Tasić, Aleksandra

Link to this page

Authority KeyName Variants
orcid::0000-0002-8361-5697
  • Tasić, Aleksandra (7)
Projects

Author's Bibliography

Ulov i proizvodnja ribe u svetu i Srbiji

Baltić, Milan Ž.; Janjić, Jelena; Glišić, Milica; Bošković, Marija; Baltić, Branislav; Tasić, Aleksandra; Nedić, Drago

(Banja Luka : Veterinarska komora Republike Srpske, 2023)

TY  - CONF
AU  - Baltić, Milan Ž.
AU  - Janjić, Jelena
AU  - Glišić, Milica
AU  - Bošković, Marija
AU  - Baltić, Branislav
AU  - Tasić, Aleksandra
AU  - Nedić, Drago
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2968
AB  - Riba je izuzetno vredna namirnica u ishrani ljudi zbog veoma dobro izbalansiranog sadržaja makronutrijenata kao što su to proteini, masti i mikronutrijenata odnosno minerala i vitamina. Ishrana ribom štiti ljude od kardiovaskularnih i koronarnih bolesti, prevenira rahitis i mentalne bolesti kod dece. Stanovništvo se u svetu ribom snabdeva iz dva izvora: ulov riba iz otvorenih voda (okeani, mora, reke, jezera) i ribom iz akvakulture (morske vode, bočate vode, prirodna i veštačka jezera). Sa porastom broja stanovnika u svetu rastu i potrebe za hranom kako biljnog tako i animalnog porekla. Od namirnica animalnog porekla riba godinama ima najveći porast zahvaljujući, pre svega, proizvodnji ribe u akvakulturi. Akvakultura je bila poznata pre 2000 godina ali njen značaj u proizvodnji ribe postaje prepoznat tek ranih devedesetih godinaprošlog veka. Tih godina ulov ribe iz otvorenih voda (najvećim delom poreklom iz okeana i mora) dostigao je rekordnih blizu 100 miliona tona, što je pretilo poremećaju ravnoteže živog sveta u vodi. Opstanak najčešće lovljenih riba (sitna i krupna plava riba, oslići) doveden je u pitanje, pa je međunarodnim ugovorima ograničen ulov ribe u svim morskim zonama. Od tada ulov ribe se održava na oko 90 miliona tona godišnje. Da bi se zadovoljile sve veće potrebe za ribom rešenje je nađeno u akvakulturi, pa je dvadesetih godina ovog veka izjednačena proizvodnja ribe u akvakulturi sa ulovom ribe u otvorenim vodama. Ulov i proizvodnja ribe u akvakulturi bili su  2020. godine 178 miliona tona. Od ukupne proizvodnje ribe u akvakulturi 1/3 se proizvede u kini. Od 1960. godine kada je prosečna potrošnja ribe u svetu bila po stanovniku 9,9 kg ona je 2020. godine porasla na 20.2 kg. Od 1961. godine količina ribe na tržištu rasla je po godišnjoj stopi od 3% a u isto vreme broj stanovnika rastao je godišnje prosečno za 1.65%. Smatra se da će do 2030. godine potrošnja ribe po stanovniku u svetu godišnje porasti na 21.4 kg. Trenutno najveću potrošnju ribe po stanovniku ima Island (91 kg) a najmanju Afganistan (0.24 kg). Potrošnja ribe po stanovniku u Srbiji je godišnje oko 7 kg. U Srbiji se godišnje proizvede u akvakulturi (šaranska i pastrmska riba) 6.698 tona ribe, i ulovi 2.297 tona ribe (reke, jezera) (prosek 2012-2021. godina) . U istim godinama u Srbiju je uvezeno godišnje od 30.000 do 36.000 tona ribe (zamrznuta, konzerve). Srbija ima daleko veće mogućnosti za proizvodnju ribe u akvakulturi ali ribarstvo kao grana poljoprivrede deli godinama sudbinu stočarstva gde je evidentno smanjenje broja grla stoke (goveda, svinje, živina) i gde jedino stagnira proizvodnja ovčijeg mesa.
PB  - Banja Luka : Veterinarska komora Republike Srpske
C3  - 28. Godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15 - 17. jun 2023
T1  - Ulov i proizvodnja ribe u svetu i Srbiji
SP  - 112
EP  - 113
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2968
ER  - 
@conference{
author = "Baltić, Milan Ž. and Janjić, Jelena and Glišić, Milica and Bošković, Marija and Baltić, Branislav and Tasić, Aleksandra and Nedić, Drago",
year = "2023",
abstract = "Riba je izuzetno vredna namirnica u ishrani ljudi zbog veoma dobro izbalansiranog sadržaja makronutrijenata kao što su to proteini, masti i mikronutrijenata odnosno minerala i vitamina. Ishrana ribom štiti ljude od kardiovaskularnih i koronarnih bolesti, prevenira rahitis i mentalne bolesti kod dece. Stanovništvo se u svetu ribom snabdeva iz dva izvora: ulov riba iz otvorenih voda (okeani, mora, reke, jezera) i ribom iz akvakulture (morske vode, bočate vode, prirodna i veštačka jezera). Sa porastom broja stanovnika u svetu rastu i potrebe za hranom kako biljnog tako i animalnog porekla. Od namirnica animalnog porekla riba godinama ima najveći porast zahvaljujući, pre svega, proizvodnji ribe u akvakulturi. Akvakultura je bila poznata pre 2000 godina ali njen značaj u proizvodnji ribe postaje prepoznat tek ranih devedesetih godinaprošlog veka. Tih godina ulov ribe iz otvorenih voda (najvećim delom poreklom iz okeana i mora) dostigao je rekordnih blizu 100 miliona tona, što je pretilo poremećaju ravnoteže živog sveta u vodi. Opstanak najčešće lovljenih riba (sitna i krupna plava riba, oslići) doveden je u pitanje, pa je međunarodnim ugovorima ograničen ulov ribe u svim morskim zonama. Od tada ulov ribe se održava na oko 90 miliona tona godišnje. Da bi se zadovoljile sve veće potrebe za ribom rešenje je nađeno u akvakulturi, pa je dvadesetih godina ovog veka izjednačena proizvodnja ribe u akvakulturi sa ulovom ribe u otvorenim vodama. Ulov i proizvodnja ribe u akvakulturi bili su  2020. godine 178 miliona tona. Od ukupne proizvodnje ribe u akvakulturi 1/3 se proizvede u kini. Od 1960. godine kada je prosečna potrošnja ribe u svetu bila po stanovniku 9,9 kg ona je 2020. godine porasla na 20.2 kg. Od 1961. godine količina ribe na tržištu rasla je po godišnjoj stopi od 3% a u isto vreme broj stanovnika rastao je godišnje prosečno za 1.65%. Smatra se da će do 2030. godine potrošnja ribe po stanovniku u svetu godišnje porasti na 21.4 kg. Trenutno najveću potrošnju ribe po stanovniku ima Island (91 kg) a najmanju Afganistan (0.24 kg). Potrošnja ribe po stanovniku u Srbiji je godišnje oko 7 kg. U Srbiji se godišnje proizvede u akvakulturi (šaranska i pastrmska riba) 6.698 tona ribe, i ulovi 2.297 tona ribe (reke, jezera) (prosek 2012-2021. godina) . U istim godinama u Srbiju je uvezeno godišnje od 30.000 do 36.000 tona ribe (zamrznuta, konzerve). Srbija ima daleko veće mogućnosti za proizvodnju ribe u akvakulturi ali ribarstvo kao grana poljoprivrede deli godinama sudbinu stočarstva gde je evidentno smanjenje broja grla stoke (goveda, svinje, živina) i gde jedino stagnira proizvodnja ovčijeg mesa.",
publisher = "Banja Luka : Veterinarska komora Republike Srpske",
journal = "28. Godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15 - 17. jun 2023",
title = "Ulov i proizvodnja ribe u svetu i Srbiji",
pages = "112-113",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2968"
}
Baltić, M. Ž., Janjić, J., Glišić, M., Bošković, M., Baltić, B., Tasić, A.,& Nedić, D.. (2023). Ulov i proizvodnja ribe u svetu i Srbiji. in 28. Godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15 - 17. jun 2023
Banja Luka : Veterinarska komora Republike Srpske., 112-113.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2968
Baltić MŽ, Janjić J, Glišić M, Bošković M, Baltić B, Tasić A, Nedić D. Ulov i proizvodnja ribe u svetu i Srbiji. in 28. Godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15 - 17. jun 2023. 2023;:112-113.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2968 .
Baltić, Milan Ž., Janjić, Jelena, Glišić, Milica, Bošković, Marija, Baltić, Branislav, Tasić, Aleksandra, Nedić, Drago, "Ulov i proizvodnja ribe u svetu i Srbiji" in 28. Godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15 - 17. jun 2023 (2023):112-113,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2968 .

