TY  - JOUR
AU  - Đorđević, Jasna
AU  - Ledina, Tijana
AU  - Kovandžić, Marija
AU  - Bulajić, Snežana
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3762
AB  - Milk plays a significant role in human nutrition, and more than 6 billion people worldwide con‑
sume milk and dairy products. In 2019, total milk production in Serbia reached 1,597 million
litres, cow’s milk accounting for almost 95%. Out of the total amount of cow’s milk produced in
2021, 58.2% was purchased. The share of milk delivered to dairies increased by over 50% in the
previous decade. The results in the dairy sector are directly influenced by dairy cattle farming
in Serbia, which has been experiencing a decrease, but there has been a consistent increase in
milk yield over the past few years. Production of dairy products in Serbia recorded a decrease
during the last ten years, except for dry products (cream powder, whole and partially‑skimmed
milk powder), which recorded an increase. Trade in dairy products is very volatile, as dairy
trade flows can be affected by the overall economic situation in a country, fluctuations in supply
and demand, changing exchange rates and political measures. The largest dairy product trade in
Serbia is conducted in milk and cream, followed by cheese, and then milk and cream powder.
PB  - Belgrade : Institute of Meat Hygiene and Technology
T2  - Meat Technology
T1  - Production and trade of milk and dairy products in Serbia
VL  - 64
IS  - 2
SP  - 166
EP  - 170
DO  - 10.18485/meattech.2023.64.2.30
ER  - 

@article{
author = "Đorđević, Jasna and Ledina, Tijana and Kovandžić, Marija and Bulajić, Snežana",
year = "2023",
abstract = "Milk plays a significant role in human nutrition, and more than 6 billion people worldwide con‑
sume milk and dairy products. In 2019, total milk production in Serbia reached 1,597 million
litres, cow’s milk accounting for almost 95%. Out of the total amount of cow’s milk produced in
2021, 58.2% was purchased. The share of milk delivered to dairies increased by over 50% in the
previous decade. The results in the dairy sector are directly influenced by dairy cattle farming
in Serbia, which has been experiencing a decrease, but there has been a consistent increase in
milk yield over the past few years. Production of dairy products in Serbia recorded a decrease
during the last ten years, except for dry products (cream powder, whole and partially‑skimmed
milk powder), which recorded an increase. Trade in dairy products is very volatile, as dairy
trade flows can be affected by the overall economic situation in a country, fluctuations in supply
and demand, changing exchange rates and political measures. The largest dairy product trade in
Serbia is conducted in milk and cream, followed by cheese, and then milk and cream powder.",
publisher = "Belgrade : Institute of Meat Hygiene and Technology",
journal = "Meat Technology",
title = "Production and trade of milk and dairy products in Serbia",
volume = "64",
number = "2",
pages = "166-170",
doi = "10.18485/meattech.2023.64.2.30"
}

Đorđević, J., Ledina, T., Kovandžić, M.,& Bulajić, S.. (2023). Production and trade of milk and dairy products in Serbia. in Meat Technology
Belgrade : Institute of Meat Hygiene and Technology., 64(2), 166-170.
https://doi.org/10.18485/meattech.2023.64.2.30

Đorđević J, Ledina T, Kovandžić M, Bulajić S. Production and trade of milk and dairy products in Serbia. in Meat Technology. 2023;64(2):166-170.
doi:10.18485/meattech.2023.64.2.30 .

Đorđević, Jasna, Ledina, Tijana, Kovandžić, Marija, Bulajić, Snežana, "Production and trade of milk and dairy products in Serbia" in Meat Technology, 64, no. 2 (2023):166-170,
https://doi.org/10.18485/meattech.2023.64.2.30 . .

TY  - CONF
AU  - Bulajić, Snežana
AU  - Đorđević, Jasna
AU  - Kovandžić, Marija
AU  - Ledina, Tijana
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3115
AB  - U radu je predstavljen model valorizacije mleka magarice kroz isticanje specifičnosti hemijskog sastava, tehnoloških karakteristika i mogućnosti obrade i
prerade. Za razvoj i marketinško pozicioniranje proizvoda od posebnog je
značaja identifikovanje potrošačkih segmenata. U svrhu identifikovanja motiva
koji pokreću izbor mleka magarice kod potrošača predstavljeni su rezultati
ankete.
PB  - Beograd : Fakultet veterinarske medicine
C3  - Četvrti regionalni simpozijum Zaštita agrobiodiverziteta i očuvanje autohtonih rasa domaćih životinja, Dimitrovgrad, 29. jun - 1. jul 2023
T1  - Valorizacija mleka magarice – mogućnost uspostavljanja tržišne niše
SP  - 219
EP  - 228
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3115
ER  - 

@conference{
author = "Bulajić, Snežana and Đorđević, Jasna and Kovandžić, Marija and Ledina, Tijana",
year = "2023",
abstract = "U radu je predstavljen model valorizacije mleka magarice kroz isticanje specifičnosti hemijskog sastava, tehnoloških karakteristika i mogućnosti obrade i
prerade. Za razvoj i marketinško pozicioniranje proizvoda od posebnog je
značaja identifikovanje potrošačkih segmenata. U svrhu identifikovanja motiva
koji pokreću izbor mleka magarice kod potrošača predstavljeni su rezultati
ankete.",
publisher = "Beograd : Fakultet veterinarske medicine",
journal = "Četvrti regionalni simpozijum Zaštita agrobiodiverziteta i očuvanje autohtonih rasa domaćih životinja, Dimitrovgrad, 29. jun - 1. jul 2023",
title = "Valorizacija mleka magarice – mogućnost uspostavljanja tržišne niše",
pages = "219-228",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3115"
}

Bulajić, S., Đorđević, J., Kovandžić, M.,& Ledina, T.. (2023). Valorizacija mleka magarice – mogućnost uspostavljanja tržišne niše. in Četvrti regionalni simpozijum Zaštita agrobiodiverziteta i očuvanje autohtonih rasa domaćih životinja, Dimitrovgrad, 29. jun - 1. jul 2023
Beograd : Fakultet veterinarske medicine., 219-228.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3115

Bulajić S, Đorđević J, Kovandžić M, Ledina T. Valorizacija mleka magarice – mogućnost uspostavljanja tržišne niše. in Četvrti regionalni simpozijum Zaštita agrobiodiverziteta i očuvanje autohtonih rasa domaćih životinja, Dimitrovgrad, 29. jun - 1. jul 2023. 2023;:219-228.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3115 .

