Milićević, Vesna

Link to this page

Authority KeyName Variants
abd18a48-ec84-472a-9bb1-8832565706d9
  • Milićević, Vesna (7)
Projects

Author's Bibliography

Detection of Mycoplasma bovigenitalium and Mycoplasma tauri in Holstein Friesian dairy cows with subclinical endometritis

Milovanović, Bojan; Kureljušić, Branislav; Milićević, Vesna; Zdravković, Nemanja; Kureljušić, Jasna; Marinković, Darko; Maletić, Milan

(Beograd : Fakultet veterinarske medicine, 2023)

TY  - JOUR
AU  - Milovanović, Bojan
AU  - Kureljušić, Branislav
AU  - Milićević, Vesna
AU  - Zdravković, Nemanja
AU  - Kureljušić, Jasna
AU  - Marinković, Darko
AU  - Maletić, Milan
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3264
AB  - Mycoplasma spp. is the cause of serious cattle health disorders that lead to poor
reproductive efficiency. Chronic seminal vesiculitis, infertility, vulvovaginitis and
dystocia were observed in Mycoplasma spp. infection. The objectives of the present study
were to investigate the frequency of Mycoplasmas in the uterus of postpartum dairy
cows and its potential role in the occurrence of subclinical endometritis. Our study
included 102 Holstein Friesian dairy cows 22-32 days postpartum. Uterine samples for
cytological, bacteriological, and molecular analysis were provided using Cytoprint AI®.
Metricheck® was used for the assessment of cervicovaginal mucus. After detection
of Mycoplasma spp. genome in uterine samples, the swabs of the vulva, vagina, nasal
swab, and samples of milk were sampled in order to exclude possible contamination
with other microorganisms as potential trigger of subclinical endometritis. The genome
of Mycoplasma spp. in the uterus was confirmed in 4 cows (2.40%). Sequencing of
the 16S RNA revealed that detected mycoplasmas belonged to Mycoplasma bovigenitalium
and Mycoplasma tauri species, with a prevalence of 1.80% and 0.6%, respectively. The
cytological evaluation showed a 69.90%, 54.87% and 48.33% of polymorphonuclear cells
for M. bovigenitalium positive cows, and 61.64% for M. tauri positive cow. Bacteriological
examination revealed Trueperella pyogenes in uterine samples in all 4 observed cows. This
is the first study where M. tauri was detected in the uterus of a live cow with subclinical enodmetritis. In this paper we hypothesized that M. bovigenitalium and M. tauri may have
a certain role in the etiology of subclinical enodmetritis.
PB  - Beograd : Fakultet veterinarske medicine
T2  - Acta Veterinaria
T1  - Detection of Mycoplasma bovigenitalium and Mycoplasma tauri in Holstein Friesian dairy cows with subclinical endometritis
VL  - 73
IS  - 3
SP  - 421
EP  - 431
DO  - 10.2478/acve-2023-0031
ER  - 
@article{
author = "Milovanović, Bojan and Kureljušić, Branislav and Milićević, Vesna and Zdravković, Nemanja and Kureljušić, Jasna and Marinković, Darko and Maletić, Milan",
year = "2023",
abstract = "Mycoplasma spp. is the cause of serious cattle health disorders that lead to poor
reproductive efficiency. Chronic seminal vesiculitis, infertility, vulvovaginitis and
dystocia were observed in Mycoplasma spp. infection. The objectives of the present study
were to investigate the frequency of Mycoplasmas in the uterus of postpartum dairy
cows and its potential role in the occurrence of subclinical endometritis. Our study
included 102 Holstein Friesian dairy cows 22-32 days postpartum. Uterine samples for
cytological, bacteriological, and molecular analysis were provided using Cytoprint AI®.
Metricheck® was used for the assessment of cervicovaginal mucus. After detection
of Mycoplasma spp. genome in uterine samples, the swabs of the vulva, vagina, nasal
swab, and samples of milk were sampled in order to exclude possible contamination
with other microorganisms as potential trigger of subclinical endometritis. The genome
of Mycoplasma spp. in the uterus was confirmed in 4 cows (2.40%). Sequencing of
the 16S RNA revealed that detected mycoplasmas belonged to Mycoplasma bovigenitalium
and Mycoplasma tauri species, with a prevalence of 1.80% and 0.6%, respectively. The
cytological evaluation showed a 69.90%, 54.87% and 48.33% of polymorphonuclear cells
for M. bovigenitalium positive cows, and 61.64% for M. tauri positive cow. Bacteriological
examination revealed Trueperella pyogenes in uterine samples in all 4 observed cows. This
is the first study where M. tauri was detected in the uterus of a live cow with subclinical enodmetritis. In this paper we hypothesized that M. bovigenitalium and M. tauri may have
a certain role in the etiology of subclinical enodmetritis.",
publisher = "Beograd : Fakultet veterinarske medicine",
journal = "Acta Veterinaria",
title = "Detection of Mycoplasma bovigenitalium and Mycoplasma tauri in Holstein Friesian dairy cows with subclinical endometritis",
volume = "73",
number = "3",
pages = "421-431",
doi = "10.2478/acve-2023-0031"
}
Milovanović, B., Kureljušić, B., Milićević, V., Zdravković, N., Kureljušić, J., Marinković, D.,& Maletić, M.. (2023). Detection of Mycoplasma bovigenitalium and Mycoplasma tauri in Holstein Friesian dairy cows with subclinical endometritis. in Acta Veterinaria
Beograd : Fakultet veterinarske medicine., 73(3), 421-431.
https://doi.org/10.2478/acve-2023-0031
Milovanović B, Kureljušić B, Milićević V, Zdravković N, Kureljušić J, Marinković D, Maletić M. Detection of Mycoplasma bovigenitalium and Mycoplasma tauri in Holstein Friesian dairy cows with subclinical endometritis. in Acta Veterinaria. 2023;73(3):421-431.
doi:10.2478/acve-2023-0031 .
Milovanović, Bojan, Kureljušić, Branislav, Milićević, Vesna, Zdravković, Nemanja, Kureljušić, Jasna, Marinković, Darko, Maletić, Milan, "Detection of Mycoplasma bovigenitalium and Mycoplasma tauri in Holstein Friesian dairy cows with subclinical endometritis" in Acta Veterinaria, 73, no. 3 (2023):421-431,
https://doi.org/10.2478/acve-2023-0031 . .

