Selen - od biotehnologije do funkcionalne hrane
Аутори
Marković, RadmilaKarabasil, Nedjeljko
Šefer, Dragan
Drljačić, Aleksandar
Lončina, Jasna
Baltić, Milan Ž.
Конференцијски прилог (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Količina selena u namirnicama životinjskog porekla najviše zavisi od količine selena koju domaće životinje unose hranom. Selen se može dodati hrani za životinje u neorganskom (selenit) ili organskom obliku (selenizirani kvasac). Upotrebu selena u organskom obliku kao dodatka hrani za živinu i svinje dovodi do povećanja ukupne količine selena u mesu. U radu je predstavljena prednost korišćenja organskog, u odnosu na neorganski oblik selena, u ishrani životinja i mogućnost dobijanja kvalitetnijih namirnica životinjskog porekla. Takođe su prikazani rezultati kod korišćenja povećanih količina organskog oblika selena u cilju dobijanja namirnice obogaćene ovim elementom (meso grudi, bataka sa karabatakom, jetre živine, kao i jetre i mišićnog tkiva svinja) gde je sadržaj selena u meso preko 0.5 mg/kg. Selenom obogaćeno meso moglo bi dobiti posebno mesto u kategoriji "funkcionalne hrane" i bitno uticati na unos selena u ljudski organizam što je od vitalnog značaja za sve kategorije stanovništv...a, a naročito onih najosetljivijih čije je zdravlje ugroženo.
Кључне речи:
selen / biotehnologija / zdravlje ljudi / funkcionalna hranaИзвор:
2. simpozijum - Bezbednost i kvalitet namirnica animalnog porekla, 11-12. novembar 2010, 2010, 64-76Издавач:
- Beograd : Fakultet veterinarske medicine
Напомена:
- Zbornik radova
Колекције
Институција/група
Fakultet veterinarske medicineTY - CONF AU - Marković, Radmila AU - Karabasil, Nedjeljko AU - Šefer, Dragan AU - Drljačić, Aleksandar AU - Lončina, Jasna AU - Baltić, Milan Ž. PY - 2010 UR - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3735 AB - Količina selena u namirnicama životinjskog porekla najviše zavisi od količine selena koju domaće životinje unose hranom. Selen se može dodati hrani za životinje u neorganskom (selenit) ili organskom obliku (selenizirani kvasac). Upotrebu selena u organskom obliku kao dodatka hrani za živinu i svinje dovodi do povećanja ukupne količine selena u mesu. U radu je predstavljena prednost korišćenja organskog, u odnosu na neorganski oblik selena, u ishrani životinja i mogućnost dobijanja kvalitetnijih namirnica životinjskog porekla. Takođe su prikazani rezultati kod korišćenja povećanih količina organskog oblika selena u cilju dobijanja namirnice obogaćene ovim elementom (meso grudi, bataka sa karabatakom, jetre živine, kao i jetre i mišićnog tkiva svinja) gde je sadržaj selena u meso preko 0.5 mg/kg. Selenom obogaćeno meso moglo bi dobiti posebno mesto u kategoriji "funkcionalne hrane" i bitno uticati na unos selena u ljudski organizam što je od vitalnog značaja za sve kategorije stanovništva, a naročito onih najosetljivijih čije je zdravlje ugroženo. PB - Beograd : Fakultet veterinarske medicine C3 - 2. simpozijum - Bezbednost i kvalitet namirnica animalnog porekla, 11-12. novembar 2010 T1 - Selen - od biotehnologije do funkcionalne hrane SP - 64 EP - 76 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3735 ER -
@conference{ author = "Marković, Radmila and Karabasil, Nedjeljko and Šefer, Dragan and Drljačić, Aleksandar and Lončina, Jasna and Baltić, Milan Ž.", year = "2010", abstract = "Količina selena u namirnicama životinjskog porekla najviše zavisi od količine selena koju domaće životinje unose hranom. Selen se može dodati hrani za životinje u neorganskom (selenit) ili organskom obliku (selenizirani kvasac). Upotrebu selena u organskom obliku kao dodatka hrani za živinu i svinje dovodi do povećanja ukupne količine selena u mesu. U radu je predstavljena prednost korišćenja organskog, u odnosu na neorganski oblik selena, u ishrani životinja i mogućnost dobijanja kvalitetnijih namirnica životinjskog porekla. Takođe su prikazani rezultati kod korišćenja povećanih količina organskog oblika selena u cilju dobijanja namirnice obogaćene ovim elementom (meso grudi, bataka sa karabatakom, jetre živine, kao i jetre i mišićnog tkiva svinja) gde je sadržaj selena u meso preko 0.5 mg/kg. Selenom obogaćeno meso moglo bi dobiti posebno mesto u kategoriji "funkcionalne hrane" i bitno uticati na unos selena u ljudski organizam što je od vitalnog značaja za sve kategorije stanovništva, a naročito onih najosetljivijih čije je zdravlje ugroženo.", publisher = "Beograd : Fakultet veterinarske medicine", journal = "2. simpozijum - Bezbednost i kvalitet namirnica animalnog porekla, 11-12. novembar 2010", title = "Selen - od biotehnologije do funkcionalne hrane", pages = "64-76", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3735" }
Marković, R., Karabasil, N., Šefer, D., Drljačić, A., Lončina, J.,& Baltić, M. Ž.. (2010). Selen - od biotehnologije do funkcionalne hrane. in 2. simpozijum - Bezbednost i kvalitet namirnica animalnog porekla, 11-12. novembar 2010 Beograd : Fakultet veterinarske medicine., 64-76. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3735
Marković R, Karabasil N, Šefer D, Drljačić A, Lončina J, Baltić MŽ. Selen - od biotehnologije do funkcionalne hrane. in 2. simpozijum - Bezbednost i kvalitet namirnica animalnog porekla, 11-12. novembar 2010. 2010;:64-76. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3735 .
Marković, Radmila, Karabasil, Nedjeljko, Šefer, Dragan, Drljačić, Aleksandar, Lončina, Jasna, Baltić, Milan Ž., "Selen - od biotehnologije do funkcionalne hrane" in 2. simpozijum - Bezbednost i kvalitet namirnica animalnog porekla, 11-12. novembar 2010 (2010):64-76, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3735 .