Bulajić, Snežana, Đorđević, Jasna, Kovandžić, Marija, Ledina, Tijana, "Valorizacija mleka magarice – mogućnost uspostavljanja tržišne niše" in Četvrti regionalni simpozijum Zaštita agrobiodiverziteta i očuvanje autohtonih rasa domaćih životinja, Dimitrovgrad, 29. jun - 1. jul 2023 (2023):219-228,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3115 .

TY  - CONF
AU  - Đorđević, Jasna
AU  - Ledina, Tijana
AU  - Kovandžić, Marija
AU  - Bulajić, Snežana
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3116
AB  - Autohtone rase ovaca razvile su se u specifičnim uslovima uzgoja, uglavnom u
domaćinstvima na istoku Srbije (Stara planina), jugozapadu (Pešterska visoravan) i na području Vojvodine (Subotica, Senta, Čoka, Sremska Mitrovica,
Deliblatska peščara). Odlikuju se izuzetnom prilagodljivošču, plodnošću i
otpornošću na bolesti. U Srbiji postoje dve autohtone rase ovaca: pramenka i
cigaja. Pramenka predstavlja jedinstvenu genetičku baštinu koja postoji hiljadama godina i kao takva je važan element regionalne agro-bioraznolikosti,
tradicije i kulturne baštine Srbije. Pramenka ima 11 sojeva, a najpoznatiji su:
sjeničko-pešterski, svrljiški, pirotski, krivovirski, karakačanski, lipski, šarplaninski, bardoka i vlaško-vitoroga. Postoje razlike u prinosu mleka različitih
sojeva pramenke. Najmlečniji soj pramenke je bardoka, koja tokom laktacije
daje prosečno 200 litara mleka. Takođe, utvrđene su razlike i u sastavu mleka,
pri čemu mleko bardoke može imati i do 7,1% mlečne masti, dok su nešto niže
vrednosti utvrđene kod lipske pramenke. Najviši procenat proteina utvrđen je u
mleku vlaško-vitoroge pramenke. Najpoznatiji sojevi cigaje su somborska i
čokanska. Čokanska cigaja u toku laktacije od 120 dana daje prosečno 120
litara mleka, sa sadržajem mlečne masti od 5 do 8%. Status ugroženih sojeva u
Republici Srbiji imaju: pirotska, krivovirska, lipska, bardoka, vlaško vitoroga
pramenka i čokanska cigaja, a karakačanska pramenka status kritično
ugroženog soja.
PB  - Beograd : Fakultet veterinarske medicine
C3  - Četvrti regionalni simpozijum Zaštita agrobiodiverziteta i očuvanje autohtonih rasa domaćih životinja, Dimitrovgrad, 29. jun - 1. jul 2023
T1  - Mleko autohtonih rasa ovaca
SP  - 229
EP  - 236
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3116
ER  - 

@conference{
author = "Đorđević, Jasna and Ledina, Tijana and Kovandžić, Marija and Bulajić, Snežana",
year = "2023",
abstract = "Autohtone rase ovaca razvile su se u specifičnim uslovima uzgoja, uglavnom u
domaćinstvima na istoku Srbije (Stara planina), jugozapadu (Pešterska visoravan) i na području Vojvodine (Subotica, Senta, Čoka, Sremska Mitrovica,
Deliblatska peščara). Odlikuju se izuzetnom prilagodljivošču, plodnošću i
otpornošću na bolesti. U Srbiji postoje dve autohtone rase ovaca: pramenka i
cigaja. Pramenka predstavlja jedinstvenu genetičku baštinu koja postoji hiljadama godina i kao takva je važan element regionalne agro-bioraznolikosti,
tradicije i kulturne baštine Srbije. Pramenka ima 11 sojeva, a najpoznatiji su:
sjeničko-pešterski, svrljiški, pirotski, krivovirski, karakačanski, lipski, šarplaninski, bardoka i vlaško-vitoroga. Postoje razlike u prinosu mleka različitih
sojeva pramenke. Najmlečniji soj pramenke je bardoka, koja tokom laktacije
daje prosečno 200 litara mleka. Takođe, utvrđene su razlike i u sastavu mleka,
pri čemu mleko bardoke može imati i do 7,1% mlečne masti, dok su nešto niže
vrednosti utvrđene kod lipske pramenke. Najviši procenat proteina utvrđen je u
mleku vlaško-vitoroge pramenke. Najpoznatiji sojevi cigaje su somborska i
čokanska. Čokanska cigaja u toku laktacije od 120 dana daje prosečno 120
litara mleka, sa sadržajem mlečne masti od 5 do 8%. Status ugroženih sojeva u
Republici Srbiji imaju: pirotska, krivovirska, lipska, bardoka, vlaško vitoroga
pramenka i čokanska cigaja, a karakačanska pramenka status kritično
ugroženog soja.",
publisher = "Beograd : Fakultet veterinarske medicine",
journal = "Četvrti regionalni simpozijum Zaštita agrobiodiverziteta i očuvanje autohtonih rasa domaćih životinja, Dimitrovgrad, 29. jun - 1. jul 2023",
title = "Mleko autohtonih rasa ovaca",
pages = "229-236",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3116"
}

Đorđević, J., Ledina, T., Kovandžić, M.,& Bulajić, S.. (2023). Mleko autohtonih rasa ovaca. in Četvrti regionalni simpozijum Zaštita agrobiodiverziteta i očuvanje autohtonih rasa domaćih životinja, Dimitrovgrad, 29. jun - 1. jul 2023
Beograd : Fakultet veterinarske medicine., 229-236.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3116

Đorđević J, Ledina T, Kovandžić M, Bulajić S. Mleko autohtonih rasa ovaca. in Četvrti regionalni simpozijum Zaštita agrobiodiverziteta i očuvanje autohtonih rasa domaćih životinja, Dimitrovgrad, 29. jun - 1. jul 2023. 2023;:229-236.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3116 .

Đorđević, Jasna, Ledina, Tijana, Kovandžić, Marija, Bulajić, Snežana, "Mleko autohtonih rasa ovaca" in Četvrti regionalni simpozijum Zaštita agrobiodiverziteta i očuvanje autohtonih rasa domaćih životinja, Dimitrovgrad, 29. jun - 1. jul 2023 (2023):229-236,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3116 .