Genska varijabilnost virusa afričke kuge svinja u Srbiji

Glišić, Dimitrije; Milićević, Vesna; Krnjaić, Dejan; Prodanović, Radiša; Toplak, Ivan; Radojičić, Sonja

(Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, 2023)

TY  - CONF
AU  - Glišić, Dimitrije
AU  - Milićević, Vesna
AU  - Krnjaić, Dejan
AU  - Prodanović, Radiša
AU  - Toplak, Ivan
AU  - Radojičić, Sonja
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3208
AB  - Afrička kuga svinja (AKS) je virusno hemoragično oboljenje domaćih i divljih
svinja visokog stepena letaliteta, koje uzrokuje enormne ekonomske gubitke u
industriji svinja. Uzročnik afričke kuge je istoimeni virus, jedini pripadnik familije
Asfarviride i roda Asfivirus (Alonso i sar., 2018). Bolest je prvi put zabeležena u Srbiji
2019. godine u populaciji domaćih svinja, a od 2020. godine i u populaciji divljih svinja.
Od tada do danas broj svinja je smanjen za 7% što je više od prosečnog pada broja
svinja u Evropi od 4%. Genom virusa AKS je dvolančana linearna DNK dužine 170-190
kbp u zavisnosti od genotipa, podgenotipa i broja ponavljajućih segmenata i kodira
sintezu 170 virusnih proteina (Blome i sar., 2020). Održavanje virusa u prirodi zavisi
od faktora sredine, prisustva prijemčivih jedinki (divljih svinja) i otpornosti virusa.
Jedan od ključnih uslova za održavanje i cirkulaciju virusa je i visoka prevalencija
infekcije kod domaćih svinja (>5%) jer se na taj način omogućava prelivanje infekcije
na divlje svinje i zatvaranje kruga prenošenja (Aguilar-Vega i sar., 2023). Letalitet kod
divljih svinja inficiranih visoko virulentnim sojem iznosi 100%. Virus ostaje infektivan
3 meseca u leševima divljih svinja koje, ukoliko nisu uklonjene, dugotrajno
predstavljaju izvor infekcije. Brzina širenja infekcije u populaciji divljih svinja u Evropi
iznosi 4-17 km godišnje (Anette i sar., 2020). Širenje AKS na veće razdaljine uslovljeno
je antropogenim faktorom. Čovek kontaktom sa zaraženim ili uginulim divljim
svinjama, hranjenjem svinja kontaminiranim proizvodima animalnog porekla,
transportom zaraženih domaćih svinja iz jednog područija u drugo predstavlja
mehanički vektor za širenje virusa. Na afričkom kontinentu zabeležena su 24 genotipa
virusa koja cirkulišu između populacija bradavičastih svinja, mekih krpelja iz roda
Ornithodorus spp. i domaćih svinja. Van Afrike zabeleženi su samo genotip I i genotip
II virusa AKS. Za trenutnu epizootiju odgovoran je genotip II virusa. Autori Gallardo i
sar. (2023) su na osnovu analize genoma virusa AKS zabaležili 24 genogrupe u okviru genotipa II virusa na tlu Evrope. Na osnovu analize B646L i E183L gena opisan je jedan
genotip virusa (genotip II). Daljom analizom B602L gena definisana su dva
podgenotipa (CVR1 i 2) sa većim brojem varijacija koje zavise od broja tačkastih
mutacija. Na osnovu analize intergenskog segmenta (I73L - I329L), mogu se opisati
četiri podgenotipa (I-IV) (Gallardo i sar., 2023).
Laboratorijska dijagnostika afričke kuge se vrši primenom molekularnih metoda.
Cilj ovog rada je bila analiza cikulišućih sojeva virusa AKS u Srbiji. Trijažna testiranja
su vršena real-time PCR testom. Dok je dalja analiza vršena primenom klasičnog PCR
testa i Sanger sekvenciranja. Za detaljnu karakterizaciju lokalnih sojeva virusa AKS
odabrano je 95 uzoraka poreklom od domacih i divljih svinja obolelih od AKS u
periodu od 2019-2023 godine. Amplifikovana su i sekvencirana četiri segmenta
virusnog genoma (B646L, E183L, B602L i intergenski region između I73L - I329L). Na
osnovu analize ovih delova genoma utvrđeno je prisustvo više različitih sojeva virusa
u Srbiji. Istovremena cirkulacija nekoliko sojeva može biti posledica spontanih
mutacija ili reintrodukcije virusa iz drugih zaraženih područja. Utvrđivanje promena
u genskom materijalu smatraju se veoma značajnim informacijama jer mogu ukazivati
na adaptaciju virusa i modifikaciju virulentnosti. Praćenje promena u genomu virusa,
porsedno daje uvid u strukturu virusnih proteina. Dugotrajna cirkulacija virusa u
populaciji divljih svinja može dovesti do pojave srednje i niskovirulentnih sojeva što
predstavlja izazov za eradikaciju bolesti. Kod domaćih svinja, srednje i niskovirulentni
sojevi mogu izazvati atipične kliničke znakove i produženi tok bolesti što otežava
postavljanje sumnje, odlaže dijagnostiku i povećava rizik od širenja bolesti.
Potencijalne promene u konzerviranom delu genoma mogu otežati dijagnostiku
virusa. Stoga su izolacija i genska karakterizacija virusa afričke kuge svinja od
izuzetnog značaja za razumevanje epizootiologije ove bolesti. Poznavanje genskih
karakteristika lokalnih sojeva virusa omogućava praćenje njihovog evolutivnog
razvoja i identifikaciju novih sojeva. Na osnovu ovih podataka treba vršiti procenu
efikasnosti preduzetih mera za suzbijanje i kontrolu bolesti. Usled nedostatka
komercijalno dostupne vackcine, primena rigoroznih biosigurnostih mera je od
najvećeg značaja za sprečavanje unosa uzročnika u populaciju domaćih svinja. Stroge
kontrole na granicama su neophodne radi sprečavanja reintrodukcije virusa iz drugih
zaraženih područija, kao i brza reakcija u aktivnim žarištima radi sprečavanja daljeg
širenja bolesti i većih ekonomskih gubitaka.
AB  - African Swine Fever (ASF) is a highly lethal viral hemorrhagic disease affecting
domestic and wild pigs, causing significant economic losses in the swine industry. The
causative agent of ASF is a virus of the Asfarviridae family and Asfivirus genus (Alonso
et al., 2018). The disease was first recorded in Serbia in 2019 in domestic pig
populations, and since 2020, it has also been found in wild pig populations. Since then,
the number of pigs has decreased by 7%, which is higher than the average decline in
pig numbers in Europe (4%). The genome of the ASF virus is a double-stranded linear
DNA, ranging from 170-190 kbp in length, depending on the genotype, subgenotype,
and number of repetitive segments, encoding the synthesis of 170 viral proteins
(Blome et al., 2020). The maintenance of the virus in the environment depends on
environmental factors, the presence of susceptible individuals (wild pigs), and the
virus's ability to survive in that environment. A key condition for the maintenance and
circulation of the virus is a high prevalence of infection in domestic pigs (>5%), as it
enables the spill-over of infection to wild pigs, completing the transmission cycle
(Aguilar-Vega et al., 2023). The case fatality rate in wild pigs infected with highly
virulent strains is 100%. The virus remains infectious for 3 months in carcasses of wild
pigs, which, if not removed, serve as a long-term source of infection. The spread of
infection in the wild pig population in Europe is estimated at 4-17 km per year, with
anthropogenic factors playing a significant role in long-distance transmission (Anette
et al., 2020). Human contact with infected or dead wild pigs, feeding pigs with
contaminated animal-derived products, and the transport of infected domestic pigs
from one area to another act as mechanical vectors for virus spread. In Africa, 24
genotypes of the virus have been recorded, circulating among populations of bush
pigs, soft ticks of the Ornithodorus spp. genus, and domestic pigs. Outside of Africa,
