Digitalne tehnologije i reprodukcija krava
Конференцијски прилог (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Primena „precizne tehnologije” u uzgoju mlečnih krava (engl. precision dairy
farming technologies, PDF) predstavlja model upravljanja farmom uz neprekidnu
podršku automatizovanih sistema za praćenje različitih parametara proizvodnje,
reprodukcije, zdravlja i dobrobiti životinja, kao i mogućih uticaja na životnu sredinu. Ovaj model upravljanja farmom je većinom baziran na upotrebi digitalne tehnologije. To podrazumeva korišćenje adekvatnih mernih instrumenata (senzora,
kamera, mikrofona, skala) i analitičkih uređaja (specifičnih softverskih paketa) koji transformišu dobijene podatke u informaciju koja je korisna za uzgajivača. Na
farmama mlečnih krava, PDF omogućava da se u realnom vremenu rukuje velikim brojem podataka iz različitih sistema, na osnovu kojih se mogu donositi važne odluke o upravljanu farmom. Podaci koji se dobijaju aktivnošću senzora mogu
se koristiti za praćenje proizvodnih rezultata (mlečnost, kvalitet mleka), dobrobiti
i adekvatnog smeštaja (spoljašnja tempera...tura, vlažnost vazduha), kao fiziološkog stanja krava (detekcija estrusa, vreme teljenja), problema sa zdravljem (hromost, mastitis, metritis) i metaboličkih problema koji su u vezi sa ishranom. Automatizovani sistemi za praćenje motoričke aktivnosti su najčešće korišćeni sistemi
za otkrivanje estrusa kod krava. Praćenjem motoričke aktivnosti putem senzora,
mogu se korektno predvideti ovulacija i pravo vreme za veštačko osemenjavanje. Na ovaj način se može otkriti 70-80 % krava koje su u estrusu, a mogu se
dobiti i informacije o trajanju i intenzitetu estrusa koje su korisne pri odlučivanju o
vremenu osemenjavanja. Protokoli kontrole reprodukcije, zasnovani na otkrivanju
estrusa pomoću praćenja motoričke aktivnosti (AAM) mogu biti veoma uspešni i
uporedivi sa intenzivnim programima „vremenski ograničenog“ veštačkog osemenjavanja (engl. timed AI protocol, TAI), koji uključuje tretmane gonadotropnim releasing-hormonom (GnRH) i prostaglandinima (PGF2α). Takođe je moguće praćenje i nadgledanje teljenja „na daljinu”, bez uznemiravanja životinje i dodatnog
stresa. Time se omogućava brži oporavak i brže uvođenje u reprodukciju, što se
odražava na povećanje proizvodnje mleka, smanjenje troškova osemenjavanja i
veći broj teladi.
Кључне речи:
detekcija estrusa / dobrobit / mlečne krave / precizni uzgojИзвор:
12. Naučni simpozijum Reprodukcija domaćih životinja, Divčibare, 07 - 10. oktobar 2021, 2021, 43-54Издавач:
- Beograd : Fakultet veterinarske medicine, Centar za izdavačku delatnost i promet učila
Финансирање / пројекти:
- Министарство науке, технолошког развоја и иновација Републике Србије, институционално финансирање - 200050 (Институт за хигијену и технологију меса, Београд) (RS-MESTD-inst-2020-200050)
Напомена:
- Zbornik predavanja
Колекције
Институција/група
Fakultet veterinarske medicineTY - CONF AU - Fratrić, Natalija AU - Vakanjac, Slobodanka AU - Stojić, Milica AU - Gvozdić, Dragan PY - 2021 UR - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3333 AB - Primena „precizne tehnologije” u uzgoju mlečnih krava (engl. precision dairy farming technologies, PDF) predstavlja model upravljanja farmom uz neprekidnu podršku automatizovanih sistema za praćenje različitih parametara proizvodnje, reprodukcije, zdravlja i dobrobiti životinja, kao i mogućih uticaja na životnu sredinu. Ovaj model upravljanja farmom je većinom baziran na upotrebi digitalne tehnologije. To podrazumeva korišćenje adekvatnih mernih instrumenata (senzora, kamera, mikrofona, skala) i analitičkih uređaja (specifičnih softverskih paketa) koji transformišu dobijene podatke u informaciju koja je korisna za uzgajivača. Na farmama mlečnih krava, PDF omogućava da se u realnom vremenu rukuje velikim brojem podataka iz različitih sistema, na osnovu kojih se mogu donositi važne odluke o upravljanu farmom. Podaci koji se dobijaju aktivnošću senzora mogu se koristiti za praćenje proizvodnih rezultata (mlečnost, kvalitet mleka), dobrobiti i adekvatnog smeštaja (spoljašnja temperatura, vlažnost vazduha), kao fiziološkog stanja krava (detekcija estrusa, vreme teljenja), problema sa zdravljem (hromost, mastitis, metritis) i metaboličkih problema koji su u vezi sa ishranom. Automatizovani sistemi za praćenje motoričke aktivnosti su najčešće korišćeni sistemi za otkrivanje estrusa kod krava. Praćenjem motoričke aktivnosti putem senzora, mogu se korektno predvideti ovulacija i pravo vreme za veštačko osemenjavanje. Na ovaj način se može otkriti 70-80 % krava koje su u estrusu, a mogu se