Uporedna analiza odabranih parametara kvaliteta kulena na tržištu Bosne i Hercegovine

Keran, Emsad; Mahmutović, Hava; Baltić, Branislav; Bašić, Meho; Tasić, Aleksandra; Pećanac, Biljana; Nedić, Drago

(Banja Luka : Veterinarska komora Republike Srpske, 2022)

TY  - CONF
AU  - Keran, Emsad
AU  - Mahmutović, Hava
AU  - Baltić, Branislav
AU  - Bašić, Meho
AU  - Tasić, Aleksandra
AU  - Pećanac, Biljana
AU  - Nedić, Drago
PY  - 2022
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2959
AB  - Кулен је један од најквалитетнијих производа од меса који се сврстава у групу ферментисаних кобасица. Традиционално се производи у домаћинствима као занатски производ, а производи се и у
индустријским условима. За израду кулена користи се квалитетно
свињско месо (бут, плећка) и чврсто масно ткиво (леђна сланина).
Циљ овога рада био је упоредна анализа одабраних параметара квалитета индустријски произведеног кулена различитих произвођача на
тржишту Босне и Херцеговине. Поређени су параметри квалитета три
кулена која су произведена у БиХ, један произведен у Србији и један
у Црној Гори. Просечан садржај воде у кулену био је од 20,55% до
35,09%, масти 33,30-46,89%, протеина 20,63-31,43% и пепела 6,07-
6,37%. У већини случајева поређења утврђена је статистички значајна
разлика између појединих хемијских параметара квалитета узорака
испитиваних кулена. Просечне pH вредности кулена биле су од 5,43
до 5,53, а врeдности активности воде од 0,844 до 0,890. Утврђене
су статистички значајне разлике између просечних pH вредности,
односно просечних вредности активности воде испитивних узорака
кулена пет различитих произвођача са тржишта БиХ.
Укупна просечна сензорна оцена узорка кулена са подручја БиХ
(максимално 20 поена) била је од 12,63 до 16.65, изражена као збир
просечних оцена за спољни изглед (max 1 поен), изглед пресека (маx
2 поена) а мирис, укус, арома, конзистенција и структура (max по 3 поена свака особина). На основу добијених података може да се
закључи да је квалитет кулена на тржишту БиХ веома варијабилан.
AB  - Kulen is one of the highest quality meat products that belong to the
group of fermented sausages. It is traditionally produced in households
as a handicraft product, and it is also produced in industrial conditions.
Quality pork (thigh, shoulder) and firm fatty tissue (back bacon) are
used to make kulen. The aim of this study was a comparative analysis of
selected quality parameters of industrially produced kulen from different
manufacturers in the market of Bosnia and Herzegovina. The quality
parameters of three kulen produced in BiH, one produced in Serbia
and one in Montenegro were compared. The average water content in
kulen was from 20.55% to 35.09%, fats 33.30-46.89%, proteins 20.63-
31.43% and ash 6.07-6.37%. In most cases of comparison, significant
difference was found between individual chemical parameters of the
quality of samples of tested kulen. The average pH values of kulen were
from 5.43 to 5.53, and the values of water activity from 0.844 to 0.890.
Significant differences were found between the average pH values, ie
the average values of water activity of the test samples of kulen from
five different producers from the BiH market.
The total average sensory score of the sample of kulen from BiH
(maximum 20 points) was from 12.63 to 16.65, expressed as the sum
of average scores for external appearance (max 1 point), cross-sectional
appearance (max 2 points) and smell, taste, aroma, consistency and structure (max. 3 points each feature). Based on the obtained data, it
can be concluded that the quality of kulen on the BiH market is very
variable.
PB  - Banja Luka : Veterinarska komora Republike Srpske
C3  - 27. Godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15-18. jun 2022
T1  - Uporedna analiza odabranih parametara kvaliteta kulena na tržištu Bosne i Hercegovine
T1  - Comparative analysis of selected Kulen quality parameters on the market of Bosnia and Herzegovina
IS  - 277
EP  - 280
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2959
ER  - 
@conference{
author = "Keran, Emsad and Mahmutović, Hava and Baltić, Branislav and Bašić, Meho and Tasić, Aleksandra and Pećanac, Biljana and Nedić, Drago",
year = "2022",
abstract = "Кулен је један од најквалитетнијих производа од меса који се сврстава у групу ферментисаних кобасица. Традиционално се производи у домаћинствима као занатски производ, а производи се и у
индустријским условима. За израду кулена користи се квалитетно
свињско месо (бут, плећка) и чврсто масно ткиво (леђна сланина).
Циљ овога рада био је упоредна анализа одабраних параметара квалитета индустријски произведеног кулена различитих произвођача на
тржишту Босне и Херцеговине. Поређени су параметри квалитета три
кулена која су произведена у БиХ, један произведен у Србији и један
у Црној Гори. Просечан садржај воде у кулену био је од 20,55% до
35,09%, масти 33,30-46,89%, протеина 20,63-31,43% и пепела 6,07-
6,37%. У већини случајева поређења утврђена је статистички значајна
разлика између појединих хемијских параметара квалитета узорака
испитиваних кулена. Просечне pH вредности кулена биле су од 5,43
до 5,53, а врeдности активности воде од 0,844 до 0,890. Утврђене
су статистички значајне разлике између просечних pH вредности,
односно просечних вредности активности воде испитивних узорака
кулена пет различитих произвођача са тржишта БиХ.
Укупна просечна сензорна оцена узорка кулена са подручја БиХ
(максимално 20 поена) била је од 12,63 до 16.65, изражена као збир
просечних оцена за спољни изглед (max 1 поен), изглед пресека (маx
2 поена) а мирис, укус, арома, конзистенција и структура (max по 3 поена свака особина). На основу добијених података може да се
закључи да је квалитет кулена на тржишту БиХ веома варијабилан., Kulen is one of the highest quality meat products that belong to the
group of fermented sausages. It is traditionally produced in households
as a handicraft product, and it is also produced in industrial conditions.
Quality pork (thigh, shoulder) and firm fatty tissue (back bacon) are
used to make kulen. The aim of this study was a comparative analysis of
selected quality parameters of industrially produced kulen from different
manufacturers in the market of Bosnia and Herzegovina. The quality
parameters of three kulen produced in BiH, one produced in Serbia
and one in Montenegro were compared. The average water content in
kulen was from 20.55% to 35.09%, fats 33.30-46.89%, proteins 20.63-
31.43% and ash 6.07-6.37%. In most cases of comparison, significant
difference was found between individual chemical parameters of the
quality of samples of tested kulen. The average pH values of kulen were
from 5.43 to 5.53, and the values of water activity from 0.844 to 0.890.
Significant differences were found between the average pH values, ie
the average values of water activity of the test samples of kulen from
five different producers from the BiH market.
The total average sensory score of the sample of kulen from BiH
(maximum 20 points) was from 12.63 to 16.65, expressed as the sum
of average scores for external appearance (max 1 point), cross-sectional
appearance (max 2 points) and smell, taste, aroma, consistency and structure (max. 3 points each feature). Based on the obtained data, it
can be concluded that the quality of kulen on the BiH market is very
variable.",
publisher = "Banja Luka : Veterinarska komora Republike Srpske",
journal = "27. Godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15-18. jun 2022",
title = "Uporedna analiza odabranih parametara kvaliteta kulena na tržištu Bosne i Hercegovine, Comparative analysis of selected Kulen quality parameters on the market of Bosnia and Herzegovina",
number = "277",
pages = "280",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2959"
}
Keran, E., Mahmutović, H., Baltić, B., Bašić, M., Tasić, A., Pećanac, B.,& Nedić, D.. (2022). Uporedna analiza odabranih parametara kvaliteta kulena na tržištu Bosne i Hercegovine. in 27. Godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15-18. jun 2022
Banja Luka : Veterinarska komora Republike Srpske.(277).
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2959
Keran E, Mahmutović H, Baltić B, Bašić M, Tasić A, Pećanac B, Nedić D. Uporedna analiza odabranih parametara kvaliteta kulena na tržištu Bosne i Hercegovine. in 27. Godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15-18. jun 2022. 2022;(277):null-280.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2959 .
Keran, Emsad, Mahmutović, Hava, Baltić, Branislav, Bašić, Meho, Tasić, Aleksandra, Pećanac, Biljana, Nedić, Drago, "Uporedna analiza odabranih parametara kvaliteta kulena na tržištu Bosne i Hercegovine" in 27. Godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15-18. jun 2022, no. 277 (2022),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2959 .

