Ivetić, Aleksandra

Link to this page

Authority KeyName Variants
af854eae-7ecb-46d0-bd83-2c6d3f938827
  • Ivetić, Aleksandra (2)
Projects

Author's Bibliography

Lekovito i začinsko bilje u kontroli parazita životinja i ljudi

Relić, Renata; Davidović, Vesna; Ivetić, Aleksandra; Prijić, Željana; Pavlović, Ivana; Janković, Ljiljana

(Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, 2023)

TY  - CONF
AU  - Relić, Renata
AU  - Davidović, Vesna
AU  - Ivetić, Aleksandra
AU  - Prijić, Željana
AU  - Pavlović, Ivana
AU  - Janković, Ljiljana
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3132
AB  - Biljke se od davnina koriste u tretmanu raznih bolesti, među kojima su i one
koje izazivaju spoljašnji i unutrašnji paraziti životinja i ljudi. Jedno vreme zanemareno, njihovo korišćenje danas sve više ponovo dobija na značaju u odnosu na
sintetske antiparazitske preparate. Mnoge lekovite biljke koriste se kao začini u
hrani za ljude, ali se dodaju i u hranu za životinje, gde mogu da ispolje svoje antiparazitsko dejstvo. U ovom radu prikazane su neke od mnogobrojnih biljnih vrsta
sa antiparazitskim efektom, koje rastu na našem području ili se mogu naći u prodaji u vidu gotovih preparata.
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
C3  - 34 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023
T1  - Lekovito i začinsko bilje u kontroli parazita životinja i ljudi
SP  - 249
EP  - 258
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3132
ER  - 
@conference{
author = "Relić, Renata and Davidović, Vesna and Ivetić, Aleksandra and Prijić, Željana and Pavlović, Ivana and Janković, Ljiljana",
year = "2023",
abstract = "Biljke se od davnina koriste u tretmanu raznih bolesti, među kojima su i one
koje izazivaju spoljašnji i unutrašnji paraziti životinja i ljudi. Jedno vreme zanemareno, njihovo korišćenje danas sve više ponovo dobija na značaju u odnosu na
sintetske antiparazitske preparate. Mnoge lekovite biljke koriste se kao začini u
hrani za ljude, ali se dodaju i u hranu za životinje, gde mogu da ispolje svoje antiparazitsko dejstvo. U ovom radu prikazane su neke od mnogobrojnih biljnih vrsta
sa antiparazitskim efektom, koje rastu na našem području ili se mogu naći u prodaji u vidu gotovih preparata.",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "34 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023",
title = "Lekovito i začinsko bilje u kontroli parazita životinja i ljudi",
pages = "249-258",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3132"
}
Relić, R., Davidović, V., Ivetić, A., Prijić, Ž., Pavlović, I.,& Janković, L.. (2023). Lekovito i začinsko bilje u kontroli parazita životinja i ljudi. in 34 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 249-258.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3132
Relić R, Davidović V, Ivetić A, Prijić Ž, Pavlović I, Janković L. Lekovito i začinsko bilje u kontroli parazita životinja i ljudi. in 34 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023. 2023;:249-258.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3132 .
Relić, Renata, Davidović, Vesna, Ivetić, Aleksandra, Prijić, Željana, Pavlović, Ivana, Janković, Ljiljana, "Lekovito i začinsko bilje u kontroli parazita životinja i ljudi" in 34 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023 (2023):249-258,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3132 .

Uticaj aflatoksina na zdravstvenu bezbednost i kvalitet mleka

Ivetić, Aleksandra; Jovanović, Rade; Radulović, Stamen; Stojanović, Bojan; Ćosić, Milivoje; Davidović, Vesna; Bajagić, Marija

(Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, 2023)

