Trihinela kod divljih životinja u Srbiji
Authors
Vasilev, SašaSuvajdžić, Branko
Mirilović, Milorad
Ćirović, Duško
Vejnović, Branislav
Plavšić, Budimir
Vasilev, Dragan
Conference object (Published version)
Metadata
Show full item recordAbstract
Porast broja ljudske populacije u svetu i nastale promene prirodnog okruženja
povećavaju mogućnost za interakciju između ljudi i životinja, što može dovesti do
pojave i širenja različitih zaraznih bolesti. Bolesti divljih životinja mogu da utiču utiču
osim na same divlje životinje i na javno zdravlje, ekonomiju ali i na očuvanje
biodiverziteta. Bolesti koje se mogu preneti sa divljih i domaćih životinja na čoveka,
koje se označavaju kao zoonoze, mogu biti izazvane određenim parazitima. Parazitske
nematode iz roda Trichinella su uzročnici infekcije kod životinja ali i zoonotske bolesti
trihineloze, koja predstavlja ozbiljan rizik po ljudsko zdravlje. Životinje zaražene
trihinelom, osim u težim slučajevima, ne pokazuju spoljne znake infekcije. Brojne vrste
divljih životinja mogu nositi larve trihinela. Divlje životinje se mogu zaraziti
konzumiranjem drugih inficiranih divljih životinja ili otpadaka koji sadrže zaraženo
meso. Rod Trichinella obuhvata 10 vrsta: T. spiralis, T. n...ativa, T. britovi, T. murrelli, T.
nelsoni, T. patagoniensis i T. chanchalensis (vrste koje stvaraju kapsulu), T.
pseudospiralis, T. papuae i T. zimbabvensis (neinkapsulirane vrste) kao i tri genotipa
(Trichinella T6, T8 i T9). Ove nematode su rasprostranjene širom sveta i mogu
inficirati širok spektar vrsta životinja, a prenose se u domaćem i silvatičnom ciklusu.
Do 2009. godine T. spiralis se smatrala jedinom vrstom iz roda Trichinella koji je
prisutan kod domaćih i divljih životinja u Srbiji. Tada je primenom molekularne
analize potvrđeno prisustvo T. britovi kod lisica i vukova u Srbiji, pored već
potvrđenog prisustva T. spiralis. Ove analize su bile početak opsežnih ispitivanja
rasprostranjenosti trihinele kod divljih životinja u našoj zemlji. Ustanovljeno je da
postoji infekcija trihinelom kod nekoliko vrsta divljih životinja (vuk, lisica, šakal, divlja
svinja, divlja mačka, jazavac, kuna, mrki tvor, vidra), što omogućava održavanje ovog parazita u silvatičnom krugu ali i eventualno prenošenje Trichinella spp. do svinja koje
se gaje u dvorištima ili puštaju u prirodu. Podaci pokazuju da je prisutna infekcija
trihinelom kod 6% od 469 ispitanih divljih mesojeda prikupljenih u periodu od 1994.
do 2013. godine u Srbiji. Novija istraživanja su pokazala da je polovina (49,5%)
ispitanih vukova u Srbiji zaražena sa T. britovi. Utvrđeno je da je 16,5% zlatnih šakala
bilo zaraženo trihinelom, od kojih je više od dve trećine imalo larve T. spiralis i trećina
T. britovi. Ovakva istraživanja su pokazala da postoji rizik da nekoliko vrsta divljih
životinja može preneti trihinelu na populaciju svinja u slobodnom uzgoju i u dvorištu
i na taj način doprineti održavanju i širenju infekcije.Od četiri vrste trihinele (T.
spiralis, T. britovi, T. pseudospiralis i T. nativa) identifikovanih u Evropi do sada, u Srbiji
kod divljih životinja dokazano je prisustvo dve vrste (T. spiralis i T. britovi). Radi
sprečavanja kruženja trihinele u lovištima neophodno je kao i za sprečavanje drugih
zaraznih bolesti pridržavati se svih biosigurnosnih mera (odgovorni lov, primena
sanitarnih mera tokom svih faza lova, evisceracija ulovljenih životinja na za to
predviđenim mestima i bezbedno odlaganje, nakon uzimanja trofeja od mesojeda
obavezno neškodljivo uklanjanje trupova, postepeno smanjenje štetočina, bolesne
životinje i sve leševe divljih životinja nađenih u lovištu potrebno je odmah prijaviti
nadležnom veterinaru) u lovištu za dobro gazdovanje lovištem. Što se tiče prekidanja
lanca kruženja trihinele izuzetno je važno da lovci ne hrane divlje životinje mesom ili
proizvodima od mesa (kobasicama, nekuvanim mesom, ostacima hrane koji sadrže
meso - pomije) koji nisu pregledani na prisustvo larvi trihinele ili čak sadrže ove larve.
