Drašković, Vladimir

Link to this page

Authority KeyName Variants
orcid::0000-0001-5159-1937
  • Drašković, Vladimir (36)
  • Drašković, Vladimir Lj. (1)
Projects

Author's Bibliography

Uloga i značaj pašnjačkog uzgoja domaćih preživara u očuvanju biodiverziteta

Đorđević, Milutin; Janković, Ljiljana; Drašković, Vladimir; Cvetković, Ružica; Vučinić, Marijana; Nenadović, Katarina; Teodorović, Radislava; Pešić, Branislav

(Beograd : Fakultet veterinarske medicine, 2023)

TY  - GEN
AU  - Đorđević, Milutin
AU  - Janković, Ljiljana
AU  - Drašković, Vladimir
AU  - Cvetković, Ružica
AU  - Vučinić, Marijana
AU  - Nenadović, Katarina
AU  - Teodorović, Radislava
AU  - Pešić, Branislav
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3112
AB  - Pašnjački uzgoj domaćih preživara može imati značajan uticaj na životnu
sredinu i biodiverzitet, odnosno raznolikost živog sveta. Održivo upravljanje
pašnjacima može pozitivno uticati na očuvanje prirodnih zelenih površina,
biodiverzitet ptica, divljači i drugih vrsta životinja. Pašnjaci su izvor hrane i
stanište za mnoge vrste životinja i biljaka. Međutim, nepravilno upravljanje
pašnjacima može dovesti do degradacije zemljišta, smanjenja raznolikosti
biljaka i životinja, kao i nestanka životinjskih vrsta sa određenih geografskih
područja. Prekomerna ispaša, upotreba pesticida i drugih hemikalija mogu
imati štetan uticaj na biodiverzitet. Stoga je važno uspostaviti održivo upravljanje pašnjacima koje će podrazumevati plansko korišćenje pašnjaka, primenom odgovarajućih metoda ispaše. Cilj planskog korišćenja pašnjaka je
održati ravnotežu između potreba domaćih i divljih preživara uz očuvanja
biodiverziteta. Jedna od ključnih mera je definisanje optimalnog broja grla
domaćih preživara na određenoj površini, sa tzv. rotacionim sistemom ispaše, u
cilju odmora određenih pašnjačkih površina i obnove vegetacije, što
omogućava očuvanje raznolikosti biljnih i životinjskih vrsta na određenom
području. Uz pravilno upravljanje pašnjacima, mogu se postići brojni ekološki,
ekonomski i socijalni benefiti.
PB  - Beograd : Fakultet veterinarske medicine
T2  - Četvrti regionalni simpozijum Zaštita agrobiodiverziteta i očuvanje autohtonih rasa domaćih životinja, Dimitrovgrad, 29. jun - 1. jul 2023
T1  - Uloga i značaj pašnjačkog uzgoja domaćih preživara u očuvanju biodiverziteta
IS  - 140
EP  - 153
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3112
ER  - 
@misc{
author = "Đorđević, Milutin and Janković, Ljiljana and Drašković, Vladimir and Cvetković, Ružica and Vučinić, Marijana and Nenadović, Katarina and Teodorović, Radislava and Pešić, Branislav",
year = "2023",
abstract = "Pašnjački uzgoj domaćih preživara može imati značajan uticaj na životnu
sredinu i biodiverzitet, odnosno raznolikost živog sveta. Održivo upravljanje
pašnjacima može pozitivno uticati na očuvanje prirodnih zelenih površina,
biodiverzitet ptica, divljači i drugih vrsta životinja. Pašnjaci su izvor hrane i
stanište za mnoge vrste životinja i biljaka. Međutim, nepravilno upravljanje
pašnjacima može dovesti do degradacije zemljišta, smanjenja raznolikosti
biljaka i životinja, kao i nestanka životinjskih vrsta sa određenih geografskih
područja. Prekomerna ispaša, upotreba pesticida i drugih hemikalija mogu
imati štetan uticaj na biodiverzitet. Stoga je važno uspostaviti održivo upravljanje pašnjacima koje će podrazumevati plansko korišćenje pašnjaka, primenom odgovarajućih metoda ispaše. Cilj planskog korišćenja pašnjaka je
održati ravnotežu između potreba domaćih i divljih preživara uz očuvanja
biodiverziteta. Jedna od ključnih mera je definisanje optimalnog broja grla
domaćih preživara na određenoj površini, sa tzv. rotacionim sistemom ispaše, u
cilju odmora određenih pašnjačkih površina i obnove vegetacije, što
omogućava očuvanje raznolikosti biljnih i životinjskih vrsta na određenom
području. Uz pravilno upravljanje pašnjacima, mogu se postići brojni ekološki,
ekonomski i socijalni benefiti.",
publisher = "Beograd : Fakultet veterinarske medicine",
journal = "Četvrti regionalni simpozijum Zaštita agrobiodiverziteta i očuvanje autohtonih rasa domaćih životinja, Dimitrovgrad, 29. jun - 1. jul 2023",
title = "Uloga i značaj pašnjačkog uzgoja domaćih preživara u očuvanju biodiverziteta",
number = "140",
pages = "153",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3112"
}
Đorđević, M., Janković, L., Drašković, V., Cvetković, R., Vučinić, M., Nenadović, K., Teodorović, R.,& Pešić, B.. (2023). Uloga i značaj pašnjačkog uzgoja domaćih preživara u očuvanju biodiverziteta. in Četvrti regionalni simpozijum Zaštita agrobiodiverziteta i očuvanje autohtonih rasa domaćih životinja, Dimitrovgrad, 29. jun - 1. jul 2023
Beograd : Fakultet veterinarske medicine.(140).
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3112
Đorđević M, Janković L, Drašković V, Cvetković R, Vučinić M, Nenadović K, Teodorović R, Pešić B. Uloga i značaj pašnjačkog uzgoja domaćih preživara u očuvanju biodiverziteta. in Četvrti regionalni simpozijum Zaštita agrobiodiverziteta i očuvanje autohtonih rasa domaćih životinja, Dimitrovgrad, 29. jun - 1. jul 2023. 2023;(140):null-153.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3112 .
Đorđević, Milutin, Janković, Ljiljana, Drašković, Vladimir, Cvetković, Ružica, Vučinić, Marijana, Nenadović, Katarina, Teodorović, Radislava, Pešić, Branislav, "Uloga i značaj pašnjačkog uzgoja domaćih preživara u očuvanju biodiverziteta" in Četvrti regionalni simpozijum Zaštita agrobiodiverziteta i očuvanje autohtonih rasa domaćih životinja, Dimitrovgrad, 29. jun - 1. jul 2023, no. 140 (2023),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3112 .

Zdravstveni problemi i dobrobit životinja u organskoj proizvodnji

Nenadović, Katarina; Vučinić, Marijana; Đorđević, Milutin; Janković, Ljiljana; Teodorović, Radislava; Drašković, Vladimir; Ilić, Tamara; Bugarski, Dejan

(Beograd : Fakultet veterinarske medicine, 2023)

TY  - CONF
AU  - Nenadović, Katarina
AU  - Vučinić, Marijana
AU  - Đorđević, Milutin
AU  - Janković, Ljiljana
AU  - Teodorović, Radislava
AU  - Drašković, Vladimir
AU  - Ilić, Tamara
AU  - Bugarski, Dejan
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3117
AB  - Potražnja za proizvodima životinjskog porekla iz organskih sistema gajenja
povećava se zbog sve veće želje za proizvodima koji imaju ograničenu ili su
potpuno eliminisali upotrebu sintetičkih sredstava i poseduju visoke standarde
dobrobiti životinja. Glavni izazov sa kojima se suočavaju sistemi organske proizvodnje su menadžment i zdravlje životinja. Pojava kliničkih i subkliničkih
bolesti koje su zabeležene u konvencionalnim sistemima gajenja životinja javljaju se i u organskim sistemima, a glavni problemi su mastitis, hromost i
neplodnost. Međutim, veličina pojave bolesti može biti niža ili viša u organskim
sistemima gajenja zbog različitog menadžmenta i standarda definisanih za organsku proizvodnju koji, na primer, zabranjuju rutinsku upotrebu konvencionalnih lekova i zahtevaju ishranu sa visokim sadržajem kabaste hrane.
Organske farme koriste kombinaciju alternativnih, komplementarnih i konvencionalnih lekova za održavanje zdravlja životinja i u mnogim slučajevima oni su
jednako efikasni kao i način lečenja koji se koristi u neorganskoj proizvodnji.
Međutim, za razliku od neorganskih sistema gajenja, još uvek nedostaje naučna
procena organski prihvatljive terapije koje proizvođači organskih životinja
mogu da koriste kada trenutne prakse lečenja nisu dovoljne za održavanje
zdravlja životinja.
PB  - Beograd : Fakultet veterinarske medicine
C3  - Četvrti regionalni simpozijum Zaštita agrobiodiverziteta i očuvanje autohtonih rasa domaćih životinja, Dimitrovgrad, 29. jun - 1. jul 2023
T1  - Zdravstveni problemi i dobrobit životinja u organskoj proizvodnji
SP  - 239
EP  - 250
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3117
ER  - 
@conference{
author = "Nenadović, Katarina and Vučinić, Marijana and Đorđević, Milutin and Janković, Ljiljana and Teodorović, Radislava and Drašković, Vladimir and Ilić, Tamara and Bugarski, Dejan",
year = "2023",
abstract = "Potražnja za proizvodima životinjskog porekla iz organskih sistema gajenja
povećava se zbog sve veće želje za proizvodima koji imaju ograničenu ili su
potpuno eliminisali upotrebu sintetičkih sredstava i poseduju visoke standarde
dobrobiti životinja. Glavni izazov sa kojima se suočavaju sistemi organske proizvodnje su menadžment i zdravlje životinja. Pojava kliničkih i subkliničkih
bolesti koje su zabeležene u konvencionalnim sistemima gajenja životinja javljaju se i u organskim sistemima, a glavni problemi su mastitis, hromost i
neplodnost. Međutim, veličina pojave bolesti može biti niža ili viša u organskim
sistemima gajenja zbog različitog menadžmenta i standarda definisanih za organsku proizvodnju koji, na primer, zabranjuju rutinsku upotrebu konvencionalnih lekova i zahtevaju ishranu sa visokim sadržajem kabaste hrane.
Organske farme koriste kombinaciju alternativnih, komplementarnih i konvencionalnih lekova za održavanje zdravlja životinja i u mnogim slučajevima oni su
jednako efikasni kao i način lečenja koji se koristi u neorganskoj proizvodnji.
Međutim, za razliku od neorganskih sistema gajenja, još uvek nedostaje naučna
procena organski prihvatljive terapije koje proizvođači organskih životinja
mogu da koriste kada trenutne prakse lečenja nisu dovoljne za održavanje
zdravlja životinja.",
publisher = "Beograd : Fakultet veterinarske medicine",
journal = "Četvrti regionalni simpozijum Zaštita agrobiodiverziteta i očuvanje autohtonih rasa domaćih životinja, Dimitrovgrad, 29. jun - 1. jul 2023",
title = "Zdravstveni problemi i dobrobit životinja u organskoj proizvodnji",
pages = "239-250",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3117"
}
Nenadović, K., Vučinić, M., Đorđević, M., Janković, L., Teodorović, R., Drašković, V., Ilić, T.,& Bugarski, D.. (2023). Zdravstveni problemi i dobrobit životinja u organskoj proizvodnji. in Četvrti regionalni simpozijum Zaštita agrobiodiverziteta i očuvanje autohtonih rasa domaćih životinja, Dimitrovgrad, 29. jun - 1. jul 2023
Beograd : Fakultet veterinarske medicine., 239-250.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3117
Nenadović K, Vučinić M, Đorđević M, Janković L, Teodorović R, Drašković V, Ilić T, Bugarski D. Zdravstveni problemi i dobrobit životinja u organskoj proizvodnji. in Četvrti regionalni simpozijum Zaštita agrobiodiverziteta i očuvanje autohtonih rasa domaćih životinja, Dimitrovgrad, 29. jun - 1. jul 2023. 2023;:239-250.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3117 .
Nenadović, Katarina, Vučinić, Marijana, Đorđević, Milutin, Janković, Ljiljana, Teodorović, Radislava, Drašković, Vladimir, Ilić, Tamara, Bugarski, Dejan, "Zdravstveni problemi i dobrobit životinja u organskoj proizvodnji" in Četvrti regionalni simpozijum Zaštita agrobiodiverziteta i očuvanje autohtonih rasa domaćih životinja, Dimitrovgrad, 29. jun - 1. jul 2023 (2023):239-250,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3117 .

Mogućnost primene nano srebra u dezinfekciji vimena krava

Đorđević, Milutin; Janković, Ljiljana; Drašković, Vladimir; Cvetković, Ružica; Radanović, Oliver; Zdravković, Nemanja; Vučinić, Marijana; Nenadović, Katarina; Teodorović, Radislava; Pešić, Branislav

(Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, 2023)

TY  - CONF
AU  - Đorđević, Milutin
AU  - Janković, Ljiljana
AU  - Drašković, Vladimir
AU  - Cvetković, Ružica
AU  - Radanović, Oliver
AU  - Zdravković, Nemanja
AU  - Vučinić, Marijana
AU  - Nenadović, Katarina
AU  - Teodorović, Radislava
AU  - Pešić, Branislav
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3121
AB  - Stalni kontakt mlečne žlezde sa površinama koji su potencijalni nosioci patogena i visoki standardi koji se odnose na kvalitet i higijensku ispravnost mleka,
uslovljavaju potrebu da se kontinuirano primenjuju higijenske mere u postupku
muže. Količina, kvalitet i higijenska ispravnost mleka kao ključni faktori uspešnosti farmskog uzgoja krava, zavise pored smeštajnih uslova i od higijene muže, čiji
posebno značajan deo je higijena vimena krava. Jedna od najvažnijih mera koje
se kontinuirano sprovode u cilju održavanja higijene vimena je dezinfekcija, kao
mera čiji je prvenstveni zadatak eliminacija potencijalnih patogena u cilju o«uvanja zdravlja vimena, koli«ine i kvaliteta mleka. Velike ekonomske štete uzrokovane mastitima, i problemi u primeni antibotika u kurativi istih, zahtevaju posebnu
pažnju u izradi i sprovođenju planova kontrole mastitisa, u kojima ključno mesto
ima dezinfekcija vimena pre i posle muže. Razvoj novih dezinficijensa na bazi nano
srebra, sa dobrim efektom na zdravlje vimena i očuvanje količine i kvaliteta mleka
je jedan od budućih pravaca prevencije bolesti mlečne žlezde i očuvanja količine i
kvaliteta mleka.
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
C3  - 34 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023
T1  - Mogućnost primene nano srebra u dezinfekciji vimena krava
SP  - 5
EP  - 11
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3121
ER  - 
@conference{
author = "Đorđević, Milutin and Janković, Ljiljana and Drašković, Vladimir and Cvetković, Ružica and Radanović, Oliver and Zdravković, Nemanja and Vučinić, Marijana and Nenadović, Katarina and Teodorović, Radislava and Pešić, Branislav",
year = "2023",
abstract = "Stalni kontakt mlečne žlezde sa površinama koji su potencijalni nosioci patogena i visoki standardi koji se odnose na kvalitet i higijensku ispravnost mleka,
uslovljavaju potrebu da se kontinuirano primenjuju higijenske mere u postupku
muže. Količina, kvalitet i higijenska ispravnost mleka kao ključni faktori uspešnosti farmskog uzgoja krava, zavise pored smeštajnih uslova i od higijene muže, čiji
posebno značajan deo je higijena vimena krava. Jedna od najvažnijih mera koje
se kontinuirano sprovode u cilju održavanja higijene vimena je dezinfekcija, kao
mera čiji je prvenstveni zadatak eliminacija potencijalnih patogena u cilju o«uvanja zdravlja vimena, koli«ine i kvaliteta mleka. Velike ekonomske štete uzrokovane mastitima, i problemi u primeni antibotika u kurativi istih, zahtevaju posebnu
pažnju u izradi i sprovođenju planova kontrole mastitisa, u kojima ključno mesto
ima dezinfekcija vimena pre i posle muže. Razvoj novih dezinficijensa na bazi nano
srebra, sa dobrim efektom na zdravlje vimena i očuvanje količine i kvaliteta mleka
je jedan od budućih pravaca prevencije bolesti mlečne žlezde i očuvanja količine i
kvaliteta mleka.",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "34 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023",
title = "Mogućnost primene nano srebra u dezinfekciji vimena krava",
pages = "5-11",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3121"
}
Đorđević, M., Janković, L., Drašković, V., Cvetković, R., Radanović, O., Zdravković, N., Vučinić, M., Nenadović, K., Teodorović, R.,& Pešić, B.. (2023). Mogućnost primene nano srebra u dezinfekciji vimena krava. in 34 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 5-11.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3121
Đorđević M, Janković L, Drašković V, Cvetković R, Radanović O, Zdravković N, Vučinić M, Nenadović K, Teodorović R, Pešić B. Mogućnost primene nano srebra u dezinfekciji vimena krava. in 34 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023. 2023;:5-11.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3121 .
Đorđević, Milutin, Janković, Ljiljana, Drašković, Vladimir, Cvetković, Ružica, Radanović, Oliver, Zdravković, Nemanja, Vučinić, Marijana, Nenadović, Katarina, Teodorović, Radislava, Pešić, Branislav, "Mogućnost primene nano srebra u dezinfekciji vimena krava" in 34 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023 (2023):5-11,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3121 .

