Pavlović, Marija

Link to this page

Authority KeyName Variants
e9fd26dc-41c3-410c-ae11-33b9d2117ef5
  • Pavlović, Marija (3)
  • Pavlović, Marija S. (1)
Projects

Author's Bibliography

Značaj ekto i endoparazita u patologiji autohtonih vrsta domaćih životinja na zajedničkim pašnjacima

Pavlović, Ivan; Živković, Slavica; Mijatović, Bojana; Trailović, Dragiša; Stanojević, Slobodan; Caro-Petrović, Violeta; Petrović, Milan P.; Tasić, Aleksandra; Pavlović, Marija; Minić, Jelena; Kostić, Natalija; Bojkovski, Jovan; Vasić, Ana; Minić, Stanko

(Beograd : Fakultet veterinarske medicine, 2023)

TY  - GEN
AU  - Pavlović, Ivan
AU  - Živković, Slavica
AU  - Mijatović, Bojana
AU  - Trailović, Dragiša
AU  - Stanojević, Slobodan
AU  - Caro-Petrović, Violeta
AU  - Petrović, Milan P.
AU  - Tasić, Aleksandra
AU  - Pavlović, Marija
AU  - Minić, Jelena
AU  - Kostić, Natalija
AU  - Bojkovski, Jovan
AU  - Vasić, Ana
AU  - Minić, Stanko
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3113
AB  - Infekcije parazitima predstavljaju značajan zdravstveni problem kod životinja,
posebno držanih na zajedničkim pašnjacima, gde se mešaju različite vrste životinja. Uzrokuju ih protozoe, helminti i artropode. Kolika je prevalenca i kojih
sve vrsta parazita trenutno ima u Srbiji teško je reći, s obzirom na to da se
ovakva istraživanja vrše sporadično. To se pre svega odnosi na autohtone vrste
i rase domaćih životinja, koje nisu obuhvaćane uobičajenim merama kontrole
parazita. Na osnovu povremenih ispitivanja može se, ipak, steći slika o
najčešćim parazitskim infekcijama koje ugrožavaju ove vrste životinja i one će
detaljnije biti opisane u daljem tekstu.
PB  - Beograd : Fakultet veterinarske medicine
T2  - Četvrti regionalni simpozijum Zaštita agrobiodiverziteta i očuvanje autohtonih rasa domaćih životinja, Dimitrovgrad, 29. jun - 1. jul 2023
T1  - Značaj ekto i endoparazita u patologiji autohtonih vrsta domaćih životinja na zajedničkim pašnjacima
SP  - 167
EP  - 181
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3113
ER  - 
@misc{
author = "Pavlović, Ivan and Živković, Slavica and Mijatović, Bojana and Trailović, Dragiša and Stanojević, Slobodan and Caro-Petrović, Violeta and Petrović, Milan P. and Tasić, Aleksandra and Pavlović, Marija and Minić, Jelena and Kostić, Natalija and Bojkovski, Jovan and Vasić, Ana and Minić, Stanko",
year = "2023",
abstract = "Infekcije parazitima predstavljaju značajan zdravstveni problem kod životinja,
posebno držanih na zajedničkim pašnjacima, gde se mešaju različite vrste životinja. Uzrokuju ih protozoe, helminti i artropode. Kolika je prevalenca i kojih
sve vrsta parazita trenutno ima u Srbiji teško je reći, s obzirom na to da se
ovakva istraživanja vrše sporadično. To se pre svega odnosi na autohtone vrste
i rase domaćih životinja, koje nisu obuhvaćane uobičajenim merama kontrole
parazita. Na osnovu povremenih ispitivanja može se, ipak, steći slika o
najčešćim parazitskim infekcijama koje ugrožavaju ove vrste životinja i one će
detaljnije biti opisane u daljem tekstu.",
publisher = "Beograd : Fakultet veterinarske medicine",
journal = "Četvrti regionalni simpozijum Zaštita agrobiodiverziteta i očuvanje autohtonih rasa domaćih životinja, Dimitrovgrad, 29. jun - 1. jul 2023",
title = "Značaj ekto i endoparazita u patologiji autohtonih vrsta domaćih životinja na zajedničkim pašnjacima",
pages = "167-181",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3113"
}
Pavlović, I., Živković, S., Mijatović, B., Trailović, D., Stanojević, S., Caro-Petrović, V., Petrović, M. P., Tasić, A., Pavlović, M., Minić, J., Kostić, N., Bojkovski, J., Vasić, A.,& Minić, S.. (2023). Značaj ekto i endoparazita u patologiji autohtonih vrsta domaćih životinja na zajedničkim pašnjacima. in Četvrti regionalni simpozijum Zaštita agrobiodiverziteta i očuvanje autohtonih rasa domaćih životinja, Dimitrovgrad, 29. jun - 1. jul 2023
Beograd : Fakultet veterinarske medicine., 167-181.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3113
Pavlović I, Živković S, Mijatović B, Trailović D, Stanojević S, Caro-Petrović V, Petrović MP, Tasić A, Pavlović M, Minić J, Kostić N, Bojkovski J, Vasić A, Minić S. Značaj ekto i endoparazita u patologiji autohtonih vrsta domaćih životinja na zajedničkim pašnjacima. in Četvrti regionalni simpozijum Zaštita agrobiodiverziteta i očuvanje autohtonih rasa domaćih životinja, Dimitrovgrad, 29. jun - 1. jul 2023. 2023;:167-181.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3113 .
Pavlović, Ivan, Živković, Slavica, Mijatović, Bojana, Trailović, Dragiša, Stanojević, Slobodan, Caro-Petrović, Violeta, Petrović, Milan P., Tasić, Aleksandra, Pavlović, Marija, Minić, Jelena, Kostić, Natalija, Bojkovski, Jovan, Vasić, Ana, Minić, Stanko, "Značaj ekto i endoparazita u patologiji autohtonih vrsta domaćih životinja na zajedničkim pašnjacima" in Četvrti regionalni simpozijum Zaštita agrobiodiverziteta i očuvanje autohtonih rasa domaćih životinja, Dimitrovgrad, 29. jun - 1. jul 2023 (2023):167-181,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3113 .