TY  - CONF
AU  - Ledina, Tijana
AU  - Đorđević, Jasna
AU  - Kovandžić, Marija
AU  - Bulajić, Snežana
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3232
AB  - Gama-aminobuterna kiselina (GABA) je široko rasprostranjena neproteinska
aminokiselina, koja ima funkciju glavnog inhibitornog neutrotransmitera u
centralnom nervnom sistemu sisara. Osim osnovnog, neuromodulatornog efekta,
GABA ima i druge fiziološke funkcije, kao što su antidiuretičko i antihipertenzivno
delovanje. Poslednjih godina, mnoga istraživanja su fokusirana na mikroorganizme
koji imaju sposobnost produkcije GABA, kako u svrhe biosinteze za potrebe
farmaceutske industrije, tako i za potencijalnu primenu u prehrambenoj industriji u
cilju dobijanja funkcionalne hrane. U tom pogledu, naročito se ističe potencijal
upotrebe bakterija mlečne kiseline (BMK). Glutamat-zavisni sistemi BMK imaju
biološku funkciju kao vid strategije preživljavanja nepovoljnih uslova sredine, usled
pada pH, koji nastaju tokom fermentacije ugljenih hidrata i nakupljanja mlečne
kiseline. Kod BMK, reakcija dekarboksilacije glutamata prisutnog u medijumu u GABA,
katalizovana je enzimom glutamat-dekarboksilazom, uz prisustvo kofaktora
piridoksal-5’-fosfata. Fermentisani proizvodi od mleka i sirevi predstavljaju značajan
izvor GABA-produkujućih sojeva BMK, s obzirom da brojni pripadnici BMK,
prevashodno iz rodova Lactobacillus, Lactococcus i Streptococcus poreklom iz mleka i
proizvoda od mleka na hromozomu poseduju gad operon koji kodira sintezu
glutamat-dekarboksilaze. GABA-produkujuće BMK imaju veliki potencijal za
korišćenje u proizvodnji funkcionalnih proizvoda od mleka. Ovaj pregledni rad ima za
cilj da pruži uvid o dosadašnjim istraživanjima GABA-produkujućih BMK poreklom iz
mleka i proizvoda od mleka, kao i o daljem toku istraživanja, ali i potencijalima
primene BMK u dobijanju funkcionalne hrane.
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
C3  - 34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023
T1  - Gama-aminobuterna kiselina (GABA) produkujuće bakterije mlečne kiseline u mleku i proizvodima od mleka
SP  - 338
EP  - 345
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3232
ER  - 

@conference{
author = "Ledina, Tijana and Đorđević, Jasna and Kovandžić, Marija and Bulajić, Snežana",
year = "2023",
abstract = "Gama-aminobuterna kiselina (GABA) je široko rasprostranjena neproteinska
aminokiselina, koja ima funkciju glavnog inhibitornog neutrotransmitera u
centralnom nervnom sistemu sisara. Osim osnovnog, neuromodulatornog efekta,
GABA ima i druge fiziološke funkcije, kao što su antidiuretičko i antihipertenzivno
delovanje. Poslednjih godina, mnoga istraživanja su fokusirana na mikroorganizme
koji imaju sposobnost produkcije GABA, kako u svrhe biosinteze za potrebe
farmaceutske industrije, tako i za potencijalnu primenu u prehrambenoj industriji u
cilju dobijanja funkcionalne hrane. U tom pogledu, naročito se ističe potencijal
upotrebe bakterija mlečne kiseline (BMK). Glutamat-zavisni sistemi BMK imaju
biološku funkciju kao vid strategije preživljavanja nepovoljnih uslova sredine, usled
pada pH, koji nastaju tokom fermentacije ugljenih hidrata i nakupljanja mlečne
kiseline. Kod BMK, reakcija dekarboksilacije glutamata prisutnog u medijumu u GABA,
katalizovana je enzimom glutamat-dekarboksilazom, uz prisustvo kofaktora
piridoksal-5’-fosfata. Fermentisani proizvodi od mleka i sirevi predstavljaju značajan
izvor GABA-produkujućih sojeva BMK, s obzirom da brojni pripadnici BMK,
prevashodno iz rodova Lactobacillus, Lactococcus i Streptococcus poreklom iz mleka i
proizvoda od mleka na hromozomu poseduju gad operon koji kodira sintezu
glutamat-dekarboksilaze. GABA-produkujuće BMK imaju veliki potencijal za
korišćenje u proizvodnji funkcionalnih proizvoda od mleka. Ovaj pregledni rad ima za
cilj da pruži uvid o dosadašnjim istraživanjima GABA-produkujućih BMK poreklom iz
mleka i proizvoda od mleka, kao i o daljem toku istraživanja, ali i potencijalima
primene BMK u dobijanju funkcionalne hrane.",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023",
title = "Gama-aminobuterna kiselina (GABA) produkujuće bakterije mlečne kiseline u mleku i proizvodima od mleka",
pages = "338-345",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3232"
}

Ledina, T., Đorđević, J., Kovandžić, M.,& Bulajić, S.. (2023). Gama-aminobuterna kiselina (GABA) produkujuće bakterije mlečne kiseline u mleku i proizvodima od mleka. in 34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 338-345.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3232

Ledina T, Đorđević J, Kovandžić M, Bulajić S. Gama-aminobuterna kiselina (GABA) produkujuće bakterije mlečne kiseline u mleku i proizvodima od mleka. in 34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023. 2023;:338-345.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3232 .

Ledina, Tijana, Đorđević, Jasna, Kovandžić, Marija, Bulajić, Snežana, "Gama-aminobuterna kiselina (GABA) produkujuće bakterije mlečne kiseline u mleku i proizvodima od mleka" in 34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023 (2023):338-345,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3232 .