only genotype I and genotype II of the ASF virus have been identified. The current epidemic is caused by the genotype II virus. Based on the genome analysis of the ASF
virus Gallardo et al. (2023), identified 24 genogroups within the genotype II virus in
Europe. From the analysis of the B646L and E183L genes, one virus strain (genotype
II) was described. Further analysis of the B602L gene defined two subgenotypes
(CVR1 and 2) with a higher number of variations depending on the number of point
mutations. Based on the analysis of the intergenic segment (I73L - I329L), four
subgenotypes (I-IV) can be described (Gallardo et al., 2023). Laboratory diagnostics of
African Swine Fever are conducted using molecular methods. The aim of this study
was to analyze circulating strains of ASF virus in Serbia. Screening tests were
performed using real-time PCR, while further analysis was conducted using
conventional PCR and Sanger sequencing. For a detailed characterization of local
strains of ASF virus, 95 samples from diseased domestic and wild pigs with ASF
between 2019 and 2023 were selected. Four segments of the viral genome (B646L,
E183L, B602L, and the intergenic region between I73L - I329L) were amplified and
sequenced. Based on the analysis of these genome segments, the presence of multiple
different strains of the virus was identified in Serbia. Simultaneous circulation of
several strains may result from spontaneous mutations or virus reintroduction from
other infected areas. Determining changes in the genetic material is considered highly
significant as they can indicate virus adaptation and modification of virulence.
Monitoring changes in the virus genome provides insight into the structure of viral
proteins. Prolonged circulation of the virus in the wild pig population can lead to the
emergence of moderately and low-virulent strains, posing challenges for disease
eradication. In domestic pigs, these strains can cause atypical clinical signs and
prolonged disease courses, complicating suspicion, delaying diagnosis, and increasing
the risk of disease spread. Potential changes in conserved regions of the genome can
hinder virus diagnostics. Therefore, the isolation and genetic characterization of ASF
virus strains are of utmost importance for understanding the epizootiology of this
disease. Knowledge of the genetic characteristics of local virus strains allows for
monitoring their evolutionary development and identification of new strains. Based
on these data, an assessment of the effectiveness of control measures should be
conducted. Due to the lack of commercially available vaccines, the implementation of
rigorous biosecurity measures is of paramount importance to prevent the
introduction of the pathogen into the domestic pig population. Strict controls at
borders are necessary to prevent the reintroduction of the virus from other infected
areas, along with swift responses in active outbreak areas to prevent further disease
spread and mitigate significant economic losses.
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
C3  - 34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023
T1  - Genska varijabilnost virusa afričke kuge svinja u Srbiji
T1  - Genetic variability of African Swine Fever virus in Serbia
SP  - 24
EP  - 28
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3208
ER  - 
@conference{
author = "Glišić, Dimitrije and Milićević, Vesna and Krnjaić, Dejan and Prodanović, Radiša and Toplak, Ivan and Radojičić, Sonja",
year = "2023",
abstract = "Afrička kuga svinja (AKS) je virusno hemoragično oboljenje domaćih i divljih
svinja visokog stepena letaliteta, koje uzrokuje enormne ekonomske gubitke u
industriji svinja. Uzročnik afričke kuge je istoimeni virus, jedini pripadnik familije
Asfarviride i roda Asfivirus (Alonso i sar., 2018). Bolest je prvi put zabeležena u Srbiji
2019. godine u populaciji domaćih svinja, a od 2020. godine i u populaciji divljih svinja.
Od tada do danas broj svinja je smanjen za 7% što je više od prosečnog pada broja
svinja u Evropi od 4%. Genom virusa AKS je dvolančana linearna DNK dužine 170-190
kbp u zavisnosti od genotipa, podgenotipa i broja ponavljajućih segmenata i kodira
sintezu 170 virusnih proteina (Blome i sar., 2020). Održavanje virusa u prirodi zavisi
od faktora sredine, prisustva prijemčivih jedinki (divljih svinja) i otpornosti virusa.
Jedan od ključnih uslova za održavanje i cirkulaciju virusa je i visoka prevalencija
infekcije kod domaćih svinja (>5%) jer se na taj način omogućava prelivanje infekcije
na divlje svinje i zatvaranje kruga prenošenja (Aguilar-Vega i sar., 2023). Letalitet kod
divljih svinja inficiranih visoko virulentnim sojem iznosi 100%. Virus ostaje infektivan
3 meseca u leševima divljih svinja koje, ukoliko nisu uklonjene, dugotrajno
predstavljaju izvor infekcije. Brzina širenja infekcije u populaciji divljih svinja u Evropi
iznosi 4-17 km godišnje (Anette i sar., 2020). Širenje AKS na veće razdaljine uslovljeno
je antropogenim faktorom. Čovek kontaktom sa zaraženim ili uginulim divljim
svinjama, hranjenjem svinja kontaminiranim proizvodima animalnog porekla,
transportom zaraženih domaćih svinja iz jednog područija u drugo predstavlja
mehanički vektor za širenje virusa. Na afričkom kontinentu zabeležena su 24 genotipa
virusa koja cirkulišu između populacija bradavičastih svinja, mekih krpelja iz roda
Ornithodorus spp. i domaćih svinja. Van Afrike zabeleženi su samo genotip I i genotip
II virusa AKS. Za trenutnu epizootiju odgovoran je genotip II virusa. Autori Gallardo i
sar. (2023) su na osnovu analize genoma virusa AKS zabaležili 24 genogrupe u okviru genotipa II virusa na tlu Evrope. Na osnovu analize B646L i E183L gena opisan je jedan
genotip virusa (genotip II). Daljom analizom B602L gena definisana su dva
podgenotipa (CVR1 i 2) sa većim brojem varijacija koje zavise od broja tačkastih
mutacija. Na osnovu analize intergenskog segmenta (I73L - I329L), mogu se opisati
četiri podgenotipa (I-IV) (Gallardo i sar., 2023).
Laboratorijska dijagnostika afričke kuge se vrši primenom molekularnih metoda.
Cilj ovog rada je bila analiza cikulišućih sojeva virusa AKS u Srbiji. Trijažna testiranja
su vršena real-time PCR testom. Dok je dalja analiza vršena primenom klasičnog PCR
testa i Sanger sekvenciranja. Za detaljnu karakterizaciju lokalnih sojeva virusa AKS
odabrano je 95 uzoraka poreklom od domacih i divljih svinja obolelih od AKS u
periodu od 2019-2023 godine. Amplifikovana su i sekvencirana četiri segmenta
virusnog genoma (B646L, E183L, B602L i intergenski region između I73L - I329L). Na
osnovu analize ovih delova genoma utvrđeno je prisustvo više različitih sojeva virusa
u Srbiji. Istovremena cirkulacija nekoliko sojeva može biti posledica spontanih
mutacija ili reintrodukcije virusa iz drugih zaraženih područja. Utvrđivanje promena
u genskom materijalu smatraju se veoma značajnim informacijama jer mogu ukazivati
na adaptaciju virusa i modifikaciju virulentnosti. Praćenje promena u genomu virusa,
porsedno daje uvid u strukturu virusnih proteina. Dugotrajna cirkulacija virusa u
populaciji divljih svinja može dovesti do pojave srednje i niskovirulentnih sojeva što