Trematode kod svinja

Pavlović, Ivan; Radanović, Oliver; Zdravković, Nemanja; Savić, Božidar; Vasić, Ana; Bojkovski, Jovan; Dobrosavljević, Ivan; Stokić-Nikolić, Slavonka; Tasić, Aleksandra; Pavlović, Marija; Relić, Renata

(Požarevac : Sitograf RM, 2023)

TY  - CONF
AU  - Pavlović, Ivan
AU  - Radanović, Oliver
AU  - Zdravković, Nemanja
AU  - Savić, Božidar
AU  - Vasić, Ana
AU  - Bojkovski, Jovan
AU  - Dobrosavljević, Ivan
AU  - Stokić-Nikolić, Slavonka
AU  - Tasić, Aleksandra
AU  - Pavlović, Marija
AU  - Relić, Renata
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3364
AB  - Klasa Trematoda, u narodu poznatija kao metlji, obuhvata parazite čije telo nije
segmentisano na člančiće i poseduju organe za pričršćivanja u vidu jakih muskuloznih pijavki.
Kod svinja parazitira mali broj trematoda od kojih je većina u adultnom obliku a neke se nalaze
incistirane u larvarnom stadijumu najčešće u mišićima svinja. U Evropi je prisutan mali broj
trematoda ali su one zato u Aziji u velikom broju prisutne u patologiji svinja i ljudi. Ovde će mo
dati prikaz najznačajnih zoonotske trematoda svinja: Alaria alata, Fasciola hepatica, Dicrocelium
dendriticum, Fasciolopsis buski, Clonorchis sinensis i Opisthorchis felineus.
PB  - Požarevac : Sitograf RM
C3  - 20. Simpozijum Zdravstvena zaštita, selekcija i reprodukcija svinja, Srebrno jezero, 8 - 9. jun 2023
T1  - Trematode kod svinja
SP  - 115
EP  - 121
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3364
ER  - 
@conference{
author = "Pavlović, Ivan and Radanović, Oliver and Zdravković, Nemanja and Savić, Božidar and Vasić, Ana and Bojkovski, Jovan and Dobrosavljević, Ivan and Stokić-Nikolić, Slavonka and Tasić, Aleksandra and Pavlović, Marija and Relić, Renata",
year = "2023",
abstract = "Klasa Trematoda, u narodu poznatija kao metlji, obuhvata parazite čije telo nije
segmentisano na člančiće i poseduju organe za pričršćivanja u vidu jakih muskuloznih pijavki.
Kod svinja parazitira mali broj trematoda od kojih je većina u adultnom obliku a neke se nalaze
incistirane u larvarnom stadijumu najčešće u mišićima svinja. U Evropi je prisutan mali broj
trematoda ali su one zato u Aziji u velikom broju prisutne u patologiji svinja i ljudi. Ovde će mo
dati prikaz najznačajnih zoonotske trematoda svinja: Alaria alata, Fasciola hepatica, Dicrocelium
dendriticum, Fasciolopsis buski, Clonorchis sinensis i Opisthorchis felineus.",
publisher = "Požarevac : Sitograf RM",
journal = "20. Simpozijum Zdravstvena zaštita, selekcija i reprodukcija svinja, Srebrno jezero, 8 - 9. jun 2023",
title = "Trematode kod svinja",
pages = "115-121",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3364"
}
Pavlović, I., Radanović, O., Zdravković, N., Savić, B., Vasić, A., Bojkovski, J., Dobrosavljević, I., Stokić-Nikolić, S., Tasić, A., Pavlović, M.,& Relić, R.. (2023). Trematode kod svinja. in 20. Simpozijum Zdravstvena zaštita, selekcija i reprodukcija svinja, Srebrno jezero, 8 - 9. jun 2023
Požarevac : Sitograf RM., 115-121.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3364
Pavlović I, Radanović O, Zdravković N, Savić B, Vasić A, Bojkovski J, Dobrosavljević I, Stokić-Nikolić S, Tasić A, Pavlović M, Relić R. Trematode kod svinja. in 20. Simpozijum Zdravstvena zaštita, selekcija i reprodukcija svinja, Srebrno jezero, 8 - 9. jun 2023. 2023;:115-121.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3364 .
Pavlović, Ivan, Radanović, Oliver, Zdravković, Nemanja, Savić, Božidar, Vasić, Ana, Bojkovski, Jovan, Dobrosavljević, Ivan, Stokić-Nikolić, Slavonka, Tasić, Aleksandra, Pavlović, Marija, Relić, Renata, "Trematode kod svinja" in 20. Simpozijum Zdravstvena zaštita, selekcija i reprodukcija svinja, Srebrno jezero, 8 - 9. jun 2023 (2023):115-121,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3364 .