Uloga i značaj dezinfekcije u prevenciji parvoviroze u odgajivačnicama pasa

Cvetković, Ružica; Drašković, Vladimir; Janković, Ljiljana; Teodorović, Radislava; Nenadović, Katarina; Vučinić, Marijana; Zdravković, Nemanja; Đorđević, Milutin

(Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, 2023)

TY  - CONF
AU  - Cvetković, Ružica
AU  - Drašković, Vladimir
AU  - Janković, Ljiljana
AU  - Teodorović, Radislava
AU  - Nenadović, Katarina
AU  - Vučinić, Marijana
AU  - Zdravković, Nemanja
AU  - Đorđević, Milutin
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3125
AB  - Parvoviroza pasa je veoma zarazna bolest pasa čiji je uzro«nik pseći parvovirus
tip 2 (CPV-2). Kontaminacija objekata i njihovog okruženja je česta uprkos vakcinaciji pasa protiv parvovirusa. Poseban problem predstavlja otpornost virusa u
spoljašnjoj sredini tokom dužeg perioda sa mogućnošću prenošenja na prijemčivog domaćina, ali i njegova otpornost prema večini dezinfekcionih sredstava. Parvovirus pokazuje osetljivost prema halogenima, kao što je natrijum-hipohlorit koji
se sve češće koristi u procesima dezinfekcije u odgajiva«nicama širom sveta. Dobra
higijenska praksa i dezinfekcija u odgajivačnicama, ali i kontinuirana edukacija
vlasnika mogu smanjiti rizik od pojave oboljenja.
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
C3  - 34. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023
T1  - Uloga i značaj dezinfekcije u prevenciji parvoviroze u odgajivačnicama pasa
SP  - 44
EP  - 51
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3125
ER  - 
@conference{
author = "Cvetković, Ružica and Drašković, Vladimir and Janković, Ljiljana and Teodorović, Radislava and Nenadović, Katarina and Vučinić, Marijana and Zdravković, Nemanja and Đorđević, Milutin",
year = "2023",
abstract = "Parvoviroza pasa je veoma zarazna bolest pasa čiji je uzro«nik pseći parvovirus
tip 2 (CPV-2). Kontaminacija objekata i njihovog okruženja je česta uprkos vakcinaciji pasa protiv parvovirusa. Poseban problem predstavlja otpornost virusa u
spoljašnjoj sredini tokom dužeg perioda sa mogućnošću prenošenja na prijemčivog domaćina, ali i njegova otpornost prema večini dezinfekcionih sredstava. Parvovirus pokazuje osetljivost prema halogenima, kao što je natrijum-hipohlorit koji
se sve češće koristi u procesima dezinfekcije u odgajiva«nicama širom sveta. Dobra
higijenska praksa i dezinfekcija u odgajivačnicama, ali i kontinuirana edukacija
vlasnika mogu smanjiti rizik od pojave oboljenja.",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "34. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023",
title = "Uloga i značaj dezinfekcije u prevenciji parvoviroze u odgajivačnicama pasa",
pages = "44-51",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3125"
}
Cvetković, R., Drašković, V., Janković, L., Teodorović, R., Nenadović, K., Vučinić, M., Zdravković, N.,& Đorđević, M.. (2023). Uloga i značaj dezinfekcije u prevenciji parvoviroze u odgajivačnicama pasa. in 34. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 44-51.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3125
Cvetković R, Drašković V, Janković L, Teodorović R, Nenadović K, Vučinić M, Zdravković N, Đorđević M. Uloga i značaj dezinfekcije u prevenciji parvoviroze u odgajivačnicama pasa. in 34. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023. 2023;:44-51.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3125 .
Cvetković, Ružica, Drašković, Vladimir, Janković, Ljiljana, Teodorović, Radislava, Nenadović, Katarina, Vučinić, Marijana, Zdravković, Nemanja, Đorđević, Milutin, "Uloga i značaj dezinfekcije u prevenciji parvoviroze u odgajivačnicama pasa" in 34. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023 (2023):44-51,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3125 .

Biosigurnost i dobrobit čoveka

Vučinić, Marijana; Đorđević, Milutin; Janković, Ljiljana; Cvetković, Ružica; Drašković, Vladimir; Nenadović, Katarina

(Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, 2023)

TY  - CONF
AU  - Vučinić, Marijana
AU  - Đorđević, Milutin
AU  - Janković, Ljiljana
AU  - Cvetković, Ružica
AU  - Drašković, Vladimir
AU  - Nenadović, Katarina
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3127
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
C3  - 34 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023
T1  - Biosigurnost i dobrobit čoveka
SP  - 77
EP  - 87
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3127
ER  - 
@conference{
author = "Vučinić, Marijana and Đorđević, Milutin and Janković, Ljiljana and Cvetković, Ružica and Drašković, Vladimir and Nenadović, Katarina",
year = "2023",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "34 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023",
title = "Biosigurnost i dobrobit čoveka",
pages = "77-87",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3127"
}
Vučinić, M., Đorđević, M., Janković, L., Cvetković, R., Drašković, V.,& Nenadović, K.. (2023). Biosigurnost i dobrobit čoveka. in 34 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 77-87.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3127
Vučinić M, Đorđević M, Janković L, Cvetković R, Drašković V, Nenadović K. Biosigurnost i dobrobit čoveka. in 34 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023. 2023;:77-87.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3127 .
Vučinić, Marijana, Đorđević, Milutin, Janković, Ljiljana, Cvetković, Ružica, Drašković, Vladimir, Nenadović, Katarina, "Biosigurnost i dobrobit čoveka" in 34 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023 (2023):77-87,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3127 .

Kontrola vaši (Phthiraptera) i njihov značaj za zdravlje ljudi i životinja

Nenadović, Katarina; Vučinić, Marijana; Đorđević, Milutin; Janković, Ljiljana; Teodorović, Radislava; Drašković, Vladimir; Cvetković, Ružica; Bugarski, Dejan; Ilić, Tamara

(Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, 2023)

TY  - CONF
AU  - Nenadović, Katarina
AU  - Vučinić, Marijana
AU  - Đorđević, Milutin
AU  - Janković, Ljiljana
AU  - Teodorović, Radislava
AU  - Drašković, Vladimir
AU  - Cvetković, Ružica
AU  - Bugarski, Dejan
AU  - Ilić, Tamara
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3129
AB  - Vaši mogu da predstavljaju pretnju po zdravlje ljudi, kućnih ljubimaca i farmskih životinja, ne samo kroz svoje navike hranjenja krvlju ili grickanje, već i zbog
sposobnosti da prenose patogene. Humana vaš je indirektno uticala na istoriju
prenoseći patogene uzročnike epidemijskog tifusa i rovovske groznice. Identifikovano je skoro 5000 vrsta vaši, od kojih oko 4000 parazitira na pticama i 800 na sisarim. Vaši su prisutne na svim kontinentima i staništima koje zauzimaju životinje
i ptice domaćini. Ima ih čak i na Antarktiku, gde pingvini nose 15 vrsta vaši (iz rodova Austrogonoides i Nesiotinus). Phthiraptera se dele na dve glavne morfološki
različite grupe prema tipu usnog aparata: Anoplura, koje poseduju usni aparat za
sisanje, i Mallophaga, sa usnim aparatom za grickanje. Sve vaši koje sisaju krv su
obligatni, hematofagni ektoparaziti sisara, dok su vaši koje grickaju raznovrsniji i
mogu se naći kod sisara, ptica i torbara. Iako se grickanjem može uneti i krv, većina vrsta vaši koje grickaju hrane se perjem, krznom, kožom i proizvodima od kože
domaćina. Usled razli«itih strategija hranjenja ove dve grupe, vaši koje se hrane
krvlju su daleko važnije od vaši koje grickaju zbog prenošenja patogena na svoje
domaćine.
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
C3  - 34. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023
T1  - Kontrola vaši (Phthiraptera) i njihov značaj za zdravlje ljudi i životinja
SP  - 184
EP  - 200
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3129
ER  - 
@conference{
author = "Nenadović, Katarina and Vučinić, Marijana and Đorđević, Milutin and Janković, Ljiljana and Teodorović, Radislava and Drašković, Vladimir and Cvetković, Ružica and Bugarski, Dejan and Ilić, Tamara",
year = "2023",
abstract = "Vaši mogu da predstavljaju pretnju po zdravlje ljudi, kućnih ljubimaca i farmskih životinja, ne samo kroz svoje navike hranjenja krvlju ili grickanje, već i zbog
sposobnosti da prenose patogene. Humana vaš je indirektno uticala na istoriju
prenoseći patogene uzročnike epidemijskog tifusa i rovovske groznice. Identifikovano je skoro 5000 vrsta vaši, od kojih oko 4000 parazitira na pticama i 800 na sisarim. Vaši su prisutne na svim kontinentima i staništima koje zauzimaju životinje
i ptice domaćini. Ima ih čak i na Antarktiku, gde pingvini nose 15 vrsta vaši (iz rodova Austrogonoides i Nesiotinus). Phthiraptera se dele na dve glavne morfološki
različite grupe prema tipu usnog aparata: Anoplura, koje poseduju usni aparat za
sisanje, i Mallophaga, sa usnim aparatom za grickanje. Sve vaši koje sisaju krv su
obligatni, hematofagni ektoparaziti sisara, dok su vaši koje grickaju raznovrsniji i
mogu se naći kod sisara, ptica i torbara. Iako se grickanjem može uneti i krv, većina vrsta vaši koje grickaju hrane se perjem, krznom, kožom i proizvodima od kože
domaćina. Usled razli«itih strategija hranjenja ove dve grupe, vaši koje se hrane
krvlju su daleko važnije od vaši koje grickaju zbog prenošenja patogena na svoje
domaćine.",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "34. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023",
title = "Kontrola vaši (Phthiraptera) i njihov značaj za zdravlje ljudi i životinja",
pages = "184-200",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3129"
}
Nenadović, K., Vučinić, M., Đorđević, M., Janković, L., Teodorović, R., Drašković, V., Cvetković, R., Bugarski, D.,& Ilić, T.. (2023). Kontrola vaši (Phthiraptera) i njihov značaj za zdravlje ljudi i životinja. in 34. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 184-200.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3129
Nenadović K, Vučinić M, Đorđević M, Janković L, Teodorović R, Drašković V, Cvetković R, Bugarski D, Ilić T. Kontrola vaši (Phthiraptera) i njihov značaj za zdravlje ljudi i životinja. in 34. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023. 2023;:184-200.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3129 .
Nenadović, Katarina, Vučinić, Marijana, Đorđević, Milutin, Janković, Ljiljana, Teodorović, Radislava, Drašković, Vladimir, Cvetković, Ružica, Bugarski, Dejan, Ilić, Tamara, "Kontrola vaši (Phthiraptera) i njihov značaj za zdravlje ljudi i životinja" in 34. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023 (2023):184-200,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3129 .

Prošlost, sadašnjost i budućnost deratizacije u praksi

Drašković, Vladimir; Glišić, Milica; Teodorović, Radislava; Đorđević, Milutin; Nenadović, Katarina; Cvetković, Ružica; Janković, Ljiljana

(Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, 2023)

TY  - CONF
AU  - Drašković, Vladimir
AU  - Glišić, Milica
AU  - Teodorović, Radislava
AU  - Đorđević, Milutin
AU  - Nenadović, Katarina
AU  - Cvetković, Ružica
AU  - Janković, Ljiljana
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2952
AB  - Pretpostavlja se da je čovek počeo da ostvaruje bliski kontakt sa glodarima od ranog neolita, kada je počeo da skladišti hranu. Od tog trenutka, pa sve do danas, ljudi pokušavaju na različite načine da regulišu brojnost štetnih glodara. Preventivnim merama se sprečava naseljavanje glodara u objekte za smeštaj životinja, ljudi i hrane. Kada glodari nasele neki objekat postoji niz metoda kojima se reguliše njihova brojnost, a te metode se dele na: mehaničke, fizičke, biološke, genetičke i hemijske metode. Upotreba hemijskih metoda, tj. antikoagulantnih rodenticida u praksi je poznata poslednjih sto godina i predstavlja uobičajenu praksu regulacije brojnosti štetnih glodara. Pored toga što danas postoji veliki broj hemijskih jedinjenja za deratizaciju, rezistencija glodara predstavlja veliki problem regulacije njihove brojnosti. Zbog toga se u budućnosti očekuje multidisciplinarni pristup za rešavanje ovog problema uz poboljšavanje postojećih i razvoj multitehnoloških proizvoda za deratizaciju.
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
C3  - 34. Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023
T1  - Prošlost, sadašnjost i budućnost deratizacije u praksi
SP  - 229
EP  - 237
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2952
ER  - 
@conference{
author = "Drašković, Vladimir and Glišić, Milica and Teodorović, Radislava and Đorđević, Milutin and Nenadović, Katarina and Cvetković, Ružica and Janković, Ljiljana",
year = "2023",
abstract = "Pretpostavlja se da je čovek počeo da ostvaruje bliski kontakt sa glodarima od ranog neolita, kada je počeo da skladišti hranu. Od tog trenutka, pa sve do danas, ljudi pokušavaju na različite načine da regulišu brojnost štetnih glodara. Preventivnim merama se sprečava naseljavanje glodara u objekte za smeštaj životinja, ljudi i hrane. Kada glodari nasele neki objekat postoji niz metoda kojima se reguliše njihova brojnost, a te metode se dele na: mehaničke, fizičke, biološke, genetičke i hemijske metode. Upotreba hemijskih metoda, tj. antikoagulantnih rodenticida u praksi je poznata poslednjih sto godina i predstavlja uobičajenu praksu regulacije brojnosti štetnih glodara. Pored toga što danas postoji veliki broj hemijskih jedinjenja za deratizaciju, rezistencija glodara predstavlja veliki problem regulacije njihove brojnosti. Zbog toga se u budućnosti očekuje multidisciplinarni pristup za rešavanje ovog problema uz poboljšavanje postojećih i razvoj multitehnoloških proizvoda za deratizaciju.",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "34. Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023",
title = "Prošlost, sadašnjost i budućnost deratizacije u praksi",
pages = "229-237",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2952"
}
Drašković, V., Glišić, M., Teodorović, R., Đorđević, M., Nenadović, K., Cvetković, R.,& Janković, L.. (2023). Prošlost, sadašnjost i budućnost deratizacije u praksi. in 34. Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 229-237.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2952
Drašković V, Glišić M, Teodorović R, Đorđević M, Nenadović K, Cvetković R, Janković L. Prošlost, sadašnjost i budućnost deratizacije u praksi. in 34. Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023. 2023;:229-237.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2952 .
Drašković, Vladimir, Glišić, Milica, Teodorović, Radislava, Đorđević, Milutin, Nenadović, Katarina, Cvetković, Ružica, Janković, Ljiljana, "Prošlost, sadašnjost i budućnost deratizacije u praksi" in 34. Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023 (2023):229-237,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2952 .

Mehanizmi otpornosti mikroorganizama na dezinfekciona sredstva

Teodorović, Radislava; Đorđević, Milutin; Drašković, Vladimir; Cvetković, Ružica; Plavša, Nada; Nenadović, Katarina; Janković, Ljiljana

(Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, 2023)

TY  - CONF
AU  - Teodorović, Radislava
AU  - Đorđević, Milutin
AU  - Drašković, Vladimir
AU  - Cvetković, Ružica
AU  - Plavša, Nada
AU  - Nenadović, Katarina
AU  - Janković, Ljiljana
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3124
AB  - Redovna primena dezinfekcionih sredstava, predstavlja ključnu meru za kontrolu broja mikroorganizama prisutnih u objektima. Različiti tipovi dezinfekcionih sredstava imaju i različite mehanizme delovanja na mikroorganizame. Efikasnost dezinfekcionih sredstava je pod uticajem mnogobrojnih spoljašnjih faktora
kao što su koncentracija dezinfekcionog sredstva, dužina kontakta, temperatura,
spektar delovanja, ali i način primene. Takođe, efikasnost primenjenog sredstva
zavisi i od karakteristika mikroorganizama. Najveći problem prilikom odabira
dezinfekcionog sredstva predstavlja pojava velikog broja mikroorganizama koji
su rezistentni prema nekim grupama dezinfekcionih sredstava. Rezistencija na dezinfekciona sredstva ima ozbiljan potencijal da promeni naš način života, posebno
zbog otežanog procesa dezinfekcije usled formiranja biofilmova na površinama u
industriji hrane kao i u zdravstvenim ustanovama.
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
C3  - 34 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023
T1  - Mehanizmi otpornosti mikroorganizama na dezinfekciona sredstva
SP  - 38
EP  - 43
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3124
ER  - 
@conference{
author = "Teodorović, Radislava and Đorđević, Milutin and Drašković, Vladimir and Cvetković, Ružica and Plavša, Nada and Nenadović, Katarina and Janković, Ljiljana",
year = "2023",
abstract = "Redovna primena dezinfekcionih sredstava, predstavlja ključnu meru za kontrolu broja mikroorganizama prisutnih u objektima. Različiti tipovi dezinfekcionih sredstava imaju i različite mehanizme delovanja na mikroorganizame. Efikasnost dezinfekcionih sredstava je pod uticajem mnogobrojnih spoljašnjih faktora
kao što su koncentracija dezinfekcionog sredstva, dužina kontakta, temperatura,
spektar delovanja, ali i način primene. Takođe, efikasnost primenjenog sredstva
zavisi i od karakteristika mikroorganizama. Najveći problem prilikom odabira
dezinfekcionog sredstva predstavlja pojava velikog broja mikroorganizama koji
su rezistentni prema nekim grupama dezinfekcionih sredstava. Rezistencija na dezinfekciona sredstva ima ozbiljan potencijal da promeni naš način života, posebno
zbog otežanog procesa dezinfekcije usled formiranja biofilmova na površinama u
industriji hrane kao i u zdravstvenim ustanovama.",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "34 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023",
title = "Mehanizmi otpornosti mikroorganizama na dezinfekciona sredstva",
pages = "38-43",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3124"
}
Teodorović, R., Đorđević, M., Drašković, V., Cvetković, R., Plavša, N., Nenadović, K.,& Janković, L.. (2023). Mehanizmi otpornosti mikroorganizama na dezinfekciona sredstva. in 34 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 38-43.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3124
Teodorović R, Đorđević M, Drašković V, Cvetković R, Plavša N, Nenadović K, Janković L. Mehanizmi otpornosti mikroorganizama na dezinfekciona sredstva. in 34 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023. 2023;:38-43.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3124 .
Teodorović, Radislava, Đorđević, Milutin, Drašković, Vladimir, Cvetković, Ružica, Plavša, Nada, Nenadović, Katarina, Janković, Ljiljana, "Mehanizmi otpornosti mikroorganizama na dezinfekciona sredstva" in 34 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023 (2023):38-43,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3124 .