Osim toga važno je napomenuti da u skladu sa propisima uzorak mišića svake
odstreljene divlje svinje mora da bude ispitan na prisustvo larvi trihinela metodom
veštačke digestije. Znacaj ove mere je ne samo zbog otkrivanja pozitivnih divljih svinja
i sprečavanja infekcije ljudi već i zbog neskodljivog uklanjanja pozitivnih i prekidanja
lanca širenja u lovistu.
Keywords:
Divlje životinje / Trichinella / SrbijaSource:
34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023, 2023, 248-249Publisher:
- Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
Funding / projects:
- Ministry of Science, Technological Development and Innovation of the Republic of Serbia, institutional funding - 200143 (University of Belgrade, Faculty of Veterinary Medicine) (RS-MESTD-inst-2020-200143)
Note:
- Zbornik radova i kratkih sadržaja
Collections
Institution/Community
Fakultet veterinarske medicineTY - CONF AU - Vasilev, Saša AU - Suvajdžić, Branko AU - Mirilović, Milorad AU - Ćirović, Duško AU - Vejnović, Branislav AU - Plavšić, Budimir AU - Vasilev, Dragan PY - 2023 UR - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3241 AB - Porast broja ljudske populacije u svetu i nastale promene prirodnog okruženja povećavaju mogućnost za interakciju između ljudi i životinja, što može dovesti do pojave i širenja različitih zaraznih bolesti. Bolesti divljih životinja mogu da utiču utiču osim na same divlje životinje i na javno zdravlje, ekonomiju ali i na očuvanje biodiverziteta. Bolesti koje se mogu preneti sa divljih i domaćih životinja na čoveka, koje se označavaju kao zoonoze, mogu biti izazvane određenim parazitima. Parazitske nematode iz roda Trichinella su uzročnici infekcije kod životinja ali i zoonotske bolesti trihineloze, koja predstavlja ozbiljan rizik po ljudsko zdravlje. Životinje zaražene trihinelom, osim u težim slučajevima, ne pokazuju spoljne znake infekcije. Brojne vrste divljih životinja mogu nositi larve trihinela. Divlje životinje se mogu zaraziti konzumiranjem drugih inficiranih divljih životinja ili otpadaka koji sadrže zaraženo meso. Rod Trichinella obuhvata 10 vrsta: T. spiralis, T. nativa, T. britovi, T. murrelli, T. nelsoni, T. patagoniensis i T. chanchalensis (vrste koje stvaraju kapsulu), T. pseudospiralis, T. papuae i T. zimbabvensis (neinkapsulirane vrste) kao i tri genotipa (Trichinella T6, T8 i T9). Ove nematode su rasprostranjene širom sveta i mogu inficirati širok spektar vrsta životinja, a prenose se u domaćem i silvatičnom ciklusu. Do 2009. godine T. spiralis se smatrala jedinom vrstom iz roda Trichinella koji je prisutan kod domaćih i divljih životinja u Srbiji. Tada je primenom molekularne analize potvrđeno prisustvo T. britovi kod lisica i vukova u Srbiji, pored već potvrđenog prisustva T. spiralis. Ove analize su bile početak opsežnih ispitivanja rasprostranjenosti trihinele kod divljih životinja u našoj zemlji. Ustanovljeno je da postoji infekcija trihinelom kod nekoliko vrsta divljih životinja (vuk, lisica, šakal, divlja svinja, divlja mačka, jazavac, kuna, mrki tvor, vidra), što omogućava održavanje ovog parazita u silvatičnom krugu ali i eventualno prenošenje Trichinella spp. do svinja koje se gaje u dvorištima ili puštaju u prirodu. Podaci pokazuju da je prisutna infekcija trihinelom kod 6% od 469 ispitanih divljih mesojeda prikupljenih u periodu od 1994. do 2013. godine u Srbiji. Novija istraživanja su pokazala da je polovina (49,5%) ispitanih vukova u Srbiji zaražena sa T. britovi. Utvrđeno je da je 16,5% zlatnih šakala bilo zaraženo trihinelom, od kojih je više od dve trećine imalo larve T. spiralis i trećina T. britovi. Ovakva istraživanja su pokazala da