TY  - CONF
AU  - Bulajić, Snežana
AU  - Savić Radovanović, Radoslava
AU  - Ledina, Tijana
AU  - Kovandžić, Marija
AU  - Đorđević, Jasna
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3242
AB  - U radu su, uvažavajući istorijske, antropozoološke, etnološke i etnografske izvore,
ali i zanimljive putopise Pirha i Kanica, oduševljenih i svestranih istraživača Srbije
prošlih vremena, prikazane činjenice o belom smoku. Koliko nas poznaje sledeće
izraze: grušavina, ovčenik, studenica, presipka, izmetilj, jatka, urda (vurda, furda,
izvara), bijeno sirenje, presukača, cijeli sir, jomužni sir, sosimas, sirac, škripavac,
provara, prlja, jardum, bačovanje, bač, ćehaja, potćehajnik, prićehajnik, iskaruvač,
stadnik, komarnik, zagon, prevara, rnza, tiri, brkljača (turil), manarulj, torotan, kjaga i
mnoge druge? Cilj rada jeste pokušaj autora da od zaborava otrgne bogato etnografsko
i gastronomsko nasleđe belog smoka u srpskim zemljama.
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
C3  - 34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023
T1  - Beli smok
SP  - 456
EP  - 467
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3242
ER  - 

@conference{
author = "Bulajić, Snežana and Savić Radovanović, Radoslava and Ledina, Tijana and Kovandžić, Marija and Đorđević, Jasna",
year = "2023",
abstract = "U radu su, uvažavajući istorijske, antropozoološke, etnološke i etnografske izvore,
ali i zanimljive putopise Pirha i Kanica, oduševljenih i svestranih istraživača Srbije
prošlih vremena, prikazane činjenice o belom smoku. Koliko nas poznaje sledeće
izraze: grušavina, ovčenik, studenica, presipka, izmetilj, jatka, urda (vurda, furda,
izvara), bijeno sirenje, presukača, cijeli sir, jomužni sir, sosimas, sirac, škripavac,
provara, prlja, jardum, bačovanje, bač, ćehaja, potćehajnik, prićehajnik, iskaruvač,
stadnik, komarnik, zagon, prevara, rnza, tiri, brkljača (turil), manarulj, torotan, kjaga i
mnoge druge? Cilj rada jeste pokušaj autora da od zaborava otrgne bogato etnografsko
i gastronomsko nasleđe belog smoka u srpskim zemljama.",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023",
title = "Beli smok",
pages = "456-467",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3242"
}

Bulajić, S., Savić Radovanović, R., Ledina, T., Kovandžić, M.,& Đorđević, J.. (2023). Beli smok. in 34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 456-467.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3242

Bulajić S, Savić Radovanović R, Ledina T, Kovandžić M, Đorđević J. Beli smok. in 34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023. 2023;:456-467.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3242 .

Bulajić, Snežana, Savić Radovanović, Radoslava, Ledina, Tijana, Kovandžić, Marija, Đorđević, Jasna, "Beli smok" in 34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023 (2023):456-467,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3242 .

TY  - JOUR
AU  - Ledina, Tijana
AU  - Đorđević, Jasna
AU  - Kovandžić, Marija
AU  - Bulajić, Snežana
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3732
AB  - Modern consumers demand minimally processed, high-quality, sustainably produced, and
ethically sourced food. The food industry strives to meet these demands without compromising
food safety. Non-thermal technologies offer a solution by using different physical
hurdles to ensure microbiological safety and extended shelf life. In the dairy industry,
high-pressure processing, ultrasound, ultraviolet processing, cold plasma and pulsed
electric fields show promise as effective non-thermal technologies. These methods achieve
microbial inactivation by altering cell membrane structures and damaging genetic material,
although the specific mechanisms may vary. Moreover, non-thermal technologies have
the potential to enhance product quality and facilitate the development of functional dairy
products, with high-intensity ultrasound and supercritical carbon dioxide as particularly
noteworthy. Despite the expanding research and development in the field of non-thermal
technologies in dairy industries, several challenges persist, including equipment costs, enzyme
inactivation efficiency, the absence of validation procedures, regulatory hurdles and
consumer acceptance.
PB  - Institute of Meat Hygiene and Technology
T2  - Meat Technology
T1  - Non-thermal technologies for milk and dairy processing
VL  - 64
IS  - 2
SP  - 149
EP  - 154
DO  - 10.18485/meattech.2023.64.2.27
ER  - 

@article{
author = "Ledina, Tijana and Đorđević, Jasna and Kovandžić, Marija and Bulajić, Snežana",
year = "2023",
abstract = "Modern consumers demand minimally processed, high-quality, sustainably produced, and
ethically sourced food. The food industry strives to meet these demands without compromising
food safety. Non-thermal technologies offer a solution by using different physical
hurdles to ensure microbiological safety and extended shelf life. In the dairy industry,
high-pressure processing, ultrasound, ultraviolet processing, cold plasma and pulsed
electric fields show promise as effective non-thermal technologies. These methods achieve
microbial inactivation by altering cell membrane structures and damaging genetic material,
although the specific mechanisms may vary. Moreover, non-thermal technologies have
the potential to enhance product quality and facilitate the development of functional dairy
products, with high-intensity ultrasound and supercritical carbon dioxide as particularly
noteworthy. Despite the expanding research and development in the field of non-thermal
technologies in dairy industries, several challenges persist, including equipment costs, enzyme
inactivation efficiency, the absence of validation procedures, regulatory hurdles and
consumer acceptance.",
publisher = "Institute of Meat Hygiene and Technology",
journal = "Meat Technology",
title = "Non-thermal technologies for milk and dairy processing",
volume = "64",
number = "2",
pages = "149-154",
doi = "10.18485/meattech.2023.64.2.27"
}

Ledina, T., Đorđević, J., Kovandžić, M.,& Bulajić, S.. (2023). Non-thermal technologies for milk and dairy processing. in Meat Technology
Institute of Meat Hygiene and Technology., 64(2), 149-154.
https://doi.org/10.18485/meattech.2023.64.2.27

Ledina T, Đorđević J, Kovandžić M, Bulajić S. Non-thermal technologies for milk and dairy processing. in Meat Technology. 2023;64(2):149-154.
doi:10.18485/meattech.2023.64.2.27 .

Ledina, Tijana, Đorđević, Jasna, Kovandžić, Marija, Bulajić, Snežana, "Non-thermal technologies for milk and dairy processing" in Meat Technology, 64, no. 2 (2023):149-154,
https://doi.org/10.18485/meattech.2023.64.2.27 . .