Uticaj izvora ulja u ishrani koka nosilja na proizvodne rezultate

Mahmutović, Hava; Memić, Emir; Bašić, Meho; Tasić, Aleksandra; Rajčić, Antonija; Mitrović, Radmila; Baltić, Branislav M.

(Banja Luka : Veterinarska komora Republike Srpske, 2022)

TY  - CONF
AU  - Mahmutović, Hava
AU  - Memić, Emir
AU  - Bašić, Meho
AU  - Tasić, Aleksandra
AU  - Rajčić, Antonija
AU  - Mitrović, Radmila
AU  - Baltić, Branislav M.
PY  - 2022
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2853
AB  - Исхрана кока носиља има значајну улогу за њихово здравствено и
кондиционно стање, као и за производне резултате. Задовољавајући
производни резултати могу да се остваре употребом нутријената који
осигуравају енергетске потребе, потребе у протеинима (аминокисе-
лине), витаминима и минералима. Основна сировина у исхрани кока
носиља је најчешће кукуруз (преко 50%), сојина и сунцокретова сачма,
сточна креда, сточни квасац и премикс (витамини, аминокиселине,
макро и микроелементи). Циљ овог рада био је да се испита утицај
сојиног уља (1,5% К0 група) и замене сојиног уља и дела кукуруза
ланеним уљем (К1 1,5%, К2 3% и К3 4,5%) на производне резултате
кока носиља хибрида Isa Brown (просечна маса на почетку и крају
огледа, просечан прираст, потрошња хране, просечан дневни број
и проценат снешених јаја и просечна маса јаја). Оглед је трајао 70
дана (од 155. до 220. дана старости). Просечна маса кока носиља на
почетку огледа била је уједначена, а на крају огледа била је већа
код К3 групе у односу на остале испитиване групе. Просечан при-
раст био је од 88,50 г (К0) до 114 г (К3 група). Утрошак хране био
је 120,15 г код К0 групе и 115,38 г код К2 групе. Просечан дневни
број снешених јаја био је од 37,27 (К0 група) до 38,83 (К2 група),а изражено у процентима био је од 93,11% (К0 група) до 97,19 (К2
група). Између просечног дневног броја снешених јаја и просечног
броја јаја изражених у процентима утврђене су статистички значајне
разлике (р<0,01) између поређених група. Просечна маса јаја била
је од 58,13 г (К1 група) до 60,34 (К3 група). Утврђене су статистички
значајне разлике (р<0,01) између поређених просечних маса јаја кока
носиља поређених група. Добијени резултати указују на чињеницу
да избор уља у исхрани кока носиља утиче на производне резултате.
AB  - The diet of laying hens plays a significant role in their health and fitness,
as well as in their production results. Satisfactory production results
can be achieved by using nutrients that provide energy needs, protein
needs (amino acids), vitamins and minerals. The basic raw materials in
the diet of laying hens are most often corn (over 50%), soybean and
sunflower meal, fodder chalk, fodder yeast and premix (vitamins, amino
acids, macro and microelements). The aim of this study was to examine
the impact of soybean oil (1.5% K0 groups) and the replacement of
soybean oil and corn with flaxseed oil (K1 1.5%, K2 3% and K3 4.5%)
on the production results of laying hens hybrid Isa Brown (average
weight at the beginning and end of the experiment, average growth,
food consumption, average daily number and percentage of eggs laid
and average egg weight). The experiment lasted 70 days (from 155 to
220 days of age). The average weight of laying hens at the beginning
of the experiment was uniform, and at the end of the experiment it
was higher in the K3 group compared to the other examined groups.
The average increase was from 88.50 g (K0) to 114 g (K3 group). Food
consumption was 120.15 g in the K0 group and 115.38 g in the K2
group. The average daily number of laid eggs ranged from 37.27 (K0
group) to 38.83 (K2 group), and expressed as a percentage ranged from
93.11% (K0 group) to 97.19 (K2 group). Significant differences (p<0.01) between the compared groups were found between the average daily
number of laid eggs and the average number of eggs expressed as a
percentage. The average egg weight was from 58.13 g (K1 group) to
60.34 (K3 group). Significant differences (p<0.01) were found between
the compared average weights of laying hen eggs of the compared
groups. The obtained results indicate the fact that the choice of oil in
the diet of laying hens affects the production results.
PB  - Banja Luka : Veterinarska komora Republike Srpske
C3  - 27. godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15-18. jun 2022
T1  - Uticaj izvora ulja u ishrani koka nosilja na proizvodne rezultate
T1  - Influence of oil sources in the nutrition of laying hens on production results
SP  - 281
EP  - 284
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2853
ER  - 
@conference{
author = "Mahmutović, Hava and Memić, Emir and Bašić, Meho and Tasić, Aleksandra and Rajčić, Antonija and Mitrović, Radmila and Baltić, Branislav M.",
year = "2022",
abstract = "Исхрана кока носиља има значајну улогу за њихово здравствено и
кондиционно стање, као и за производне резултате. Задовољавајући
производни резултати могу да се остваре употребом нутријената који
осигуравају енергетске потребе, потребе у протеинима (аминокисе-