postoji rizik da nekoliko vrsta divljih životinja može preneti trihinelu na populaciju svinja u slobodnom uzgoju i u dvorištu i na taj način doprineti održavanju i širenju infekcije.Od četiri vrste trihinele (T. spiralis, T. britovi, T. pseudospiralis i T. nativa) identifikovanih u Evropi do sada, u Srbiji kod divljih životinja dokazano je prisustvo dve vrste (T. spiralis i T. britovi). Radi sprečavanja kruženja trihinele u lovištima neophodno je kao i za sprečavanje drugih zaraznih bolesti pridržavati se svih biosigurnosnih mera (odgovorni lov, primena sanitarnih mera tokom svih faza lova, evisceracija ulovljenih životinja na za to predviđenim mestima i bezbedno odlaganje, nakon uzimanja trofeja od mesojeda obavezno neškodljivo uklanjanje trupova, postepeno smanjenje štetočina, bolesne životinje i sve leševe divljih životinja nađenih u lovištu potrebno je odmah prijaviti nadležnom veterinaru) u lovištu za dobro gazdovanje lovištem. Što se tiče prekidanja lanca kruženja trihinele izuzetno je važno da lovci ne hrane divlje životinje mesom ili proizvodima od mesa (kobasicama, nekuvanim mesom, ostacima hrane koji sadrže meso - pomije) koji nisu pregledani na prisustvo larvi trihinele ili čak sadrže ove larve. Osim toga važno je napomenuti da u skladu sa propisima uzorak mišića svake odstreljene divlje svinje mora da bude ispitan na prisustvo larvi trihinela metodom veštačke digestije. Znacaj ove mere je ne samo zbog otkrivanja pozitivnih divljih svinja i sprečavanja infekcije ljudi već i zbog neskodljivog uklanjanja pozitivnih i prekidanja lanca širenja u lovistu. PB - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo C3 - 34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023 T1 - Trihinela kod divljih životinja u Srbiji SP - 248 EP - 249 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3241 ER -
@conference{ author = "Vasilev, Saša and Suvajdžić, Branko and Mirilović, Milorad and Ćirović, Duško and Vejnović, Branislav and Plavšić, Budimir and Vasilev, Dragan", year = "2023", abstract = "Porast broja ljudske populacije u svetu i nastale promene prirodnog okruženja povećavaju mogućnost za interakciju između ljudi i životinja, što može dovesti do pojave i širenja različitih zaraznih bolesti. Bolesti divljih životinja mogu da utiču utiču osim na same divlje životinje i na javno zdravlje, ekonomiju ali i na očuvanje biodiverziteta. Bolesti koje se mogu preneti sa divljih i domaćih životinja na čoveka, koje se označavaju kao zoonoze, mogu biti izazvane određenim parazitima. Parazitske nematode iz roda Trichinella su uzročnici infekcije kod životinja ali i zoonotske bolesti trihineloze, koja predstavlja ozbiljan rizik po ljudsko zdravlje. Životinje zaražene trihinelom, osim u težim slučajevima, ne pokazuju spoljne znake infekcije. Brojne vrste divljih životinja mogu nositi larve trihinela. Divlje životinje se mogu zaraziti konzumiranjem drugih inficiranih divljih životinja ili otpadaka koji sadrže zaraženo meso. Rod Trichinella obuhvata 10 vrsta: T. spiralis, T. nativa, T. britovi, T. murrelli, T. nelsoni, T. patagoniensis i T. chanchalensis (vrste koje stvaraju kapsulu), T. pseudospiralis, T. papuae i T. zimbabvensis (neinkapsulirane vrste) kao i tri genotipa (Trichinella T6, T8 i T9). Ove nematode su rasprostranjene širom sveta i mogu inficirati širok spektar vrsta životinja, a prenose se u domaćem i silvatičnom ciklusu. Do 2009. godine T. spiralis se smatrala jedinom vrstom iz roda Trichinella koji je prisutan kod domaćih i divljih životinja u Srbiji. Tada je primenom molekularne analize potvrđeno prisustvo T. britovi kod lisica i vukova u Srbiji, pored već potvrđenog prisustva