staphylococcus aureus (MRSA) between humans and animals, since the prevalence of these isolates from samples of animal origin is on the rise. Moreover, the fact that dogs and cats can be sources of serious fungal infections such as sporotrichosis or dermatophytosis shouldn’t be overseen. Most important zoonotic parasites are the causative agents of toxoplasmosis, giardiasis, toxocariasis, onchocercosis and echinococcosis. One of the apparent consequences of global warming is the increased prevalence of vector borne zoonotic diseases caused by: Anaplasma phagocytophilum, Rickettsia felis, Borrelia burgdorferi, Dipylidium caninum, Leishmania infantum, Dirofilaria immitis and Dirofilaria repens transmitted from animals to humans by ticks, fleas, phlebotomine sand flies and mosquitoes. Considering that many of the mentioned zoonoses pose a serious risk to public health, it is essential to address this problem from two sides. Veterinarians must instruct the owners on necessary preventive measures implying responsible pet ownership. On the other hand, physicians must maintain awareness of pet infectious diseases and counsel patients to prevent human infection. By strengthening epidemiologic and laboratory investigations that assess the role of environmental influences, this partnership can help develop and apply sustainable and effective community health interventions. PB - Udruženje mikrobiologa Srbije, Beograd C3 - XII Kongres mikrobiologa Srbije sa međunarodnim učešćem – Mikromed 2018 REGIO T1 - Kućni ljubimci i zoonoze T1 - Pets and zoonoses SP - 153 EP - 154 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2265 ER -
@conference{ author = "Radojičić, Marina and Marković, Maja and Milić, Nenad and Kulišić, Zoran and Radalj, Andrea and Krnjaić, Dejan", year = "2018", abstract = "Mnogi zdravstveni problemi ljudi predstavljaju direktnu posledicu intezivnog kontakta sa životinjama, pri čemu najmanje 75% novih infektivnih i pretećih infektivnih bolesti pripada zoonozama ili vektorski prenosivim bolestima. Kućni ljubimci na različite načine ljudima mogu preneti veliki broj infektivnih oboljenja. U najznačajnije zoonoze se svrstavaju infekcije izazvane virusom besnila, norovirusima, rotavirusima ili virusima influence, kao i veliki broj bakterijskih infekcija kao što su salmoneloza, kampilobakterioza, bruceloza i leptospiroza. Bakterijske zoonoze ukjlučuju i bakterije koje se prenose ujedom ili putem ogrebotina kao što su Pasteurella multocida ili Bartonella henselae. Sve veći značaj pridaje se transmisiji meticilin rezistentnih sojeva Staphylococcus aureus (MRSA) između ljudi i životinja, a dokazan je i porast prevalencije ovih bakterija u izolatima poreklom iz kućnih ljubimaca. Ne treba zanemariti ni činjenicu da psi i mačke takođe mogu biti izvor gljivičnih infekcija kao što su sporotrihoza ili dermatofitoza. U najznačajnije zoonotske patogene parazitske etiologije spadaju uzročnici toksoplazmoze, đardioze, toksokarioze, onhocerkoze i ehinokokoze. Pored toga, sa globalnim otopljavanjem sve su rasprostranjenije i vektorski prenosive zoonoze izazvane sa: Anaplasma phagocytophilum, Rickettsia felis, Borrelia burgdorferi, Dipylidium caninum, Leishmania infantum, Dirofilaria immitis i Dirofilaria repens koje se putem krpelja, buva, peščanih mušica i komaraca prenose sa kućnih ljubimaca na ljude. S obzirom da veliki broj pomenutih zoonoza predstavlja pretnju po javno zdravlje, neophodno je pristupiti ovom problemu sa dve strane. Veterinari moraju upoznati vlasnike sa metodama prevencije infektivnih bolesti kućnih ljubimaca, a koje podrazumevaju odgovorno vlasništvo. S druge strane, lekari moraju imati u vidu mogućnost pojave zoonoza i savetovati pacijente u cilju sprečavanja infekcije ljudi. Primenom koncepta jedinstvenog zdravlja neophodno je uspostavljanje bliže saradnje lekara i veterinara, a jačanjem epidemioloških i laboratorijskih ispitivanja moguće je utvrđivanje prisustva, raširenosti i rizika od pojave zoonoza ljudi poreklom od kućnih ljubimaca, a zajedničkim radom mogu se razviti i primeniti održive i efektivne mere zaštite zdravlja ljudi i životinja., Many emerging health issues are linked to increasing contact between humans and animals, and it is estimated that at least 75% of emerging and re-emerging diseases are either zoonotic or vector-borne. Pets may transmit a variety of infectious diseases to humans. Viral diseases caused by rabies virus, noroviruses, rotaviruses or influenza viruses, as well as numerous bacterial infections such as salmonellosis, campylobacteriosis, brucellosis and leptospirosis present some of the most significant zoonoses linked to household pets. Bacterial zoonoses also include bacteria transmitted by bites or scratches like Pasteurella multocida or Bartonella henselae. More attention is paid to the transmission of methicilin resistant strains of Staphylococcus aureus (MRSA) between humans and animals, since the prevalence of these isolates from samples of animal origin is on the rise. Moreover, the fact that dogs and cats can be sources of serious fungal infections such as sporotrichosis or dermatophytosis shouldn’t be overseen. Most important zoonotic parasites are the causative agents of toxoplasmosis, giardiasis, toxocariasis, onchocercosis and echinococcosis. One of the apparent consequences of global warming is the increased prevalence of vector borne zoonotic diseases caused by: Anaplasma phagocytophilum, Rickettsia felis, Borrelia burgdorferi, Dipylidium caninum, Leishmania infantum, Dirofilaria immitis and Dirofilaria repens transmitted from animals to humans by ticks, fleas, phlebotomine sand flies and mosquitoes. Considering that many of the mentioned zoonoses pose a serious risk to public health, it is essential to address this problem from two sides. Veterinarians must instruct the owners on necessary preventive measures implying responsible pet ownership. On the other hand, physicians must maintain awareness of pet infectious diseases and counsel patients to prevent human infection. By strengthening epidemiologic and laboratory investigations that assess the role of environmental influences, this partnership can help develop and apply sustainable and effective community health interventions.", publisher = "Udruženje mikrobiologa Srbije, Beograd", journal = "XII Kongres mikrobiologa Srbije sa međunarodnim učešćem – Mikromed 2018 REGIO", title = "Kućni ljubimci i zoonoze, Pets and zoonoses", pages = "153-154", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2265" }
Radojičić, M., Marković, M., Milić, N., Kulišić, Z., Radalj, A.,& Krnjaić, D.. (2018). Kućni ljubimci i zoonoze. in XII Kongres mikrobiologa Srbije sa međunarodnim učešćem – Mikromed 2018 REGIO Udruženje mikrobiologa Srbije, Beograd., 153-154. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2265
Radojičić M, Marković M, Milić N, Kulišić Z, Radalj A, Krnjaić D. Kućni ljubimci i zoonoze. in XII Kongres mikrobiologa Srbije sa međunarodnim učešćem – Mikromed 2018 REGIO. 2018;:153-154. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2265 .
Radojičić, Marina, Marković, Maja, Milić, Nenad, Kulišić, Zoran, Radalj, Andrea, Krnjaić, Dejan, "Kućni ljubimci i zoonoze" in XII Kongres mikrobiologa Srbije sa međunarodnim učešćem – Mikromed 2018 REGIO (2018):153-154, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2265 .