Vezikularni sindrom kod svinja – slinavka i šap ili seneka virus
Authors
Kureljušić, BranislavSavić, Božidar
Jezdimirović, Nemanja
Milovanović, Bojan
Maksimović-Zorić, Jelena
Dobrosavljević, Ivan
Prodanov Radulović, Jasna
Glišić, Dimitrije
Milićević, Vesna
Bojkovski, Jovan
Conference object (Published version)
Metadata
Show full item recordAbstract
Bolesti svinja koje se karakterišu pojavom vezikularnog sindroma su slinavka i šap,
vezikularna bolest svinja, vezikularni stomatitis, vezikularni egzantem svinja i Seneka bolest
svinja. Virus slinavke i šapa, virus vezikularne bolesti svinja i Senecavirus A pripadaju familiji
Picornaviridae.
Slinavka i šap je visoko kontagiozna virusna bolest različitih vrsta papkara koja se kod
svinja karakteriše apatijom, febrom, pojavom vezikula u predelu rila, usne šupljine, papaka i
mlečne žlezde. Klinička slika kod svinja uobičajeno nije teška, a u težim slučajevima može se
javiti eksungulacija. Vrata infekcije su sluznica ždrela i tonzile gde se odvija primarna replikacija
virusa, a potom sledi viremija sa sekundarnom replikacijom virusa na predilekcionim mestima.
Poznato je da inficirana svinja može da proizvede 400 miliona infektivnih doza dnevno i da tako
predstavlja značajan izvor infekcije za druge prijemčive vrste.
Infekcija Senecavirusom A se karakteriše povišenim mortalitetom... kod prsadi na sisi do
sedmog dana starosti. Kod priplodnih kategorija svinja, postoji povišena telesna temperatura,
anoreksija, letargija, pojava vezikula na rilu, sluznici usne šupljine i koronarnom rubu papaka.
Pojava bolesti kod svinja koje se karakterišu vezikularnim sindromom uvek izaziva veliku
zabrinutost imajući u vidu da je klinički nemoguće razlikovati lezije koje izaziva virus slinavke i
šapa i drugi virusi. Konačnu dijagnozu je moguće jedino potvrditi u laboratoriji. Obzirom da su
svinje prijemčive za više vrsta virusa koji dovode do vezikularnog sindroma kao i činjenicu da
svinje pozitivne na slinavku i šap izlučuju veliku količinu virusa u spoljašnju sredinu putem
aerosola, blagovremeno utvrđivanje dijagnoze je od prvorazrednog značaja.
Ukoliko postoji sumnja na neku od bolesti koje se karakterišu vezikularnim sindromom
potrebno je bez odlaganja obavestiti nadležnog veterinarskog inspektora i regionalni institut koji
zajedno sa terenskom veterinarskom službom utvrđuju dalji postupak u skladu sa zakonskom
regulativom i sprovode epizootiološki nadzor i uzorkovanje materijala za laboratorijska
ispitivanja. Uzorci prvog prioriteta su pokrovni epitel vezikula, sadržaj vezikula, oralni/nazalni brisevi i uzorci krvi. Laboratorijska dijagnostika omogućava dobijanje rezultata u roku od
nekoliko časova.