T. spiralis. Ove analize su bile početak opsežnih ispitivanja rasprostranjenosti trihinele kod divljih životinja u našoj zemlji. Ustanovljeno je da postoji infekcija trihinelom kod nekoliko vrsta divljih životinja (vuk, lisica, šakal, divlja svinja, divlja mačka, jazavac, kuna, mrki tvor, vidra), što omogućava održavanje ovog parazita u silvatičnom krugu ali i eventualno prenošenje Trichinella spp. do svinja koje se gaje u dvorištima ili puštaju u prirodu. Podaci pokazuju da je prisutna infekcija trihinelom kod 6% od 469 ispitanih divljih mesojeda prikupljenih u periodu od 1994. do 2013. godine u Srbiji. Novija istraživanja su pokazala da je polovina (49,5%) ispitanih vukova u Srbiji zaražena sa T. britovi. Utvrđeno je da je 16,5% zlatnih šakala bilo zaraženo trihinelom, od kojih je više od dve trećine imalo larve T. spiralis i trećina T. britovi. Ovakva istraživanja su pokazala da postoji rizik da nekoliko vrsta divljih životinja može preneti trihinelu na populaciju svinja u slobodnom uzgoju i u dvorištu i na taj način doprineti održavanju i širenju infekcije.Od četiri vrste trihinele (T. spiralis, T. britovi, T. pseudospiralis i T. nativa) identifikovanih u Evropi do sada, u Srbiji kod divljih životinja dokazano je prisustvo dve vrste (T. spiralis i T. britovi). Radi sprečavanja kruženja trihinele u lovištima neophodno je kao i za sprečavanje drugih zaraznih bolesti pridržavati se svih biosigurnosnih mera (odgovorni lov, primena sanitarnih mera tokom svih faza lova, evisceracija ulovljenih životinja na za to predviđenim mestima i bezbedno odlaganje, nakon uzimanja trofeja od mesojeda obavezno neškodljivo uklanjanje trupova, postepeno smanjenje štetočina, bolesne životinje i sve leševe divljih životinja nađenih u lovištu potrebno je odmah prijaviti nadležnom veterinaru) u lovištu za dobro gazdovanje lovištem. Što se tiče prekidanja lanca kruženja trihinele izuzetno je važno da lovci ne hrane divlje životinje mesom ili proizvodima od mesa (kobasicama, nekuvanim mesom, ostacima hrane koji sadrže meso - pomije) koji nisu pregledani na prisustvo larvi trihinele ili čak sadrže ove larve. Osim toga važno je napomenuti da u skladu sa propisima uzorak mišića svake odstreljene divlje svinje mora da bude ispitan na prisustvo larvi trihinela metodom veštačke digestije. Znacaj ove mere je ne samo zbog otkrivanja pozitivnih divljih svinja i sprečavanja infekcije ljudi već i zbog neskodljivog uklanjanja pozitivnih i prekidanja lanca širenja u lovistu.", publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo", journal = "34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023", title = "Trihinela kod divljih životinja u Srbiji", pages = "248-249", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3241" }
Vasilev, S., Suvajdžić, B., Mirilović, M., Ćirović, D., Vejnović, B., Plavšić, B.,& Vasilev, D.. (2023). Trihinela kod divljih životinja u Srbiji. in 34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023 Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 248-249. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3241
Vasilev S, Suvajdžić B, Mirilović M, Ćirović D, Vejnović B, Plavšić B, Vasilev D. Trihinela kod divljih životinja u Srbiji. in 34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023. 2023;:248-249. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3241 .
Vasilev, Saša, Suvajdžić, Branko, Mirilović, Milorad, Ćirović, Duško, Vejnović, Branislav, Plavšić, Budimir, Vasilev, Dragan, "Trihinela kod divljih životinja u Srbiji" in 34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023 (2023):248-249, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3241 .