Dezinfekcija nasadnih jaja fumigacijom sa formaldehidom

Janković, Ljiljana; Đorđević, Milutin; Teodorović, Radislava; Drašković, Vladimir; Nenadović, Katarina; Cvetković, Ružica; Relić, Renata; Pavlović, Ivan; Pintarič, Štefan

(Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, 2023)

TY  - CONF
AU  - Janković, Ljiljana
AU  - Đorđević, Milutin
AU  - Teodorović, Radislava
AU  - Drašković, Vladimir
AU  - Nenadović, Katarina
AU  - Cvetković, Ružica
AU  - Relić, Renata
AU  - Pavlović, Ivan
AU  - Pintarič, Štefan
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3133
AB  - Formaldehid je efikasno sredstvo koje se koristi za dezinfekciju živinarskih farmi i nasadnih jaja. ,ista jaja treba da se fumigiraju pre inkubacije na sobnoj temperaturi (25C) najmanje 20 minuta, sa minimalnom koncentracijom od 600 mg
gasa formaldehida po m͵
 (tj. 10 g paraformaldehida ili 45 ml 40% formalina i
30 g KMnO4). Fumigacija u ovim uslovima uništava 99,8% mikroorganizama na
površini ljuske i nije povezana sa povećanom smrtnošću embriona. Fumigaciju ne
treba raditi tokom prvih 9 dana inkubacije. Fumigacija prilikom izleganja može
oštetiti respiratorni sistem pilića i imati štetne posledice po zdravlje i proizvodne
performanse pilića. Formaldehid je takođe opasan po zdravlje ljudi.
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
C3  - 34. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023
T1  - Dezinfekcija nasadnih jaja fumigacijom sa formaldehidom
SP  - 261
EP  - 269
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3133
ER  - 
@conference{
author = "Janković, Ljiljana and Đorđević, Milutin and Teodorović, Radislava and Drašković, Vladimir and Nenadović, Katarina and Cvetković, Ružica and Relić, Renata and Pavlović, Ivan and Pintarič, Štefan",
year = "2023",
abstract = "Formaldehid je efikasno sredstvo koje se koristi za dezinfekciju živinarskih farmi i nasadnih jaja. ,ista jaja treba da se fumigiraju pre inkubacije na sobnoj temperaturi (25C) najmanje 20 minuta, sa minimalnom koncentracijom od 600 mg
gasa formaldehida po m͵
 (tj. 10 g paraformaldehida ili 45 ml 40% formalina i
30 g KMnO4). Fumigacija u ovim uslovima uništava 99,8% mikroorganizama na
površini ljuske i nije povezana sa povećanom smrtnošću embriona. Fumigaciju ne
treba raditi tokom prvih 9 dana inkubacije. Fumigacija prilikom izleganja može
oštetiti respiratorni sistem pilića i imati štetne posledice po zdravlje i proizvodne
performanse pilića. Formaldehid je takođe opasan po zdravlje ljudi.",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "34. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023",
title = "Dezinfekcija nasadnih jaja fumigacijom sa formaldehidom",
pages = "261-269",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3133"
}
Janković, L., Đorđević, M., Teodorović, R., Drašković, V., Nenadović, K., Cvetković, R., Relić, R., Pavlović, I.,& Pintarič, Š.. (2023). Dezinfekcija nasadnih jaja fumigacijom sa formaldehidom. in 34. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 261-269.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3133
Janković L, Đorđević M, Teodorović R, Drašković V, Nenadović K, Cvetković R, Relić R, Pavlović I, Pintarič Š. Dezinfekcija nasadnih jaja fumigacijom sa formaldehidom. in 34. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023. 2023;:261-269.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3133 .
Janković, Ljiljana, Đorđević, Milutin, Teodorović, Radislava, Drašković, Vladimir, Nenadović, Katarina, Cvetković, Ružica, Relić, Renata, Pavlović, Ivan, Pintarič, Štefan, "Dezinfekcija nasadnih jaja fumigacijom sa formaldehidom" in 34. Savetovanje Dezinfekcija dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023 (2023):261-269,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3133 .

Lovišta kao izvor sporednih poizvoda životinjskog porekla

Đorđević, Milutin; Cvetković, Ružica; Drašković, Vladimir; Pešić, Branislav; Krnjaić, Dejan; Janković, Ljiljana

(Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, 2023)

TY  - CONF
AU  - Đorđević, Milutin
AU  - Cvetković, Ružica
AU  - Drašković, Vladimir
AU  - Pešić, Branislav
AU  - Krnjaić, Dejan
AU  - Janković, Ljiljana
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3238
AB  - Lov odavnina predstavlja jedan od izvora hrane, kao i ostalih proizvoda koji se
koriste za potrebe ljudi. Pored trofeja i mesa divljači koji za lovce predstavljaju jedan
od glavnih razloga za lovne aktivnosti, za našu struku posebno važno mesto imaju i
sporedni proizvodi životinjskog porekla koji nastaju u toku lova. Sporedni proizvodi
životinjskog porekla koji nastaju u lovištu obuhvataju sve delove tela odstreljene
divljači, koji nisu namenjeni za ishranu ljudi i definišu se kao nusproizvodi lova. Ovi
proizvodi mogu imati različite namene i upotrebu, ali takođe mogu predstavljati i
potencijalnu opasnost sa epidemiološko-epizotiološkog i ekološkog aspekta, ukoliko
se na adekvatan način neškodiljivo ne uklanjaju. Uvažavajući sve zdravstvene i
ekološke rizike koje donose sporedni proizvodi životinjskog porekla, koji potiču od
odstreljene divljači, veoma je važno da lovni radnici i lovci poštuju sve važeće propise
i zakone koji se odnose na problematiku neškodljivog uklanjanja sporednih proizvoda
životinjskog porekla. U Republici Srbiji je posebnim zakonskim aktima regulisano
sakupljanje, prerada i uništavanje sporednih proizvoda životinjskog porekla. U radu
je analizom dostupnih podataka o određenim vrstama odstreljene divljači u Republici
Srbiji predstavljena potrencijalna količina sporednih proizvoda životinjskog porekla
poreklom iz u lovišta, sa ciljem da se istakne važnost navedene problematike.
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
C3  - 34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023
T1  - Lovišta kao izvor sporednih poizvoda životinjskog porekla
SP  - 226
EP  - 236
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3238
ER  - 
@conference{
author = "Đorđević, Milutin and Cvetković, Ružica and Drašković, Vladimir and Pešić, Branislav and Krnjaić, Dejan and Janković, Ljiljana",
year = "2023",
abstract = "Lov odavnina predstavlja jedan od izvora hrane, kao i ostalih proizvoda koji se
koriste za potrebe ljudi. Pored trofeja i mesa divljači koji za lovce predstavljaju jedan
od glavnih razloga za lovne aktivnosti, za našu struku posebno važno mesto imaju i
sporedni proizvodi životinjskog porekla koji nastaju u toku lova. Sporedni proizvodi
životinjskog porekla koji nastaju u lovištu obuhvataju sve delove tela odstreljene
divljači, koji nisu namenjeni za ishranu ljudi i definišu se kao nusproizvodi lova. Ovi
proizvodi mogu imati različite namene i upotrebu, ali takođe mogu predstavljati i
potencijalnu opasnost sa epidemiološko-epizotiološkog i ekološkog aspekta, ukoliko
se na adekvatan način neškodiljivo ne uklanjaju. Uvažavajući sve zdravstvene i
ekološke rizike koje donose sporedni proizvodi životinjskog porekla, koji potiču od
odstreljene divljači, veoma je važno da lovni radnici i lovci poštuju sve važeće propise
i zakone koji se odnose na problematiku neškodljivog uklanjanja sporednih proizvoda
životinjskog porekla. U Republici Srbiji je posebnim zakonskim aktima regulisano
sakupljanje, prerada i uništavanje sporednih proizvoda životinjskog porekla. U radu
je analizom dostupnih podataka o određenim vrstama odstreljene divljači u Republici
Srbiji predstavljena potrencijalna količina sporednih proizvoda životinjskog porekla
poreklom iz u lovišta, sa ciljem da se istakne važnost navedene problematike.",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023",
title = "Lovišta kao izvor sporednih poizvoda životinjskog porekla",
pages = "226-236",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3238"
}
Đorđević, M., Cvetković, R., Drašković, V., Pešić, B., Krnjaić, D.,& Janković, L.. (2023). Lovišta kao izvor sporednih poizvoda životinjskog porekla. in 34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 226-236.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3238
Đorđević M, Cvetković R, Drašković V, Pešić B, Krnjaić D, Janković L. Lovišta kao izvor sporednih poizvoda životinjskog porekla. in 34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023. 2023;:226-236.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3238 .
Đorđević, Milutin, Cvetković, Ružica, Drašković, Vladimir, Pešić, Branislav, Krnjaić, Dejan, Janković, Ljiljana, "Lovišta kao izvor sporednih poizvoda životinjskog porekla" in 34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023 (2023):226-236,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3238 .

Dezinfekcija vimena krava kao faktor prevencije mastitisa

Đorđević, Milutin; Cvetković, Ružica; Drašković, Vladimir; Janković, Ljiljana; Teodorović, Radislava; Pešić, Branislav

(Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, 2023)

TY  - CONF
AU  - Đorđević, Milutin
AU  - Cvetković, Ružica
AU  - Drašković, Vladimir
AU  - Janković, Ljiljana
AU  - Teodorović, Radislava
AU  - Pešić, Branislav
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3248
AB  - Danas je mastitis jedan od najvećih problema u uzgoju mlečnih goveda.
Tretman ove bolesti sa konvencionalnim antibioticima iziskuje mnogo sredstava i
vremena i često je neefikasan zbog učestale rezistencije. U poslednje vreme veliki
značaj se pridaje higijeni muže, naročito dezifekciji vimena, kao jednoj od ključnih
mera u prevencije pojave mastitisa. Pored primene već poznatih dezinfekcionih
sredstava u novije vreme se vrše istraživanja efekata dezinfekcionih sredstava koja u
sebi sadrže nanočestice različitih metala, a najčešće srebra. Nanočestice
(nanoparticles-NPs) pokazuju visoku antimikrobnu efikasnost, bez pojave rezistencije
na njih i njihova upotreba zahvaljujući novim tehnološkim postupcima proizvodnje i
aplikacije je ekonomski opravdana.
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
C3  - 34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023
T1  - Dezinfekcija vimena krava kao faktor prevencije mastitisa
SP  - 542
EP  - 548
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3248
ER  - 
@conference{
author = "Đorđević, Milutin and Cvetković, Ružica and Drašković, Vladimir and Janković, Ljiljana and Teodorović, Radislava and Pešić, Branislav",
year = "2023",
abstract = "Danas je mastitis jedan od najvećih problema u uzgoju mlečnih goveda.
Tretman ove bolesti sa konvencionalnim antibioticima iziskuje mnogo sredstava i
vremena i često je neefikasan zbog učestale rezistencije. U poslednje vreme veliki
značaj se pridaje higijeni muže, naročito dezifekciji vimena, kao jednoj od ključnih
mera u prevencije pojave mastitisa. Pored primene već poznatih dezinfekcionih
sredstava u novije vreme se vrše istraživanja efekata dezinfekcionih sredstava koja u
sebi sadrže nanočestice različitih metala, a najčešće srebra. Nanočestice
(nanoparticles-NPs) pokazuju visoku antimikrobnu efikasnost, bez pojave rezistencije
na njih i njihova upotreba zahvaljujući novim tehnološkim postupcima proizvodnje i
aplikacije je ekonomski opravdana.",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023",
title = "Dezinfekcija vimena krava kao faktor prevencije mastitisa",
pages = "542-548",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3248"
}
Đorđević, M., Cvetković, R., Drašković, V., Janković, L., Teodorović, R.,& Pešić, B.. (2023). Dezinfekcija vimena krava kao faktor prevencije mastitisa. in 34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 542-548.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3248
Đorđević M, Cvetković R, Drašković V, Janković L, Teodorović R, Pešić B. Dezinfekcija vimena krava kao faktor prevencije mastitisa. in 34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023. 2023;:542-548.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3248 .
Đorđević, Milutin, Cvetković, Ružica, Drašković, Vladimir, Janković, Ljiljana, Teodorović, Radislava, Pešić, Branislav, "Dezinfekcija vimena krava kao faktor prevencije mastitisa" in 34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023 (2023):542-548,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3248 .

Anticoagulant rodenticides in game meat: a risk to human health

Drašković, Vladimir; Glišić, Milica; Cvetković, Ružica; Teodorović, Radislava; Janković, Ljiljana; Đorđević, Milutin

(Belgrade : Institute of Meat Hygiene and Technology, 2023)

TY  - JOUR
AU  - Drašković, Vladimir
AU  - Glišić, Milica
AU  - Cvetković, Ružica
AU  - Teodorović, Radislava
AU  - Janković, Ljiljana
AU  - Đorđević, Milutin
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3304
AB  - Although rodents are the largest taxonomic groups of all mammals, only about 5% of them are considered pests. Rodent pest control is used to control commensal rodents such as Norway rats (Rattus norvegicus), roof rats (Rattus rattus), and house mice (Mus musculus). Methods used for rodent pest control are: trapping, poisons, habitat management, fertility control, barriers, repellents (acoustic and olfactory), behavioural mechanisms, predators or parasites, control of ectoparasites or pathogens, damage prevention and forecasting, etc. One of the most widespread methods in the world is the application of poisons. The most common are anticoagulant rodenticides, which are divided into first‑generation anticoagulant rodenticides and second‑generation anticoagulant rodenticides. Considering that anticoagulant rodenticides are indiscriminate and can affect all vertebrates, there is a high risk of unintentional poisoning of non‑target wildlife or domesticated animals. Therefore, there is growing concern about the detection of second‑generation anticoagulant residues in a large number of animal species. Their accumulation in the environment can cause anticoagulants to transfer along the food chain, causing potentially serious health consequences for wildlife and humans.
PB  - Belgrade : Institute of Meat Hygiene and Technology
T2  - Meat Technology
T1  - Anticoagulant rodenticides in game meat: a risk to human health
VL  - 64
IS  - 2
SP  - 194
EP  - 198
DO  - 10.18485/meattech.2023.64.2.35
ER  - 
@article{
author = "Drašković, Vladimir and Glišić, Milica and Cvetković, Ružica and Teodorović, Radislava and Janković, Ljiljana and Đorđević, Milutin",
year = "2023",
abstract = "Although rodents are the largest taxonomic groups of all mammals, only about 5% of them are considered pests. Rodent pest control is used to control commensal rodents such as Norway rats (Rattus norvegicus), roof rats (Rattus rattus), and house mice (Mus musculus). Methods used for rodent pest control are: trapping, poisons, habitat management, fertility control, barriers, repellents (acoustic and olfactory), behavioural mechanisms, predators or parasites, control of ectoparasites or pathogens, damage prevention and forecasting, etc. One of the most widespread methods in the world is the application of poisons. The most common are anticoagulant rodenticides, which are divided into first‑generation anticoagulant rodenticides and second‑generation anticoagulant rodenticides. Considering that anticoagulant rodenticides are indiscriminate and can affect all vertebrates, there is a high risk of unintentional poisoning of non‑target wildlife or domesticated animals. Therefore, there is growing concern about the detection of second‑generation anticoagulant residues in a large number of animal species. Their accumulation in the environment can cause anticoagulants to transfer along the food chain, causing potentially serious health consequences for wildlife and humans.",
publisher = "Belgrade : Institute of Meat Hygiene and Technology",
journal = "Meat Technology",
title = "Anticoagulant rodenticides in game meat: a risk to human health",
volume = "64",
number = "2",
pages = "194-198",
doi = "10.18485/meattech.2023.64.2.35"
}
Drašković, V., Glišić, M., Cvetković, R., Teodorović, R., Janković, L.,& Đorđević, M.. (2023). Anticoagulant rodenticides in game meat: a risk to human health. in Meat Technology
Belgrade : Institute of Meat Hygiene and Technology., 64(2), 194-198.
https://doi.org/10.18485/meattech.2023.64.2.35
Drašković V, Glišić M, Cvetković R, Teodorović R, Janković L, Đorđević M. Anticoagulant rodenticides in game meat: a risk to human health. in Meat Technology. 2023;64(2):194-198.
doi:10.18485/meattech.2023.64.2.35 .
Drašković, Vladimir, Glišić, Milica, Cvetković, Ružica, Teodorović, Radislava, Janković, Ljiljana, Đorđević, Milutin, "Anticoagulant rodenticides in game meat: a risk to human health" in Meat Technology, 64, no. 2 (2023):194-198,
https://doi.org/10.18485/meattech.2023.64.2.35 . .
1

Agricultural waste: a source of bioactive compounds for potential application in meat products

Glišić, Milica; Bošković Cabrol, Marija; Čobanović, Nikola; Baltić, Milan Ž.; Drašković, Vladimir; Samardžić, Stevan; Maksimović, Zoran

(Belgrade : Institute of Meat Hygiene and Technology, 2023)

TY  - JOUR
AU  - Glišić, Milica
AU  - Bošković Cabrol, Marija
AU  - Čobanović, Nikola
AU  - Baltić, Milan Ž.
AU  - Drašković, Vladimir
AU  - Samardžić, Stevan
AU  - Maksimović, Zoran
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3305
AB  - Globalization and population growth have led to the development of a modern agricultural system that currently produces millions of tons of waste. This waste is disposed of by burning, dumping or accumulating in landfills, resulting in environmental, health, and economic issues. The agro‑industrial residues are abundant with phenolic bioactive compounds, such as phenolic acids, flavonoids, tannins, and carotenoids, which, among others, exhibit antioxidant and antimicrobial capacities and have good potential as food flavorings and colorants. The most common method for isolating these compounds is solvent extraction. However, there is a trend towards eco‑innovative extraction methods that offer better possibilities for implementation on an industrial scale. The oxidation of lipids and proteins is one of the main causes of quality deterioration in meat and meat products during processing and storage. Therefore, the application of natural antioxidants extracted from these new, unconventional raw materials could be a sustainable alternative to synthetic antioxidants. This review summarizes the data on natural antioxidants derived from agro‑industrial by‑products and their incorporation in various meat product formulations. It also addresses limiting factors related to safety and changes in sensory properties.
PB  - Belgrade : Institute of Meat Hygiene and Technology
T2  - Meat Technology
T1  - Agricultural waste: a source of bioactive compounds for potential application in meat products
VL  - 64
IS  - 2
SP  - 116
EP  - 121
DO  - 10.18485/meattech.2023.64.2.20
ER  - 
@article{
author = "Glišić, Milica and Bošković Cabrol, Marija and Čobanović, Nikola and Baltić, Milan Ž. and Drašković, Vladimir and Samardžić, Stevan and Maksimović, Zoran",
year = "2023",
abstract = "Globalization and population growth have led to the development of a modern agricultural system that currently produces millions of tons of waste. This waste is disposed of by burning, dumping or accumulating in landfills, resulting in environmental, health, and economic issues. The agro‑industrial residues are abundant with phenolic bioactive compounds, such as phenolic acids, flavonoids, tannins, and carotenoids, which, among others, exhibit antioxidant and antimicrobial capacities and have good potential as food flavorings and colorants. The most common method for isolating these compounds is solvent extraction. However, there is a trend towards eco‑innovative extraction methods that offer better possibilities for implementation on an industrial scale. The oxidation of lipids and proteins is one of the main causes of quality deterioration in meat and meat products during processing and storage. Therefore, the application of natural antioxidants extracted from these new, unconventional raw materials could be a sustainable alternative to synthetic antioxidants. This review summarizes the data on natural antioxidants derived from agro‑industrial by‑products and their incorporation in various meat product formulations. It also addresses limiting factors related to safety and changes in sensory properties.",
publisher = "Belgrade : Institute of Meat Hygiene and Technology",
journal = "Meat Technology",
title = "Agricultural waste: a source of bioactive compounds for potential application in meat products",
volume = "64",
number = "2",
pages = "116-121",
doi = "10.18485/meattech.2023.64.2.20"
}
Glišić, M., Bošković Cabrol, M., Čobanović, N., Baltić, M. Ž., Drašković, V., Samardžić, S.,& Maksimović, Z.. (2023). Agricultural waste: a source of bioactive compounds for potential application in meat products. in Meat Technology
Belgrade : Institute of Meat Hygiene and Technology., 64(2), 116-121.
https://doi.org/10.18485/meattech.2023.64.2.20
Glišić M, Bošković Cabrol M, Čobanović N, Baltić MŽ, Drašković V, Samardžić S, Maksimović Z. Agricultural waste: a source of bioactive compounds for potential application in meat products. in Meat Technology. 2023;64(2):116-121.
doi:10.18485/meattech.2023.64.2.20 .
Glišić, Milica, Bošković Cabrol, Marija, Čobanović, Nikola, Baltić, Milan Ž., Drašković, Vladimir, Samardžić, Stevan, Maksimović, Zoran, "Agricultural waste: a source of bioactive compounds for potential application in meat products" in Meat Technology, 64, no. 2 (2023):116-121,
https://doi.org/10.18485/meattech.2023.64.2.20 . .