TY  - CONF
AU  - Kovandžić, Marija
AU  - Janjić, Filip
AU  - Spariosu, Kristina
AU  - Radaković, Milena
AU  - Francuski Andrić, Jelena
AU  - Beletić, Anđelo
AU  - Kovačević Filipović, Milica
PY  - 2022
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2588
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
C3  - 33. Savetovanje Veterinara Srbije, Zlatibor, 08 - 11. Septembar 2022
T1  - Analiza krvne slike magaraca na velikim i malim farmama – implikacije u vezi sa eozinofilijom
IS  - 310
EP  - 311
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2588
ER  - 

@conference{
author = "Kovandžić, Marija and Janjić, Filip and Spariosu, Kristina and Radaković, Milena and Francuski Andrić, Jelena and Beletić, Anđelo and Kovačević Filipović, Milica",
year = "2022",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "33. Savetovanje Veterinara Srbije, Zlatibor, 08 - 11. Septembar 2022",
title = "Analiza krvne slike magaraca na velikim i malim farmama – implikacije u vezi sa eozinofilijom",
number = "310",
pages = "311",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2588"
}

Kovandžić, M., Janjić, F., Spariosu, K., Radaković, M., Francuski Andrić, J., Beletić, A.,& Kovačević Filipović, M.. (2022). Analiza krvne slike magaraca na velikim i malim farmama – implikacije u vezi sa eozinofilijom. in 33. Savetovanje Veterinara Srbije, Zlatibor, 08 - 11. Septembar 2022
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo.(310).
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2588

Kovandžić M, Janjić F, Spariosu K, Radaković M, Francuski Andrić J, Beletić A, Kovačević Filipović M. Analiza krvne slike magaraca na velikim i malim farmama – implikacije u vezi sa eozinofilijom. in 33. Savetovanje Veterinara Srbije, Zlatibor, 08 - 11. Septembar 2022. 2022;(310):null-311.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2588 .

Kovandžić, Marija, Janjić, Filip, Spariosu, Kristina, Radaković, Milena, Francuski Andrić, Jelena, Beletić, Anđelo, Kovačević Filipović, Milica, "Analiza krvne slike magaraca na velikim i malim farmama – implikacije u vezi sa eozinofilijom" in 33. Savetovanje Veterinara Srbije, Zlatibor, 08 - 11. Septembar 2022, no. 310 (2022),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2588 .

TY  - JOUR
AU  - Čobanović, Nikola
AU  - Todorović, Nadja
AU  - Kovandžić, Marija
AU  - Vićić, Ivan
AU  - Suvajdžić, Branko
AU  - Grković, Nevena
AU  - Karabasil, Nedjeljko
PY  - 2022
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2499
AB  - The present study evaluated the quality of marketed table eggs originating from enriched cage, barn, organic or
free-range production systems. Table eggs from the free-range production system had the highest diameter, the lowest shape index and
the highest frequency of normal-shaped table eggs. In addition, the lightest shell colour was found in table eggs from the free-range
production system. The highest shell thickness was found in table eggs from the enriched cage production system, while the lowest shell
thickness was found in table eggs from the free-range production system. Table eggs from organic and free-range production systems
had better internal quality and freshness (lower albumen and yolk pH values, and a higher albumen and Haugh index) compared to
table eggs from enriched cage and barn production systems. Compared to the other production systems, the best physical quality traits
were recorded in table eggs from the free-range production system (the highest egg weight, weight and proportion of yolk, but the lowest
weight and proportion of shell and albumen). In addition, the lightest yolk colour was found in table eggs from the organic production
system. In conclusion, table eggs from organic and free-range production systems are of better overall quality compared to those from
enriched cage and barn production systems.
AB  - Cilj istraživanja ovog rada bio je da se ispita kvalitet konzumnih jaja poreklom iz kaveznog, podnog, organskog i
slobodnog proizvodnog sistema. Konzumna jaja iz slobodnog uzgoja imala su najveću dužinu, najmanji indeks oblika i najveću učestalost jaja normalnog oblika. Osim toga, najsvetlija boja ljuske utvrđena je kod konzumnih jaja iz slobodnog uzgoja. Najveća debljina
ljuske je utvrđena kod konzumnih jaja iz kaveznog uzgoja, dok su najmanju debljinu ljuske imala konzumna jaja iz slobodnog uzgoja.
Konzumna jaja iz organskog i slobodnog uzgoja imala su bolji unutrašnji kvalitet i svežinu (manja pH vrednost belanca i žumanca, a
veći indeks belanca) u poređenju sa onim iz kaveznog i podnog uzgoja. U poređenju sa ostalim proizvodnim sistemima, najbolje fizičke
karakteristike su utvrđene kod konzumnih jaja iz slobodnog uzgoja (najveća masa jaja i masa i procenat žumanca, a najmanja masa i
procenat ljuske i masa belanca). Pored toga, najsvetlija boja žumanca je utvrđena kod konzumnih jaja iz organskog uzgoja. Na osnovu
rezultata ovog istraživanja može da se zaključi da su konzumna jaja iz organskog i slobodnog uzgoja boljeg kvaliteta u odnosu na ona
iz kaveznog i podnog uzgoja.
PB  - Institute of Meat Hygiene and Technology
T2  - Meat technology
T1  - Assessment of marketed table egg quality originating from different production systems
T1  - Ispitivanje kvaliteta konzumnih jaja poreklom iz različitih proizvodnih sistema
VL  - 63
IS  - 1
SP  - 66
EP  - 76
DO  - 10.18485/meattech.2022.63.1.7
ER  - 