Antiparsitic effect of some active components of essential oils

Marjanović, Đorđe; Zdravković, Nemanja; Pavlović, Marija; Nešić, Ksenija; Savić Radovanović, Radoslava; Trailović, Saša

(University of Agricultural Sciences and Veterinary Medicine of Cluj-Napoca, 2020)

TY  - CONF
AU  - Marjanović, Đorđe
AU  - Zdravković, Nemanja
AU  - Pavlović, Marija
AU  - Nešić, Ksenija
AU  - Savić Radovanović, Radoslava
AU  - Trailović, Saša
PY  - 2020
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3312
AB  - Modern antiparasitic pharmacotherapy faces several important challenges. An
increasing number of reports refer to the resistance of parasitic nematodes to conventional
antiparasitic drugs, while dose increasing manifests their toxicity. Particularly important for
veterinary medicine is the fact that most antiparasitic drugs require a long withdrawal period
after application in animals whose tissues are intended for human consumption.
PB  - University of Agricultural Sciences and Veterinary Medicine of Cluj-Napoca
C3  - 19th International Conference Life sciences for sustainable development, Cluj-Napoca, Romania, 24th - 25th September 2020
T1  - Antiparsitic effect of some active components of essential oils
SP  - 287
EP  - 287
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3312
ER  - 
@conference{
author = "Marjanović, Đorđe and Zdravković, Nemanja and Pavlović, Marija and Nešić, Ksenija and Savić Radovanović, Radoslava and Trailović, Saša",
year = "2020",
abstract = "Modern antiparasitic pharmacotherapy faces several important challenges. An
increasing number of reports refer to the resistance of parasitic nematodes to conventional
antiparasitic drugs, while dose increasing manifests their toxicity. Particularly important for
veterinary medicine is the fact that most antiparasitic drugs require a long withdrawal period
after application in animals whose tissues are intended for human consumption.",
publisher = "University of Agricultural Sciences and Veterinary Medicine of Cluj-Napoca",
journal = "19th International Conference Life sciences for sustainable development, Cluj-Napoca, Romania, 24th - 25th September 2020",
title = "Antiparsitic effect of some active components of essential oils",
pages = "287-287",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3312"
}
Marjanović, Đ., Zdravković, N., Pavlović, M., Nešić, K., Savić Radovanović, R.,& Trailović, S.. (2020). Antiparsitic effect of some active components of essential oils. in 19th International Conference Life sciences for sustainable development, Cluj-Napoca, Romania, 24th - 25th September 2020
University of Agricultural Sciences and Veterinary Medicine of Cluj-Napoca., 287-287.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3312
Marjanović Đ, Zdravković N, Pavlović M, Nešić K, Savić Radovanović R, Trailović S. Antiparsitic effect of some active components of essential oils. in 19th International Conference Life sciences for sustainable development, Cluj-Napoca, Romania, 24th - 25th September 2020. 2020;:287-287.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3312 .
Marjanović, Đorđe, Zdravković, Nemanja, Pavlović, Marija, Nešić, Ksenija, Savić Radovanović, Radoslava, Trailović, Saša, "Antiparsitic effect of some active components of essential oils" in 19th International Conference Life sciences for sustainable development, Cluj-Napoca, Romania, 24th - 25th September 2020 (2020):287-287,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3312 .