Mere za suzbijanje trihineloze životinja na teritoriji Republike Srbije

Đorđević, Milutin; Janković, Ljiljana; Kulišić, Zoran; Teodorović, Radislava; Vučinić, Marijana; Nenadović, Katarina; Drašković, Vladimir; Pešić, Branislav

(Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, 2022)

TY  - CONF
AU  - Đorđević, Milutin
AU  - Janković, Ljiljana
AU  - Kulišić, Zoran
AU  - Teodorović, Radislava
AU  - Vučinić, Marijana
AU  - Nenadović, Katarina
AU  - Drašković, Vladimir
AU  - Pešić, Branislav
PY  - 2022
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2657
AB  - Trihineloza je parazitarno oboljene zajedničko za ljude i životinje, čiji je uzročnik na našim prostorima najčešće Trichinella spiralis, koja spada u tip Nematoda, klasu Adenophorea, red Trichocephalida, familiji Trichinellidae i rodu Tricninella. Trihinela je infektivna za sve vrste sisara. Sa zdravstvenog aspekta najznačajniji su mesojedi i svaštojedi koji su dominantni u ishrani ljudi.
Čovek se zaražava konzumiranjem zaraženog mesa, najčešće mesom domaćih ili divljih svinja. U cilju preveniranja ovog oboljenja kod ljudi u svim zemljama se preduzimaju određene mere koje imaju za cilj sprečavanje zaražavanja životinja, odnosno prenošenje infektivnih larvi sa već obolelih životinja na ljude, odnosno životinje. Osnovni izvor zaražavanja infektivnim larvama trihinele, glodara i svinja, je leš životinje inficiran larvama trihinele, koji je neadekvatno neškodljivo uklonjen.
Nažalost bacanje leševa uginulih životinja u otvorene vodotokove, kanale, na otvorene zelene površine, šumske komplekse, nepravilno zakopavanje, nestručno zakopavanje i skladištenje na stočnim grobljima i u jamama grobnicama, uzrokuje da će lanac širenja trihineloze, na relaciji svinja-glodar, glodar-glodar, glodar-svinja (obe vrste su svaštojedi, a između ostalog i kanibali) biti nemoguće prekinuti, bez obzira na sprovođenje deratizacije kao veterinarsko sanitarne mere. Mora se u startu potcrtati da je ključ uspešnog suzbijanja trihineloze pored deratizacije i neškodljivo uklanjanje leševa uginulih životinja i otpadaka animalnog porekla. Trihineloza je naša svakodnevnica, zato je neophodno u skladu sa važećom zakonskom regulativom kontinuirano edukovati stanovništvo i farmere, u cilju soprovođenja dijagnostike trupova i drugih delova životinja koji sadrže poprečno-prugaste mišiće, kao i neškodljivog uklanjanja otpada životinjskog porekla koji može biti nosilac infektivne trihinele, sa pratećom deratizacijom, u skladu sa važećom zakonskom regulativom. U cilju stručnog sagledavanja zdravstvenog rizika koji nam donosi trihineloza u radu će biti definisane veterinarsko-sanitarne mere za njeno preveniranje i suzbijanje,
sa posebnim osvrtom na važeću zakonsku regulativu i buduće postupke u cilju njenog efikasnog sprovođenja na terenu.
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
C3  - 33 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Bajina Bašta, 26 – 29. maj 2022
T1  - Mere za suzbijanje trihineloze životinja na teritoriji Republike Srbije
SP  - 41
EP  - 60
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2657
ER  - 
@conference{
author = "Đorđević, Milutin and Janković, Ljiljana and Kulišić, Zoran and Teodorović, Radislava and Vučinić, Marijana and Nenadović, Katarina and Drašković, Vladimir and Pešić, Branislav",
year = "2022",
abstract = "Trihineloza je parazitarno oboljene zajedničko za ljude i životinje, čiji je uzročnik na našim prostorima najčešće Trichinella spiralis, koja spada u tip Nematoda, klasu Adenophorea, red Trichocephalida, familiji Trichinellidae i rodu Tricninella. Trihinela je infektivna za sve vrste sisara. Sa zdravstvenog aspekta najznačajniji su mesojedi i svaštojedi koji su dominantni u ishrani ljudi.
Čovek se zaražava konzumiranjem zaraženog mesa, najčešće mesom domaćih ili divljih svinja. U cilju preveniranja ovog oboljenja kod ljudi u svim zemljama se preduzimaju određene mere koje imaju za cilj sprečavanje zaražavanja životinja, odnosno prenošenje infektivnih larvi sa već obolelih životinja na ljude, odnosno životinje. Osnovni izvor zaražavanja infektivnim larvama trihinele, glodara i svinja, je leš životinje inficiran larvama trihinele, koji je neadekvatno neškodljivo uklonjen.
Nažalost bacanje leševa uginulih životinja u otvorene vodotokove, kanale, na otvorene zelene površine, šumske komplekse, nepravilno zakopavanje, nestručno zakopavanje i skladištenje na stočnim grobljima i u jamama grobnicama, uzrokuje da će lanac širenja trihineloze, na relaciji svinja-glodar, glodar-glodar, glodar-svinja (obe vrste su svaštojedi, a između ostalog i kanibali) biti nemoguće prekinuti, bez obzira na sprovođenje deratizacije kao veterinarsko sanitarne mere. Mora se u startu potcrtati da je ključ uspešnog suzbijanja trihineloze pored deratizacije i neškodljivo uklanjanje leševa uginulih životinja i otpadaka animalnog porekla. Trihineloza je naša svakodnevnica, zato je neophodno u skladu sa važećom zakonskom regulativom kontinuirano edukovati stanovništvo i farmere, u cilju soprovođenja dijagnostike trupova i drugih delova životinja koji sadrže poprečno-prugaste mišiće, kao i neškodljivog uklanjanja otpada životinjskog porekla koji može biti nosilac infektivne trihinele, sa pratećom deratizacijom, u skladu sa važećom zakonskom regulativom. U cilju stručnog sagledavanja zdravstvenog rizika koji nam donosi trihineloza u radu će biti definisane veterinarsko-sanitarne mere za njeno preveniranje i suzbijanje,
sa posebnim osvrtom na važeću zakonsku regulativu i buduće postupke u cilju njenog efikasnog sprovođenja na terenu.",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "33 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Bajina Bašta, 26 – 29. maj 2022",
title = "Mere za suzbijanje trihineloze životinja na teritoriji Republike Srbije",
pages = "41-60",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2657"
}
Đorđević, M., Janković, L., Kulišić, Z., Teodorović, R., Vučinić, M., Nenadović, K., Drašković, V.,& Pešić, B.. (2022). Mere za suzbijanje trihineloze životinja na teritoriji Republike Srbije. in 33 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Bajina Bašta, 26 – 29. maj 2022
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 41-60.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2657
Đorđević M, Janković L, Kulišić Z, Teodorović R, Vučinić M, Nenadović K, Drašković V, Pešić B. Mere za suzbijanje trihineloze životinja na teritoriji Republike Srbije. in 33 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Bajina Bašta, 26 – 29. maj 2022. 2022;:41-60.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2657 .
Đorđević, Milutin, Janković, Ljiljana, Kulišić, Zoran, Teodorović, Radislava, Vučinić, Marijana, Nenadović, Katarina, Drašković, Vladimir, Pešić, Branislav, "Mere za suzbijanje trihineloze životinja na teritoriji Republike Srbije" in 33 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Bajina Bašta, 26 – 29. maj 2022 (2022):41-60,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2657 .

Kontrola bubašvaba i njihov značaj za javno zdravlje

Nenadović, Katarina; Vučinić, Marijana; Teodorović, Radislava; Janković, Ljiljana; Đorđević, Milutin; Drašković, Vladimir; Ilić, Tamara

(Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, 2022)

TY  - CONF
AU  - Nenadović, Katarina
AU  - Vučinić, Marijana
AU  - Teodorović, Radislava
AU  - Janković, Ljiljana
AU  - Đorđević, Milutin
AU  - Drašković, Vladimir
AU  - Ilić, Tamara
PY  - 2022
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3032
AB  - Bubašvabe su među najstarijim i najprimitivnijim insketima. Evoluirali su pre
oko 350 miliona godina i danas predstavljaju red insekata koji broji više od 4400 vrsta. Bubašvabe pripadaju podredu Blattodea koji obuhvata nekoliko vrsta štetnih bubašvaba u domaćinstvima, skladištima, pekarama, restoranima, bolnicama i sličnim
mestima, kao što su Crna bubašvaba – Blatta orientalis L. iz familije Blattidae i smeđa
bubašvaba (buba rusa) – Blattella germanica L. iz familije Blattellidae. One imaju mešoviti režim ishrane, rado se hrane otpacima, a mogu biti prenosioci (vektori) raznih
oboljenja kod čoveka. Prisustvo nekih vrsta bubašvaba u domaćinstvima i komercijalnim kuhinjama često je pokazatelj loših sanitarnih uslova ili održavanja higijene. Iako
su prvenstveno neprijatne štetočine, njihovo prisustvo može imati važne posledice po
zdravlje ljudi i životinja.
AB  - Cockroaches are among the oldest and most primitive of insects. They evolved
about 350 million years ago and today represent an order of insects numbering more
than 4400 species. Cockroaches belong to the suborder Blattodea which includes several species of harmful cockroaches in households, warehouses, bakeries, restaurants,
hospitals and similar places, such as Black Cockroach – Blatta orientalis L. from the
family Blattidae and brown cockroach – Blattella germanica L. of the family Blattellidae. They have a mixed diet, they like to eat waste, and they can be vectors of various
diseases in humans. The presence of some species of cockroaches in households and
commercial kitchens is often an indicator of poor sanitation or hygiene. Although they
are primarily unpleasant pests, their presence can have important consequences for
human and animal health
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
C3  - 33. Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Bajina Bašta, 26 - 29. maj 2022
T1  - Kontrola bubašvaba i njihov značaj za javno zdravlje
SP  - 190
EP  - 201
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3032
ER  - 
@conference{
author = "Nenadović, Katarina and Vučinić, Marijana and Teodorović, Radislava and Janković, Ljiljana and Đorđević, Milutin and Drašković, Vladimir and Ilić, Tamara",
year = "2022",
abstract = "Bubašvabe su među najstarijim i najprimitivnijim insketima. Evoluirali su pre
oko 350 miliona godina i danas predstavljaju red insekata koji broji više od 4400 vrsta. Bubašvabe pripadaju podredu Blattodea koji obuhvata nekoliko vrsta štetnih bubašvaba u domaćinstvima, skladištima, pekarama, restoranima, bolnicama i sličnim
mestima, kao što su Crna bubašvaba – Blatta orientalis L. iz familije Blattidae i smeđa
bubašvaba (buba rusa) – Blattella germanica L. iz familije Blattellidae. One imaju mešoviti režim ishrane, rado se hrane otpacima, a mogu biti prenosioci (vektori) raznih
oboljenja kod čoveka. Prisustvo nekih vrsta bubašvaba u domaćinstvima i komercijalnim kuhinjama često je pokazatelj loših sanitarnih uslova ili održavanja higijene. Iako
su prvenstveno neprijatne štetočine, njihovo prisustvo može imati važne posledice po
zdravlje ljudi i životinja., Cockroaches are among the oldest and most primitive of insects. They evolved
about 350 million years ago and today represent an order of insects numbering more
than 4400 species. Cockroaches belong to the suborder Blattodea which includes several species of harmful cockroaches in households, warehouses, bakeries, restaurants,
hospitals and similar places, such as Black Cockroach – Blatta orientalis L. from the
family Blattidae and brown cockroach – Blattella germanica L. of the family Blattellidae. They have a mixed diet, they like to eat waste, and they can be vectors of various
diseases in humans. The presence of some species of cockroaches in households and
commercial kitchens is often an indicator of poor sanitation or hygiene. Although they
are primarily unpleasant pests, their presence can have important consequences for
human and animal health",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "33. Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Bajina Bašta, 26 - 29. maj 2022",
title = "Kontrola bubašvaba i njihov značaj za javno zdravlje",
pages = "190-201",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3032"
}
Nenadović, K., Vučinić, M., Teodorović, R., Janković, L., Đorđević, M., Drašković, V.,& Ilić, T.. (2022). Kontrola bubašvaba i njihov značaj za javno zdravlje. in 33. Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Bajina Bašta, 26 - 29. maj 2022
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 190-201.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3032
Nenadović K, Vučinić M, Teodorović R, Janković L, Đorđević M, Drašković V, Ilić T. Kontrola bubašvaba i njihov značaj za javno zdravlje. in 33. Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Bajina Bašta, 26 - 29. maj 2022. 2022;:190-201.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3032 .
Nenadović, Katarina, Vučinić, Marijana, Teodorović, Radislava, Janković, Ljiljana, Đorđević, Milutin, Drašković, Vladimir, Ilić, Tamara, "Kontrola bubašvaba i njihov značaj za javno zdravlje" in 33. Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Bajina Bašta, 26 - 29. maj 2022 (2022):190-201,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3032 .

Rezistencija glodara na antikoagulantne rodenticide

Drašković, Vladimir; Glišić, Milica; Teodorović, Radislava; Đorđević, Milutin; Nenadović, Katarina; Janković, Ljiljana

(Srpsko veterinarsko društvo, Beograd, 2022)

TY  - CONF
AU  - Drašković, Vladimir
AU  - Glišić, Milica
AU  - Teodorović, Radislava
AU  - Đorđević, Milutin
AU  - Nenadović, Katarina
AU  - Janković, Ljiljana
PY  - 2022
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2528
AB  - Kontrola štetnih glodara širom sveta u velikoj meri se oslanja na upotrebu rodenticida. Razvoj i uvođenje derivata kumarina kao rodenticida početkom četrdesetih godina 20. veka pa nadalje, rezultiralo je značajnim promenama u kontrolisanju populacije glodara. Zbog svojih prednosti kao što su visoka osetljivost glodara, odloženo delovanje i dostupnost vitamina K1 kao antidota, antikoagulantni rodenticidi su ubrzo postali široko rasprostranjena sredstva za suzbijanje glodara i postepeno su zamenili akutne otrove. Danas, u nekim regionima sveta, oni su jedine registrovane supstance za efikasnu kontrolu određenih vrsta glodara. Sedamdesetih godina 20. veka u Engleskoj ustanovljena je pojava rezistentnosti glodara na antikoagulante kontrolisana genom koji ima analognu poziciju kod domaćeg miša i sivog pacova. Sve veće širenje geografskih područja u Evropi u kojima se nalaze rezistentni sojevi štetnih glodara dovode do velike zabrinutosti i predstavljaju značajnu pretnju održivoj upotrebi rodenticida u budućnosti. Literaturni podaci ukazuju da je jako teško sprečiti pojavu rezistencije, međutim postoji velika šansa da se odloži ili uspori njen razvoj i širenje, sve dok su efikasne aktivne supstance dostupne i dok se primenjuju na pravi način.
PB  - Srpsko veterinarsko društvo, Beograd
C3  - 33 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Bajina Bašta, 26 – 29. maj 2022
T1  - Rezistencija glodara na antikoagulantne rodenticide
SP  - 20
EP  - 29
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2528
ER  - 
@conference{
author = "Drašković, Vladimir and Glišić, Milica and Teodorović, Radislava and Đorđević, Milutin and Nenadović, Katarina and Janković, Ljiljana",
year = "2022",
abstract = "Kontrola štetnih glodara širom sveta u velikoj meri se oslanja na upotrebu rodenticida. Razvoj i uvođenje derivata kumarina kao rodenticida početkom četrdesetih godina 20. veka pa nadalje, rezultiralo je značajnim promenama u kontrolisanju populacije glodara. Zbog svojih prednosti kao što su visoka osetljivost glodara, odloženo delovanje i dostupnost vitamina K1 kao antidota, antikoagulantni rodenticidi su ubrzo postali široko rasprostranjena sredstva za suzbijanje glodara i postepeno su zamenili akutne otrove. Danas, u nekim regionima sveta, oni su jedine registrovane supstance za efikasnu kontrolu određenih vrsta glodara. Sedamdesetih godina 20. veka u Engleskoj ustanovljena je pojava rezistentnosti glodara na antikoagulante kontrolisana genom koji ima analognu poziciju kod domaćeg miša i sivog pacova. Sve veće širenje geografskih područja u Evropi u kojima se nalaze rezistentni sojevi štetnih glodara dovode do velike zabrinutosti i predstavljaju značajnu pretnju održivoj upotrebi rodenticida u budućnosti. Literaturni podaci ukazuju da je jako teško sprečiti pojavu rezistencije, međutim postoji velika šansa da se odloži ili uspori njen razvoj i širenje, sve dok su efikasne aktivne supstance dostupne i dok se primenjuju na pravi način.",
publisher = "Srpsko veterinarsko društvo, Beograd",
journal = "33 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Bajina Bašta, 26 – 29. maj 2022",
title = "Rezistencija glodara na antikoagulantne rodenticide",
pages = "20-29",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2528"
}
Drašković, V., Glišić, M., Teodorović, R., Đorđević, M., Nenadović, K.,& Janković, L.. (2022). Rezistencija glodara na antikoagulantne rodenticide. in 33 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Bajina Bašta, 26 – 29. maj 2022
Srpsko veterinarsko društvo, Beograd., 20-29.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2528
Drašković V, Glišić M, Teodorović R, Đorđević M, Nenadović K, Janković L. Rezistencija glodara na antikoagulantne rodenticide. in 33 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Bajina Bašta, 26 – 29. maj 2022. 2022;:20-29.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2528 .
Drašković, Vladimir, Glišić, Milica, Teodorović, Radislava, Đorđević, Milutin, Nenadović, Katarina, Janković, Ljiljana, "Rezistencija glodara na antikoagulantne rodenticide" in 33 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Bajina Bašta, 26 – 29. maj 2022 (2022):20-29,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2528 .