@article{
author = "Čobanović, Nikola and Todorović, Nadja and Kovandžić, Marija and Vićić, Ivan and Suvajdžić, Branko and Grković, Nevena and Karabasil, Nedjeljko",
year = "2022",
abstract = "The present study evaluated the quality of marketed table eggs originating from enriched cage, barn, organic or
free-range production systems. Table eggs from the free-range production system had the highest diameter, the lowest shape index and
the highest frequency of normal-shaped table eggs. In addition, the lightest shell colour was found in table eggs from the free-range
production system. The highest shell thickness was found in table eggs from the enriched cage production system, while the lowest shell
thickness was found in table eggs from the free-range production system. Table eggs from organic and free-range production systems
had better internal quality and freshness (lower albumen and yolk pH values, and a higher albumen and Haugh index) compared to
table eggs from enriched cage and barn production systems. Compared to the other production systems, the best physical quality traits
were recorded in table eggs from the free-range production system (the highest egg weight, weight and proportion of yolk, but the lowest
weight and proportion of shell and albumen). In addition, the lightest yolk colour was found in table eggs from the organic production
system. In conclusion, table eggs from organic and free-range production systems are of better overall quality compared to those from
enriched cage and barn production systems., Cilj istraživanja ovog rada bio je da se ispita kvalitet konzumnih jaja poreklom iz kaveznog, podnog, organskog i
slobodnog proizvodnog sistema. Konzumna jaja iz slobodnog uzgoja imala su najveću dužinu, najmanji indeks oblika i najveću učestalost jaja normalnog oblika. Osim toga, najsvetlija boja ljuske utvrđena je kod konzumnih jaja iz slobodnog uzgoja. Najveća debljina
ljuske je utvrđena kod konzumnih jaja iz kaveznog uzgoja, dok su najmanju debljinu ljuske imala konzumna jaja iz slobodnog uzgoja.
Konzumna jaja iz organskog i slobodnog uzgoja imala su bolji unutrašnji kvalitet i svežinu (manja pH vrednost belanca i žumanca, a
veći indeks belanca) u poređenju sa onim iz kaveznog i podnog uzgoja. U poređenju sa ostalim proizvodnim sistemima, najbolje fizičke
karakteristike su utvrđene kod konzumnih jaja iz slobodnog uzgoja (najveća masa jaja i masa i procenat žumanca, a najmanja masa i
procenat ljuske i masa belanca). Pored toga, najsvetlija boja žumanca je utvrđena kod konzumnih jaja iz organskog uzgoja. Na osnovu
rezultata ovog istraživanja može da se zaključi da su konzumna jaja iz organskog i slobodnog uzgoja boljeg kvaliteta u odnosu na ona
iz kaveznog i podnog uzgoja.",
publisher = "Institute of Meat Hygiene and Technology",
journal = "Meat technology",
title = "Assessment of marketed table egg quality originating from different production systems, Ispitivanje kvaliteta konzumnih jaja poreklom iz različitih proizvodnih sistema",
volume = "63",
number = "1",
pages = "66-76",
doi = "10.18485/meattech.2022.63.1.7"
}

Čobanović, N., Todorović, N., Kovandžić, M., Vićić, I., Suvajdžić, B., Grković, N.,& Karabasil, N.. (2022). Assessment of marketed table egg quality originating from different production systems. in Meat technology
Institute of Meat Hygiene and Technology., 63(1), 66-76.
https://doi.org/10.18485/meattech.2022.63.1.7

Čobanović N, Todorović N, Kovandžić M, Vićić I, Suvajdžić B, Grković N, Karabasil N. Assessment of marketed table egg quality originating from different production systems. in Meat technology. 2022;63(1):66-76.
doi:10.18485/meattech.2022.63.1.7 .

Čobanović, Nikola, Todorović, Nadja, Kovandžić, Marija, Vićić, Ivan, Suvajdžić, Branko, Grković, Nevena, Karabasil, Nedjeljko, "Assessment of marketed table egg quality originating from different production systems" in Meat technology, 63, no. 1 (2022):66-76,
https://doi.org/10.18485/meattech.2022.63.1.7 . .

TY  - CONF
AU  - Kovandžić, Marija
AU  - Pintarič, Štefan
AU  - Janković, Ljiljana
AU  - Đorđević, Jasna
AU  - Ledina, Tijana
AU  - Bulajić, Snežana
PY  - 2022
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2744
C3  - 20th Congress of the International Society for Animal Hygiene, Berlin, 5-7 October 2022
T1  - Assessment of dairy donkey welfare from five farms in Northern Serbia
SP  - 80
EP  - 81
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2744
ER  - 

@conference{
author = "Kovandžić, Marija and Pintarič, Štefan and Janković, Ljiljana and Đorđević, Jasna and Ledina, Tijana and Bulajić, Snežana",
year = "2022",
journal = "20th Congress of the International Society for Animal Hygiene, Berlin, 5-7 October 2022",
title = "Assessment of dairy donkey welfare from five farms in Northern Serbia",
pages = "80-81",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2744"
}

Kovandžić, M., Pintarič, Š., Janković, L., Đorđević, J., Ledina, T.,& Bulajić, S.. (2022). Assessment of dairy donkey welfare from five farms in Northern Serbia. in 20th Congress of the International Society for Animal Hygiene, Berlin, 5-7 October 2022, 80-81.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2744

Kovandžić M, Pintarič Š, Janković L, Đorđević J, Ledina T, Bulajić S. Assessment of dairy donkey welfare from five farms in Northern Serbia. in 20th Congress of the International Society for Animal Hygiene, Berlin, 5-7 October 2022. 2022;:80-81.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2744 .

Kovandžić, Marija, Pintarič, Štefan, Janković, Ljiljana, Đorđević, Jasna, Ledina, Tijana, Bulajić, Snežana, "Assessment of dairy donkey welfare from five farms in Northern Serbia" in 20th Congress of the International Society for Animal Hygiene, Berlin, 5-7 October 2022 (2022):80-81,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2744 .

TY  - CONF
AU  - Đorđević, Jasna
AU  - Ledina, Tijana
AU  - Kovandžić, Marija
AU  - Bulajić, Snežana
PY  - 2022
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2828
AB  - Bioaktivni peptidi su funkcionalne komponente proteina mleka, koji su u okviru matičnog proteina neaktivni, ali se dejstvom proteolitičkih enzima u gastrointestinalnom traktu ili primenom određenih tehnoloških postupaka, oslobađaju iz proteina. Tako aktivirani mogu imati uticaj na različite fiziološke i metaboličke funkcije u organizmu ljudi, kao što su antimikrobna, antioksidativna, antihipertenzivna, antitrombotična, imunomodulatorna, anticitotoksična aktivnost i druge. Antimikrobno dejstvo bioaktivnih peptida je važan deo nespecifičnog imuniteta, posebno na površini sluzokože tankog creva. Takođe, bioaktivni peptidi imaju sposobnost da podstiču aktivnost antioksidativnih enzima (katalaze, superoksid dismutaze i glutation peroksidaze), mogu imati antiinflamatorno dejstvo, kao i da podstiču lučenje insulina. Zbog brojnih različitih pozitivnih efekata na zdravlje ljudi, modulacijom ili poboljšanjem fiozioloških funkcija, proteini mleka, kao izvor bioaktivnih peptida, imaju potencijal za komercijalnu upotrebu u proizvodnji kako konvencionalne, tako i funkcionalne i medicinirane hrane ili dijetetskih suplemenata. Međutim, s obzirom da su rezultati većine istraživanja dobijeni u in vitro uslovima, postoji potreba za istraživanjima in vivo kako bi se u potpunosti ispitalo dejstvo bioaktivnih peptida na različite fiziološke funkcije.
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
C3  - 33. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 08 - 11. septembar 2022
T1  - Bioaktivni peptidi iz mleka
SP  - 406
EP  - 413
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2828
ER  - 