dobiti i informacije o trajanju i intenzitetu estrusa koje su korisne pri odlučivanju o vremenu osemenjavanja. Protokoli kontrole reprodukcije, zasnovani na otkrivanju estrusa pomoću praćenja motoričke aktivnosti (AAM) mogu biti veoma uspešni i uporedivi sa intenzivnim programima „vremenski ograničenog“ veštačkog osemenjavanja (engl. timed AI protocol, TAI), koji uključuje tretmane gonadotropnim releasing-hormonom (GnRH) i prostaglandinima (PGF2α). Takođe je moguće praćenje i nadgledanje teljenja „na daljinu”, bez uznemiravanja životinje i dodatnog stresa. Time se omogućava brži oporavak i brže uvođenje u reprodukciju, što se odražava na povećanje proizvodnje mleka, smanjenje troškova osemenjavanja i veći broj teladi. PB - Beograd : Fakultet veterinarske medicine, Centar za izdavačku delatnost i promet učila C3 - 12. Naučni simpozijum Reprodukcija domaćih životinja, Divčibare, 07 - 10. oktobar 2021 T1 - Digitalne tehnologije i reprodukcija krava SP - 43 EP - 54 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3333 ER -
@conference{ author = "Fratrić, Natalija and Vakanjac, Slobodanka and Stojić, Milica and Gvozdić, Dragan", year = "2021", abstract = "Primena „precizne tehnologije” u uzgoju mlečnih krava (engl. precision dairy farming technologies, PDF) predstavlja model upravljanja farmom uz neprekidnu podršku automatizovanih sistema za praćenje različitih parametara proizvodnje, reprodukcije, zdravlja i dobrobiti životinja, kao i mogućih uticaja na životnu sredinu. Ovaj model upravljanja farmom je većinom baziran na upotrebi digitalne tehnologije. To podrazumeva korišćenje adekvatnih mernih instrumenata (senzora, kamera, mikrofona, skala) i analitičkih uređaja (specifičnih softverskih paketa) koji transformišu dobijene podatke u informaciju koja je korisna za uzgajivača. Na farmama mlečnih krava, PDF omogućava da se u realnom vremenu rukuje velikim brojem podataka iz različitih sistema, na osnovu kojih se mogu donositi važne odluke o upravljanu farmom. Podaci koji se dobijaju aktivnošću senzora mogu se koristiti za praćenje proizvodnih rezultata (mlečnost, kvalitet mleka), dobrobiti i adekvatnog smeštaja (spoljašnja temperatura, vlažnost vazduha), kao fiziološkog stanja krava (detekcija estrusa, vreme teljenja), problema sa zdravljem (hromost, mastitis, metritis) i metaboličkih problema koji su u vezi sa ishranom. Automatizovani sistemi za praćenje motoričke aktivnosti su najčešće korišćeni sistemi za otkrivanje estrusa kod krava. Praćenjem motoričke aktivnosti putem senzora, mogu se korektno predvideti ovulacija i pravo vreme za veštačko osemenjavanje. Na ovaj način se može otkriti 70-80 % krava koje su u estrusu, a mogu se dobiti i informacije o trajanju i intenzitetu estrusa koje su korisne pri odlučivanju o vremenu osemenjavanja. Protokoli kontrole reprodukcije, zasnovani na otkrivanju estrusa pomoću praćenja motoričke aktivnosti (AAM) mogu biti veoma uspešni i uporedivi sa intenzivnim programima „vremenski ograničenog“ veštačkog osemenjavanja (engl. timed AI protocol, TAI), koji uključuje tretmane gonadotropnim releasing-hormonom (GnRH) i prostaglandinima (PGF2α). Takođe je moguće praćenje i nadgledanje teljenja „na daljinu”, bez uznemiravanja životinje i dodatnog stresa. Time se omogućava brži oporavak i brže uvođenje u reprodukciju, što se odražava na povećanje proizvodnje mleka, smanjenje troškova osemenjavanja i veći broj teladi.", publisher = "Beograd : Fakultet veterinarske medicine, Centar za izdavačku delatnost i promet učila", journal = "12. Naučni simpozijum Reprodukcija domaćih životinja, Divčibare, 07 - 10. oktobar 2021", title = "Digitalne tehnologije i reprodukcija krava", pages = "43-54", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3333" }
Fratrić, N., Vakanjac, S., Stojić, M.,& Gvozdić, D.. (2021). Digitalne tehnologije i reprodukcija krava. in 12. Naučni simpozijum Reprodukcija domaćih životinja, Divčibare, 07 - 10. oktobar 2021 Beograd : Fakultet veterinarske medicine, Centar za izdavačku delatnost i promet učila., 43-54. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3333
Fratrić N, Vakanjac S, Stojić M, Gvozdić D. Digitalne tehnologije i reprodukcija krava. in 12. Naučni simpozijum Reprodukcija domaćih životinja, Divčibare, 07 - 10. oktobar 2021. 2021;:43-54. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3333 .
Fratrić, Natalija, Vakanjac, Slobodanka, Stojić, Milica, Gvozdić, Dragan, "Digitalne tehnologije i reprodukcija krava" in 12. Naučni simpozijum Reprodukcija domaćih životinja, Divčibare, 07 - 10. oktobar 2021 (2021):43-54, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3333 .