Praktično sprovođenje biosigurnosnih mera dezinsekcije i deratizacije na farmama

Janković, Ljiljana; Teodorović, Radislava; Đorđević, Milutin; Drašković, Vladimir; Nenadović, Katarina; Pintarič, Štefan

(Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, 2022)

TY  - CONF
AU  - Janković, Ljiljana
AU  - Teodorović, Radislava
AU  - Đorđević, Milutin
AU  - Drašković, Vladimir
AU  - Nenadović, Katarina
AU  - Pintarič, Štefan
PY  - 2022
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2652
AB  - Intezivna proizvodnja životinja na farmama ne može se ni zamisliti bez pravilno definisanih i sprovedenih biosigurnosnih mera. One predstavljaju niz koraka koje treba sprovoditi i poštovati da bi se sprečio ulazak bolesti na farme ili da bi se sprečilo iznošenje patogenih organizama sa farme, ukoliko oni postoje. Održavanje visokog nivoa biosigurnosnih mera doprinosi boljem zdravlju životinja, većoj produktivnosti i profitabilnosti, bezbednosti hrane i zaštiti životne sredine. Ove mere takođe utiču i na međunarodni promet životinjama i proizvodima životinjskog porekla. Kako bi se bolje razumeo koncept i značaj biosigurnosnih mera, one su podeljene na eksterne (spoljašnje) i interne (unutrašnje) biosigurnosne mere. Eksterne biosigurnosne mere obuhvataju primenu mera koje imaju za cilj sprečavanje unošenja patogena na farmu, dok interne imaju za cilj sprečavanje širenja patogena unutar farme. Interne biosigurnosne mere su definisane u svim biosigurnosnim protokolima na farmama, kroz planove sanitarne procedure koji se kontinuirano sprovode. Mere dezinsekcije i deratizacije su samo segment ukupnih biosigurnosnih mera i kada se ne sprovode programski, dodatno se umanjuju očekivani efekti, ali i obezvređuje njihov značaj. Za svaki farmski objekat se pravi plan sanitarne procedure ponaosob, zavisno od kapaciteta objekta, građevinsko tehničkih karakteristika i tipa proizvodnje.
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
C3  - 33 Savetovanje veterinara Srbije. Zlatibor, 8-11. septembar 2022.
T1  - Praktično sprovođenje biosigurnosnih mera dezinsekcije i deratizacije na farmama
SP  - 550
EP  - 558
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2652
ER  - 
@conference{
author = "Janković, Ljiljana and Teodorović, Radislava and Đorđević, Milutin and Drašković, Vladimir and Nenadović, Katarina and Pintarič, Štefan",
year = "2022",
abstract = "Intezivna proizvodnja životinja na farmama ne može se ni zamisliti bez pravilno definisanih i sprovedenih biosigurnosnih mera. One predstavljaju niz koraka koje treba sprovoditi i poštovati da bi se sprečio ulazak bolesti na farme ili da bi se sprečilo iznošenje patogenih organizama sa farme, ukoliko oni postoje. Održavanje visokog nivoa biosigurnosnih mera doprinosi boljem zdravlju životinja, većoj produktivnosti i profitabilnosti, bezbednosti hrane i zaštiti životne sredine. Ove mere takođe utiču i na međunarodni promet životinjama i proizvodima životinjskog porekla. Kako bi se bolje razumeo koncept i značaj biosigurnosnih mera, one su podeljene na eksterne (spoljašnje) i interne (unutrašnje) biosigurnosne mere. Eksterne biosigurnosne mere obuhvataju primenu mera koje imaju za cilj sprečavanje unošenja patogena na farmu, dok interne imaju za cilj sprečavanje širenja patogena unutar farme. Interne biosigurnosne mere su definisane u svim biosigurnosnim protokolima na farmama, kroz planove sanitarne procedure koji se kontinuirano sprovode. Mere dezinsekcije i deratizacije su samo segment ukupnih biosigurnosnih mera i kada se ne sprovode programski, dodatno se umanjuju očekivani efekti, ali i obezvređuje njihov značaj. Za svaki farmski objekat se pravi plan sanitarne procedure ponaosob, zavisno od kapaciteta objekta, građevinsko tehničkih karakteristika i tipa proizvodnje.",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "33 Savetovanje veterinara Srbije. Zlatibor, 8-11. septembar 2022.",
title = "Praktično sprovođenje biosigurnosnih mera dezinsekcije i deratizacije na farmama",
pages = "550-558",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2652"
}
Janković, L., Teodorović, R., Đorđević, M., Drašković, V., Nenadović, K.,& Pintarič, Š.. (2022). Praktično sprovođenje biosigurnosnih mera dezinsekcije i deratizacije na farmama. in 33 Savetovanje veterinara Srbije. Zlatibor, 8-11. septembar 2022.
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 550-558.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2652
Janković L, Teodorović R, Đorđević M, Drašković V, Nenadović K, Pintarič Š. Praktično sprovođenje biosigurnosnih mera dezinsekcije i deratizacije na farmama. in 33 Savetovanje veterinara Srbije. Zlatibor, 8-11. septembar 2022.. 2022;:550-558.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2652 .
Janković, Ljiljana, Teodorović, Radislava, Đorđević, Milutin, Drašković, Vladimir, Nenadović, Katarina, Pintarič, Štefan, "Praktično sprovođenje biosigurnosnih mera dezinsekcije i deratizacije na farmama" in 33 Savetovanje veterinara Srbije. Zlatibor, 8-11. septembar 2022. (2022):550-558,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2652 .

Neškodljivo uklanјanјe životinјskih leševa i značaj izgradnјe transfer stanica

Janković, Ljiljana; Đorđević, Milutin; Teodorović, Radislava; Drašković, Vladimir; Nenadović, Katarina; Reljić, Renata; Pavlović, Ivan

(Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, 2022)

TY  - CONF
AU  - Janković, Ljiljana
AU  - Đorđević, Milutin
AU  - Teodorović, Radislava
AU  - Drašković, Vladimir
AU  - Nenadović, Katarina
AU  - Reljić, Renata
AU  - Pavlović, Ivan
PY  - 2022
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2653
AB  - Neškodljivo uklanjanje uginulih životinja i nejestivih sporednih proizvoda klanja je nezamenljiva veterinarsko – sanitarna i preventivna mera u suzbijanju stočnih zaraza i zoonoza. U cilju pravilnog iskorišćavanja uginulih životinja i nejestivih klaničnih otpadaka preradom, od posebnog je značaja blagovremeno uklanjanje istih sa mesta njihovog nastajanja i njihovo adekvatno čuvanje – skladištenje, do momenta kada se dopremaju u kafileriju na preradu. Savremena organizacija sakupljanja sirovina sastoji se u tome da se u transfer stanicama efikasno i racionalno sakupljaju sirovine koje u određenom vremenskom roku preuzima fabrika – kafilerija.
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
C3  - 33 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Bajina Bašta, 26 - 29. maj 2022
T1  - Neškodljivo uklanјanјe životinјskih leševa i značaj izgradnјe transfer stanica
SP  - 33
EP  - 40
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2653
ER  - 
@conference{
author = "Janković, Ljiljana and Đorđević, Milutin and Teodorović, Radislava and Drašković, Vladimir and Nenadović, Katarina and Reljić, Renata and Pavlović, Ivan",
year = "2022",
abstract = "Neškodljivo uklanjanje uginulih životinja i nejestivih sporednih proizvoda klanja je nezamenljiva veterinarsko – sanitarna i preventivna mera u suzbijanju stočnih zaraza i zoonoza. U cilju pravilnog iskorišćavanja uginulih životinja i nejestivih klaničnih otpadaka preradom, od posebnog je značaja blagovremeno uklanjanje istih sa mesta njihovog nastajanja i njihovo adekvatno čuvanje – skladištenje, do momenta kada se dopremaju u kafileriju na preradu. Savremena organizacija sakupljanja sirovina sastoji se u tome da se u transfer stanicama efikasno i racionalno sakupljaju sirovine koje u određenom vremenskom roku preuzima fabrika – kafilerija.",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "33 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Bajina Bašta, 26 - 29. maj 2022",
title = "Neškodljivo uklanјanјe životinјskih leševa i značaj izgradnјe transfer stanica",
pages = "33-40",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2653"
}
Janković, L., Đorđević, M., Teodorović, R., Drašković, V., Nenadović, K., Reljić, R.,& Pavlović, I.. (2022). Neškodljivo uklanјanјe životinјskih leševa i značaj izgradnјe transfer stanica. in 33 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Bajina Bašta, 26 - 29. maj 2022
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 33-40.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2653
Janković L, Đorđević M, Teodorović R, Drašković V, Nenadović K, Reljić R, Pavlović I. Neškodljivo uklanјanјe životinјskih leševa i značaj izgradnјe transfer stanica. in 33 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Bajina Bašta, 26 - 29. maj 2022. 2022;:33-40.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2653 .
Janković, Ljiljana, Đorđević, Milutin, Teodorović, Radislava, Drašković, Vladimir, Nenadović, Katarina, Reljić, Renata, Pavlović, Ivan, "Neškodljivo uklanјanјe životinјskih leševa i značaj izgradnјe transfer stanica" in 33 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Bajina Bašta, 26 - 29. maj 2022 (2022):33-40,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2653 .

Povećani nusprodukti dezinfekcije kao rezultat pojačane dezinfekcije

Teodorović, Radislava; Janković, Ljiljana; Đorđević, Milutin; Drašković, Vladimir; Nenadović, Katarina

(Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, 2022)

TY  - CONF
AU  - Teodorović, Radislava
AU  - Janković, Ljiljana
AU  - Đorđević, Milutin
AU  - Drašković, Vladimir
AU  - Nenadović, Katarina
PY  - 2022
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2789
AB  - Intenzivna upotreba dezinfekcionih sredstava kao jedne od preventivnih mera u
borbi sa pandemijom izazvane korona virusom (COVID-19), mogla bi da poveća rezidue
dezinficijensa u životnoj sredini. U zatvorenim prostorima, klјučno je odrediti optimalnu
koncentraciju dezinficijensa, kako bi se sa jedne strane sprečilo širenje virusa,
a sa druge strane da se nusproizvodi dezinfekcije ne zadržavaju u dužem vremenskom
periodu u okruženju. Preporuka je da se usmere regulative za upotrebu dezinficijensa
u vanrednim situacijama ili u uslovima panedmije, kako bi se zaštitilo zdravlјe lјudi i
životinja primenom preventivnih mera.
AB  - Intensive use of disinfectants as one of the preventive measures in the fight against
the coronavirus-caused pandemic (COVID-19) could increase the disinfectant residues
in the environment. Indoors it is crucial to determine the optimal concentration
of disinfectants, in order to prevent the spread of the virus on the one hand, and on the
other hand to prevent disinfection by-products from remaining in the environment for
a longer period of time. It is recommended to regulate the use of disinfectants in emergency
situations or in pandemic conditions, in order to protect human and animal health
by applying preventive measures
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
C3  - 33 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Bajina Bašta, 26 – 29. maj 2022
T1  - Povećani nusprodukti dezinfekcije kao rezultat pojačane dezinfekcije
IS  - 89
EP  - 92
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2789
ER  - 
@conference{
author = "Teodorović, Radislava and Janković, Ljiljana and Đorđević, Milutin and Drašković, Vladimir and Nenadović, Katarina",
year = "2022",
abstract = "Intenzivna upotreba dezinfekcionih sredstava kao jedne od preventivnih mera u
borbi sa pandemijom izazvane korona virusom (COVID-19), mogla bi da poveća rezidue
dezinficijensa u životnoj sredini. U zatvorenim prostorima, klјučno je odrediti optimalnu
koncentraciju dezinficijensa, kako bi se sa jedne strane sprečilo širenje virusa,
a sa druge strane da se nusproizvodi dezinfekcije ne zadržavaju u dužem vremenskom
periodu u okruženju. Preporuka je da se usmere regulative za upotrebu dezinficijensa
u vanrednim situacijama ili u uslovima panedmije, kako bi se zaštitilo zdravlјe lјudi i
životinja primenom preventivnih mera., Intensive use of disinfectants as one of the preventive measures in the fight against
the coronavirus-caused pandemic (COVID-19) could increase the disinfectant residues
in the environment. Indoors it is crucial to determine the optimal concentration
of disinfectants, in order to prevent the spread of the virus on the one hand, and on the
other hand to prevent disinfection by-products from remaining in the environment for
a longer period of time. It is recommended to regulate the use of disinfectants in emergency
situations or in pandemic conditions, in order to protect human and animal health
by applying preventive measures",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "33 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Bajina Bašta, 26 – 29. maj 2022",
title = "Povećani nusprodukti dezinfekcije kao rezultat pojačane dezinfekcije",
number = "89",
pages = "92",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2789"
}
Teodorović, R., Janković, L., Đorđević, M., Drašković, V.,& Nenadović, K.. (2022). Povećani nusprodukti dezinfekcije kao rezultat pojačane dezinfekcije. in 33 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Bajina Bašta, 26 – 29. maj 2022
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo.(89).
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2789
Teodorović R, Janković L, Đorđević M, Drašković V, Nenadović K. Povećani nusprodukti dezinfekcije kao rezultat pojačane dezinfekcije. in 33 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Bajina Bašta, 26 – 29. maj 2022. 2022;(89):null-92.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2789 .
Teodorović, Radislava, Janković, Ljiljana, Đorđević, Milutin, Drašković, Vladimir, Nenadović, Katarina, "Povećani nusprodukti dezinfekcije kao rezultat pojačane dezinfekcije" in 33 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Bajina Bašta, 26 – 29. maj 2022, no. 89 (2022),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2789 .

Higijena muže kao faktor prevencije bolesti mlečne žlezde

Đorđević, Milutin; Janković, Ljiljana; Drašković, Vladimir; Radanović, Oliver; Zdravković, Nemanja; Teodorović, Radislava

(Beograd : Fakultet veterinarske medicine, Centar za izdavačku delatnost i promet učila, 2022)

TY  - CONF
AU  - Đorđević, Milutin
AU  - Janković, Ljiljana
AU  - Drašković, Vladimir
AU  - Radanović, Oliver
AU  - Zdravković, Nemanja
AU  - Teodorović, Radislava
PY  - 2022
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2796
AB  - Veliki broj muznih krava na malom prostoru, stalni kontakt mlečne žlezde sa
površinama koji su potencijalni nosioci patogena i visoki standardi koji se odnose
na kvalitet i higijensku ispravnost mleka uslovljavaju potrebu da se kontinuirano
primenjuju biosigurnosne mere u farmskim objektima za uzgoj muznih krava.
Količina, kvalitet i higijenska ispravnost mleka kao ključni faktori uspešnosti farmskog
uzgoja krava, pored genetskog potencijala i ishrane, zavise od smeštajnih
uslova, tj. higijenskih mera koje se primenjuju u objektu. Jedna od najvažnijih mera
koje se kontinuirano sprovode je i higijena muže u okviru koje se posebna pažnja
obraća na: higijenu muzača, higijenu vimena pre muže, higijenu papila posle
muže, kao i higijenu opreme za mužu. Higijena muže je jedan od ključnih faktora
za dobar zdravstveni status mlečne žlezde. Velike ekonomske štete uzrokovane
mastitima zahtevaju posebnu pažnju u izradi i sprovođenju planova kontrole mastitisa,
u kojima ključno mesto ima dezinfekcija vimena pre i posle muže. Razvoj
novih dezinficijensa i tehnologija njihove aplikacije, sa dobrim efektom na zdravlje
vimena je jedan od budućih ključnih faktora prevencije bolesti mlečne žlezde.
AB  - The presence of a large number of dairy cows in a small space, the constant
contact of the mammary gland with surfaces that are potential carriers of
pathogens and high standards related to the quality and hygienic correctness of
milk, create a constant need for applying biosecurity measures in farm facilities
for breeding dairy cows. The milk production, quality and hygienic correctness
of the milk, in addition to the genetic potential and nutrition as the key factors in the success of cows breeding, primarily depend on housing conditions, i.e. hygiene
measures applied in the facility. One of the most important measures that
are continuously implemented is milking hygiene procedures, within which special
attention is paid to: hygiene of milkers, hygiene measures before milking, hygiene
measures after milking, as well as hygiene of milking equipment. The milking
hygiene practices is one of the key factors in maintaining the health status of the
mammary gland. The great economic losses that mastitis cause to the dairy industry
requires particular focus in the development and implementation of mastitis
control plans, in which disinfection of udders before and after milking plays a key
role. The development of new disinfectants and their application technologies, with
a good effect on the health of the udder, is one of the future key factors in the
prevention of mammary gland diseases.
PB  - Beograd : Fakultet veterinarske medicine, Centar za izdavačku delatnost i promet učila
C3  - 13. Naučni simpozijum Reprodukcija domaćih životinja, Divčibare, 6 - 9. oktobar 2022.
T1  - Higijena muže kao faktor prevencije bolesti mlečne žlezde
SP  - 89
EP  - 100
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2796
ER  - 
@conference{
author = "Đorđević, Milutin and Janković, Ljiljana and Drašković, Vladimir and Radanović, Oliver and Zdravković, Nemanja and Teodorović, Radislava",
year = "2022",
abstract = "Veliki broj muznih krava na malom prostoru, stalni kontakt mlečne žlezde sa
površinama koji su potencijalni nosioci patogena i visoki standardi koji se odnose
na kvalitet i higijensku ispravnost mleka uslovljavaju potrebu da se kontinuirano
primenjuju biosigurnosne mere u farmskim objektima za uzgoj muznih krava.
Količina, kvalitet i higijenska ispravnost mleka kao ključni faktori uspešnosti farmskog
uzgoja krava, pored genetskog potencijala i ishrane, zavise od smeštajnih
uslova, tj. higijenskih mera koje se primenjuju u objektu. Jedna od najvažnijih mera
koje se kontinuirano sprovode je i higijena muže u okviru koje se posebna pažnja
obraća na: higijenu muzača, higijenu vimena pre muže, higijenu papila posle
muže, kao i higijenu opreme za mužu. Higijena muže je jedan od ključnih faktora
za dobar zdravstveni status mlečne žlezde. Velike ekonomske štete uzrokovane
mastitima zahtevaju posebnu pažnju u izradi i sprovođenju planova kontrole mastitisa,
u kojima ključno mesto ima dezinfekcija vimena pre i posle muže. Razvoj
novih dezinficijensa i tehnologija njihove aplikacije, sa dobrim efektom na zdravlje
vimena je jedan od budućih ključnih faktora prevencije bolesti mlečne žlezde., The presence of a large number of dairy cows in a small space, the constant
contact of the mammary gland with surfaces that are potential carriers of
pathogens and high standards related to the quality and hygienic correctness of
milk, create a constant need for applying biosecurity measures in farm facilities
for breeding dairy cows. The milk production, quality and hygienic correctness
of the milk, in addition to the genetic potential and nutrition as the key factors in the success of cows breeding, primarily depend on housing conditions, i.e. hygiene
measures applied in the facility. One of the most important measures that
are continuously implemented is milking hygiene procedures, within which special
attention is paid to: hygiene of milkers, hygiene measures before milking, hygiene
measures after milking, as well as hygiene of milking equipment. The milking
hygiene practices is one of the key factors in maintaining the health status of the
mammary gland. The great economic losses that mastitis cause to the dairy industry
requires particular focus in the development and implementation of mastitis
control plans, in which disinfection of udders before and after milking plays a key
role. The development of new disinfectants and their application technologies, with
a good effect on the health of the udder, is one of the future key factors in the
prevention of mammary gland diseases.",
publisher = "Beograd : Fakultet veterinarske medicine, Centar za izdavačku delatnost i promet učila",
journal = "13. Naučni simpozijum Reprodukcija domaćih životinja, Divčibare, 6 - 9. oktobar 2022.",
title = "Higijena muže kao faktor prevencije bolesti mlečne žlezde",
pages = "89-100",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2796"
}
Đorđević, M., Janković, L., Drašković, V., Radanović, O., Zdravković, N.,& Teodorović, R.. (2022). Higijena muže kao faktor prevencije bolesti mlečne žlezde. in 13. Naučni simpozijum Reprodukcija domaćih životinja, Divčibare, 6 - 9. oktobar 2022.
Beograd : Fakultet veterinarske medicine, Centar za izdavačku delatnost i promet učila., 89-100.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2796
Đorđević M, Janković L, Drašković V, Radanović O, Zdravković N, Teodorović R. Higijena muže kao faktor prevencije bolesti mlečne žlezde. in 13. Naučni simpozijum Reprodukcija domaćih životinja, Divčibare, 6 - 9. oktobar 2022.. 2022;:89-100.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2796 .
Đorđević, Milutin, Janković, Ljiljana, Drašković, Vladimir, Radanović, Oliver, Zdravković, Nemanja, Teodorović, Radislava, "Higijena muže kao faktor prevencije bolesti mlečne žlezde" in 13. Naučni simpozijum Reprodukcija domaćih životinja, Divčibare, 6 - 9. oktobar 2022. (2022):89-100,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2796 .

