Proteini spermalne plazme nerastova kao genetski markeri kvaliteta semena
Аутори
Apić, JelenaGalić, Ivan
Stančić, Ivan
Barna, Tomislav
Vakanjac, Slobodanka
Milovanović, Aleksandar
Предавање (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Današnje savremeno svinjarstvo ne može da se zamisli bez primene biotehnološke
metode veštačkog osemenjavanja. Efikasno reproduktivno iskorišćavanje, genetski
superiornih nerastova, zahteva formiranje maksimalnog broja inseminacionih doza po
ejakulatu, odnosno po nerastu godišnje. Rezultati brojnih istraživanja dokazuju da bi
proteini spermalne plazme mogli imati značajan uticaj na variranje stepena progresivne
pokretlјivosti spermatozoida i održavanje fertilizacionog kapaciteta razređene
sperme pojedinih nerastova. U naše istraživanje je bilo uključeno 15 nerastova rase
švedski landras (5) veliki jorkšir (5) i durok (5) približne starosti od 18 do 24 meseca,
u punoj proizvodnoj ekploataciji. Od svakog nerasta su uzeta po tri ejakulata (ukupno
45 ejakulata), u razmaku od mesec dana, u hladnijem delu godine (oktobar-novembar-
decembar). Kod svih nerastova je utvrđivan procenat ukupnih proteina u spermalnoj
plazmi. Na osnovu dobijenih rezulata sadržaja ukupnih proteina u sperm...alnoj plazmi,
ispitivani nerastovi su podeljeni u dve grupe, grupa (N)-(niski): nerastovi sa niskim
sadržajem proteina (≤ 2,0) i grupa (V)-(visoki): nerastovi sa visokim sadržajem proteina
(≥ 2,1). Poređenjem parametara kvaliteta razređenog semena između ove dve grupe,
utvrđeno je da su prosečne vrednosti svih ispitivanih parametara fertilizacionog potencijala
razređenog semena bile statistički značajno veće u grupi V u odnosu na grupu
N, (p<0,01). Tako su prosečne vrednosti za ukupan broj spermatozoida u dozi iznosile
6,293×109 (V) i 3,595×109 (N), ukupan broj pokretnih spermatozoida u dozi 4,771×109
(V) i 1,325×109(N), procenat ukupno pokretnih spermatozoida 74,20 (V) i 36,26 (N),
ukupan broj progresivno pokretnih spermatozoida 2,982×109 (V) i 731,47×106(N), a
procenat progresivno pokretnih spermatozoida je iznosio 47,90 (V) i 21,42 (N). Nisu
ustanovljene statistički značajne (p>0,05) razlike u prosečom sadržaju proteina u spermalnoj
plazmi, između ispitivanih rasa nerastova. Ova vrednost je iznosila 2,43 procenta
kod rase landras, 2,45 kod rase veliki jorkšir i 1,83 kod rase durok. Prosečna vrednost
sadržaja proteina u spermalnoj plazmi nije značajno (p>0,05) varirala ni u zavisnosti od starosti ispitivanih nerastova. Navedene činjenice, ukazuju da sadržaj proteina u
spermalnoj plazmi, može biti efikasan marker fertilizacionog potencijala nerastova, na
osnovu koga se oni mogu selekcionisati za upotrebu u veštačkom osemenjavanju.
Кључне речи:
biomarkeri / nerastovi / proteini / spermalna plazmaИзвор:
32. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 9 – 12. septembar 2021, 2021, 92-103Издавач:
- Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
Финансирање / пројекти:
- Министарство науке, технолошког развоја и иновација Републике Србије, институционално финансирање - 200050 (Институт за хигијену и технологију меса, Београд) (RS-MESTD-inst-2020-200050)
Напомена:
- Zbornik radova i kratkih sadržaja
Колекције
Институција/група
Fakultet veterinarske medicineTY - GEN AU - Apić, Jelena AU - Galić, Ivan AU - Stančić, Ivan AU - Barna, Tomislav AU - Vakanjac, Slobodanka AU - Milovanović, Aleksandar PY - 2021 UR - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3160 AB - Današnje savremeno svinjarstvo ne može da se zamisli bez primene biotehnološke metode veštačkog osemenjavanja. Efikasno reproduktivno iskorišćavanje, genetski superiornih nerastova, zahteva formiranje maksimalnog broja inseminacionih doza po ejakulatu, odnosno po nerastu godišnje. Rezultati brojnih istraživanja dokazuju da bi proteini spermalne plazme mogli imati značajan uticaj na variranje stepena progresivne pokretlјivosti spermatozoida i održavanje fertilizacionog kapaciteta razređene sperme pojedinih nerastova. U naše istraživanje je bilo uključeno 15 nerastova rase švedski landras (5) veliki jorkšir (5) i durok (5) približne starosti od 18 do 24 meseca, u punoj proizvodnoj ekploataciji. Od svakog nerasta su uzeta po tri ejakulata (ukupno 45 ejakulata), u razmaku od mesec dana, u hladnijem delu godine (oktobar-novembar- decembar). Kod svih nerastova je utvrđivan procenat ukupnih proteina u spermalnoj plazmi. Na osnovu dobijenih rezulata sadržaja ukupnih proteina u spermalnoj plazmi, ispitivani nerastovi su podeljeni u dve grupe, grupa (N)-(niski): nerastovi sa niskim sadržajem proteina (≤ 2,0) i grupa (V)-(visoki): nerastovi sa visokim sadržajem proteina (≥ 2,1). Poređenjem parametara kvaliteta razređenog semena između ove dve grupe, utvrđeno je da su prosečne vrednosti svih ispitivanih parametara fertilizacionog potencijala razređenog semena bile statistički značajno veće u grupi V u odnosu na grupu N, (p<0,01). Tako su prosečne vrednosti za ukupan broj spermatozoida u dozi iznosile 6,293×109 (V) i 3,595×109 (N), ukupan broj pokretnih spermatozoida u dozi 4,771×109 (V) i 