лине), витаминима и минералима. Основна сировина у исхрани кока
носиља је најчешће кукуруз (преко 50%), сојина и сунцокретова сачма,
сточна креда, сточни квасац и премикс (витамини, аминокиселине,
макро и микроелементи). Циљ овог рада био је да се испита утицај
сојиног уља (1,5% К0 група) и замене сојиног уља и дела кукуруза
ланеним уљем (К1 1,5%, К2 3% и К3 4,5%) на производне резултате
кока носиља хибрида Isa Brown (просечна маса на почетку и крају
огледа, просечан прираст, потрошња хране, просечан дневни број
и проценат снешених јаја и просечна маса јаја). Оглед је трајао 70
дана (од 155. до 220. дана старости). Просечна маса кока носиља на
почетку огледа била је уједначена, а на крају огледа била је већа
код К3 групе у односу на остале испитиване групе. Просечан при-
раст био је од 88,50 г (К0) до 114 г (К3 група). Утрошак хране био
је 120,15 г код К0 групе и 115,38 г код К2 групе. Просечан дневни
број снешених јаја био је од 37,27 (К0 група) до 38,83 (К2 група),а изражено у процентима био је од 93,11% (К0 група) до 97,19 (К2
група). Између просечног дневног броја снешених јаја и просечног
броја јаја изражених у процентима утврђене су статистички значајне
разлике (р<0,01) између поређених група. Просечна маса јаја била
је од 58,13 г (К1 група) до 60,34 (К3 група). Утврђене су статистички
значајне разлике (р<0,01) између поређених просечних маса јаја кока
носиља поређених група. Добијени резултати указују на чињеницу
да избор уља у исхрани кока носиља утиче на производне резултате., The diet of laying hens plays a significant role in their health and fitness,
as well as in their production results. Satisfactory production results
can be achieved by using nutrients that provide energy needs, protein
needs (amino acids), vitamins and minerals. The basic raw materials in
the diet of laying hens are most often corn (over 50%), soybean and
sunflower meal, fodder chalk, fodder yeast and premix (vitamins, amino
acids, macro and microelements). The aim of this study was to examine
the impact of soybean oil (1.5% K0 groups) and the replacement of
soybean oil and corn with flaxseed oil (K1 1.5%, K2 3% and K3 4.5%)
on the production results of laying hens hybrid Isa Brown (average
weight at the beginning and end of the experiment, average growth,
food consumption, average daily number and percentage of eggs laid
and average egg weight). The experiment lasted 70 days (from 155 to
220 days of age). The average weight of laying hens at the beginning
of the experiment was uniform, and at the end of the experiment it
was higher in the K3 group compared to the other examined groups.
The average increase was from 88.50 g (K0) to 114 g (K3 group). Food
consumption was 120.15 g in the K0 group and 115.38 g in the K2
group. The average daily number of laid eggs ranged from 37.27 (K0
group) to 38.83 (K2 group), and expressed as a percentage ranged from
93.11% (K0 group) to 97.19 (K2 group). Significant differences (p<0.01) between the compared groups were found between the average daily
number of laid eggs and the average number of eggs expressed as a
percentage. The average egg weight was from 58.13 g (K1 group) to
60.34 (K3 group). Significant differences (p<0.01) were found between
the compared average weights of laying hen eggs of the compared
groups. The obtained results indicate the fact that the choice of oil in
the diet of laying hens affects the production results.",
publisher = "Banja Luka : Veterinarska komora Republike Srpske",
journal = "27. godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15-18. jun 2022",
title = "Uticaj izvora ulja u ishrani koka nosilja na proizvodne rezultate, Influence of oil sources in the nutrition of laying hens on production results",
pages = "281-284",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2853"
}
Mahmutović, H., Memić, E., Bašić, M., Tasić, A., Rajčić, A., Mitrović, R.,& Baltić, B. M.. (2022). Uticaj izvora ulja u ishrani koka nosilja na proizvodne rezultate. in 27. godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15-18. jun 2022
Banja Luka : Veterinarska komora Republike Srpske., 281-284.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2853
Mahmutović H, Memić E, Bašić M, Tasić A, Rajčić A, Mitrović R, Baltić BM. Uticaj izvora ulja u ishrani koka nosilja na proizvodne rezultate. in 27. godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15-18. jun 2022. 2022;:281-284.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2853 .
Mahmutović, Hava, Memić, Emir, Bašić, Meho, Tasić, Aleksandra, Rajčić, Antonija, Mitrović, Radmila, Baltić, Branislav M., "Uticaj izvora ulja u ishrani koka nosilja na proizvodne rezultate" in 27. godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15-18. jun 2022 (2022):281-284,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2853 .

Nalaz hemisjkih konatminenata u hrani animalnog porekla

Tasić, Aleksandra; Pavlović, Ivan; Radojičić, Đorđe; Baltić, Milan Ž.

(Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, 2022)

TY  - CONF
AU  - Tasić, Aleksandra
AU  - Pavlović, Ivan
AU  - Radojičić, Đorđe
AU  - Baltić, Milan Ž.
PY  - 2022
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2850
AB  - Dugotrajana izloženost hemijskim zagađivačima je uzrok hroničnih oboljenja, ali
i povećanog rizika za kancerogeni efekat. Uobičajeno je mišljenje potrošača da je hrana biljnog porekla, koja se direktno tretira pesticidima jedini problem, ali i hrana animalnog porekla može predstavljati rizik po zdravlje ljudi. Izvori kontaminacije hrane
animalnog porekla su mnogobrojni: hrana biljnog porekla u toku ishrane životinja, voda, dezinfekcija prostora za gajenje životinja, tretiranje životinja veterinarskim lekovima, dodatak prehrambenih aditiva i sveprisutni industrijski zagađivači, kao što su teški metali, polihlorovani bifenili i dioksini. Hemijski kontaminenti uglavnom ne dovode
do promena koje se mogu zapaziti senzornim ispitivanjem hrane. Načini kontaminacije zavise od porekla hrane, lokacije i njene upotrebe. Od namirnica animalnog porekla,
najveći akcenat je na mesu čija je poštrošnja u velikom porastu od 1980-te godine. Zbog
toga je praćenje hemijske bezbednosti i utvrđivanje prisustva kontaminenata, pre svega perzistetnih zagađivača u hrani animalnog porekla, obavezno i neophodno. Maksimalne dozvoljene količine hemijskih zagađivača propisane su zakonskom regulativom
Republike Srbije, koja je u velikoj meri usklađena sa regulativom Evropske unije i prati
smernice kontrole Svetske zdravstvene organizacije. U radu su prikazani rezultati hemijskih ispitivanja hrane animalnog porekla u periodu od 2018. do 2021. godine. Cilj
rada je bio da se, sa aspekta bezbednosti, sagleda stanje hrane animalnog porekla na
području Republike Srbije kroz kontrolu kako domaćih tako i proizvoda koji se uvoze.
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
C3  - XXXIII Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 08–11. septembar 2022
T1  - Nalaz hemisjkih konatminenata u hrani animalnog porekla
SP  - 445
EP  - 454
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2850
ER  - 
@conference{
author = "Tasić, Aleksandra and Pavlović, Ivan and Radojičić, Đorđe and Baltić, Milan Ž.",
year = "2022",
abstract = "Dugotrajana izloženost hemijskim zagađivačima je uzrok hroničnih oboljenja, ali
i povećanog rizika za kancerogeni efekat. Uobičajeno je mišljenje potrošača da je hrana biljnog porekla, koja se direktno tretira pesticidima jedini problem, ali i hrana animalnog porekla može predstavljati rizik po zdravlje ljudi. Izvori kontaminacije hrane
animalnog porekla su mnogobrojni: hrana biljnog porekla u toku ishrane životinja, voda, dezinfekcija prostora za gajenje životinja, tretiranje životinja veterinarskim lekovima, dodatak prehrambenih aditiva i sveprisutni industrijski zagađivači, kao što su teški metali, polihlorovani bifenili i dioksini. Hemijski kontaminenti uglavnom ne dovode
do promena koje se mogu zapaziti senzornim ispitivanjem hrane. Načini kontaminacije zavise od porekla hrane, lokacije i njene upotrebe. Od namirnica animalnog porekla,
najveći akcenat je na mesu čija je poštrošnja u velikom porastu od 1980-te godine. Zbog
toga je praćenje hemijske bezbednosti i utvrđivanje prisustva kontaminenata, pre svega perzistetnih zagađivača u hrani animalnog porekla, obavezno i neophodno. Maksimalne dozvoljene količine hemijskih zagađivača propisane su zakonskom regulativom
Republike Srbije, koja je u velikoj meri usklađena sa regulativom Evropske unije i prati
smernice kontrole Svetske zdravstvene organizacije. U radu su prikazani rezultati hemijskih ispitivanja hrane animalnog porekla u periodu od 2018. do 2021. godine. Cilj
rada je bio da se, sa aspekta bezbednosti, sagleda stanje hrane animalnog porekla na
području Republike Srbije kroz kontrolu kako domaćih tako i proizvoda koji se uvoze.",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "XXXIII Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 08–11. septembar 2022",
title = "Nalaz hemisjkih konatminenata u hrani animalnog porekla",
pages = "445-454",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2850"
}
Tasić, A., Pavlović, I., Radojičić, Đ.,& Baltić, M. Ž.. (2022). Nalaz hemisjkih konatminenata u hrani animalnog porekla. in XXXIII Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 08–11. septembar 2022
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 445-454.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2850
Tasić A, Pavlović I, Radojičić Đ, Baltić MŽ. Nalaz hemisjkih konatminenata u hrani animalnog porekla. in XXXIII Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 08–11. septembar 2022. 2022;:445-454.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2850 .
Tasić, Aleksandra, Pavlović, Ivan, Radojičić, Đorđe, Baltić, Milan Ž., "Nalaz hemisjkih konatminenata u hrani animalnog porekla" in XXXIII Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 08–11. septembar 2022 (2022):445-454,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2850 .

Poređenje različitih sorbenata u prečišćavanju ekstrakata za validaciju i analizu polihlorovanih bifenila u osliću

Tasić, Aleksandra; Pavlović, Ivan; Baltić, Milan Ž.

(Banja Luka : Veterinarska komora Republike Srpske, 2022)