predstavlja izazov za eradikaciju bolesti. Kod domaćih svinja, srednje i niskovirulentni
sojevi mogu izazvati atipične kliničke znakove i produženi tok bolesti što otežava
postavljanje sumnje, odlaže dijagnostiku i povećava rizik od širenja bolesti.
Potencijalne promene u konzerviranom delu genoma mogu otežati dijagnostiku
virusa. Stoga su izolacija i genska karakterizacija virusa afričke kuge svinja od
izuzetnog značaja za razumevanje epizootiologije ove bolesti. Poznavanje genskih
karakteristika lokalnih sojeva virusa omogućava praćenje njihovog evolutivnog
razvoja i identifikaciju novih sojeva. Na osnovu ovih podataka treba vršiti procenu
efikasnosti preduzetih mera za suzbijanje i kontrolu bolesti. Usled nedostatka
komercijalno dostupne vackcine, primena rigoroznih biosigurnostih mera je od
najvećeg značaja za sprečavanje unosa uzročnika u populaciju domaćih svinja. Stroge
kontrole na granicama su neophodne radi sprečavanja reintrodukcije virusa iz drugih
zaraženih područija, kao i brza reakcija u aktivnim žarištima radi sprečavanja daljeg
širenja bolesti i većih ekonomskih gubitaka., African Swine Fever (ASF) is a highly lethal viral hemorrhagic disease affecting
domestic and wild pigs, causing significant economic losses in the swine industry. The
causative agent of ASF is a virus of the Asfarviridae family and Asfivirus genus (Alonso
et al., 2018). The disease was first recorded in Serbia in 2019 in domestic pig
populations, and since 2020, it has also been found in wild pig populations. Since then,
the number of pigs has decreased by 7%, which is higher than the average decline in
pig numbers in Europe (4%). The genome of the ASF virus is a double-stranded linear
DNA, ranging from 170-190 kbp in length, depending on the genotype, subgenotype,
and number of repetitive segments, encoding the synthesis of 170 viral proteins
(Blome et al., 2020). The maintenance of the virus in the environment depends on
environmental factors, the presence of susceptible individuals (wild pigs), and the
virus's ability to survive in that environment. A key condition for the maintenance and
circulation of the virus is a high prevalence of infection in domestic pigs (>5%), as it
enables the spill-over of infection to wild pigs, completing the transmission cycle
(Aguilar-Vega et al., 2023). The case fatality rate in wild pigs infected with highly
virulent strains is 100%. The virus remains infectious for 3 months in carcasses of wild
pigs, which, if not removed, serve as a long-term source of infection. The spread of
infection in the wild pig population in Europe is estimated at 4-17 km per year, with
anthropogenic factors playing a significant role in long-distance transmission (Anette
et al., 2020). Human contact with infected or dead wild pigs, feeding pigs with
contaminated animal-derived products, and the transport of infected domestic pigs
from one area to another act as mechanical vectors for virus spread. In Africa, 24
genotypes of the virus have been recorded, circulating among populations of bush
pigs, soft ticks of the Ornithodorus spp. genus, and domestic pigs. Outside of Africa,
only genotype I and genotype II of the ASF virus have been identified. The current epidemic is caused by the genotype II virus. Based on the genome analysis of the ASF
virus Gallardo et al. (2023), identified 24 genogroups within the genotype II virus in
Europe. From the analysis of the B646L and E183L genes, one virus strain (genotype
II) was described. Further analysis of the B602L gene defined two subgenotypes
(CVR1 and 2) with a higher number of variations depending on the number of point
mutations. Based on the analysis of the intergenic segment (I73L - I329L), four
subgenotypes (I-IV) can be described (Gallardo et al., 2023). Laboratory diagnostics of
African Swine Fever are conducted using molecular methods. The aim of this study
was to analyze circulating strains of ASF virus in Serbia. Screening tests were
performed using real-time PCR, while further analysis was conducted using
conventional PCR and Sanger sequencing. For a detailed characterization of local
strains of ASF virus, 95 samples from diseased domestic and wild pigs with ASF
between 2019 and 2023 were selected. Four segments of the viral genome (B646L,
E183L, B602L, and the intergenic region between I73L - I329L) were amplified and
sequenced. Based on the analysis of these genome segments, the presence of multiple
different strains of the virus was identified in Serbia. Simultaneous circulation of
several strains may result from spontaneous mutations or virus reintroduction from
other infected areas. Determining changes in the genetic material is considered highly
significant as they can indicate virus adaptation and modification of virulence.
Monitoring changes in the virus genome provides insight into the structure of viral
proteins. Prolonged circulation of the virus in the wild pig population can lead to the
emergence of moderately and low-virulent strains, posing challenges for disease
eradication. In domestic pigs, these strains can cause atypical clinical signs and
prolonged disease courses, complicating suspicion, delaying diagnosis, and increasing
the risk of disease spread. Potential changes in conserved regions of the genome can
hinder virus diagnostics. Therefore, the isolation and genetic characterization of ASF
virus strains are of utmost importance for understanding the epizootiology of this
disease. Knowledge of the genetic characteristics of local virus strains allows for
monitoring their evolutionary development and identification of new strains. Based
on these data, an assessment of the effectiveness of control measures should be
conducted. Due to the lack of commercially available vaccines, the implementation of
rigorous biosecurity measures is of paramount importance to prevent the
introduction of the pathogen into the domestic pig population. Strict controls at
borders are necessary to prevent the reintroduction of the virus from other infected
areas, along with swift responses in active outbreak areas to prevent further disease
spread and mitigate significant economic losses.",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023",
title = "Genska varijabilnost virusa afričke kuge svinja u Srbiji, Genetic variability of African Swine Fever virus in Serbia",
pages = "24-28",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3208"
}
Glišić, D., Milićević, V., Krnjaić, D., Prodanović, R., Toplak, I.,& Radojičić, S.. (2023). Genska varijabilnost virusa afričke kuge svinja u Srbiji. in 34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 24-28.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3208
Glišić D, Milićević V, Krnjaić D, Prodanović R, Toplak I, Radojičić S. Genska varijabilnost virusa afričke kuge svinja u Srbiji. in 34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023. 2023;:24-28.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3208 .
Glišić, Dimitrije, Milićević, Vesna, Krnjaić, Dejan, Prodanović, Radiša, Toplak, Ivan, Radojičić, Sonja, "Genska varijabilnost virusa afričke kuge svinja u Srbiji" in 34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023 (2023):24-28,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3208 .