@conference{
author = "Đorđević, Jasna and Ledina, Tijana and Kovandžić, Marija and Bulajić, Snežana",
year = "2022",
abstract = "Bioaktivni peptidi su funkcionalne komponente proteina mleka, koji su u okviru matičnog proteina neaktivni, ali se dejstvom proteolitičkih enzima u gastrointestinalnom traktu ili primenom određenih tehnoloških postupaka, oslobađaju iz proteina. Tako aktivirani mogu imati uticaj na različite fiziološke i metaboličke funkcije u organizmu ljudi, kao što su antimikrobna, antioksidativna, antihipertenzivna, antitrombotična, imunomodulatorna, anticitotoksična aktivnost i druge. Antimikrobno dejstvo bioaktivnih peptida je važan deo nespecifičnog imuniteta, posebno na površini sluzokože tankog creva. Takođe, bioaktivni peptidi imaju sposobnost da podstiču aktivnost antioksidativnih enzima (katalaze, superoksid dismutaze i glutation peroksidaze), mogu imati antiinflamatorno dejstvo, kao i da podstiču lučenje insulina. Zbog brojnih različitih pozitivnih efekata na zdravlje ljudi, modulacijom ili poboljšanjem fiozioloških funkcija, proteini mleka, kao izvor bioaktivnih peptida, imaju potencijal za komercijalnu upotrebu u proizvodnji kako konvencionalne, tako i funkcionalne i medicinirane hrane ili dijetetskih suplemenata. Međutim, s obzirom da su rezultati većine istraživanja dobijeni u in vitro uslovima, postoji potreba za istraživanjima in vivo kako bi se u potpunosti ispitalo dejstvo bioaktivnih peptida na različite fiziološke funkcije.",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "33. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 08 - 11. septembar 2022",
title = "Bioaktivni peptidi iz mleka",
pages = "406-413",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2828"
}

Đorđević, J., Ledina, T., Kovandžić, M.,& Bulajić, S.. (2022). Bioaktivni peptidi iz mleka. in 33. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 08 - 11. septembar 2022
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 406-413.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2828

Đorđević J, Ledina T, Kovandžić M, Bulajić S. Bioaktivni peptidi iz mleka. in 33. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 08 - 11. septembar 2022. 2022;:406-413.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2828 .

Đorđević, Jasna, Ledina, Tijana, Kovandžić, Marija, Bulajić, Snežana, "Bioaktivni peptidi iz mleka" in 33. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 08 - 11. septembar 2022 (2022):406-413,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2828 .

TY  - CONF
AU  - Đorđević, Jasna
AU  - Ledina, Tijana
AU  - Kovandžić, Marija
AU  - Marković, Lazar
AU  - Kovačević-Filipović, Milica
AU  - Bulajić, Snežana
PY  - 2022
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2826
AB  - U poslednje vreme postoji povećano interesovanje za mleko magarica, pre svega kao alternativom za majčino mleko kod dojenčadi sa alergijom na proteine kravljeg mleka, ali i s obzirom da postoji grupa potrošača koja ga konzumira zbog proklamovanih pozitivnih efekata po zdravlje. Takođe, interesovanje naučne zajednice je usmereno i na očuvanje autohtonih rasa kopitara u cilju zaštite biodiverziteta i genetičkih resursa. Higijena muže može da ima važan uticaj na kvalitet i bezbednost mleka magarice, a naročito zbog toga što se mleko magarica konzumira sirovo i da ne postoji smanjenje ili eliminacija kontaminacije primenom termičkih tretmana. U cilju procene higijenskih uslova muže magarica, u okviru ovog istraživanja su praćena tri parametra: ukupan broj aerobnih mezofilnih bakterija, broj Enterobacteriaceae (pri 37 °C i 44 °C) i broj koagulaza pozitivnih stafilokoka. Ispitivanja su izvršena primenom standardnih ISO metoda koje se koriste u mikrobiologiji hrane. Materijal su predstavljala 33 uzorka mleka magarica, prikupljena sa 6 farmi muznih magarica u Srbiji. Sve farme sa kojih su uzorci prikupljeni, su porodična gazdinstva na kojima se životinje gaje u ekstenzivnim uslovima ili poluintenzivnim uslovima. Na svim farmama se primenjuje ručna muža i prilikom pripreme životinja za mužu, vime se ne dezinfikuje, već samo pere mlakom vodom i zatim osuši papirnim ubrusom. Nakon muže, mleko se procedi kroz gazu i prelije u plastičnu ambalažu, a zatim čuva pri temperaturama hladnog lanca ili se zamrzava do prodaje i kao sirovo se konzumira. Rezultati dobijeni u ovom istraživanju ukazuju na nizak nivo kontaminacije mleka magarica. Ukupan broj aerobnih mezofilnih bakterija (pri 30 °C) kretao se od 0,54 do 4,77 log CFU/ml mleka. Enterobacteriaceae nisu utvrđene u 29 uzoraka pri temperaturi od 37°C, dok je u četiri uzorka bilo utvrđeno od 1,06 do 2,25 log CFU/ml mleka. Pri temperaturi od 44 °C, prisustvo Enterobacteriaceae je utvrđeno u dva uzorka u broju 1,68 i 1,15 log CFU/ml. Koagulaza pozitivne stafilokoke su bile utvrđene u dva uzorka mleka magarica i to u broju od 0,70 i 1,79 log CFU/ml mleka. Prema podacima brojnih istraživanja, anatomski položaj i fiziološke karakteristike vimena magarice odgovorne su za niske vrednosti mikrobioloških parametara higijene muže. Takođe, u mleku magarice lizozim predstavlja jednu od glavnih frakcija proteina mlečnog seruma. Lizozim, u sinergističkom dejstvu sa ostalim komponentama mleka magarice, kao što su:laktoferin, laktoperoksidaza, N-acetil-ß-d-glukoaminidaza, imunoglobulini i nekih niže masne kiseline, ispoljava snažno antibakterijko dejstvo u mleku magarica. S obzirom da na farmama obuhvaćenim ovim istraživanjem ne postoje posebne higijenske mere prilikom muže magarica, rezultati ovog istraživanja govore u korist navedenih činjenica. Epidemiološka istraživanja koja bi obuhvatila i patogene 
mikroorganizme, dala bi celovitu sliku mikrobiološkog profila mleka magarica. S obzirom da sirovo mleko može da predstavlja rizik po zdravlje potrošača, bez obzira na nisku primarnu kontaminaciju, neophodno je standardizovati termičke tretmane koji bi bili adekvatni za obradu mleka magarica ili razviti druge tehnološke postupke kojima bi se osigurala bezbednost mleka magarice.
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
C3  - 33. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 08 - 11. septembar 2022
T1  - Procena higijenskih uslova muže magarica
SP  - 471
EP  - 472
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2826
ER  - 

