dc.description.abstract | Telohaneloza je obolenje koje se javlja kod svih kategorija šarana. Uzročnik je protozoa
Thelohanellus nikolskii. Manifestuje se u dva oblika. Prvi se javlja kao telohaneloza
na perajima kod jednogodišnjih mladunaca šarana, a drugi kao telohaneloza
krljušti i kože kod dvogodišnjih, trogodišnjih i višegodišnjih kategorija ribnjačkog šarana
(Cyprinus carpio). Istraživanjima koja su trajala u periodu od 2008-2012. godine
obuhvaćeno je 22 ribnjaka, od čega se 18 nalaze u Srbiji a 4 u BIH, Republika Srpska.
Praćenjem epizootiološke rasprostranjenosti utvrđeno je da su oba oblika oboljenja bila
prisutna na svim ispitivanim ribnjacima. Kod telohaneloze krljušti prevalenca se kretala
od 2-75% a intenzitet infekcije 2-206 cisti po jedinki, dok su iste vrednosti kod telohaneloze
na perajima iznosile 3-30%, odnosno 2-84 ciste. Promene na krljuštima bile
su prisutne tokom aprila i maja, a na perajima tokom jula i avgusta. Tokom epizootiološkog
praćenja i istraživanja promena na krljuštima zapaženo je da na njima dolazi do
formiranja cisti okruglastog oblika koje su dostizale veličinu i do 3 mm. Promene na
krljuštima zabeležene su kod dvogodišnjih mladunaca koji su najčešće bili inficirani,
ali i kod trogodišnjih i četvorogodišnjih konzumnih i matičnih kategorija šarana, dok
kod jednogodišnje mlađi nisu ustanovljene ni u jednom slučaju. Ciste su bile prisutne
kako kod mnogoljuskavih šarana, koji su potpuno prekriveni krljuštima, tako i kod maloljuskavih
gde su se promene nalazile na dorzalnom redu krljušti. Takođe je uočena i
pojava cisti na koži, a ne i na krljušti kod četvorogodišnjih matičnih riba. Tokom čitavog kod mladunaca. Jedinke kojima su otpala repna peraja postajale su plen ribojedih ptica.
Najveći broj cisti nalazio se na repnom peraju, zatim na leđnom, grudnom, trbušnom i
analnom. Merenjem i određivanjem morfoloških karakteristika spora izolovanih iz plazmodijuma
sa krljušti dvogodišnjih mladunaca i plazmodijuma sa peraja jednogodišnje
mlađi dobijene su vrednosti dužine i širine spora, kao i dužine i širine polarnih kapsula.
Prilikom determinacije patohistoloških karakteristika utvrđena je struktura plazmodijuma,
gde se u centralnim delovima nalaze sporame, dok se na periferiji nalaze razvojni
stadijumi i pansporoblasti, te se na osnovu dominacije pojedinih ćelija unutar njega
može utvrditi da li se radi o mladim ili o zrelim cistama. Plazmodijum se razvija unutar
kalcifikovane kolagene kapsule, koja predstavlja tanak sloj kalcifikovanog kolagena
oko kojeg se nalaze izdužene ćelije – skleroblasti, koji su zaduženi za formiranje ciste.
Molekularnim tehnikama i BLAST analizom potvrđeno je da je etiološki uzročnik
Thelohanellus nikolskii isti za oboljenje jednogodišnjih mladunaca na perajima i višegodišnjih
šaranskih riba na krljuštima i koži. Značajan momenat širenja telohaneloze
predstavlja promet mladunaca između ribnjaka gde se ne vodi računa o postojanju ove
bolesti. Drugi bitan faktor je hidrografska povezanost ribnjaka, gde se ispuštanjem i
upuštanjem vode omogućava prenošenje uzročnika bolesti. S obzirom na malu udaljenost
ribnjaka ribojede ptice takođe predstavljaju bitan vektor širenja bolesti. Pošto ne
postoji ni jedno adekvatno terapeutsko sredstvo, kontrola telohaneloze i dalje se bazira
na pridržavanju osnovnih sanitarno–profilaktičkih mera, kao što su isušivanje objekata,
izmrzavanje, mehanička obrada tla i dezinfekcija krečom. | sr |