Keywords:
slinavka i šap / Senecavirus A. / svinja / vezikularni sindromSource:
20. Simpozijum Zdravstvena zaštita, selekcija i reprodukcija svinja, Srebrno jezero, 8 - 9. jun 2023, 2023, 72-78Publisher:
- Požarevac : Sitograf RM
Funding / projects:
- Ministry of Science, Technological Development and Innovation of the Republic of Serbia, institutional funding - 200030 (Scientific Veterinary Institute of Serbia, Belgrade) (RS-MESTD-inst-2020-200030)
Note:
- Zbornik radova
Collections
Institution/Community
Fakultet veterinarske medicineTY - CONF AU - Kureljušić, Branislav AU - Savić, Božidar AU - Jezdimirović, Nemanja AU - Milovanović, Bojan AU - Maksimović-Zorić, Jelena AU - Dobrosavljević, Ivan AU - Prodanov Radulović, Jasna AU - Glišić, Dimitrije AU - Milićević, Vesna AU - Bojkovski, Jovan PY - 2023 UR - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3103 AB - Bolesti svinja koje se karakterišu pojavom vezikularnog sindroma su slinavka i šap, vezikularna bolest svinja, vezikularni stomatitis, vezikularni egzantem svinja i Seneka bolest svinja. Virus slinavke i šapa, virus vezikularne bolesti svinja i Senecavirus A pripadaju familiji Picornaviridae. Slinavka i šap je visoko kontagiozna virusna bolest različitih vrsta papkara koja se kod svinja karakteriše apatijom, febrom, pojavom vezikula u predelu rila, usne šupljine, papaka i mlečne žlezde. Klinička slika kod svinja uobičajeno nije teška, a u težim slučajevima može se javiti eksungulacija. Vrata infekcije su sluznica ždrela i tonzile gde se odvija primarna replikacija virusa, a potom sledi viremija sa sekundarnom replikacijom virusa na predilekcionim mestima. Poznato je da inficirana svinja može da proizvede 400 miliona infektivnih doza dnevno i da tako predstavlja značajan izvor infekcije za druge prijemčive vrste. Infekcija Senecavirusom A se karakteriše povišenim mortalitetom kod prsadi na sisi do sedmog dana starosti. Kod priplodnih kategorija svinja, postoji povišena telesna temperatura, anoreksija, letargija, pojava vezikula na rilu, sluznici usne šupljine i koronarnom rubu papaka. Pojava bolesti kod svinja koje se karakterišu vezikularnim sindromom uvek izaziva veliku zabrinutost imajući u vidu da je klinički nemoguće razlikovati lezije koje izaziva virus slinavke i šapa i drugi virusi. Konačnu dijagnozu je moguće jedino potvrditi u laboratoriji. Obzirom da su svinje prijemčive za više vrsta virusa koji dovode do vezikularnog sindroma kao i činjenicu da svinje pozitivne na slinavku i šap izlučuju veliku količinu virusa u spoljašnju sredinu putem aerosola, blagovremeno utvrđivanje dijagnoze je od prvorazrednog značaja. Ukoliko postoji sumnja na neku od bolesti koje se karakterišu vezikularnim sindromom potrebno je bez odlaganja obavestiti nadležnog veterinarskog inspektora i regionalni institut koji zajedno sa terenskom veterinarskom službom utvrđuju dalji postupak u skladu sa zakonskom regulativom i sprovode epizootiološki nadzor i uzorkovanje materijala za laboratorijska ispitivanja. Uzorci prvog prioriteta su pokrovni epitel vezikula, sadržaj vezikula, oralni/nazalni brisevi i uzorci krvi. Laboratorijska dijagnostika omogućava dobijanje rezultata u roku od nekoliko časova. PB - Požarevac : Sitograf RM C3 - 20. Simpozijum Zdravstvena zaštita, selekcija i reprodukcija svinja, Srebrno jezero, 8 - 9. jun 2023 T1 - Vezikularni sindrom kod svinja – slinavka i šap ili seneka virus SP - 72 EP - 78 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3103 ER -