Derivati celuloze kao materijal na biobazi za strukturisanje oleogelova

Glišić, Milica; Bošković Cabrol, Marija; Baltić, Milan Ž.; Drašković, Vladimir; Maksimović, Zoran

(Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, 2022)

TY  - CONF
AU  - Glišić, Milica
AU  - Bošković Cabrol, Marija
AU  - Baltić, Milan Ž.
AU  - Drašković, Vladimir
AU  - Maksimović, Zoran
PY  - 2022
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2519
AB  - Svest o ljudskom zdravlju i održivosti kontinuirano raste poslednjih 20 godina čime se javila potreba za promenom navika potrošača, koji sa rastom ekonomije i kupovne moći sve više zahtevaju visoko kvalitetnu hranu, naročito meso i proizvode od mesa. Sa razvojem koncepta „clean label“ i poboljšanjem nutritivnog sastava hrane, naročito sa aspekta sadržaja zasićenih masti, industrija hrane počinje da se okreće novim tehnologijama kojima bi se donekle zadovoljile pomenute potrebe potrošača. Oleogelacija, odnosno strukturisanje jestivih ulja i formulisanje oleogelova, poslednjih godina naročito privlači pažnju proizvođača hrane. Postoji nekoliko strategija za strukturisanje ulja koje podrazumevaju korišćenje različitih gelatora (trigliceridi, masne kiseline, fitosteroli, voskovi, proteini, polisaharidi). Gelatori bi trebalo da su bezbedni i odobreni za korišćenje, ekonomični, prilagodljivi različitim matriksima i sa osobinama sličnim lipidima, kao i fizičkim svojstvima koja omogućavaju njihovu adekvatnu primenu u hrani. Celulozni derivati, kao jeftini materijali koji su generalno prepoznati kao bezbedni (GRAS), imaju veliki potencijal za korišćenje u farmaceutskoj indistriji i industriji hrane. Nakon ekstrakcije celuloze iz biljnog materijala, korišćenjem različitih metoda modifikacije, dobijaju se forme celuloze sa poboljšanim fizičkim i hemijskim svojstvima kao što su: etil celuloza, celulozni acetat, hidroksipropil metil celuloza, karboksimetil celuloza (CMC), mikrokristalna celuloza (MCC) i nanoceluloza. U ovom radu su sumirane aktuelne strategije za razvoj oleogelova, upotreba modifikovane celuloze kao polimernog gelatora i potencijal primene modifikovane celuloze i oleogela na bazi celuloze u proizvodima od mesa.
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
C3  - 33rd Conference of Serbian Veterinarians, Hotel Palisad - Zlatibor, September 8-11, 2022
T1  - Derivati celuloze kao materijal na biobazi za strukturisanje oleogelova
SP  - 455
EP  - 461
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2519
ER  - 
@conference{
author = "Glišić, Milica and Bošković Cabrol, Marija and Baltić, Milan Ž. and Drašković, Vladimir and Maksimović, Zoran",
year = "2022",
abstract = "Svest o ljudskom zdravlju i održivosti kontinuirano raste poslednjih 20 godina čime se javila potreba za promenom navika potrošača, koji sa rastom ekonomije i kupovne moći sve više zahtevaju visoko kvalitetnu hranu, naročito meso i proizvode od mesa. Sa razvojem koncepta „clean label“ i poboljšanjem nutritivnog sastava hrane, naročito sa aspekta sadržaja zasićenih masti, industrija hrane počinje da se okreće novim tehnologijama kojima bi se donekle zadovoljile pomenute potrebe potrošača. Oleogelacija, odnosno strukturisanje jestivih ulja i formulisanje oleogelova, poslednjih godina naročito privlači pažnju proizvođača hrane. Postoji nekoliko strategija za strukturisanje ulja koje podrazumevaju korišćenje različitih gelatora (trigliceridi, masne kiseline, fitosteroli, voskovi, proteini, polisaharidi). Gelatori bi trebalo da su bezbedni i odobreni za korišćenje, ekonomični, prilagodljivi različitim matriksima i sa osobinama sličnim lipidima, kao i fizičkim svojstvima koja omogućavaju njihovu adekvatnu primenu u hrani. Celulozni derivati, kao jeftini materijali koji su generalno prepoznati kao bezbedni (GRAS), imaju veliki potencijal za korišćenje u farmaceutskoj indistriji i industriji hrane. Nakon ekstrakcije celuloze iz biljnog materijala, korišćenjem različitih metoda modifikacije, dobijaju se forme celuloze sa poboljšanim fizičkim i hemijskim svojstvima kao što su: etil celuloza, celulozni acetat, hidroksipropil metil celuloza, karboksimetil celuloza (CMC), mikrokristalna celuloza (MCC) i nanoceluloza. U ovom radu su sumirane aktuelne strategije za razvoj oleogelova, upotreba modifikovane celuloze kao polimernog gelatora i potencijal primene modifikovane celuloze i oleogela na bazi celuloze u proizvodima od mesa.",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "33rd Conference of Serbian Veterinarians, Hotel Palisad - Zlatibor, September 8-11, 2022",
title = "Derivati celuloze kao materijal na biobazi za strukturisanje oleogelova",
pages = "455-461",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2519"
}
Glišić, M., Bošković Cabrol, M., Baltić, M. Ž., Drašković, V.,& Maksimović, Z.. (2022). Derivati celuloze kao materijal na biobazi za strukturisanje oleogelova. in 33rd Conference of Serbian Veterinarians, Hotel Palisad - Zlatibor, September 8-11, 2022
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 455-461.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2519
Glišić M, Bošković Cabrol M, Baltić MŽ, Drašković V, Maksimović Z. Derivati celuloze kao materijal na biobazi za strukturisanje oleogelova. in 33rd Conference of Serbian Veterinarians, Hotel Palisad - Zlatibor, September 8-11, 2022. 2022;:455-461.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2519 .
Glišić, Milica, Bošković Cabrol, Marija, Baltić, Milan Ž., Drašković, Vladimir, Maksimović, Zoran, "Derivati celuloze kao materijal na biobazi za strukturisanje oleogelova" in 33rd Conference of Serbian Veterinarians, Hotel Palisad - Zlatibor, September 8-11, 2022 (2022):455-461,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2519 .

The era after antimicrobial growth promoters controlling: Lawsonia intracellularis with plant-based feed additives

Drašković, Vladimir; Bošnjak-Neumüller, Jasna; Glišić, Milica; Jog, Raj; Todorović, Nemanja; Vasiljević, Marko; Stanimirović, Zoran

(2022)

TY  - CONF
AU  - Drašković, Vladimir
AU  - Bošnjak-Neumüller, Jasna
AU  - Glišić, Milica
AU  - Jog, Raj
AU  - Todorović, Nemanja
AU  - Vasiljević, Marko
AU  - Stanimirović, Zoran
PY  - 2022
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2593
C3  - ONE – Health, Environment, Society – Conference 2022, Brussels, Belgium.
T1  - The era after antimicrobial growth promoters controlling: Lawsonia intracellularis with plant-based feed additives
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2593
ER  - 
@conference{
author = "Drašković, Vladimir and Bošnjak-Neumüller, Jasna and Glišić, Milica and Jog, Raj and Todorović, Nemanja and Vasiljević, Marko and Stanimirović, Zoran",
year = "2022",
journal = "ONE – Health, Environment, Society – Conference 2022, Brussels, Belgium.",
title = "The era after antimicrobial growth promoters controlling: Lawsonia intracellularis with plant-based feed additives",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2593"
}
Drašković, V., Bošnjak-Neumüller, J., Glišić, M., Jog, R., Todorović, N., Vasiljević, M.,& Stanimirović, Z.. (2022). The era after antimicrobial growth promoters controlling: Lawsonia intracellularis with plant-based feed additives. in ONE – Health, Environment, Society – Conference 2022, Brussels, Belgium..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2593
Drašković V, Bošnjak-Neumüller J, Glišić M, Jog R, Todorović N, Vasiljević M, Stanimirović Z. The era after antimicrobial growth promoters controlling: Lawsonia intracellularis with plant-based feed additives. in ONE – Health, Environment, Society – Conference 2022, Brussels, Belgium.. 2022;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2593 .
Drašković, Vladimir, Bošnjak-Neumüller, Jasna, Glišić, Milica, Jog, Raj, Todorović, Nemanja, Vasiljević, Marko, Stanimirović, Zoran, "The era after antimicrobial growth promoters controlling: Lawsonia intracellularis with plant-based feed additives" in ONE – Health, Environment, Society – Conference 2022, Brussels, Belgium. (2022),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2593 .

Ekološki, bihejvioralni, zdravstveni i ekonomski uticaj insekata na pašnim životinjama

Nenadović, Katarina; Vučinić, Marijana; Teodorović, Radislava; Janković, Ljiljana; Đorđević, Milutin; Drašković, Vladimir; Bugarski, Dejan; Ilić, Tamara

(Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, 2021)

TY  - CONF
AU  - Nenadović, Katarina
AU  - Vučinić, Marijana
AU  - Teodorović, Radislava
AU  - Janković, Ljiljana
AU  - Đorđević, Milutin
AU  - Drašković, Vladimir
AU  - Bugarski, Dejan
AU  - Ilić, Tamara
PY  - 2021
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3024
AB  - Povećanje populacije insekata, posebno u letnjem periodu, može značajno da
naruši zdravlje i dobrobit farmskih životinja prenoseći razne infektivne i parazitske
bolesti, i prouzrokujući alergijske reakcije. Uznemiravanjem životinja, insekti mogu
značajno da naruše njihovu dobrobit. To ima za posledicu prekid ishrane i povećanje
energetskih potreba koje su neophodne za odbrambeno ponašanja životinja ili izbegavanje insekata. Na ovaj način dolazi do smanjenja telesne mase životinja i prinosa
mleka što ima značajan ekonomski uticaj. Problem koji se odnosi na povećanje populacije insekata javlja se zbog nedostatka dugotrajnih i efikasnih repelenata i poteškoća ili nemogućnosti primene dostupnih jedinjenja, uglavnom na udaljenim pašnjacima ili kod populacija životinja koja slobodno lutaju. Insekti koji značajno narušavaju
zdravlje, dobrobit i produktivnost životinja spadaju u red Diptera i familije Culicidae,
Ceratopogonidae, Muscidae, Oestridae, Simuliidae i Tabanidae.
AB  - Increasing insect populations, especially in the summer, can significantly compromise the health and welfare of farm animals by transmitting various infectious and parasitic diseases, and causing allergic reactions. Insects can significantly compromise animal welfare due to the annoyance and distress suffered by the animals,
when there are a feeding interruptions and energy requirements for avoidance or
defense behaviours initiated by the animals in response to the insects. In this way, there is a reduction in animal body weight and milk yield, which has a significant economic impact. The problem of increasing insect populations occurs due to the lack of
long-lasting and effective repellents and the difficulty or inability to apply available
compounds, for example, on remote pastures areas or in the population of free-roaming animals. Insects that most impair the health, welfare and productivity of animals belong to Diptera such as the families Culicidae, Ceratopogonidae, Muscidae, Oestridae, Simuliidae and Tabanidae.
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
C3  - 31. i 32. Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka banja, 14 - 17. oktobar, 2021
T1  - Ekološki, bihejvioralni, zdravstveni i ekonomski uticaj  insekata na pašnim životinjama
T1  - Ecological, behavioral, health and economic effect of insects on grazing animals
SP  - 19
EP  - 29
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3024
ER  - 
@conference{
author = "Nenadović, Katarina and Vučinić, Marijana and Teodorović, Radislava and Janković, Ljiljana and Đorđević, Milutin and Drašković, Vladimir and Bugarski, Dejan and Ilić, Tamara",
year = "2021",
abstract = "Povećanje populacije insekata, posebno u letnjem periodu, može značajno da
naruši zdravlje i dobrobit farmskih životinja prenoseći razne infektivne i parazitske
bolesti, i prouzrokujući alergijske reakcije. Uznemiravanjem životinja, insekti mogu
značajno da naruše njihovu dobrobit. To ima za posledicu prekid ishrane i povećanje
energetskih potreba koje su neophodne za odbrambeno ponašanja životinja ili izbegavanje insekata. Na ovaj način dolazi do smanjenja telesne mase životinja i prinosa
mleka što ima značajan ekonomski uticaj. Problem koji se odnosi na povećanje populacije insekata javlja se zbog nedostatka dugotrajnih i efikasnih repelenata i poteškoća ili nemogućnosti primene dostupnih jedinjenja, uglavnom na udaljenim pašnjacima ili kod populacija životinja koja slobodno lutaju. Insekti koji značajno narušavaju
zdravlje, dobrobit i produktivnost životinja spadaju u red Diptera i familije Culicidae,
Ceratopogonidae, Muscidae, Oestridae, Simuliidae i Tabanidae., Increasing insect populations, especially in the summer, can significantly compromise the health and welfare of farm animals by transmitting various infectious and parasitic diseases, and causing allergic reactions. Insects can significantly compromise animal welfare due to the annoyance and distress suffered by the animals,
when there are a feeding interruptions and energy requirements for avoidance or
defense behaviours initiated by the animals in response to the insects. In this way, there is a reduction in animal body weight and milk yield, which has a significant economic impact. The problem of increasing insect populations occurs due to the lack of
long-lasting and effective repellents and the difficulty or inability to apply available
compounds, for example, on remote pastures areas or in the population of free-roaming animals. Insects that most impair the health, welfare and productivity of animals belong to Diptera such as the families Culicidae, Ceratopogonidae, Muscidae, Oestridae, Simuliidae and Tabanidae.",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "31. i 32. Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka banja, 14 - 17. oktobar, 2021",
title = "Ekološki, bihejvioralni, zdravstveni i ekonomski uticaj  insekata na pašnim životinjama, Ecological, behavioral, health and economic effect of insects on grazing animals",
pages = "19-29",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3024"
}
Nenadović, K., Vučinić, M., Teodorović, R., Janković, L., Đorđević, M., Drašković, V., Bugarski, D.,& Ilić, T.. (2021). Ekološki, bihejvioralni, zdravstveni i ekonomski uticaj  insekata na pašnim životinjama. in 31. i 32. Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka banja, 14 - 17. oktobar, 2021
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 19-29.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3024
Nenadović K, Vučinić M, Teodorović R, Janković L, Đorđević M, Drašković V, Bugarski D, Ilić T. Ekološki, bihejvioralni, zdravstveni i ekonomski uticaj  insekata na pašnim životinjama. in 31. i 32. Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka banja, 14 - 17. oktobar, 2021. 2021;:19-29.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3024 .
Nenadović, Katarina, Vučinić, Marijana, Teodorović, Radislava, Janković, Ljiljana, Đorđević, Milutin, Drašković, Vladimir, Bugarski, Dejan, Ilić, Tamara, "Ekološki, bihejvioralni, zdravstveni i ekonomski uticaj  insekata na pašnim životinjama" in 31. i 32. Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka banja, 14 - 17. oktobar, 2021 (2021):19-29,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3024 .

Uticaj fitogenog aditiva u kontroli proliferativne enteropatije uz procenu proizvodnih rezultata odlučene prasadi prirodno inficirane bakterijom Lawsonia intracellularis

Drašković, Vladimir Lj.