Prevalence and genotype distribution of caprine papillomavirus in peripheral blood of healthy goats in farms from three European countries

Cutarelli, Anna; De Falco, Francesca; Cuccaro, Bianca; Milićević, Vesna; Kureljušić, Branislav; Bojkovski, Jovan; Cerino, Pellegrino; Perillo, Antonella; Marica, Raluca; Catoi, Cornel; Roperto, Sante

(Frontiers Media, 2023)

TY  - JOUR
AU  - Cutarelli, Anna
AU  - De Falco, Francesca
AU  - Cuccaro, Bianca
AU  - Milićević, Vesna
AU  - Kureljušić, Branislav
AU  - Bojkovski, Jovan
AU  - Cerino, Pellegrino
AU  - Perillo, Antonella
AU  - Marica, Raluca
AU  - Catoi, Cornel
AU  - Roperto, Sante
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3147
AB  - Caprine papillomaviruses (ChPVs, Capra hircus papillomaviruses) were detected
and quantified for the first time using droplet digital polymerase chain reaction
(ddPCR)
blood samples of 374 clinically healthy goats from farms located
in
in Italy, Romania, and Serbia. Overall, ddPCR revealed ChPV DNA in 78 of the
374 examined samples, indicating that
~21% of the goats harbored circulating

papillomavirus DNA. In particular, in Italian goat farms, ChPV genotypes were
detected and quantified in 58 of 157 blood samples (~37%), 11 of 117 samples
from Serbian farms (~9.4%), and 9 of 100 from Romanian blood samples (9%).
Blood samples fromItalian goat farms showed a high prevalence of ChPV1, which
was detected in 45 samples (28.6%). The ChPV2 genotype was detected in 13
samples (~8.3%). Therefore, significant dierences in prevalence and genotype
distributions were observed. On Serbian and Romanian farms, no significan
dierences were observed in the genotype prevalence of ChPVs. Molecular
findings are consistent with ChPV prevalence, characterized by a territorial
distribution similar to that of papillomaviruses in other mammalian species.
Furthermore, this study showed that ddPCR is a very sensitive and accurate
assay for ChPV detection and quantification. The ddPCR may be the molecular
diagnostic tool of choice, ultimately providing useful insights into the molecular
epidemiology and field surveillance of ChPV.
PB  - Frontiers Media
T2  - Frontiers in Veterinary Science
T1  - Prevalence and genotype distribution of caprine papillomavirus in peripheral blood of healthy goats in farms from three European countries
VL  - 10
SP  - 1213150
DO  - 10.3389/fvets.2023.1213150
ER  - 
@article{
author = "Cutarelli, Anna and De Falco, Francesca and Cuccaro, Bianca and Milićević, Vesna and Kureljušić, Branislav and Bojkovski, Jovan and Cerino, Pellegrino and Perillo, Antonella and Marica, Raluca and Catoi, Cornel and Roperto, Sante",
year = "2023",
abstract = "Caprine papillomaviruses (ChPVs, Capra hircus papillomaviruses) were detected
and quantified for the first time using droplet digital polymerase chain reaction
(ddPCR)
blood samples of 374 clinically healthy goats from farms located
in
in Italy, Romania, and Serbia. Overall, ddPCR revealed ChPV DNA in 78 of the
374 examined samples, indicating that
~21% of the goats harbored circulating

papillomavirus DNA. In particular, in Italian goat farms, ChPV genotypes were
detected and quantified in 58 of 157 blood samples (~37%), 11 of 117 samples
from Serbian farms (~9.4%), and 9 of 100 from Romanian blood samples (9%).
Blood samples fromItalian goat farms showed a high prevalence of ChPV1, which
was detected in 45 samples (28.6%). The ChPV2 genotype was detected in 13
samples (~8.3%). Therefore, significant dierences in prevalence and genotype
distributions were observed. On Serbian and Romanian farms, no significan
dierences were observed in the genotype prevalence of ChPVs. Molecular
findings are consistent with ChPV prevalence, characterized by a territorial
distribution similar to that of papillomaviruses in other mammalian species.
Furthermore, this study showed that ddPCR is a very sensitive and accurate
assay for ChPV detection and quantification. The ddPCR may be the molecular
diagnostic tool of choice, ultimately providing useful insights into the molecular
epidemiology and field surveillance of ChPV.",
publisher = "Frontiers Media",
journal = "Frontiers in Veterinary Science",
title = "Prevalence and genotype distribution of caprine papillomavirus in peripheral blood of healthy goats in farms from three European countries",
volume = "10",
pages = "1213150",
doi = "10.3389/fvets.2023.1213150"
}
Cutarelli, A., De Falco, F., Cuccaro, B., Milićević, V., Kureljušić, B., Bojkovski, J., Cerino, P., Perillo, A., Marica, R., Catoi, C.,& Roperto, S.. (2023). Prevalence and genotype distribution of caprine papillomavirus in peripheral blood of healthy goats in farms from three European countries. in Frontiers in Veterinary Science
Frontiers Media., 10, 1213150.
https://doi.org/10.3389/fvets.2023.1213150
Cutarelli A, De Falco F, Cuccaro B, Milićević V, Kureljušić B, Bojkovski J, Cerino P, Perillo A, Marica R, Catoi C, Roperto S. Prevalence and genotype distribution of caprine papillomavirus in peripheral blood of healthy goats in farms from three European countries. in Frontiers in Veterinary Science. 2023;10:1213150.
doi:10.3389/fvets.2023.1213150 .
Cutarelli, Anna, De Falco, Francesca, Cuccaro, Bianca, Milićević, Vesna, Kureljušić, Branislav, Bojkovski, Jovan, Cerino, Pellegrino, Perillo, Antonella, Marica, Raluca, Catoi, Cornel, Roperto, Sante, "Prevalence and genotype distribution of caprine papillomavirus in peripheral blood of healthy goats in farms from three European countries" in Frontiers in Veterinary Science, 10 (2023):1213150,
https://doi.org/10.3389/fvets.2023.1213150 . .
1

Vezikularni sindrom kod svinja – slinavka i šap ili seneka virus

Kureljušić, Branislav; Savić, Božidar; Jezdimirović, Nemanja; Milovanović, Bojan; Maksimović-Zorić, Jelena; Dobrosavljević, Ivan; Prodanov Radulović, Jasna; Glišić, Dimitrije; Milićević, Vesna; Bojkovski, Jovan

(Požarevac : Sitograf RM, 2023)