TY  - CONF
AU  - Tasić, Aleksandra
AU  - Pavlović, Ivan
AU  - Baltić, Milan Ž.
PY  - 2022
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2854
AB  - Određivanje prisustva polihlorovanih bifenila je značajno jer oni spadaju
u perzistentne organske zagađivače, koju su dobijeni sintetičkim putem.
Ova jedinjenja se koriste za kondenzatore i transformatore, i nakon
toga akomuliraju se u sedimentima, a zbog lipofilnih osobina ove
kancerogene i mutagene supstance dospevaju u tkivu riba. Zbog štetnog
uticaja po ljudsko zdravlje i životnu sredinu monitoringu prisustva
PCB-a u svim vrstama riba se daje na važnosti. Metode pripreme
uzorka su validirane za analizu indikatorskih PCB-a u ribama oslića
korišćenjem gasne hromatografije-masene spektrometrije (GC/MS)
za kvantifikaciju. Analizirani su uzorci dve vrste riba iz porodice
Merlucciidae, i to Merluccius hubbsi i Merluccius senegalenensis. Obzirom
da u matriksu prisutne koektrakcione supstance mogu oštetiti GC
koluni, kao i interferirati tokom detekcije ispitano je poređenje tri tipa
sredstva za prečišćavanje ekstrakta. Disperzni sorbenti koji su korišćeni
su: 1) PR Florisil 500 mg; 2) MgSO4, C18, PSA i dodatno prečišćavanje
eluiranjem na 100 mg C18 ketridžu i 3) dodatno eluiranje na 200 mg
C18. U prvom i drugom slučaju je dobijen zadovoljavajući recovery
od 73.5-86.2%, odnosno 71.3-86.8 %, respektivno. Dok su u trećem
slučaju korišćenjem ketridža 200 mg/3 ml C18 srednji recovery su bili
nezadovoljavajući u opsegu od 45.0-52.3%, ali su hromatogrami bili
bez interefrirajućih supstanci, što je dovelo do zadržavanja i ispitivanih
PCB. Tako da je treći postupak pripreme odbačen za određivanje realnih
uzoraka. Metode su validovane kroz linearnost, preciznost, specifičnost,
tačnost i limit kvantifikacije. Limiti kvantifikacije za indikatore PCB su 3 ng/g računato na vlažnu masu. U svim ispitanim uzorcima vrednosti
PCB-a su bile ispod LOQ. Uredbom Komisije (EU) br. 1259/2011 utvrđen
je maksimalni nivo za zbir šest markera ili indikatorskih PCB-a (PCB 28,
52, 101, 138, 153 i 180) u mišićnom mesu ribe u vrednosti od 75 ng/g
(v.m.). Obe metode pripreme su potvrđene zadovoljavajućim rezultatom
za PCB 153 korišćenjem sertifikovanog referentnog materijala - masne
ribe (Fapas, UK), pri čemu su dobijene vrednosti 24.2 ng/g i 26.4 ng/g,
respektivno, a tačna vrednost je bila 28.0 ng/g sa dozvoljenim opsegom
15.7-40.3 ng/g.
AB  - Determination of the presence of polychlorinated biphenyls has become
important because they belong to the persistent organic pollutants, which
are obtained synthetically. These compounds are used for capacitors and
transformers, and after that they accumulate in sediments, and due to
lipophilic properties, these carcinogenic and mutagenic substances reach
the fish tissue. Due to the detrimental impact on human health and the
environment, monitoring the presence of PCBs in all fish species is given
importance. Sample preparation methods were validated for the analysis
of the indicator PCBs in the hake fish using gas chromatography-mass
spectrometry (GC/MS) for quantification. The analyzed samples were
from two species of fish from the family Merlucciidae, namely Merluccius
hubbsi and Merluccius senegalenensis. Since the co-extractants present
in the matrix can damage GC columns, as well as interfere during
detection, a comparison of three types of extract cleanup was examined.
Dispersive sorbents used are: 1) PR Florisil 500 mg; 2) MgSO4, C18,
PSA and additional clean-up by elution on a 100 mg C18 cartridge and
3) additional elution at 200 mg C18. In the first and second cases, a
satisfactory recovery of 73.5-86.2% and 71.3-86.8%, respectively, was
obtained. While in the third case using a 200 mg/3 ml C18 cartridge,
the mean recovery was unsatisfactory in the range of 45.0-52.3%, but
the chromatograms were free of interfering substances, which led
to retention and tested PCBs. Thus, the third preparation procedure
was rejected for the determination of real samples. The methods Determination of the presence of polychlorinated biphenyls has become
important because they belong to the persistent organic pollutants, which
are obtained synthetically. These compounds are used for capacitors and
transformers, and after that they accumulate in sediments, and due to
lipophilic properties, these carcinogenic and mutagenic substances reach
the fish tissue. Due to the detrimental impact on human health and the
environment, monitoring the presence of PCBs in all fish species is given
importance. Sample preparation methods were validated for the analysis
of the indicator PCBs in the hake fish using gas chromatography-mass
spectrometry (GC/MS) for quantification. The analyzed samples were
from two species of fish from the family Merlucciidae, namely Merluccius
hubbsi and Merluccius senegalenensis. Since the co-extractants present
in the matrix can damage GC columns, as well as interfere during
detection, a comparison of three types of extract cleanup was examined.
Dispersive sorbents used are: 1) PR Florisil 500 mg; 2) MgSO4, C18,
PSA and additional clean-up by elution on a 100 mg C18 cartridge and
3) additional elution at 200 mg C18. In the first and second cases, a
satisfactory recovery of 73.5-86.2% and 71.3-86.8%, respectively, was
obtained. While in the third case using a 200 mg/3 ml C18 cartridge,
the mean recovery was unsatisfactory in the range of 45.0-52.3%, but
the chromatograms were free of interfering substances, which led
to retention and tested PCBs. Thus, the third preparation procedure
was rejected for the determination of real samples. The methods were validated through linearity, precision, specificity, trueness and
quantification limit. The quantification limits for PCB indicators were
3 ng/g wet weight. In all tested samples, PCB values were below LOQ.
Commission Regulation (EU) No 1259/2011 established a Maximum
level for sum of the six marker or indicator PCBs (PCB 28, 52, 101,
138, 153 and 180) in muscle meat of fish at a value of 75 ng/g (w. w).
Both preparation methods were confirmed by satisfactory results for
PCB 153 using certified reference material - fatty fish (Fapas, UK), with
values of 24.2 ng/g and 26.4 ng/g, respectively, and the assigned value
was 28.0 ng/g with a permissible range of 15.7-40.3 ng/g.
PB  - Banja Luka : Veterinarska komora Republike Srpske
C3  - 27. godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15-18. jun 2022
T1  - Poređenje različitih sorbenata u prečišćavanju ekstrakata za validaciju i analizu polihlorovanih bifenila u osliću
T1  - Comparison of different sorbents in clean-up extracts for validation and analysis of polychlorinated biphenyls in hake
SP  - 251
EP  - 254
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2854
ER  - 
@conference{
author = "Tasić, Aleksandra and Pavlović, Ivan and Baltić, Milan Ž.",
year = "2022",
abstract = "Određivanje prisustva polihlorovanih bifenila je značajno jer oni spadaju
u perzistentne organske zagađivače, koju su dobijeni sintetičkim putem.
Ova jedinjenja se koriste za kondenzatore i transformatore, i nakon
toga akomuliraju se u sedimentima, a zbog lipofilnih osobina ove
kancerogene i mutagene supstance dospevaju u tkivu riba. Zbog štetnog