(Univerzitet u Beogradu, Fakultet veterinarske medicine, 2021)

TY  - THES
AU  - Drašković, Vladimir Lj.
PY  - 2021
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2268
AB  - Uzgoj svinja predstavlja jednu od najvažnijih grana stočarstva. Neadekvatna primena biosigurnosnih mera i loši ambijentalni uslovi, uz prisustvo patogenih prouzrokovača bolesti, mogu onemogućiti uspešnu proizvodnju svinja. U preko 50% slučajeva enterične bolesti su odgovorne za ograničavanje rentabilne proizvodnje. Jedan od važnih uzročnika koji dovodi do enteričnih poremećaja i velikih ekonomskih gubitaka je i Lawsonia intracellularis, obliganta intracelularna Gram negativna bakterija, koja prouzrokuje proliferativnu enteropatiju (PE). „Zlatni standardi“ za identifikaciju L. intracellularis su imunohistohemijska i PCR metoda. Razvojem kvantitativne real-time (qPCR) metode omogućeno je rutinsko otkrivanje subkliničkih formi bolesti, a kvantifikovanje uzročnika je omogućilo da se odredi težina kliničke slike inficiranih svinja. Zbog često pogrešne dijagnostike ove bolesti na farmama, posledično prekomerne upotrebe antibiotika i razvoja antimikrobne rezistencije uzročnika, postoji potreba za pronalaženjem alternativnih rešenja u kontroli PE. Takođe, dobre biosigurnosne mere na farmama, za koje je pokazano da pozitivno utiču na zdravlje i proizvodne rezultate svinja, mogu predstavljati bitan faktor u prevenciji nastanka PE. U skladu sa tim cilj istraživanja ove doktorske disertacije bio je ispitivanje uticaja komercijalnog fitogenog aditiva (Patente Herba® Plus) u kontroli PE kod odlučene prasadi prirodno inficirane bakterijom L. intracellularis, uspostavljanje i optimizacija protokola za molekularnogenetičku identifikaciju bakterije L. intracellularis, kao i kvantifikaciju stepena infekcije kod prasadi putem real-time qPCR i IHC metoda. Dodatno je ispitivan i uticaj različitih biosigurnosnih nivoa i Patente Herba® Plus fitogenog aditiva na proizvodne rezultate i broj izlučenih bakterija L. intracellularis u fecesu prasadi.
Eksperiment je sproveden na četiri različite farme svinja na kojima je određen nivo eksternih, internih i ukupnih biosigurnosnih mera. Na svakoj od farmi (farma BS1, farma BS2, farma BS3 i farma BS4), prasad stara sedam nedelja, ujednačenih telesnih masa, bila je raspoređena u kontrolne grupe koje u hrani nisu dobijale preparat Patente Herba® Plus (K-BS1, K-BS2, K-BS3 i K-BS4) i tretman grupe koje su hrani dobijale preparat Patente Herba® Plus u koncentraciji od 2 kg/t hrane (T-BS1, T-BS2, T-BS3 i T-BS4). Kontrolne i tretman grupe formirane su sa po 72 jedinke, raspoređene u devet bokseva sa po osam prasadi, odnosno 144 prasadi po farmi, ukupno 576 prasadi. Za potrebe histoloških analiza izveden je eksperiment sa individualno gajenom prasadi, po šest u kontrolnoj i tretman grupi. Tokom 28 dana eksperimenta (0., 14. i 28. dan) uzimani su uzorci fecesa za molekularnogenetička ispitivanja, praćeni su proizvodni rezultati prasadi (telesna masa, dnevni i ukupni prorast, dnevna i ukupna konzumacija i konverzija), dok na kraju eksperimenta su uzimani uzorci ileuma za histološke (mikroskopske promene i histomorfometrijski parametari) i imunohistohemijske analize (ekspresija antigena L. intracelullaris).
Na sve četiri farme, u okviru eksternih biosigurnosnih mera, najbolje su bile ocenjene potkategorije koje se odnose na kupovinu životinja i semena i zaposlene i posetioce, dok najniže ocene su dobile biosigurnosne mere koje se odnose na hranu, vodu i opremu. U okviru internih biosigurnosnih mera potkategorije kontrola bolesti i prasilište i period dojenja bile su najbolje ocenjene na farmama, a najlošije su bile ocenjene biosigurnosne mere koje se odnose na čišćenje i dezinfekciju, odgajivalište i mere između odeljaka i korišćenje opreme. Ukupne vrednosti biosigurnosnih mera na sve četiri farme (BS 1 60%, BS 2 64%, BS 3 77% i BS 4 86%) koje su analizirane u ovoj doktorskoj disertaciji bile su više od prosečnih vrednosti biosigurnosnih mera na farmama u Srbiji (58%) i svetu (64%), izuzev farme BS 1 čija ocena ukupnih biosigurnosnih mera je bila niža u poređenju sa prosečnim vrednostima u svetu (60%).
Na farmi BS1 utvrđen je značajno manji broj bakterija L. intracellularis u fecesu prasadi tretman grupe u odnosu na kontrolnu grupu 14. i 28. dana eksperimenta (P=0,0080 i P=0,0015, pojedinačno). Takođe, prasad tretman grupe imala je značajno manji broj bakterija L. intracellularis u fecesu 14. i 28. dana u odnosu na 0. dan eksperimenta (P<0,0001). Na farmi BS 2 uočen je značajan pozitivni efekat preparata Patente Herba® Plus u hrani tretman grupe prasadi na broj bakterija L. intracellularis 14. i 28. dana ogleda u odnosu na kontrolnu grupu (P=0,0470 i P=0,0176, pojedinačno), dok nije uočena značajna razlika u broju bakterija L. intracellularis u fecesu prasadi tretman grupe tokom trajanja eksperimenta (P=0,6174). Na farmama BS 3 i BS 4 nije uočena razlika između kontrolne i tretman grupe prasadi u broju bakterija L. intracellularis za sva tri ispitivana perioda (P>0,05), niti je uočen značajan pad broja bakterija L. intracellularis u fecesu prasadi tretman grupa tokom trajanja ogleda (P>0,05).
Uočena je značajna negativna korelaciona zavisnost (r=-0,664, P<0,01) između broja bakterija L. intracellularis u fecesu prasadi i biosigurnosnih nivoa farmi, dok nije utvrđena značajna korelaciona zavisnost između broja bakterija L. intracellularis, tretmana fitogenim aditivom i dužine trajanja tretmana (P>0,05).
Histološke promene na preparatima ileuma kontrolne i tretman grupe prasadi su deskriptivno analizirane, dok je histomorfometrijskim ispitivanjima pokazano da su u tretman grupi prasadi kripte bile značajno pliće (P=0,0284), a odnos visina resica/dubina kripti značajno veći (P=0,0040) nego u
kontrolnoj grupi. Nije uočen efekat dodavanja fitogenog aditiva u hrani prasadi na visinu resica (P=0,0607), širinu resica (P=0,0728), površinu resica (P=0,7676) i broj peharastih ćelija/100 enterocita (P=0,0575).
Semikvantitativnom analizom, na osnovu imunohistohemijskih nalaza, 33,33% uzoraka ilealnog tkiva tretman grupe prasadi bilo je ocenjeno ocenom 0, a preostalih 66,67% ocenom 1, dok je u kontrolnoj grupi 50% uzoraka bilo ocenjeno ocenom 1, 33,33% ocenom 2, a 16,67% uzoraka ocenom 3.
Primena fitogenog aditiva u hrani nije značajno uticala na telesnu masu prasadi nakon 28 dana eksperimenta na svim ispitivanim farmama (P>0,05). Ukupni i dnevni prirast prasadi tretman grupe bio je značajno veći na farmi BS 2 u poređenju sa kontrolnom grupom (P=0,0349 i P=0,0345, pojedinačno), dok na farmama BS 1, BS 3 i BS 4 razlike u ukupnom i dnevnom prirastu tretman i kontrolne grupe nisu uočene (P>0,05). Najbolji prirast je postigla grupa koja je u hrani dobijala preparat Patente Herba® Plus na farmi BS 4, koji je bio značajno viši u poređenju sa K-BS1, K-BS2 i T-BS2 grupom prasadi (P<0,0001).
Na kraju eksperimenta (28. dan) nije uočena razlika u ukupnoj i dnevnoj konzumaciji hrane između kontrolne i tretman grupe prasadi u okviru svake farme (P>0,05). Značajno bolja konverzija tretman grupe prasadi u odnosu na kontrolnu grupu utvrđena je na farmi BS 1 (P=0,0121), dok na drugim farmama nije uočena razlika u konverziji hrane prasadi kontrolne i tretman grupe (P>0,05).
Dvofaktorijalnom analizom varijanse utvđen je značajan efekat primene preparata Patente Herba® Plus i biosigurnosnih nivoa farmi na ukupan i dnevni prirast prasadi (P<0,05). Biosigurnosni nivoi na farmama su značajno uticali i na ukupnu i dnevnu konzumaciju hrane (P=0,0435 i P=0,0434, pojedinačno), dok je dodavanje Patente Herba® Plus u hrani prasadi imalo i značajan efekat na konverziju (P=0,0046). Nije uočen značajan uticaj interakcije ova dva parametra na ukupni i dnevni prirast, ukupnu i dnevnu konzumaciju i konverziju hrane prasadi tokom ogleda (P>0,05).
AB  - Pig breeding is one of the most important branches of animal husbandry. Inadequate application of biosecurity measures and poor environmental conditions, in the presence of pathogens, could disable successful pig production. In over 50% of cases, enteric diseases could effect profitable production. One of the important enteric pathogens associated with large economic losses is Lawsonia intracellularis, an obligate intracellular Gram-negative bacterium, which causes proliferative enteropathy (PE). The “gold standards” for identifying L. intracellularis are immunohistochemical and PCR methods. The development of the quantitative real-time (qPCR) method enabled the routine detection of subclinical forms of the disease, and the quantification of the bacteria gives the possibility to determine the severity of the clinical symptoms in infected pigs. Since this infection is often misdiagnosed on pig farms, this results in excessive use of antibiotics and the ability of bacteria to develop resistance to antimicrobial agents. Therefore, it is necessary to find alternative solutions in PE control. Also, good biosecurity measures on farms, for which it is shown to have positive effect on health and production results of pigs, can be an important factor in the prevention of PE. Accordingly, the aim of this doctoral dissertation was to investigate the effect of commercial phytogenic additive (Patente Herba® Plus) in PE control in weaned piglets naturally infected with L. intracellularis, to establish and optimize protocols for molecular genetic identification of L. intracellularis, as well as to quantify the degree of infection in piglets via real-time qPCR and IHC methods. Additionally, the effect of different biosecurity levels and Patente Herba® Plus phytogenic additive on the production results and the number of excreted L. intracellularis in the faeces of piglets were investigated.
The experiment was conducted on four different pig farms on which the levels of external, internal and total biosecurity measures were determined. On each of the farms (farm BS1, farm BS2, farm BS3 and farm BS4), seven-week-old piglets of uniform body weight were assigned to control groups that did not receive Patente Herba® Plus (K-BS1, K-BS2, K-BS3 and K-BS4) and the treatment groups that received Patente Herba® Plus in their feed at a concentration of 2 kg/t feed (T-BS1, T-BS2, T-BS3 and T-BS4). Control and treatment groups consisted of 72 piglets each, distributed in nine pens with eight piglets each, i.e. 144 piglets per farm, a total of 576 piglets. For histological analyzes, an additional experiment with individually reared piglets was performed, which consistet of six piglets in each, control and treatment group. During the 28 days of the experiment (days 0, 14, and 28) faeces samples
were taken for molecular genetic analysis, the production results of piglets (body weight, daily and total weight gain, daily and total consumption and feed conversion ratio) were monitored, while at the end of the experiment ileum samples were taken for histological (microscopic changes and histomorphometric parameters) and immunohistochemical analyzes (L. intracelullaris antigen expression). On all four farms, within the external biosecurity, the subcategories related to the purchase of animals and semen and personnel and visitors were rated the best, while the biosecurity measures related to the feed, water and equipment supply were rated the lowest. Within the internal biosecurity, the subcategories of disease management and farrowing and suckling period had the highest score on farms, while the lowest score had biosecurity measures related to cleaning and disinfection, nursery unit and measures between compartments and use of equipment. The total biosecurity values of all four examined farms (BS 1 60%, BS 2 64%, BS 3 77% and BS 4 86%) in this doctoral dissertation were higher than the average biosecurity values on farms in Serbia (58%) and in the world (64%), with exception of farm BS 1 where total biosecurity value was lower compared to the average values in the world (60%).
On the farm BS1, a significantly lower number of L. intracellularis was found in the faeces of piglets in the treatment group compared to the control group on days 14 and 28 of the experiment (P=0.0080 and P=0.0015, respectively). Also, the piglets of the treatment group had a significantly lower number of L. intracellularis in the faeces on days 14 and 28 compared to day 0 of the experiment (P<0.0001). On the farm BS 2, a significant positive effect of Patente Herba® Plus in the feed on the number of L. intracellularis in the treatment group of piglets was observed on the 14th and 28th day of the experiment in relation to the control group (P=0.0470 and P=0.0176, respectively), while in the treatment group alone no significant difference was observed in the number of L. intracellularis in the faeces of piglets during the experiment (P=0.6174). On the farm BS 3 and BS 4, there were no significant difference between the control and treatment groups of piglets in the number of L. intracellularis in faeces for all three examined periods (P>0.05), also a significant decrease in the number of L. intracellularis in the faeces of piglets in the treatment groups during the experiment was not observed (P>0.05).
A significant negative correlation was determined (r=-0.664, P<0.01) between the number of L. intracellularis in faeces and on-farm biosecurity levels, while no significant correlation was found between the number of L. intracellularis in faeces, the phytogenic additive treatment and the treatment duration (P>0.05).
Histological changes on ileum preparations of the control and the treatment groups of piglets were descriptively analyzed, while histomorphometric examinations showed that in the treatment group the crypts were significantly shallower (P=0.0284) and the villus height/crypt depth ratio significantly higher (P=0.0040) than in the control group. No effect of the addition of phytogenic additive was observed in piglet feed on villus height (P=0.0607), villus width (P=0.0728), villus surface area (P=0.7676) and the number of goblet cells/100 enterocytes (P=0.0575).
Using semiquantitative analysis, based on immunohistochemical findings, 33.33% of ileal tissue samples of the treatment group piglets were rated with a grade 0, and the remaining 66.67% with a grade 1, while in the control group 50% of samples were rated with a grade 1, 33.33% with grade 2, and 16.67% of samples with grade 3.
The use of phytogenic additive in feed did not significantly affect the body weight of piglets after 28 days of the experiment on all tested farms (P>0.05). The total and daily weight gain of piglets in the treatment group was significantly higher compared to the control group on the farm BS 2 (P=0.0349 and P=0.0345, respectively), while on farms BS 1, BS 3 and BS 4 the differences in total and daily weight gain in treatment and control groups of piglets were not observed (P>0.05). The best weight gain was achieved in the group that received the preparation Patente Herba® Plus in feed on farm BS 4, which was significantly higher compared to K-BS1, K-BS2 and T-BS2 group of piglets (P<0.0001).
At the end of the experiment (day 28), no differences in total and daily feed consumption were observed between the control and treatment groups of piglets within each farm (P>0.05). Significantly better feed conversion ratio of piglet in the treatment group compared to the control was found on farm BS 1 (P=0.0121), while on other farms no differences were observed in the feed conversion ratio of piglets in control and treatment groups (P>0.05).
Two-way analysis of variance revealed a significant effect of the application of Patente Herba® Plus and biosecurity levels of farms on the total and daily weight gain of piglets (P<0.05). Biosecurity levels on farms significantly affected both total and daily feed consumption (P=0.0435 and P=0.0434, respectively), while the addition of Patente Herba® Plus in piglet feed also had a significant effect on feed conversion ratio (P=0,0046). No significant influence of the interaction of these two parameters on the total and daily weight gain, total and daily feed consumption and feed conversion ratio during the experiment was found (P>0.05).
PB  - Univerzitet u Beogradu, Fakultet veterinarske medicine
T1  - Uticaj fitogenog aditiva u kontroli proliferativne enteropatije uz procenu proizvodnih rezultata odlučene prasadi prirodno inficirane bakterijom Lawsonia intracellularis
T1  - The influence of a phytogenic additive in the control of proliferative enteropathy and the assessment of production results in weaned pigs naturally infected with Lawsonia intracellularis
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2268
ER  - 
@phdthesis{
author = "Drašković, Vladimir Lj.",
year = "2021",
abstract = "Uzgoj svinja predstavlja jednu od najvažnijih grana stočarstva. Neadekvatna primena biosigurnosnih mera i loši ambijentalni uslovi, uz prisustvo patogenih prouzrokovača bolesti, mogu onemogućiti uspešnu proizvodnju svinja. U preko 50% slučajeva enterične bolesti su odgovorne za ograničavanje rentabilne proizvodnje. Jedan od važnih uzročnika koji dovodi do enteričnih poremećaja i velikih ekonomskih gubitaka je i Lawsonia intracellularis, obliganta intracelularna Gram negativna bakterija, koja prouzrokuje proliferativnu enteropatiju (PE). „Zlatni standardi“ za identifikaciju L. intracellularis su imunohistohemijska i PCR metoda. Razvojem kvantitativne real-time (qPCR) metode omogućeno je rutinsko otkrivanje subkliničkih formi bolesti, a kvantifikovanje uzročnika je omogućilo da se odredi težina kliničke slike inficiranih svinja. Zbog često pogrešne dijagnostike ove bolesti na farmama, posledično prekomerne upotrebe antibiotika i razvoja antimikrobne rezistencije uzročnika, postoji potreba za pronalaženjem alternativnih rešenja u kontroli PE. Takođe, dobre biosigurnosne mere na farmama, za koje je pokazano da pozitivno utiču na zdravlje i proizvodne rezultate svinja, mogu predstavljati bitan faktor u prevenciji nastanka PE. U skladu sa tim cilj istraživanja ove doktorske disertacije bio je ispitivanje uticaja komercijalnog fitogenog aditiva (Patente Herba® Plus) u kontroli PE kod odlučene prasadi prirodno inficirane bakterijom L. intracellularis, uspostavljanje i optimizacija protokola za molekularnogenetičku identifikaciju bakterije L. intracellularis, kao i kvantifikaciju stepena infekcije kod prasadi putem real-time qPCR i IHC metoda. Dodatno je ispitivan i uticaj različitih biosigurnosnih nivoa i Patente Herba® Plus fitogenog aditiva na proizvodne rezultate i broj izlučenih bakterija L. intracellularis u fecesu prasadi.
Eksperiment je sproveden na četiri različite farme svinja na kojima je određen nivo eksternih, internih i ukupnih biosigurnosnih mera. Na svakoj od farmi (farma BS1, farma BS2, farma BS3 i farma BS4), prasad stara sedam nedelja, ujednačenih telesnih masa, bila je raspoređena u kontrolne grupe koje u hrani nisu dobijale preparat Patente Herba® Plus (K-BS1, K-BS2, K-BS3 i K-BS4) i tretman grupe koje su hrani dobijale preparat Patente Herba® Plus u koncentraciji od 2 kg/t hrane (T-BS1, T-BS2, T-BS3 i T-BS4). Kontrolne i tretman grupe formirane su sa po 72 jedinke, raspoređene u devet bokseva sa po osam prasadi, odnosno 144 prasadi po farmi, ukupno 576 prasadi. Za potrebe histoloških analiza izveden je eksperiment sa individualno gajenom prasadi, po šest u kontrolnoj i tretman grupi. Tokom 28 dana eksperimenta (0., 14. i 28. dan) uzimani su uzorci fecesa za molekularnogenetička ispitivanja, praćeni su proizvodni rezultati prasadi (telesna masa, dnevni i ukupni prorast, dnevna i ukupna konzumacija i konverzija), dok na kraju eksperimenta su uzimani uzorci ileuma za histološke (mikroskopske promene i histomorfometrijski parametari) i imunohistohemijske analize (ekspresija antigena L. intracelullaris).
Na sve četiri farme, u okviru eksternih biosigurnosnih mera, najbolje su bile ocenjene potkategorije koje se odnose na kupovinu životinja i semena i zaposlene i posetioce, dok najniže ocene su dobile biosigurnosne mere koje se odnose na hranu, vodu i opremu. U okviru internih biosigurnosnih mera potkategorije kontrola bolesti i prasilište i period dojenja bile su najbolje ocenjene na farmama, a najlošije su bile ocenjene biosigurnosne mere koje se odnose na čišćenje i dezinfekciju, odgajivalište i mere između odeljaka i korišćenje opreme. Ukupne vrednosti biosigurnosnih mera na sve četiri farme (BS 1 60%, BS 2 64%, BS 3 77% i BS 4 86%) koje su analizirane u ovoj doktorskoj disertaciji bile su više od prosečnih vrednosti biosigurnosnih mera na farmama u Srbiji (58%) i svetu (64%), izuzev farme BS 1 čija ocena ukupnih biosigurnosnih mera je bila niža u poređenju sa prosečnim vrednostima u svetu (60%).
Na farmi BS1 utvrđen je značajno manji broj bakterija L. intracellularis u fecesu prasadi tretman grupe u odnosu na kontrolnu grupu 14. i 28. dana eksperimenta (P=0,0080 i P=0,0015, pojedinačno). Takođe, prasad tretman grupe imala je značajno manji broj bakterija L. intracellularis u fecesu 14. i 28. dana u odnosu na 0. dan eksperimenta (P<0,0001). Na farmi BS 2 uočen je značajan pozitivni efekat preparata Patente Herba® Plus u hrani tretman grupe prasadi na broj bakterija L. intracellularis 14. i 28. dana ogleda u odnosu na kontrolnu grupu (P=0,0470 i P=0,0176, pojedinačno), dok nije uočena značajna razlika u broju bakterija L. intracellularis u fecesu prasadi tretman grupe tokom trajanja eksperimenta (P=0,6174). Na farmama BS 3 i BS 4 nije uočena razlika između kontrolne i tretman grupe prasadi u broju bakterija L. intracellularis za sva tri ispitivana perioda (P>0,05), niti je uočen značajan pad broja bakterija L. intracellularis u fecesu prasadi tretman grupa tokom trajanja ogleda (P>0,05).
Uočena je značajna negativna korelaciona zavisnost (r=-0,664, P<0,01) između broja bakterija L. intracellularis u fecesu prasadi i biosigurnosnih nivoa farmi, dok nije utvrđena značajna korelaciona zavisnost između broja bakterija L. intracellularis, tretmana fitogenim aditivom i dužine trajanja tretmana (P>0,05).
Histološke promene na preparatima ileuma kontrolne i tretman grupe prasadi su deskriptivno analizirane, dok je histomorfometrijskim ispitivanjima pokazano da su u tretman grupi prasadi kripte bile značajno pliće (P=0,0284), a odnos visina resica/dubina kripti značajno veći (P=0,0040) nego u
kontrolnoj grupi. Nije uočen efekat dodavanja fitogenog aditiva u hrani prasadi na visinu resica (P=0,0607), širinu resica (P=0,0728), površinu resica (P=0,7676) i broj peharastih ćelija/100 enterocita (P=0,0575).
Semikvantitativnom analizom, na osnovu imunohistohemijskih nalaza, 33,33% uzoraka ilealnog tkiva tretman grupe prasadi bilo je ocenjeno ocenom 0, a preostalih 66,67% ocenom 1, dok je u kontrolnoj grupi 50% uzoraka bilo ocenjeno ocenom 1, 33,33% ocenom 2, a 16,67% uzoraka ocenom 3.
Primena fitogenog aditiva u hrani nije značajno uticala na telesnu masu prasadi nakon 28 dana eksperimenta na svim ispitivanim farmama (P>0,05). Ukupni i dnevni prirast prasadi tretman grupe bio je značajno veći na farmi BS 2 u poređenju sa kontrolnom grupom (P=0,0349 i P=0,0345, pojedinačno), dok na farmama BS 1, BS 3 i BS 4 razlike u ukupnom i dnevnom prirastu tretman i kontrolne grupe nisu uočene (P>0,05). Najbolji prirast je postigla grupa koja je u hrani dobijala preparat Patente Herba® Plus na farmi BS 4, koji je bio značajno viši u poređenju sa K-BS1, K-BS2 i T-BS2 grupom prasadi (P<0,0001).
Na kraju eksperimenta (28. dan) nije uočena razlika u ukupnoj i dnevnoj konzumaciji hrane između kontrolne i tretman grupe prasadi u okviru svake farme (P>0,05). Značajno bolja konverzija tretman grupe prasadi u odnosu na kontrolnu grupu utvrđena je na farmi BS 1 (P=0,0121), dok na drugim farmama nije uočena razlika u konverziji hrane prasadi kontrolne i tretman grupe (P>0,05).
Dvofaktorijalnom analizom varijanse utvđen je značajan efekat primene preparata Patente Herba® Plus i biosigurnosnih nivoa farmi na ukupan i dnevni prirast prasadi (P<0,05). Biosigurnosni nivoi na farmama su značajno uticali i na ukupnu i dnevnu konzumaciju hrane (P=0,0435 i P=0,0434, pojedinačno), dok je dodavanje Patente Herba® Plus u hrani prasadi imalo i značajan efekat na konverziju (P=0,0046). Nije uočen značajan uticaj interakcije ova dva parametra na ukupni i dnevni prirast, ukupnu i dnevnu konzumaciju i konverziju hrane prasadi tokom ogleda (P>0,05)., Pig breeding is one of the most important branches of animal husbandry. Inadequate application of biosecurity measures and poor environmental conditions, in the presence of pathogens, could disable successful pig production. In over 50% of cases, enteric diseases could effect profitable production. One of the important enteric pathogens associated with large economic losses is Lawsonia intracellularis, an obligate intracellular Gram-negative bacterium, which causes proliferative enteropathy (PE). The “gold standards” for identifying L. intracellularis are immunohistochemical and PCR methods. The development of the quantitative real-time (qPCR) method enabled the routine detection of subclinical forms of the disease, and the quantification of the bacteria gives the possibility to determine the severity of the clinical symptoms in infected pigs. Since this infection is often misdiagnosed on pig farms, this results in excessive use of antibiotics and the ability of bacteria to develop resistance to antimicrobial agents. Therefore, it is necessary to find alternative solutions in PE control. Also, good biosecurity measures on farms, for which it is shown to have positive effect on health and production results of pigs, can be an important factor in the prevention of PE. Accordingly, the aim of this doctoral dissertation was to investigate the effect of commercial phytogenic additive (Patente Herba® Plus) in PE control in weaned piglets naturally infected with L. intracellularis, to establish and optimize protocols for molecular genetic identification of L. intracellularis, as well as to quantify the degree of infection in piglets via real-time qPCR and IHC methods. Additionally, the effect of different biosecurity levels and Patente Herba® Plus phytogenic additive on the production results and the number of excreted L. intracellularis in the faeces of piglets were investigated.
The experiment was conducted on four different pig farms on which the levels of external, internal and total biosecurity measures were determined. On each of the farms (farm BS1, farm BS2, farm BS3 and farm BS4), seven-week-old piglets of uniform body weight were assigned to control groups that did not receive Patente Herba® Plus (K-BS1, K-BS2, K-BS3 and K-BS4) and the treatment groups that received Patente Herba® Plus in their feed at a concentration of 2 kg/t feed (T-BS1, T-BS2, T-BS3 and T-BS4). Control and treatment groups consisted of 72 piglets each, distributed in nine pens with eight piglets each, i.e. 144 piglets per farm, a total of 576 piglets. For histological analyzes, an additional experiment with individually reared piglets was performed, which consistet of six piglets in each, control and treatment group. During the 28 days of the experiment (days 0, 14, and 28) faeces samples
were taken for molecular genetic analysis, the production results of piglets (body weight, daily and total weight gain, daily and total consumption and feed conversion ratio) were monitored, while at the end of the experiment ileum samples were taken for histological (microscopic changes and histomorphometric parameters) and immunohistochemical analyzes (L. intracelullaris antigen expression). On all four farms, within the external biosecurity, the subcategories related to the purchase of animals and semen and personnel and visitors were rated the best, while the biosecurity measures related to the feed, water and equipment supply were rated the lowest. Within the internal biosecurity, the subcategories of disease management and farrowing and suckling period had the highest score on farms, while the lowest score had biosecurity measures related to cleaning and disinfection, nursery unit and measures between compartments and use of equipment. The total biosecurity values of all four examined farms (BS 1 60%, BS 2 64%, BS 3 77% and BS 4 86%) in this doctoral dissertation were higher than the average biosecurity values on farms in Serbia (58%) and in the world (64%), with exception of farm BS 1 where total biosecurity value was lower compared to the average values in the world (60%).
On the farm BS1, a significantly lower number of L. intracellularis was found in the faeces of piglets in the treatment group compared to the control group on days 14 and 28 of the experiment (P=0.0080 and P=0.0015, respectively). Also, the piglets of the treatment group had a significantly lower number of L. intracellularis in the faeces on days 14 and 28 compared to day 0 of the experiment (P<0.0001). On the farm BS 2, a significant positive effect of Patente Herba® Plus in the feed on the number of L. intracellularis in the treatment group of piglets was observed on the 14th and 28th day of the experiment in relation to the control group (P=0.0470 and P=0.0176, respectively), while in the treatment group alone no significant difference was observed in the number of L. intracellularis in the faeces of piglets during the experiment (P=0.6174). On the farm BS 3 and BS 4, there were no significant difference between the control and treatment groups of piglets in the number of L. intracellularis in faeces for all three examined periods (P>0.05), also a significant decrease in the number of L. intracellularis in the faeces of piglets in the treatment groups during the experiment was not observed (P>0.05).
A significant negative correlation was determined (r=-0.664, P<0.01) between the number of L. intracellularis in faeces and on-farm biosecurity levels, while no significant correlation was found between the number of L. intracellularis in faeces, the phytogenic additive treatment and the treatment duration (P>0.05).
Histological changes on ileum preparations of the control and the treatment groups of piglets were descriptively analyzed, while histomorphometric examinations showed that in the treatment group the crypts were significantly shallower (P=0.0284) and the villus height/crypt depth ratio significantly higher (P=0.0040) than in the control group. No effect of the addition of phytogenic additive was observed in piglet feed on villus height (P=0.0607), villus width (P=0.0728), villus surface area (P=0.7676) and the number of goblet cells/100 enterocytes (P=0.0575).
Using semiquantitative analysis, based on immunohistochemical findings, 33.33% of ileal tissue samples of the treatment group piglets were rated with a grade 0, and the remaining 66.67% with a grade 1, while in the control group 50% of samples were rated with a grade 1, 33.33% with grade 2, and 16.67% of samples with grade 3.
The use of phytogenic additive in feed did not significantly affect the body weight of piglets after 28 days of the experiment on all tested farms (P>0.05). The total and daily weight gain of piglets in the treatment group was significantly higher compared to the control group on the farm BS 2 (P=0.0349 and P=0.0345, respectively), while on farms BS 1, BS 3 and BS 4 the differences in total and daily weight gain in treatment and control groups of piglets were not observed (P>0.05). The best weight gain was achieved in the group that received the preparation Patente Herba® Plus in feed on farm BS 4, which was significantly higher compared to K-BS1, K-BS2 and T-BS2 group of piglets (P<0.0001).
At the end of the experiment (day 28), no differences in total and daily feed consumption were observed between the control and treatment groups of piglets within each farm (P>0.05). Significantly better feed conversion ratio of piglet in the treatment group compared to the control was found on farm BS 1 (P=0.0121), while on other farms no differences were observed in the feed conversion ratio of piglets in control and treatment groups (P>0.05).
Two-way analysis of variance revealed a significant effect of the application of Patente Herba® Plus and biosecurity levels of farms on the total and daily weight gain of piglets (P<0.05). Biosecurity levels on farms significantly affected both total and daily feed consumption (P=0.0435 and P=0.0434, respectively), while the addition of Patente Herba® Plus in piglet feed also had a significant effect on feed conversion ratio (P=0,0046). No significant influence of the interaction of these two parameters on the total and daily weight gain, total and daily feed consumption and feed conversion ratio during the experiment was found (P>0.05).",
publisher = "Univerzitet u Beogradu, Fakultet veterinarske medicine",
title = "Uticaj fitogenog aditiva u kontroli proliferativne enteropatije uz procenu proizvodnih rezultata odlučene prasadi prirodno inficirane bakterijom Lawsonia intracellularis, The influence of a phytogenic additive in the control of proliferative enteropathy and the assessment of production results in weaned pigs naturally infected with Lawsonia intracellularis",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2268"
}
Drašković, V. Lj.. (2021). Uticaj fitogenog aditiva u kontroli proliferativne enteropatije uz procenu proizvodnih rezultata odlučene prasadi prirodno inficirane bakterijom Lawsonia intracellularis. 
Univerzitet u Beogradu, Fakultet veterinarske medicine..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2268
Drašković VL. Uticaj fitogenog aditiva u kontroli proliferativne enteropatije uz procenu proizvodnih rezultata odlučene prasadi prirodno inficirane bakterijom Lawsonia intracellularis. 2021;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2268 .
Drašković, Vladimir Lj., "Uticaj fitogenog aditiva u kontroli proliferativne enteropatije uz procenu proizvodnih rezultata odlučene prasadi prirodno inficirane bakterijom Lawsonia intracellularis" (2021),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2268 .