TY  - CONF
AU  - Kureljušić, Branislav
AU  - Savić, Božidar
AU  - Jezdimirović, Nemanja
AU  - Milovanović, Bojan
AU  - Maksimović-Zorić, Jelena
AU  - Dobrosavljević, Ivan
AU  - Prodanov Radulović, Jasna
AU  - Glišić, Dimitrije
AU  - Milićević, Vesna
AU  - Bojkovski, Jovan
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3103
AB  - Bolesti svinja koje se karakterišu pojavom vezikularnog sindroma su slinavka i šap,
vezikularna bolest svinja, vezikularni stomatitis, vezikularni egzantem svinja i Seneka bolest
svinja. Virus slinavke i šapa, virus vezikularne bolesti svinja i Senecavirus A pripadaju familiji
Picornaviridae.
Slinavka i šap je visoko kontagiozna virusna bolest različitih vrsta papkara koja se kod
svinja karakteriše apatijom, febrom, pojavom vezikula u predelu rila, usne šupljine, papaka i
mlečne žlezde. Klinička slika kod svinja uobičajeno nije teška, a u težim slučajevima može se
javiti eksungulacija. Vrata infekcije su sluznica ždrela i tonzile gde se odvija primarna replikacija
virusa, a potom sledi viremija sa sekundarnom replikacijom virusa na predilekcionim mestima.
Poznato je da inficirana svinja može da proizvede 400 miliona infektivnih doza dnevno i da tako
predstavlja značajan izvor infekcije za druge prijemčive vrste.
Infekcija Senecavirusom A se karakteriše povišenim mortalitetom kod prsadi na sisi do
sedmog dana starosti. Kod priplodnih kategorija svinja, postoji povišena telesna temperatura,
anoreksija, letargija, pojava vezikula na rilu, sluznici usne šupljine i koronarnom rubu papaka.
Pojava bolesti kod svinja koje se karakterišu vezikularnim sindromom uvek izaziva veliku
zabrinutost imajući u vidu da je klinički nemoguće razlikovati lezije koje izaziva virus slinavke i
šapa i drugi virusi. Konačnu dijagnozu je moguće jedino potvrditi u laboratoriji. Obzirom da su
svinje prijemčive za više vrsta virusa koji dovode do vezikularnog sindroma kao i činjenicu da
svinje pozitivne na slinavku i šap izlučuju veliku količinu virusa u spoljašnju sredinu putem
aerosola, blagovremeno utvrđivanje dijagnoze je od prvorazrednog značaja.
Ukoliko postoji sumnja na neku od bolesti koje se karakterišu vezikularnim sindromom
potrebno je bez odlaganja obavestiti nadležnog veterinarskog inspektora i regionalni institut koji
zajedno sa terenskom veterinarskom službom utvrđuju dalji postupak u skladu sa zakonskom
regulativom i sprovode epizootiološki nadzor i uzorkovanje materijala za laboratorijska
ispitivanja. Uzorci prvog prioriteta su pokrovni epitel vezikula, sadržaj vezikula, oralni/nazalni brisevi i uzorci krvi. Laboratorijska dijagnostika omogućava dobijanje rezultata u roku od
nekoliko časova.
PB  - Požarevac : Sitograf RM
C3  - 20. Simpozijum Zdravstvena zaštita, selekcija i reprodukcija svinja, Srebrno jezero, 8 - 9. jun 2023
T1  - Vezikularni sindrom kod svinja – slinavka i šap ili seneka virus
SP  - 72
EP  - 78
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3103
ER  - 
@conference{
author = "Kureljušić, Branislav and Savić, Božidar and Jezdimirović, Nemanja and Milovanović, Bojan and Maksimović-Zorić, Jelena and Dobrosavljević, Ivan and Prodanov Radulović, Jasna and Glišić, Dimitrije and Milićević, Vesna and Bojkovski, Jovan",
year = "2023",
abstract = "Bolesti svinja koje se karakterišu pojavom vezikularnog sindroma su slinavka i šap,
vezikularna bolest svinja, vezikularni stomatitis, vezikularni egzantem svinja i Seneka bolest
svinja. Virus slinavke i šapa, virus vezikularne bolesti svinja i Senecavirus A pripadaju familiji
Picornaviridae.
Slinavka i šap je visoko kontagiozna virusna bolest različitih vrsta papkara koja se kod
svinja karakteriše apatijom, febrom, pojavom vezikula u predelu rila, usne šupljine, papaka i
mlečne žlezde. Klinička slika kod svinja uobičajeno nije teška, a u težim slučajevima može se
javiti eksungulacija. Vrata infekcije su sluznica ždrela i tonzile gde se odvija primarna replikacija
virusa, a potom sledi viremija sa sekundarnom replikacijom virusa na predilekcionim mestima.
Poznato je da inficirana svinja može da proizvede 400 miliona infektivnih doza dnevno i da tako
predstavlja značajan izvor infekcije za druge prijemčive vrste.
Infekcija Senecavirusom A se karakteriše povišenim mortalitetom kod prsadi na sisi do
sedmog dana starosti. Kod priplodnih kategorija svinja, postoji povišena telesna temperatura,
anoreksija, letargija, pojava vezikula na rilu, sluznici usne šupljine i koronarnom rubu papaka.
Pojava bolesti kod svinja koje se karakterišu vezikularnim sindromom uvek izaziva veliku
zabrinutost imajući u vidu da je klinički nemoguće razlikovati lezije koje izaziva virus slinavke i
šapa i drugi virusi. Konačnu dijagnozu je moguće jedino potvrditi u laboratoriji. Obzirom da su
svinje prijemčive za više vrsta virusa koji dovode do vezikularnog sindroma kao i činjenicu da
svinje pozitivne na slinavku i šap izlučuju veliku količinu virusa u spoljašnju sredinu putem
aerosola, blagovremeno utvrđivanje dijagnoze je od prvorazrednog značaja.
Ukoliko postoji sumnja na neku od bolesti koje se karakterišu vezikularnim sindromom
potrebno je bez odlaganja obavestiti nadležnog veterinarskog inspektora i regionalni institut koji
zajedno sa terenskom veterinarskom službom utvrđuju dalji postupak u skladu sa zakonskom
regulativom i sprovode epizootiološki nadzor i uzorkovanje materijala za laboratorijska
ispitivanja. Uzorci prvog prioriteta su pokrovni epitel vezikula, sadržaj vezikula, oralni/nazalni brisevi i uzorci krvi. Laboratorijska dijagnostika omogućava dobijanje rezultata u roku od
nekoliko časova.",
publisher = "Požarevac : Sitograf RM",
journal = "20. Simpozijum Zdravstvena zaštita, selekcija i reprodukcija svinja, Srebrno jezero, 8 - 9. jun 2023",
title = "Vezikularni sindrom kod svinja – slinavka i šap ili seneka virus",
pages = "72-78",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3103"
}
Kureljušić, B., Savić, B., Jezdimirović, N., Milovanović, B., Maksimović-Zorić, J., Dobrosavljević, I., Prodanov Radulović, J., Glišić, D., Milićević, V.,& Bojkovski, J.. (2023). Vezikularni sindrom kod svinja – slinavka i šap ili seneka virus. in 20. Simpozijum Zdravstvena zaštita, selekcija i reprodukcija svinja, Srebrno jezero, 8 - 9. jun 2023
Požarevac : Sitograf RM., 72-78.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3103
Kureljušić B, Savić B, Jezdimirović N, Milovanović B, Maksimović-Zorić J, Dobrosavljević I, Prodanov Radulović J, Glišić D, Milićević V, Bojkovski J. Vezikularni sindrom kod svinja – slinavka i šap ili seneka virus. in 20. Simpozijum Zdravstvena zaštita, selekcija i reprodukcija svinja, Srebrno jezero, 8 - 9. jun 2023. 2023;:72-78.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3103 .
Kureljušić, Branislav, Savić, Božidar, Jezdimirović, Nemanja, Milovanović, Bojan, Maksimović-Zorić, Jelena, Dobrosavljević, Ivan, Prodanov Radulović, Jasna, Glišić, Dimitrije, Milićević, Vesna, Bojkovski, Jovan, "Vezikularni sindrom kod svinja – slinavka i šap ili seneka virus" in 20. Simpozijum Zdravstvena zaštita, selekcija i reprodukcija svinja, Srebrno jezero, 8 - 9. jun 2023 (2023):72-78,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3103 .

