Forenzička ispitivanja u maloj praksi
Конференцијски прилог (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Sudska veterinarska medicina ili veterinarska forenzika je naučna
disciplina koja se bavi vezom i primenom veterinarsko-medicinskih činjenica
u pravnim problemima. Osnove bilo koje forenzičke veterinarske istrage su
slične onima koje su u osnovi sudske medicine kod ljudi i podrazumevaju
objektivnost, pažljivo vođenje evidencije i obezbeđivanje sledljivosti dokaza.
Međutim, glavna razlika leži u velikom broj vrsta životinja koje se mogu
ispitivati kada je u pitanju sudska veterinarska medicina. Stoga, nije realno
očekivati da bilo koji veterinar bude upućen u sve vrste. U zavisnosti od vrste
životinje, koriste se različite dijagnostičke i forenzičke metode. Kada su u
pitanju kućni ljubimci najčešći razlozi za forenzička ispitivanja su slučajevi
nezakonitog ubijanja i zlostavljanja životinja, ujedne rane usled međusobne
borbe životinja, iznenadno uginuće, kao i slučajevipostojanjaodgovornosti
veterinara za stručne grešake.
Tokom forenzičkog ispitivanja i prikupljanja dokaza ...u cilju
utvrđivanja uzroka uginuća životinja najčešće korišćena metoda jeste
postmortalni pregled životinje. Obdukcijom se može utvrditi uzrok uginuća,
ali i potvrditi/opovrgnuti postojanje stručne greške veterinara. Osim
postmortalnog pregleda, važna dodatna dijagnostička metoda jeste
histopatološki pregled organa koji se koristi u svim situacijama u kojima
patoanatomskim pregledom ne može sa sigurnošću da se utvrdi razlog
uginuća.
Kao dodatne metode, u svim slučajevimapostojanja sumnje na ubijanje
životinja iz vatrenog oružja koristi se rendgensko snimanje celog tela životinje da bi se utvrdilo prisusustvo projekila, ako su u pitanju ustrelne rane. Takođe,
s obzirom na česta namerna trovanja kućnih ljubimaca, hemijsko-tokiskološke
analize predstavljaju neizostavnu metodu u cilju potvrde sumnje na trovanje
postavljene na obdukciji.
Forenzičke metode u maloj praksi mogu se koristiti i kod živih
životinja u slučajevima kada postoji sumnja na zlostavljanje životinja, u
situacijama procene ujednih rana, kao i kod kupoprodaje. Najčešće situacije
kada je u pitanju kupoprodaja jesu postojanje sumnje na nasledne bolesti, kada
se koriste DNK analize kojima se može potvrditi postojanje mutacija na
genskom kodu i prisustvo različitih naslednih oboljenja.
Tokom forenzičkog ispitivanja najvažnije jeste pažljivo sakupiti sve
dokaze, prikupiti potreban materijal za dalje analize, izvšiti potrebna merenja,
kao i napraviti fotografije i video zapise. Na kraju ispitivanja potrebno je
sastaviti izveštaj.
Извор:
24. Regionalno savetovanje iz kliničke patologije i terapije malih životinja, Clinica veterinaria, Fruška gora, 8 - 10. jun 2023, 2023, 16-17Издавач:
- Beograd : Fakultet veterinarske medicine
Напомена:
- Zbornik predavanja
Колекције
Институција/група
Fakultet veterinarske medicineTY - CONF AU - Davitkov, Dajana AU - Šolaja, Sofija AU - Nešić, Vladimir PY - 2023 UR - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3307 AB - Sudska veterinarska medicina ili veterinarska forenzika je naučna disciplina koja se bavi vezom i primenom veterinarsko-medicinskih činjenica u pravnim problemima. Osnove bilo koje forenzičke veterinarske istrage su slične onima koje su u osnovi sudske medicine kod ljudi i podrazumevaju objektivnost, pažljivo vođenje evidencije i obezbeđivanje sledljivosti dokaza. Međutim, glavna razlika leži u velikom broj vrsta životinja koje se mogu ispitivati kada je u pitanju sudska veterinarska medicina. Stoga, nije realno očekivati da bilo koji veterinar bude upućen u sve vrste. U zavisnosti od vrste životinje, koriste se različite dijagnostičke i forenzičke metode. Kada su u pitanju kućni ljubimci najčešći razlozi za forenzička ispitivanja su slučajevi nezakonitog ubijanja i zlostavljanja životinja, ujedne rane usled međusobne borbe životinja, iznenadno uginuće, kao i slučajevipostojanjaodgovornosti veterinara za stručne grešake. Tokom forenzičkog ispitivanja i prikupljanja dokaza u cilju utvrđivanja uzroka uginuća životinja najčešće korišćena metoda jeste postmortalni pregled životinje. Obdukcijom se može utvrditi uzrok uginuća, ali i potvrditi/opovrgnuti postojanje stručne greške veterinara. Osim postmortalnog pregleda, važna dodatna dijagnostička metoda jeste histopatološki pregled organa koji se koristi u svim situacijama u kojima patoanatomskim pregledom ne može sa sigurnošću da se utvrdi razlog uginuća. Kao dodatne metode, u svim slučajevimapostojanja sumnje na ubijanje životinja iz vatrenog oružja koristi se rendgensko snimanje celog tela životinje da bi se utvrdilo prisusustvo projekila, ako su u pitanju ustrelne rane. Takođe, s obzirom na česta namerna trovanja kućnih ljubimaca, hemijsko-tokiskološke analize predstavljaju neizostavnu metodu u cilju potvrde sumnje na trovanje postavljene na obdukciji. Forenzičke metode u maloj praksi mogu se koristiti i kod živih životinja u slučajevima kada postoji sumnja na zlostavljanje životinja, u situacijama procene ujednih rana, kao i kod kupoprodaje. Najčešće situacije kada je u pitanju kupoprodaja jesu postojanje sumnje na nasledne bolesti, kada se koriste DNK analize kojima se može potvrditi postojanje mutacija na genskom kodu i prisustvo različitih naslednih oboljenja. Tokom forenzičkog ispitivanja najvažnije jeste pažljivo sakupiti sve dokaze, prikupiti potreban materijal za dalje analize, izvšiti potrebna merenja, kao i napraviti fotografije i video zapise. Na kraju ispitivanja potrebno je sastaviti izveštaj. PB - Beograd : Fakultet veterinarske medicine C3 - 24. Regionalno savetovanje iz kliničke patologije i terapije malih životinja, Clinica veterinaria, Fruška gora, 8 - 10. jun 2023 T1 - Forenzička ispitivanja u maloj praksi SP - 16 EP - 17 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3307 ER -
@conference{ author = "Davitkov, Dajana and Šolaja, Sofija and Nešić, Vladimir", year = "2023", abstract = "Sudska veterinarska medicina ili veterinarska forenzika je naučna disciplina koja se bavi vezom i primenom veterinarsko-medicinskih činjenica u pravnim problemima. Osnove bilo koje forenzičke veterinarske istrage su slične onima koje su u osnovi sudske medicine kod ljudi i podrazumevaju objektivnost, pažljivo vođenje evidencije i obezbeđivanje sledljivosti dokaza. Međutim, glavna razlika leži u velikom broj vrsta životinja koje se mogu ispitivati kada je u pitanju sudska veterinarska medicina. Stoga, nije realno očekivati da bilo koji veterinar bude upućen u sve vrste. U zavisnosti od vrste životinje, koriste se različite dijagnostičke i forenzičke metode. Kada su u pitanju kućni ljubimci najčešći razlozi za forenzička ispitivanja su slučajevi nezakonitog ubijanja i zlostavljanja životinja, ujedne rane usled međusobne borbe životinja, iznenadno uginuće, kao i slučajevipostojanjaodgovornosti veterinara za stručne grešake. Tokom forenzičkog ispitivanja i prikupljanja dokaza u cilju utvrđivanja uzroka uginuća životinja najčešće korišćena metoda jeste postmortalni pregled životinje. Obdukcijom se može utvrditi uzrok uginuća, ali i potvrditi/opovrgnuti postojanje stručne greške veterinara. Osim postmortalnog pregleda, važna dodatna dijagnostička metoda jeste histopatološki pregled organa koji se koristi u svim situacijama u kojima patoanatomskim pregledom ne može sa sigurnošću da se utvrdi razlog uginuća. Kao dodatne metode, u svim slučajevimapostojanja sumnje na ubijanje životinja iz vatrenog oružja koristi se rendgensko snimanje celog tela životinje da bi se utvrdilo prisusustvo projekila, ako su u pitanju ustrelne rane. Takođe, s obzirom na česta namerna trovanja kućnih ljubimaca, hemijsko-tokiskološke analize predstavljaju neizostavnu metodu u cilju potvrde sumnje na trovanje postavljene na obdukciji. Forenzičke metode u maloj praksi mogu se koristiti i kod živih životinja u slučajevima kada postoji sumnja na zlostavljanje životinja, u situacijama procene ujednih rana, kao i kod kupoprodaje. Najčešće situacije kada je u pitanju kupoprodaja jesu postojanje sumnje na nasledne bolesti, kada se koriste DNK analize kojima se može potvrditi postojanje mutacija na genskom kodu i prisustvo različitih naslednih oboljenja. Tokom forenzičkog ispitivanja najvažnije jeste pažljivo sakupiti sve dokaze, prikupiti potreban materijal za dalje analize, izvšiti potrebna merenja, kao i napraviti fotografije i video zapise. Na kraju ispitivanja potrebno je sastaviti izveštaj.", publisher = "Beograd : Fakultet veterinarske medicine", journal = "24. Regionalno savetovanje iz kliničke patologije i terapije malih životinja, Clinica veterinaria, Fruška gora, 8 - 10. jun 2023", title = "Forenzička ispitivanja u maloj praksi", pages = "16-17", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3307" }
Davitkov, D., Šolaja, S.,& Nešić, V.. (2023). Forenzička ispitivanja u maloj praksi. in 24. Regionalno savetovanje iz kliničke patologije i terapije malih životinja, Clinica veterinaria, Fruška gora, 8 - 10. jun 2023 Beograd : Fakultet veterinarske medicine., 16-17. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3307
Davitkov D, Šolaja S, Nešić V. Forenzička ispitivanja u maloj praksi. in 24. Regionalno savetovanje iz kliničke patologije i terapije malih životinja, Clinica veterinaria, Fruška gora, 8 - 10. jun 2023. 2023;:16-17. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3307 .
Davitkov, Dajana, Šolaja, Sofija, Nešić, Vladimir, "Forenzička ispitivanja u maloj praksi" in 24. Regionalno savetovanje iz kliničke patologije i terapije malih životinja, Clinica veterinaria, Fruška gora, 8 - 10. jun 2023 (2023):16-17, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3307 .