Procena biosigurnosnih mera na farmama svinja

Drašković, Vladimir; Glišić, Milica; Teodorović, Radislava; Janković, Ljiljana; Đorđević, Milutin; Nenadović, Katarina; Stanimirović, Zoran

(Srpsko veterinarsko društvo, Beograd, 2021)

TY  - CONF
AU  - Drašković, Vladimir
AU  - Glišić, Milica
AU  - Teodorović, Radislava
AU  - Janković, Ljiljana
AU  - Đorđević, Milutin
AU  - Nenadović, Katarina
AU  - Stanimirović, Zoran
PY  - 2021
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2275
AB  - Biosigurnosne mere u svinjarskoj proizvodnji se smatraju najvažnijom merom
kontrole bolesti. Primenom biosigurnosnih mera u celom proizvodnom lancu uzgoja
svinja smanjuje se rizik od unošenja patogena na farmu, kao i njihovog širenja unutar
farme, čime se poboljšava zdravlje svinja i smanjuje potreba za upotrebom antibiotika. Procena biosigurnosnih mera primenom validovanog upitnika BioCheck. UGent™
se zasniva na naučnim i merljivim podacima o putevima i načinima prenošenja zaraznih bolesti. Prema upitniku BioCheck.UGent™ eksterne biosigurnosne mere odnose se
na: kupovinu životinja i semena, transport životinja, uklanjanje đubriva i uginulih životinja, snabdevanje hrane, vode i opreme, kontrolu zaposlenih i posetilaca, kontrolu
štetočina i ptica i lokaciju farme, dok se interne biosigurnosne mere odnose se na: kontrolu bolesti, prasilište i period dojenja, odgajivalište, tovilište, mere između odeljaka
i korišćenje opreme, i čišćenje i dezinfekciju.
AB  - Biosecurity measures in pig production are considered to be the most important
disease control measure. The implementation of biosecurity measures along the entire pig production chain decreases the risk of introducing pathogens into the farm, as
well as their spreading within the farm, which improves the health of pigs and reduces the need to use antibiotics. Assessment of biosecurity measures using a valid BioCheck. UGent ™ questionnaire is based on scientific and measurable data on the ways and means of transmitting infectious diseases. According to the BioCheck.UGent™ questionnaire external biosecurity measures consider the purchase of animals and semen,
transport of animals, removal of manure and dead animals, feed, water and equipment supply, personnel and visitors control, vermin and bird control and farm location, while internal biosecurity measures encompass disease control, farrowing and
suckling period, nursery unit, fattening unit, measures between compartments and
use of equipment, and cleaning and disinfection.
PB  - Srpsko veterinarsko društvo, Beograd
C3  - 31. i 32. savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija
T1  - Procena biosigurnosnih mera na farmama svinja
T1  - Assessment of biosecurity measures on the pig farms
SP  - 166
EP  - 174
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2275
ER  - 
@conference{
author = "Drašković, Vladimir and Glišić, Milica and Teodorović, Radislava and Janković, Ljiljana and Đorđević, Milutin and Nenadović, Katarina and Stanimirović, Zoran",
year = "2021",
abstract = "Biosigurnosne mere u svinjarskoj proizvodnji se smatraju najvažnijom merom
kontrole bolesti. Primenom biosigurnosnih mera u celom proizvodnom lancu uzgoja
svinja smanjuje se rizik od unošenja patogena na farmu, kao i njihovog širenja unutar
farme, čime se poboljšava zdravlje svinja i smanjuje potreba za upotrebom antibiotika. Procena biosigurnosnih mera primenom validovanog upitnika BioCheck. UGent™
se zasniva na naučnim i merljivim podacima o putevima i načinima prenošenja zaraznih bolesti. Prema upitniku BioCheck.UGent™ eksterne biosigurnosne mere odnose se
na: kupovinu životinja i semena, transport životinja, uklanjanje đubriva i uginulih životinja, snabdevanje hrane, vode i opreme, kontrolu zaposlenih i posetilaca, kontrolu
štetočina i ptica i lokaciju farme, dok se interne biosigurnosne mere odnose se na: kontrolu bolesti, prasilište i period dojenja, odgajivalište, tovilište, mere između odeljaka
i korišćenje opreme, i čišćenje i dezinfekciju., Biosecurity measures in pig production are considered to be the most important
disease control measure. The implementation of biosecurity measures along the entire pig production chain decreases the risk of introducing pathogens into the farm, as
well as their spreading within the farm, which improves the health of pigs and reduces the need to use antibiotics. Assessment of biosecurity measures using a valid BioCheck. UGent ™ questionnaire is based on scientific and measurable data on the ways and means of transmitting infectious diseases. According to the BioCheck.UGent™ questionnaire external biosecurity measures consider the purchase of animals and semen,
transport of animals, removal of manure and dead animals, feed, water and equipment supply, personnel and visitors control, vermin and bird control and farm location, while internal biosecurity measures encompass disease control, farrowing and
suckling period, nursery unit, fattening unit, measures between compartments and
use of equipment, and cleaning and disinfection.",
publisher = "Srpsko veterinarsko društvo, Beograd",
journal = "31. i 32. savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija",
title = "Procena biosigurnosnih mera na farmama svinja, Assessment of biosecurity measures on the pig farms",
pages = "166-174",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2275"
}
Drašković, V., Glišić, M., Teodorović, R., Janković, L., Đorđević, M., Nenadović, K.,& Stanimirović, Z.. (2021). Procena biosigurnosnih mera na farmama svinja. in 31. i 32. savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija
Srpsko veterinarsko društvo, Beograd., 166-174.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2275
Drašković V, Glišić M, Teodorović R, Janković L, Đorđević M, Nenadović K, Stanimirović Z. Procena biosigurnosnih mera na farmama svinja. in 31. i 32. savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija. 2021;:166-174.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2275 .
Drašković, Vladimir, Glišić, Milica, Teodorović, Radislava, Janković, Ljiljana, Đorđević, Milutin, Nenadović, Katarina, Stanimirović, Zoran, "Procena biosigurnosnih mera na farmama svinja" in 31. i 32. savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija (2021):166-174,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2275 .