@conference{
author = "Đorđević, Jasna and Ledina, Tijana and Kovandžić, Marija and Marković, Lazar and Kovačević-Filipović, Milica and Bulajić, Snežana",
year = "2022",
abstract = "U poslednje vreme postoji povećano interesovanje za mleko magarica, pre svega kao alternativom za majčino mleko kod dojenčadi sa alergijom na proteine kravljeg mleka, ali i s obzirom da postoji grupa potrošača koja ga konzumira zbog proklamovanih pozitivnih efekata po zdravlje. Takođe, interesovanje naučne zajednice je usmereno i na očuvanje autohtonih rasa kopitara u cilju zaštite biodiverziteta i genetičkih resursa. Higijena muže može da ima važan uticaj na kvalitet i bezbednost mleka magarice, a naročito zbog toga što se mleko magarica konzumira sirovo i da ne postoji smanjenje ili eliminacija kontaminacije primenom termičkih tretmana. U cilju procene higijenskih uslova muže magarica, u okviru ovog istraživanja su praćena tri parametra: ukupan broj aerobnih mezofilnih bakterija, broj Enterobacteriaceae (pri 37 °C i 44 °C) i broj koagulaza pozitivnih stafilokoka. Ispitivanja su izvršena primenom standardnih ISO metoda koje se koriste u mikrobiologiji hrane. Materijal su predstavljala 33 uzorka mleka magarica, prikupljena sa 6 farmi muznih magarica u Srbiji. Sve farme sa kojih su uzorci prikupljeni, su porodična gazdinstva na kojima se životinje gaje u ekstenzivnim uslovima ili poluintenzivnim uslovima. Na svim farmama se primenjuje ručna muža i prilikom pripreme životinja za mužu, vime se ne dezinfikuje, već samo pere mlakom vodom i zatim osuši papirnim ubrusom. Nakon muže, mleko se procedi kroz gazu i prelije u plastičnu ambalažu, a zatim čuva pri temperaturama hladnog lanca ili se zamrzava do prodaje i kao sirovo se konzumira. Rezultati dobijeni u ovom istraživanju ukazuju na nizak nivo kontaminacije mleka magarica. Ukupan broj aerobnih mezofilnih bakterija (pri 30 °C) kretao se od 0,54 do 4,77 log CFU/ml mleka. Enterobacteriaceae nisu utvrđene u 29 uzoraka pri temperaturi od 37°C, dok je u četiri uzorka bilo utvrđeno od 1,06 do 2,25 log CFU/ml mleka. Pri temperaturi od 44 °C, prisustvo Enterobacteriaceae je utvrđeno u dva uzorka u broju 1,68 i 1,15 log CFU/ml. Koagulaza pozitivne stafilokoke su bile utvrđene u dva uzorka mleka magarica i to u broju od 0,70 i 1,79 log CFU/ml mleka. Prema podacima brojnih istraživanja, anatomski položaj i fiziološke karakteristike vimena magarice odgovorne su za niske vrednosti mikrobioloških parametara higijene muže. Takođe, u mleku magarice lizozim predstavlja jednu od glavnih frakcija proteina mlečnog seruma. Lizozim, u sinergističkom dejstvu sa ostalim komponentama mleka magarice, kao što su:laktoferin, laktoperoksidaza, N-acetil-ß-d-glukoaminidaza, imunoglobulini i nekih niže masne kiseline, ispoljava snažno antibakterijko dejstvo u mleku magarica. S obzirom da na farmama obuhvaćenim ovim istraživanjem ne postoje posebne higijenske mere prilikom muže magarica, rezultati ovog istraživanja govore u korist navedenih činjenica. Epidemiološka istraživanja koja bi obuhvatila i patogene 
mikroorganizme, dala bi celovitu sliku mikrobiološkog profila mleka magarica. S obzirom da sirovo mleko može da predstavlja rizik po zdravlje potrošača, bez obzira na nisku primarnu kontaminaciju, neophodno je standardizovati termičke tretmane koji bi bili adekvatni za obradu mleka magarica ili razviti druge tehnološke postupke kojima bi se osigurala bezbednost mleka magarice.",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "33. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 08 - 11. septembar 2022",
title = "Procena higijenskih uslova muže magarica",
pages = "471-472",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2826"
}

Đorđević, J., Ledina, T., Kovandžić, M., Marković, L., Kovačević-Filipović, M.,& Bulajić, S.. (2022). Procena higijenskih uslova muže magarica. in 33. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 08 - 11. septembar 2022
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 471-472.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2826

Đorđević J, Ledina T, Kovandžić M, Marković L, Kovačević-Filipović M, Bulajić S. Procena higijenskih uslova muže magarica. in 33. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 08 - 11. septembar 2022. 2022;:471-472.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2826 .

Đorđević, Jasna, Ledina, Tijana, Kovandžić, Marija, Marković, Lazar, Kovačević-Filipović, Milica, Bulajić, Snežana, "Procena higijenskih uslova muže magarica" in 33. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 08 - 11. septembar 2022 (2022):471-472,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2826 .