Histamine levels in fish samples collected from Serbian market in 2018

Pavlović, Marija S.; Ivanović, Snežana; Pavlović, Ivan; Rokvić, Nikola I.; Radosavljević, Vladimir; Vasilev, Dragan

(Univerzitet u Novom Sadu - Naučni institut za prehrambene tehnologije, Novi Sad, 2019)

TY  - JOUR
AU  - Pavlović, Marija S.
AU  - Ivanović, Snežana
AU  - Pavlović, Ivan
AU  - Rokvić, Nikola I.
AU  - Radosavljević, Vladimir
AU  - Vasilev, Dragan
PY  - 2019
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/1726
AB  - Histamine is a biogen amin, which is formed by decarboxylation of the histidine amino acid, under the action of the L-histidine-decarboxylase enzyme. High level of free histidine in fish meat, bacterial histidin decarboxylase activity and high temperature of storage elevate the level of histamine. Among the most important factors that can affect the level of histamine in fish meat are the type of fish and the method of its preservation. In order to determine this dependence, 1030 samples of frozen fish (tuna, mackerel, sardines and sprat) and 167 samples of canned fish (tuna, sardines and mackerel) were monitored for histamine content by ELISA method. It was determined a lower concentration of histamine in frozen fish (from 5.71 mg/kg to 18.03 mg/kg) compared to canned fish (from 15.03 mg/kg to 110.6 mg/kg). The highest histamine concentrations were found in the mackerel samples, regardless of the preservation method (110.6 mg/kg in canned mackerel and 18.03 mg/kg in frozen mackerel), which were significantly higher compared to the histamine levels found in cans of tuna and sardines (p ˂0.0001). Of the total number of samples, three samples (two samples of canned sardines and one sample of canned mackerel) were declared unsafe for human health. In most of the analyzed samples, the level of determined histamine was relatively low, which confirms adequate implementation of control protocols and efficant surveillance of products placed on the Serbian market.
AB  - Histamin je bioaktivni amin, koji nastaje u reakciji dekarboksilacije aminokiseline histidina, pod dejstvom enzima Lhistidin dekarboksilaze. Visok nivo slobodnog histidina u mesu ribe, aktivnost enzim produkujućih bakterija i visoke temperature skladištenja deluju predisponirajuće na sintezu histamina. Među najznačajnije faktore koji utiču na koncentraciju histamina u mesu ribe jesu vrsta ribe i metod njenog konzervisanja. U cilju utvrđivanja ove zavisnosti, uzorci zamrznute ribe (tune, skuše, sardine i papaline) i ribe u konzervi (tune, sardine i skuše) su analizirani ELISA metodom. Utvrđene su niže koncentracije histamina u uzorcima zamrznute ribe (od 5.71 mg/kg do 18.03 mg/kg) u poređenju sa konzervama od ribe (od 15.03 mg/kg do 110.6 mg/kg). Najviše koncentracije histamina su ustanovljene u uzorcima skuše, bez obzira na metod konzervisanja (110.6 mg/kg u konzervama od skuše i 18.03 mg/kg u zamrznutoj skuši), koje su bile i statistički značajno veće u odnosu na konzerve tune i konzerve sardine (p ˂0.0001). Od ukupnog broja uzoraka, samo tri uzorka (dva uzorka sardine u konzervi i jedan uzorak skuše u konzervi) su proglašeni nebezbednim za zdravlje ljudi. U najvećem broju ispitanih uzoraka izmerene su relativno niske koncentracije histamina, što ukazuje na adekvatno sprovođenje kontrole i nadzora nad proizvodima koji se plasiraju u promet na srpskom tržištu.
PB  - Univerzitet u Novom Sadu - Naučni institut za prehrambene tehnologije, Novi Sad
T2  - Food and Feed Research
T1  - Histamine levels in fish samples collected from Serbian market in 2018
T1  - Histamin u ribi dostupnoj na tržištu Srbije u 2018. godini
VL  - 46
IS  - 1
SP  - 37
EP  - 43
DO  - 10.5937/FFR1901037P
ER  - 
@article{
author = "Pavlović, Marija S. and Ivanović, Snežana and Pavlović, Ivan and Rokvić, Nikola I. and Radosavljević, Vladimir and Vasilev, Dragan",
year = "2019",