TY  - CONF
AU  - Ivetić, Aleksandra
AU  - Jovanović, Rade
AU  - Radulović, Stamen
AU  - Stojanović, Bojan
AU  - Ćosić, Milivoje
AU  - Davidović, Vesna
AU  - Bajagić, Marija
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3227
AB  - Širom sveta, mogućnost kontaminacije lanca ishrane aflatoksinima je trajno prisutna, sa
ozbiljnim uticajem na zdravlje ljudi i životinja. Činjenica da plesni Aspergillus sp.
proizvode aflatoksine tokom njihovog rasta na supstratima koji su hrana za ljude i
životinje ukazuje na njihov važan uticaj na pojavu različitih mikotoksičnih bolesti.
Ulazak aflatoksina u lanac ishrane predstavlja globalni rizik po javno zdravlje ljudi i
životinja. Akutne aflatoksikoze su veoma retke, ali vremenski duge izloženosti niskim
nivoima aflatoksina su širom sveta rasprostranjene. Postoji više od 20 poznatih
aflatoksina, od kojih su za zdravstvenu bezbednost hrane izrazito značajni aflatoksin B1
(AFB1) i aflatoksin M1 (AFM1). Oba toksina, AFB1 i AFM1 su kancerogeni; međutim,
AFM1 je najotrovniji sekundarni metabolit koji se luči u mleko i svrstan je u grupu 1
kancerogena od strane Međunarodne agencije za istraživanje raka. Trenutno su
potrošači širom sveta neprekidno izloženi niskim dozama AFM1, od kojih najviše deca i
odojčad. Aflatoksini utiču na kvalitet mleka jer krave metabolizuju AFB1 da bi formirale
monohidroksidni derivat AFM1, koji se luči u kravlje mleko. Prisustvo trajne opasnosti
od aflatoksina i njihovog nepoželjnog prisustva u hrani, utiče da su mnoge zemlje
usvojile politiku rigoroznih kontrola. Danas, granica AFM1u Srbiji postavljena je na 0,25
μg/kg mleka, dok standardi Evropske Unije ne dozvoljavaju više od 0,05 μg/kg AFM1.
Dozvoljeni nivo AFM1 u mleku u R.Srbiji, pet puta je veći nego u Evropskoj Uniji i
predviđeno je smanjenje od 1. decembra 2023 godine, prema Pravilniku o izmeni
Pravilnika o maksimalnim koncentracijama određenih kontaminenata u hrani.
Dugoročno posmatrano, u cilju obezbeđenja zdravstveno bezbedne ishrane ljudi i
životinja i ublažavanju nepovoljnih klimatskih promena, potrebno je redovno praćenje
AFB1 od farme za viljuške, kako bi se obezbedio najniži nivo aflatoksina M1 u mleku i
mlečnim proizvodima ili potpuno eliminisalo prisustvo ovih toksina.
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
C3  - 34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023
T1  - Uticaj aflatoksina na zdravstvenu bezbednost i kvalitet mleka
SP  - 140
EP  - 154
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3227
ER  - 
@conference{
author = "Ivetić, Aleksandra and Jovanović, Rade and Radulović, Stamen and Stojanović, Bojan and Ćosić, Milivoje and Davidović, Vesna and Bajagić, Marija",
year = "2023",
abstract = "Širom sveta, mogućnost kontaminacije lanca ishrane aflatoksinima je trajno prisutna, sa
ozbiljnim uticajem na zdravlje ljudi i životinja. Činjenica da plesni Aspergillus sp.
proizvode aflatoksine tokom njihovog rasta na supstratima koji su hrana za ljude i
životinje ukazuje na njihov važan uticaj na pojavu različitih mikotoksičnih bolesti.
Ulazak aflatoksina u lanac ishrane predstavlja globalni rizik po javno zdravlje ljudi i
životinja. Akutne aflatoksikoze su veoma retke, ali vremenski duge izloženosti niskim
nivoima aflatoksina su širom sveta rasprostranjene. Postoji više od 20 poznatih
aflatoksina, od kojih su za zdravstvenu bezbednost hrane izrazito značajni aflatoksin B1
(AFB1) i aflatoksin M1 (AFM1). Oba toksina, AFB1 i AFM1 su kancerogeni; međutim,
AFM1 je najotrovniji sekundarni metabolit koji se luči u mleko i svrstan je u grupu 1
kancerogena od strane Međunarodne agencije za istraživanje raka. Trenutno su
potrošači širom sveta neprekidno izloženi niskim dozama AFM1, od kojih najviše deca i
odojčad. Aflatoksini utiču na kvalitet mleka jer krave metabolizuju AFB1 da bi formirale
monohidroksidni derivat AFM1, koji se luči u kravlje mleko. Prisustvo trajne opasnosti
od aflatoksina i njihovog nepoželjnog prisustva u hrani, utiče da su mnoge zemlje
usvojile politiku rigoroznih kontrola. Danas, granica AFM1u Srbiji postavljena je na 0,25
μg/kg mleka, dok standardi Evropske Unije ne dozvoljavaju više od 0,05 μg/kg AFM1.
Dozvoljeni nivo AFM1 u mleku u R.Srbiji, pet puta je veći nego u Evropskoj Uniji i
predviđeno je smanjenje od 1. decembra 2023 godine, prema Pravilniku o izmeni
Pravilnika o maksimalnim koncentracijama određenih kontaminenata u hrani.
Dugoročno posmatrano, u cilju obezbeđenja zdravstveno bezbedne ishrane ljudi i
životinja i ublažavanju nepovoljnih klimatskih promena, potrebno je redovno praćenje
AFB1 od farme za viljuške, kako bi se obezbedio najniži nivo aflatoksina M1 u mleku i
mlečnim proizvodima ili potpuno eliminisalo prisustvo ovih toksina.",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023",
title = "Uticaj aflatoksina na zdravstvenu bezbednost i kvalitet mleka",
pages = "140-154",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3227"
}
Ivetić, A., Jovanović, R., Radulović, S., Stojanović, B., Ćosić, M., Davidović, V.,& Bajagić, M.. (2023). Uticaj aflatoksina na zdravstvenu bezbednost i kvalitet mleka. in 34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 140-154.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3227
Ivetić A, Jovanović R, Radulović S, Stojanović B, Ćosić M, Davidović V, Bajagić M. Uticaj aflatoksina na zdravstvenu bezbednost i kvalitet mleka. in 34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023. 2023;:140-154.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3227 .
Ivetić, Aleksandra, Jovanović, Rade, Radulović, Stamen, Stojanović, Bojan, Ćosić, Milivoje, Davidović, Vesna, Bajagić, Marija, "Uticaj aflatoksina na zdravstvenu bezbednost i kvalitet mleka" in 34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023 (2023):140-154,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3227 .