Koinfekcija muflona klostridijum vrstama – komparativna analiza patomorfološkog nalaza kod drugih vrsta divljih papkara

Kureljušić, Branislav; Đorđević, Milutin; Milovanović, Bojan; Savić, Božidar; Jezdimirović, Nemanja; Zdravković, Nemanja; Radanović, Oliver; Milićević, Vesna

(Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, Sekcija za zoonoze, 2022)

TY  - CONF
AU  - Kureljušić, Branislav
AU  - Đorđević, Milutin
AU  - Milovanović, Bojan
AU  - Savić, Božidar
AU  - Jezdimirović, Nemanja
AU  - Zdravković, Nemanja
AU  - Radanović, Oliver
AU  - Milićević, Vesna
PY  - 2022
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3174
AB  - Муфлон је једна од најцењенијих врста ловне дивљачи која је због растућег тренда
спортског лова увезена и насељена у Србији и према литературним подацима код
ове врсте јављају се исте бактеријске, вирусне и паразитске болести као и код оваца.
У овом раду је описан случај коинфекције Clostridium perfringens типом А,
Clostridium septicum и Clostridium sordelli код муфлона и урађена је компаративна
анализа патоморфолошких промена са другим врстама дивљих папкара.
Женка муфлона пореклом из ловишта са територије града Београда, тешка 40
килограма, у доброј кондицији, достављена је у дијагностичку лабораторију
Научног института за ветеринарство Србије ради утврђивања узрока угинућа.
Анамнестички подаци су указивали на изненадну смрт, а у скорије време такви
случајеви су се често дешавали.
Макроскопски су утврђена масивна крварења у поткожном, интермускуларном
ткиву и на папиларним мишићима срца. Петехије и екхимозе уочене су на
оментуму, мезентеријуму и масном ткиву срца, бубрега и косталној плеури.
Хеморагично-некротични дуодено-јејунитис карактерисао се присуством крвавог
садржаја. Након обдукције, узети су узорци различитих ткива и органа за
хистопатолошку, бактериолошку и молекуларну анализу (PCR). Хистопатолошким
прегледом потврђене су већ установљене макроскопске лезије, али је утврђена
верминозна пнеумонија, мултифокалне некрозе јетре, масивно крварење и
фоликуларна лимфоидна деплеција у слезини. Некротични ентеритис карактерисао
се десквамацијом и некрозом цревних ресица, као и присуством мехурића гаса у
субмукози.
Бактеријске културе из узоркованих ткива и органа идентификоване су применом
стандардних бактериолошких метода и PCR методе као Clostridium perfringens тип
А, Clostridium septicum и Clostridium sordelli.
На основу утврђених макроскопских и хистопатолошких промена и резултата
бактериолошког и молекуларног испитивања, стање септичног шока и токсемије са
дисеминованим масивним крварењем је непосредни узрок угинућа муфлона.
Септично стање је последица ентеротоксемије изазване инфекцијом трима врстама
клостридија, и то Clostridium perfringens тип А, Clostridium septicum и Clostridium
sordelli. На основу спроведене комапартивне анализе може се закључити да је
патолошки налаз врло сличан код различитих врста дивљих папкара.
AB  - Mouflons are one of the most prized game in Serbia, which was imported and
inhabited a lot due to the growing trend of sport hunting and according to literatury
data this species is affected by the same bacterial, viral and parasitic diseases as sheep.
In this paper, the case of concurrent infection by Clostridium perfringens tip A,
Clostridium septicum, and Clostridium sordelli in necropsied mouflon is described. A
comparative analysis of pathomorphological lesions with other wild even-toed
ungulates species was performed.
Female mouflon, weighing 40 kilograms, in good physical condition, was submitted
to the diagnostic laboratory of the Institute of Veterinary Medicine of Serbia for
determining cause of death. The female mouflon was originated from the hunting area
of the city of Belgrade. Anamnestic data indicated sudden death, and recent more such
cases occurred frequently.
Macroscopically massive hemorrhages in subcutaneous, intermuscular tissue and on
papillary muscle were noted. Petechiae and ecchymoses were found on the omentum,
mesentery and adipose tissue of heart, kidney and costal pleura. Haemorrhagicnecrotic duodeno/jejunitis was characterized by hemorrhagic exudate. After necropsy,
samples for histopathological, bacteriological, and molecular examination (PCR)
were taken. Histopathological examination confirmed detected macroscopic lesions,
as well as verminous pneumonia, multifocal liver necroses, massive bleeding in the
spleen and follicular lymphoid depletion. Necrotic enteritis was characterised by
sloughing of intestinal villi as well as the presence of gas bubbles in the submucosa.
Bacterial cultures from sampled organs were identified as Clostridium perfringens
type A, Clostridium septicum, and Clostridium sordelli.
Based on the established macroscopical and histological changes and the results of
the bacteriological, biochemical, and molecular examination, the state of septic shock
and toxemia with disseminated massive bleeding is the immediate cause of mouflon
death. The septic condition is a consequence of enterotoxemia caused by Clostridium
perfringens type A, Clostridium septicum, and Clostridium sordelli infection. Based
on the conducted comparative analysis, it can be concluded that the
pathomorphological findings are very similar in different species of wild even-toed
ungulates.
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, Sekcija za zoonoze
C3  - XXIV Simpozijum epizootiologa i epidemiologa /XXIV Epizootiološki dani, Subotica, 27 - 29. april, 2022
T1  - Koinfekcija muflona klostridijum vrstama – komparativna analiza patomorfološkog nalaza kod drugih vrsta divljih papkara
T1  - Coinfection of mouflon by clostridium species – comparative analysis of pathological findings with other wild even-toed ungulates
SP  - 48
EP  - 49
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3174
ER  - 
@conference{
author = "Kureljušić, Branislav and Đorđević, Milutin and Milovanović, Bojan and Savić, Božidar and Jezdimirović, Nemanja and Zdravković, Nemanja and Radanović, Oliver and Milićević, Vesna",
year = "2022",
abstract = "Муфлон је једна од најцењенијих врста ловне дивљачи која је због растућег тренда
спортског лова увезена и насељена у Србији и према литературним подацима код
ове врсте јављају се исте бактеријске, вирусне и паразитске болести као и код оваца.
У овом раду је описан случај коинфекције Clostridium perfringens типом А,
Clostridium septicum и Clostridium sordelli код муфлона и урађена је компаративна
анализа патоморфолошких промена са другим врстама дивљих папкара.
Женка муфлона пореклом из ловишта са територије града Београда, тешка 40
килограма, у доброј кондицији, достављена је у дијагностичку лабораторију