abstract = "Histamine is a biogen amin, which is formed by decarboxylation of the histidine amino acid, under the action of the L-histidine-decarboxylase enzyme. High level of free histidine in fish meat, bacterial histidin decarboxylase activity and high temperature of storage elevate the level of histamine. Among the most important factors that can affect the level of histamine in fish meat are the type of fish and the method of its preservation. In order to determine this dependence, 1030 samples of frozen fish (tuna, mackerel, sardines and sprat) and 167 samples of canned fish (tuna, sardines and mackerel) were monitored for histamine content by ELISA method. It was determined a lower concentration of histamine in frozen fish (from 5.71 mg/kg to 18.03 mg/kg) compared to canned fish (from 15.03 mg/kg to 110.6 mg/kg). The highest histamine concentrations were found in the mackerel samples, regardless of the preservation method (110.6 mg/kg in canned mackerel and 18.03 mg/kg in frozen mackerel), which were significantly higher compared to the histamine levels found in cans of tuna and sardines (p ˂0.0001). Of the total number of samples, three samples (two samples of canned sardines and one sample of canned mackerel) were declared unsafe for human health. In most of the analyzed samples, the level of determined histamine was relatively low, which confirms adequate implementation of control protocols and efficant surveillance of products placed on the Serbian market., Histamin je bioaktivni amin, koji nastaje u reakciji dekarboksilacije aminokiseline histidina, pod dejstvom enzima Lhistidin dekarboksilaze. Visok nivo slobodnog histidina u mesu ribe, aktivnost enzim produkujućih bakterija i visoke temperature skladištenja deluju predisponirajuće na sintezu histamina. Među najznačajnije faktore koji utiču na koncentraciju histamina u mesu ribe jesu vrsta ribe i metod njenog konzervisanja. U cilju utvrđivanja ove zavisnosti, uzorci zamrznute ribe (tune, skuše, sardine i papaline) i ribe u konzervi (tune, sardine i skuše) su analizirani ELISA metodom. Utvrđene su niže koncentracije histamina u uzorcima zamrznute ribe (od 5.71 mg/kg do 18.03 mg/kg) u poređenju sa konzervama od ribe (od 15.03 mg/kg do 110.6 mg/kg). Najviše koncentracije histamina su ustanovljene u uzorcima skuše, bez obzira na metod konzervisanja (110.6 mg/kg u konzervama od skuše i 18.03 mg/kg u zamrznutoj skuši), koje su bile i statistički značajno veće u odnosu na konzerve tune i konzerve sardine (p ˂0.0001). Od ukupnog broja uzoraka, samo tri uzorka (dva uzorka sardine u konzervi i jedan uzorak skuše u konzervi) su proglašeni nebezbednim za zdravlje ljudi. U najvećem broju ispitanih uzoraka izmerene su relativno niske koncentracije histamina, što ukazuje na adekvatno sprovođenje kontrole i nadzora nad proizvodima koji se plasiraju u promet na srpskom tržištu.",
publisher = "Univerzitet u Novom Sadu - Naučni institut za prehrambene tehnologije, Novi Sad",
journal = "Food and Feed Research",
title = "Histamine levels in fish samples collected from Serbian market in 2018, Histamin u ribi dostupnoj na tržištu Srbije u 2018. godini",
volume = "46",
number = "1",
pages = "37-43",
doi = "10.5937/FFR1901037P"
}
Pavlović, M. S., Ivanović, S., Pavlović, I., Rokvić, N. I., Radosavljević, V.,& Vasilev, D.. (2019). Histamine levels in fish samples collected from Serbian market in 2018. in Food and Feed Research
Univerzitet u Novom Sadu - Naučni institut za prehrambene tehnologije, Novi Sad., 46(1), 37-43.
https://doi.org/10.5937/FFR1901037P
Pavlović MS, Ivanović S, Pavlović I, Rokvić NI, Radosavljević V, Vasilev D. Histamine levels in fish samples collected from Serbian market in 2018. in Food and Feed Research. 2019;46(1):37-43.
doi:10.5937/FFR1901037P .
Pavlović, Marija S., Ivanović, Snežana, Pavlović, Ivan, Rokvić, Nikola I., Radosavljević, Vladimir, Vasilev, Dragan, "Histamine levels in fish samples collected from Serbian market in 2018" in Food and Feed Research, 46, no. 1 (2019):37-43,
https://doi.org/10.5937/FFR1901037P . .
1