1,325×109(N), procenat ukupno pokretnih spermatozoida 74,20 (V) i 36,26 (N), ukupan broj progresivno pokretnih spermatozoida 2,982×109 (V) i 731,47×106(N), a procenat progresivno pokretnih spermatozoida je iznosio 47,90 (V) i 21,42 (N). Nisu ustanovljene statistički značajne (p>0,05) razlike u prosečom sadržaju proteina u spermalnoj plazmi, između ispitivanih rasa nerastova. Ova vrednost je iznosila 2,43 procenta kod rase landras, 2,45 kod rase veliki jorkšir i 1,83 kod rase durok. Prosečna vrednost sadržaja proteina u spermalnoj plazmi nije značajno (p>0,05) varirala ni u zavisnosti od starosti ispitivanih nerastova. Navedene činjenice, ukazuju da sadržaj proteina u spermalnoj plazmi, može biti efikasan marker fertilizacionog potencijala nerastova, na osnovu koga se oni mogu selekcionisati za upotrebu u veštačkom osemenjavanju. PB - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo T2 - 32. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 9 – 12. septembar 2021 T1 - Proteini spermalne plazme nerastova kao genetski markeri kvaliteta semena SP - 92 EP - 103 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3160 ER -
@misc{ author = "Apić, Jelena and Galić, Ivan and Stančić, Ivan and Barna, Tomislav and Vakanjac, Slobodanka and Milovanović, Aleksandar", year = "2021", abstract = "Današnje savremeno svinjarstvo ne može da se zamisli bez primene biotehnološke metode veštačkog osemenjavanja. Efikasno reproduktivno iskorišćavanje, genetski superiornih nerastova, zahteva formiranje maksimalnog broja inseminacionih doza po ejakulatu, odnosno po nerastu godišnje. Rezultati brojnih istraživanja dokazuju da bi proteini spermalne plazme mogli imati značajan uticaj na variranje stepena progresivne pokretlјivosti spermatozoida i održavanje fertilizacionog kapaciteta razređene sperme pojedinih nerastova. U naše istraživanje je bilo uključeno 15 nerastova rase švedski landras (5) veliki jorkšir (5) i durok (5) približne starosti od 18 do 24 meseca, u punoj proizvodnoj ekploataciji. Od svakog nerasta su uzeta po tri ejakulata (ukupno 45 ejakulata), u razmaku od mesec dana, u hladnijem delu godine (oktobar-novembar- decembar). Kod svih nerastova je utvrđivan procenat ukupnih proteina u spermalnoj plazmi. Na osnovu dobijenih rezulata sadržaja ukupnih proteina u spermalnoj plazmi, ispitivani nerastovi su podeljeni u dve grupe, grupa (N)-(niski): nerastovi sa niskim sadržajem proteina (≤ 2,0) i grupa (V)-(visoki): nerastovi sa visokim sadržajem proteina (≥ 2,1). Poređenjem parametara kvaliteta razređenog semena između ove dve grupe, utvrđeno je da su prosečne vrednosti svih ispitivanih parametara fertilizacionog potencijala razređenog semena bile statistički značajno veće u grupi V u odnosu na grupu N, (p<0,01). Tako su prosečne vrednosti za ukupan broj spermatozoida u dozi iznosile 6,293×109 (V) i 3,595×109 (N), ukupan broj pokretnih spermatozoida u dozi 4,771×109 (V) i 1,325×109(N), procenat ukupno pokretnih spermatozoida 74,20 (V) i 36,26 (N), ukupan broj progresivno pokretnih spermatozoida 2,982×109 (V) i 731,47×106(N), a procenat progresivno pokretnih spermatozoida je iznosio 47,90 (V) i 21,42 (N). Nisu ustanovljene statistički značajne (p>0,05) razlike u prosečom sadržaju proteina u spermalnoj plazmi, između ispitivanih rasa nerastova. Ova vrednost je iznosila 2,43 procenta kod rase landras, 2,45 kod rase veliki jorkšir i 1,83 kod rase durok. Prosečna vrednost sadržaja proteina u spermalnoj plazmi nije značajno (p>0,05) varirala ni u zavisnosti od starosti ispitivanih nerastova. Navedene činjenice, ukazuju da sadržaj proteina u spermalnoj plazmi, može biti efikasan marker fertilizacionog potencijala nerastova, na osnovu koga se oni mogu selekcionisati za upotrebu u veštačkom osemenjavanju.", publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo", journal = "32. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 9 – 12. septembar 2021", title = "Proteini spermalne plazme nerastova kao genetski markeri kvaliteta semena", pages = "92-103", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3160" }
Apić, J., Galić, I., Stančić, I., Barna, T., Vakanjac, S.,& Milovanović, A.. (2021). Proteini spermalne plazme nerastova kao genetski markeri kvaliteta semena. in 32. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 9 – 12. septembar 2021 Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 92-103. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3160
Apić J, Galić I, Stančić I, Barna T, Vakanjac S, Milovanović A. Proteini spermalne plazme nerastova kao genetski markeri kvaliteta semena. in 32. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 9 – 12. septembar 2021. 2021;:92-103. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3160 .
Apić, Jelena, Galić, Ivan, Stančić, Ivan, Barna, Tomislav, Vakanjac, Slobodanka, Milovanović, Aleksandar, "Proteini spermalne plazme nerastova kao genetski markeri kvaliteta semena" in 32. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 9 – 12. septembar 2021 (2021):92-103, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3160 .