@conference{ author = "Kureljušić, Branislav and Savić, Božidar and Jezdimirović, Nemanja and Milovanović, Bojan and Maksimović-Zorić, Jelena and Dobrosavljević, Ivan and Prodanov Radulović, Jasna and Glišić, Dimitrije and Milićević, Vesna and Bojkovski, Jovan", year = "2023", abstract = "Bolesti svinja koje se karakterišu pojavom vezikularnog sindroma su slinavka i šap, vezikularna bolest svinja, vezikularni stomatitis, vezikularni egzantem svinja i Seneka bolest svinja. Virus slinavke i šapa, virus vezikularne bolesti svinja i Senecavirus A pripadaju familiji Picornaviridae. Slinavka i šap je visoko kontagiozna virusna bolest različitih vrsta papkara koja se kod svinja karakteriše apatijom, febrom, pojavom vezikula u predelu rila, usne šupljine, papaka i mlečne žlezde. Klinička slika kod svinja uobičajeno nije teška, a u težim slučajevima može se javiti eksungulacija. Vrata infekcije su sluznica ždrela i tonzile gde se odvija primarna replikacija virusa, a potom sledi viremija sa sekundarnom replikacijom virusa na predilekcionim mestima. Poznato je da inficirana svinja može da proizvede 400 miliona infektivnih doza dnevno i da tako predstavlja značajan izvor infekcije za druge prijemčive vrste. Infekcija Senecavirusom A se karakteriše povišenim mortalitetom kod prsadi na sisi do sedmog dana starosti. Kod priplodnih kategorija svinja, postoji povišena telesna temperatura, anoreksija, letargija, pojava vezikula na rilu, sluznici usne šupljine i koronarnom rubu papaka. Pojava bolesti kod svinja koje se karakterišu vezikularnim sindromom uvek izaziva veliku zabrinutost imajući u vidu da je klinički nemoguće razlikovati lezije koje izaziva virus slinavke i šapa i drugi virusi. Konačnu dijagnozu je moguće jedino potvrditi u laboratoriji. Obzirom da su svinje prijemčive za više vrsta virusa koji dovode do vezikularnog sindroma kao i činjenicu da svinje pozitivne na slinavku i šap izlučuju veliku količinu virusa u spoljašnju sredinu putem aerosola, blagovremeno utvrđivanje dijagnoze je od prvorazrednog značaja. Ukoliko postoji sumnja na neku od bolesti koje se karakterišu vezikularnim sindromom potrebno je bez odlaganja obavestiti nadležnog veterinarskog inspektora i regionalni institut koji zajedno sa terenskom veterinarskom službom utvrđuju dalji postupak u skladu sa zakonskom regulativom i sprovode epizootiološki nadzor i uzorkovanje materijala za laboratorijska ispitivanja. Uzorci prvog prioriteta su pokrovni epitel vezikula, sadržaj vezikula, oralni/nazalni brisevi i uzorci krvi. Laboratorijska dijagnostika omogućava dobijanje rezultata u roku od nekoliko časova.", publisher = "Požarevac : Sitograf RM", journal = "20. Simpozijum Zdravstvena zaštita, selekcija i reprodukcija svinja, Srebrno jezero, 8 - 9. jun 2023", title = "Vezikularni sindrom kod svinja – slinavka i šap ili seneka virus", pages = "72-78", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3103" }
Kureljušić, B., Savić, B., Jezdimirović, N., Milovanović, B., Maksimović-Zorić, J., Dobrosavljević, I., Prodanov Radulović, J., Glišić, D., Milićević, V.,& Bojkovski, J.. (2023). Vezikularni sindrom kod svinja – slinavka i šap ili seneka virus. in 20. Simpozijum Zdravstvena zaštita, selekcija i reprodukcija svinja, Srebrno jezero, 8 - 9. jun 2023 Požarevac : Sitograf RM., 72-78. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3103
Kureljušić B, Savić B, Jezdimirović N, Milovanović B, Maksimović-Zorić J, Dobrosavljević I, Prodanov Radulović J, Glišić D, Milićević V, Bojkovski J. Vezikularni sindrom kod svinja – slinavka i šap ili seneka virus. in 20. Simpozijum Zdravstvena zaštita, selekcija i reprodukcija svinja, Srebrno jezero, 8 - 9. jun 2023. 2023;:72-78. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3103 .
Kureljušić, Branislav, Savić, Božidar, Jezdimirović, Nemanja, Milovanović, Bojan, Maksimović-Zorić, Jelena, Dobrosavljević, Ivan, Prodanov Radulović, Jasna, Glišić, Dimitrije, Milićević, Vesna, Bojkovski, Jovan, "Vezikularni sindrom kod svinja – slinavka i šap ili seneka virus" in 20. Simpozijum Zdravstvena zaštita, selekcija i reprodukcija svinja, Srebrno jezero, 8 - 9. jun 2023 (2023):72-78, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3103 .