uticaja po ljudsko zdravlje i životnu sredinu monitoringu prisustva
PCB-a u svim vrstama riba se daje na važnosti. Metode pripreme
uzorka su validirane za analizu indikatorskih PCB-a u ribama oslića
korišćenjem gasne hromatografije-masene spektrometrije (GC/MS)
za kvantifikaciju. Analizirani su uzorci dve vrste riba iz porodice
Merlucciidae, i to Merluccius hubbsi i Merluccius senegalenensis. Obzirom
da u matriksu prisutne koektrakcione supstance mogu oštetiti GC
koluni, kao i interferirati tokom detekcije ispitano je poređenje tri tipa
sredstva za prečišćavanje ekstrakta. Disperzni sorbenti koji su korišćeni
su: 1) PR Florisil 500 mg; 2) MgSO4, C18, PSA i dodatno prečišćavanje
eluiranjem na 100 mg C18 ketridžu i 3) dodatno eluiranje na 200 mg
C18. U prvom i drugom slučaju je dobijen zadovoljavajući recovery
od 73.5-86.2%, odnosno 71.3-86.8 %, respektivno. Dok su u trećem
slučaju korišćenjem ketridža 200 mg/3 ml C18 srednji recovery su bili
nezadovoljavajući u opsegu od 45.0-52.3%, ali su hromatogrami bili
bez interefrirajućih supstanci, što je dovelo do zadržavanja i ispitivanih
PCB. Tako da je treći postupak pripreme odbačen za određivanje realnih
uzoraka. Metode su validovane kroz linearnost, preciznost, specifičnost,
tačnost i limit kvantifikacije. Limiti kvantifikacije za indikatore PCB su 3 ng/g računato na vlažnu masu. U svim ispitanim uzorcima vrednosti
PCB-a su bile ispod LOQ. Uredbom Komisije (EU) br. 1259/2011 utvrđen
je maksimalni nivo za zbir šest markera ili indikatorskih PCB-a (PCB 28,
52, 101, 138, 153 i 180) u mišićnom mesu ribe u vrednosti od 75 ng/g
(v.m.). Obe metode pripreme su potvrđene zadovoljavajućim rezultatom
za PCB 153 korišćenjem sertifikovanog referentnog materijala - masne
ribe (Fapas, UK), pri čemu su dobijene vrednosti 24.2 ng/g i 26.4 ng/g,
respektivno, a tačna vrednost je bila 28.0 ng/g sa dozvoljenim opsegom
15.7-40.3 ng/g., Determination of the presence of polychlorinated biphenyls has become
important because they belong to the persistent organic pollutants, which
are obtained synthetically. These compounds are used for capacitors and
transformers, and after that they accumulate in sediments, and due to
lipophilic properties, these carcinogenic and mutagenic substances reach
the fish tissue. Due to the detrimental impact on human health and the
environment, monitoring the presence of PCBs in all fish species is given
importance. Sample preparation methods were validated for the analysis
of the indicator PCBs in the hake fish using gas chromatography-mass
spectrometry (GC/MS) for quantification. The analyzed samples were
from two species of fish from the family Merlucciidae, namely Merluccius
hubbsi and Merluccius senegalenensis. Since the co-extractants present
in the matrix can damage GC columns, as well as interfere during
detection, a comparison of three types of extract cleanup was examined.
Dispersive sorbents used are: 1) PR Florisil 500 mg; 2) MgSO4, C18,
PSA and additional clean-up by elution on a 100 mg C18 cartridge and
3) additional elution at 200 mg C18. In the first and second cases, a
satisfactory recovery of 73.5-86.2% and 71.3-86.8%, respectively, was
obtained. While in the third case using a 200 mg/3 ml C18 cartridge,
the mean recovery was unsatisfactory in the range of 45.0-52.3%, but
the chromatograms were free of interfering substances, which led
to retention and tested PCBs. Thus, the third preparation procedure
was rejected for the determination of real samples. The methods Determination of the presence of polychlorinated biphenyls has become
important because they belong to the persistent organic pollutants, which
are obtained synthetically. These compounds are used for capacitors and
transformers, and after that they accumulate in sediments, and due to
lipophilic properties, these carcinogenic and mutagenic substances reach
the fish tissue. Due to the detrimental impact on human health and the
environment, monitoring the presence of PCBs in all fish species is given
importance. Sample preparation methods were validated for the analysis
of the indicator PCBs in the hake fish using gas chromatography-mass
spectrometry (GC/MS) for quantification. The analyzed samples were
from two species of fish from the family Merlucciidae, namely Merluccius
hubbsi and Merluccius senegalenensis. Since the co-extractants present
in the matrix can damage GC columns, as well as interfere during
detection, a comparison of three types of extract cleanup was examined.
Dispersive sorbents used are: 1) PR Florisil 500 mg; 2) MgSO4, C18,
PSA and additional clean-up by elution on a 100 mg C18 cartridge and
3) additional elution at 200 mg C18. In the first and second cases, a
satisfactory recovery of 73.5-86.2% and 71.3-86.8%, respectively, was
obtained. While in the third case using a 200 mg/3 ml C18 cartridge,
the mean recovery was unsatisfactory in the range of 45.0-52.3%, but
the chromatograms were free of interfering substances, which led
to retention and tested PCBs. Thus, the third preparation procedure
was rejected for the determination of real samples. The methods were validated through linearity, precision, specificity, trueness and
quantification limit. The quantification limits for PCB indicators were
3 ng/g wet weight. In all tested samples, PCB values were below LOQ.
Commission Regulation (EU) No 1259/2011 established a Maximum
level for sum of the six marker or indicator PCBs (PCB 28, 52, 101,
138, 153 and 180) in muscle meat of fish at a value of 75 ng/g (w. w).
Both preparation methods were confirmed by satisfactory results for
PCB 153 using certified reference material - fatty fish (Fapas, UK), with
values of 24.2 ng/g and 26.4 ng/g, respectively, and the assigned value
was 28.0 ng/g with a permissible range of 15.7-40.3 ng/g.",
publisher = "Banja Luka : Veterinarska komora Republike Srpske",
journal = "27. godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15-18. jun 2022",
title = "Poređenje različitih sorbenata u prečišćavanju ekstrakata za validaciju i analizu polihlorovanih bifenila u osliću, Comparison of different sorbents in clean-up extracts for validation and analysis of polychlorinated biphenyls in hake",
pages = "251-254",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2854"
}
Tasić, A., Pavlović, I.,& Baltić, M. Ž.. (2022). Poređenje različitih sorbenata u prečišćavanju ekstrakata za validaciju i analizu polihlorovanih bifenila u osliću. in 27. godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15-18. jun 2022
Banja Luka : Veterinarska komora Republike Srpske., 251-254.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2854
Tasić A, Pavlović I, Baltić MŽ. Poređenje različitih sorbenata u prečišćavanju ekstrakata za validaciju i analizu polihlorovanih bifenila u osliću. in 27. godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15-18. jun 2022. 2022;:251-254.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2854 .
Tasić, Aleksandra, Pavlović, Ivan, Baltić, Milan Ž., "Poređenje različitih sorbenata u prečišćavanju ekstrakata za validaciju i analizu polihlorovanih bifenila u osliću" in 27. godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15-18. jun 2022 (2022):251-254,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2854 .