Научног института за ветеринарство Србије ради утврђивања узрока угинућа.
Анамнестички подаци су указивали на изненадну смрт, а у скорије време такви
случајеви су се често дешавали.
Макроскопски су утврђена масивна крварења у поткожном, интермускуларном
ткиву и на папиларним мишићима срца. Петехије и екхимозе уочене су на
оментуму, мезентеријуму и масном ткиву срца, бубрега и косталној плеури.
Хеморагично-некротични дуодено-јејунитис карактерисао се присуством крвавог
садржаја. Након обдукције, узети су узорци различитих ткива и органа за
хистопатолошку, бактериолошку и молекуларну анализу (PCR). Хистопатолошким
прегледом потврђене су већ установљене макроскопске лезије, али је утврђена
верминозна пнеумонија, мултифокалне некрозе јетре, масивно крварење и
фоликуларна лимфоидна деплеција у слезини. Некротични ентеритис карактерисао
се десквамацијом и некрозом цревних ресица, као и присуством мехурића гаса у
субмукози.
Бактеријске културе из узоркованих ткива и органа идентификоване су применом
стандардних бактериолошких метода и PCR методе као Clostridium perfringens тип
А, Clostridium septicum и Clostridium sordelli.
На основу утврђених макроскопских и хистопатолошких промена и резултата
бактериолошког и молекуларног испитивања, стање септичног шока и токсемије са
дисеминованим масивним крварењем је непосредни узрок угинућа муфлона.
Септично стање је последица ентеротоксемије изазване инфекцијом трима врстама
клостридија, и то Clostridium perfringens тип А, Clostridium septicum и Clostridium
sordelli. На основу спроведене комапартивне анализе може се закључити да је
патолошки налаз врло сличан код различитих врста дивљих папкара., Mouflons are one of the most prized game in Serbia, which was imported and
inhabited a lot due to the growing trend of sport hunting and according to literatury
data this species is affected by the same bacterial, viral and parasitic diseases as sheep.
In this paper, the case of concurrent infection by Clostridium perfringens tip A,
Clostridium septicum, and Clostridium sordelli in necropsied mouflon is described. A
comparative analysis of pathomorphological lesions with other wild even-toed
ungulates species was performed.
Female mouflon, weighing 40 kilograms, in good physical condition, was submitted
to the diagnostic laboratory of the Institute of Veterinary Medicine of Serbia for
determining cause of death. The female mouflon was originated from the hunting area
of the city of Belgrade. Anamnestic data indicated sudden death, and recent more such
cases occurred frequently.
Macroscopically massive hemorrhages in subcutaneous, intermuscular tissue and on
papillary muscle were noted. Petechiae and ecchymoses were found on the omentum,
mesentery and adipose tissue of heart, kidney and costal pleura. Haemorrhagicnecrotic duodeno/jejunitis was characterized by hemorrhagic exudate. After necropsy,
samples for histopathological, bacteriological, and molecular examination (PCR)
were taken. Histopathological examination confirmed detected macroscopic lesions,
as well as verminous pneumonia, multifocal liver necroses, massive bleeding in the
spleen and follicular lymphoid depletion. Necrotic enteritis was characterised by
sloughing of intestinal villi as well as the presence of gas bubbles in the submucosa.
Bacterial cultures from sampled organs were identified as Clostridium perfringens
type A, Clostridium septicum, and Clostridium sordelli.
Based on the established macroscopical and histological changes and the results of
the bacteriological, biochemical, and molecular examination, the state of septic shock
and toxemia with disseminated massive bleeding is the immediate cause of mouflon
death. The septic condition is a consequence of enterotoxemia caused by Clostridium
perfringens type A, Clostridium septicum, and Clostridium sordelli infection. Based
on the conducted comparative analysis, it can be concluded that the
pathomorphological findings are very similar in different species of wild even-toed
ungulates.",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, Sekcija za zoonoze",
journal = "XXIV Simpozijum epizootiologa i epidemiologa /XXIV Epizootiološki dani, Subotica, 27 - 29. april, 2022",
title = "Koinfekcija muflona klostridijum vrstama – komparativna analiza patomorfološkog nalaza kod drugih vrsta divljih papkara, Coinfection of mouflon by clostridium species – comparative analysis of pathological findings with other wild even-toed ungulates",
pages = "48-49",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3174"
}
Kureljušić, B., Đorđević, M., Milovanović, B., Savić, B., Jezdimirović, N., Zdravković, N., Radanović, O.,& Milićević, V.. (2022). Koinfekcija muflona klostridijum vrstama – komparativna analiza patomorfološkog nalaza kod drugih vrsta divljih papkara. in XXIV Simpozijum epizootiologa i epidemiologa /XXIV Epizootiološki dani, Subotica, 27 - 29. april, 2022
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, Sekcija za zoonoze., 48-49.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3174
Kureljušić B, Đorđević M, Milovanović B, Savić B, Jezdimirović N, Zdravković N, Radanović O, Milićević V. Koinfekcija muflona klostridijum vrstama – komparativna analiza patomorfološkog nalaza kod drugih vrsta divljih papkara. in XXIV Simpozijum epizootiologa i epidemiologa /XXIV Epizootiološki dani, Subotica, 27 - 29. april, 2022. 2022;:48-49.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3174 .
Kureljušić, Branislav, Đorđević, Milutin, Milovanović, Bojan, Savić, Božidar, Jezdimirović, Nemanja, Zdravković, Nemanja, Radanović, Oliver, Milićević, Vesna, "Koinfekcija muflona klostridijum vrstama – komparativna analiza patomorfološkog nalaza kod drugih vrsta divljih papkara" in XXIV Simpozijum epizootiologa i epidemiologa /XXIV Epizootiološki dani, Subotica, 27 - 29. april, 2022 (2022):48-49,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3174 .

Diferencijalna dijagnostika bolesti svinja koje se karakterišu krvavljenjem u digestivnom traktu

Kureljušić, Branislav; Dobrosavljević, Ivan; Milovanoviić, Bojan; Jezdimirović, Nemanja; Radanović, Oliver; Milićević, Vesna; Bojkovski, Jovan; Prodanov-Radulović, Jasna; Savić, Božidar

(Požarevac : Sitograf RM : Veterinarski specijalistički institut, 2022)

TY  - CONF
AU  - Kureljušić, Branislav
AU  - Dobrosavljević, Ivan
AU  - Milovanoviić, Bojan
AU  - Jezdimirović, Nemanja
AU  - Radanović, Oliver
AU  - Milićević, Vesna
AU  - Bojkovski, Jovan
AU  - Prodanov-Radulović, Jasna
AU  - Savić, Božidar
PY  - 2022
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3420
AB  - