dc.description.abstract | U poslednje vreme, proizvodnja ribe je dramatično porasla širom sveta i zauzima
sve veći udeo (a time i značaj) u ukupnoj proizvodnji hrane animalnog porekla. Da bi
se osigurala ovako velika proizvodnja, treba umanjiti štetni uticaj brojnih faktora spoljašnje
sredine, a pre svega stresova, drastičnih promena u temperaturi, mikroorganizama,
kao i različitih hemijskih supstancija, koje mogu itekako ugroziti život ribe. Od
svih nabrojanih faktora, poseban problem predstavljaju infektivne bolesti, uzrokovane
bakterijama. Većina bakterija, koje uzrokuju bolesti riba su normalni stanovnici vodenih
sistema i obično ne uzrokuju bolesti, odnosno (kao takve) ne predstavljaju problem.
Međutim, kada su ribe izložene stresu, sa jednim od već navedenih faktora (promena
temperature, loš kvalitet vode, nedavni transport ili rukovanje), mogu ugroziti imunski
sistem jedinke, a usled toga favorizovati rast bakterija, čime se svakako povećava rizik
za nastajanje bolesti.
Za lečenje bakterijskih infekcija koriste se antimikrobni lekovi koji su veoma korisni
i imaju veliki značaj u upravljanju zdravljem riba. Većina autora tvrdi da su antimikrobni
lekovi samo „alat“, a ne i „magijski meci“, kako ih je još odavno nazvao Pol Erlih.
Sposobnost antimikrobnih lekova da pomognu u uklanjanju infektivnih bolesti riba, zavisi
od više faktora. Pitanja na koja je potrebno dati odgovore su: a) Da li je zaista prisutna
bakterijska infekcija? b) Da li su identifikovane bakterije osetljive na izabrani antibiotik?
c) Da li je lek pravilno doziran i primenjen u odgovarajućim intervalima? i d)
Da li su dodatni stresovi uklonjeni ili smanjeni?
Pored toga, treba istaći da antimikrobni lekovi, sami po sebi, ne leče infekcije riba.
Ovi lekovi zapravo samo kontrolišu rast populacije bakterija kod riba dovoljno dugo da
ih potom imunski sistem ribe može eliminisati.
U ovom radu su prikazane osnovne karakteristike najvažnijih antimikrobnih lekova,
koji se koriste u lečenju bolesti riba. | sr |