Biosigurnosne mere u kontroli parazitskih infekcije svinja u farmskim objektima

Pavlović, Ivan; Janković, Ljiljana; Stanojević, Slobodan; Bojkovski, Jovan; Zdravković, Nemanja; Tasić, Aleksandra; Vojinović, Dragica

(Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, 2022)

TY  - CONF
AU  - Pavlović, Ivan
AU  - Janković, Ljiljana
AU  - Stanojević, Slobodan
AU  - Bojkovski, Jovan
AU  - Zdravković, Nemanja
AU  - Tasić, Aleksandra
AU  - Vojinović, Dragica
PY  - 2022
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2654
AB  - Sprečavanjem pojave i širenja parazitskih infekcija preduzimanjem određenih preventivnih mera na farmama ima osnovni zadatak smanjenje prevalencije parazita, čime se postiže da na klanice dospe što manji broj inficiranih svinja. Pored toga, preduzimanje propisanih mera na klanici ima za cilj da se rizik od pojave pojava parazitskih zoonoza u mesu i proizvodima od svinjskog mesa drži na nultom nivou. Primena ovog integrisanog koncepta kontrole infekcije parazitima zahtevala je sistematsko praćenje infekcije na farmama i klanicama pre i posle primenjenih mera. Svakako,
kompleksnost problema zahtevala je uključivanje svih relevantnih subjekata, prvenstveno veterinarske službe, počev od farmi pa do klanica.
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
C3  - 33 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Bajina Bašta, 26 – 29. maj 2022.
T1  - Biosigurnosne mere u kontroli parazitskih infekcije svinja u farmskim objektima
SP  - 213
EP  - 219
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2654
ER  - 
@conference{
author = "Pavlović, Ivan and Janković, Ljiljana and Stanojević, Slobodan and Bojkovski, Jovan and Zdravković, Nemanja and Tasić, Aleksandra and Vojinović, Dragica",
year = "2022",
abstract = "Sprečavanjem pojave i širenja parazitskih infekcija preduzimanjem određenih preventivnih mera na farmama ima osnovni zadatak smanjenje prevalencije parazita, čime se postiže da na klanice dospe što manji broj inficiranih svinja. Pored toga, preduzimanje propisanih mera na klanici ima za cilj da se rizik od pojave pojava parazitskih zoonoza u mesu i proizvodima od svinjskog mesa drži na nultom nivou. Primena ovog integrisanog koncepta kontrole infekcije parazitima zahtevala je sistematsko praćenje infekcije na farmama i klanicama pre i posle primenjenih mera. Svakako,
kompleksnost problema zahtevala je uključivanje svih relevantnih subjekata, prvenstveno veterinarske službe, počev od farmi pa do klanica.",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "33 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Bajina Bašta, 26 – 29. maj 2022.",
title = "Biosigurnosne mere u kontroli parazitskih infekcije svinja u farmskim objektima",
pages = "213-219",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2654"
}
Pavlović, I., Janković, L., Stanojević, S., Bojkovski, J., Zdravković, N., Tasić, A.,& Vojinović, D.. (2022). Biosigurnosne mere u kontroli parazitskih infekcije svinja u farmskim objektima. in 33 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Bajina Bašta, 26 – 29. maj 2022.
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 213-219.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2654
Pavlović I, Janković L, Stanojević S, Bojkovski J, Zdravković N, Tasić A, Vojinović D. Biosigurnosne mere u kontroli parazitskih infekcije svinja u farmskim objektima. in 33 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Bajina Bašta, 26 – 29. maj 2022.. 2022;:213-219.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2654 .
Pavlović, Ivan, Janković, Ljiljana, Stanojević, Slobodan, Bojkovski, Jovan, Zdravković, Nemanja, Tasić, Aleksandra, Vojinović, Dragica, "Biosigurnosne mere u kontroli parazitskih infekcije svinja u farmskim objektima" in 33 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Bajina Bašta, 26 – 29. maj 2022. (2022):213-219,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2654 .

Influence of breed on selected quality parameters of fresh goat meat

Ivanovic, Snežana; Pavlović, Marija; Pavlović, Ivan; Tasić, Aleksandra; Janjić, Jelena; Baltić, Milan Ž.

(Copernicus Publications, 2020)

TY  - JOUR
AU  - Ivanovic, Snežana
AU  - Pavlović, Marija
AU  - Pavlović, Ivan
AU  - Tasić, Aleksandra
AU  - Janjić, Jelena
AU  - Baltić, Milan Ž.
PY  - 2020
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/1859
AB  - The potential of goats to produce a high-quality meat is mainly reflected in their healthy fats, low calorie intramuscular fats, saturated fats, and, especially, their high ratios of unsaturated (UFA) and saturated (SFA) fatty acids, as well as hypocholesterolemic and hypercholesterolemic fatty acids. The aim of this study was to collect and compare meat quality parameters for domestic Balkan, Alpine and Saanen goats of the same age. Samples for all tests were taken from musculus gluteus superficialis. Chemical composition, pH value, fatty acid composition, content of volatile compounds, color and overall sensory quality (appearance, texture and smell) were determined. In chemical composition, moisture, fat, protein and ash varied significantly between each of the examined groups as opposed to pH values. Furthermore, among all the examined groups a significant difference was found for fatty acids and volatile compounds. Determined ratio of polyunsaturated fatty acids (PUFAs) to SFAs was 0.089, 0.085 and 0.071 for Balkan, Alpine and Saanen goat meats, respectively. Regarding that ratio, Saanen goat meat had the most favorable characteristics. Saanen goat meat showed the highest nutritional value. On the other hand, Balkan goat meat had the lowest intramuscular fat content. Measurements of the meat color from all three groups, as well as overall acceptability, showed significant differences between breeds. Obtained results point to the impact of breed on chemical composition and fatty acid profile of goat meat.. © 2020 American Society of Civil Engineers (ASCE).
PB  - Copernicus Publications
T2  - Archives Animal Breeding
T1  - Influence of breed on selected quality parameters of fresh goat meat
VL  - 63
IS  - 2
SP  - 219
EP  - 229
DO  - 10.5194/aab-63-219-2020
ER  - 
@article{
author = "Ivanovic, Snežana and Pavlović, Marija and Pavlović, Ivan and Tasić, Aleksandra and Janjić, Jelena and Baltić, Milan Ž.",
year = "2020",
abstract = "The potential of goats to produce a high-quality meat is mainly reflected in their healthy fats, low calorie intramuscular fats, saturated fats, and, especially, their high ratios of unsaturated (UFA) and saturated (SFA) fatty acids, as well as hypocholesterolemic and hypercholesterolemic fatty acids. The aim of this study was to collect and compare meat quality parameters for domestic Balkan, Alpine and Saanen goats of the same age. Samples for all tests were taken from musculus gluteus superficialis. Chemical composition, pH value, fatty acid composition, content of volatile compounds, color and overall sensory quality (appearance, texture and smell) were determined. In chemical composition, moisture, fat, protein and ash varied significantly between each of the examined groups as opposed to pH values. Furthermore, among all the examined groups a significant difference was found for fatty acids and volatile compounds. Determined ratio of polyunsaturated fatty acids (PUFAs) to SFAs was 0.089, 0.085 and 0.071 for Balkan, Alpine and Saanen goat meats, respectively. Regarding that ratio, Saanen goat meat had the most favorable characteristics. Saanen goat meat showed the highest nutritional value. On the other hand, Balkan goat meat had the lowest intramuscular fat content. Measurements of the meat color from all three groups, as well as overall acceptability, showed significant differences between breeds. Obtained results point to the impact of breed on chemical composition and fatty acid profile of goat meat.. © 2020 American Society of Civil Engineers (ASCE).",
publisher = "Copernicus Publications",
journal = "Archives Animal Breeding",
title = "Influence of breed on selected quality parameters of fresh goat meat",
volume = "63",
number = "2",
pages = "219-229",
doi = "10.5194/aab-63-219-2020"
}
Ivanovic, S., Pavlović, M., Pavlović, I., Tasić, A., Janjić, J.,& Baltić, M. Ž.. (2020). Influence of breed on selected quality parameters of fresh goat meat. in Archives Animal Breeding
Copernicus Publications., 63(2), 219-229.
https://doi.org/10.5194/aab-63-219-2020
Ivanovic S, Pavlović M, Pavlović I, Tasić A, Janjić J, Baltić MŽ. Influence of breed on selected quality parameters of fresh goat meat. in Archives Animal Breeding. 2020;63(2):219-229.
doi:10.5194/aab-63-219-2020 .
Ivanovic, Snežana, Pavlović, Marija, Pavlović, Ivan, Tasić, Aleksandra, Janjić, Jelena, Baltić, Milan Ž., "Influence of breed on selected quality parameters of fresh goat meat" in Archives Animal Breeding, 63, no. 2 (2020):219-229,
https://doi.org/10.5194/aab-63-219-2020 . .
15
1
16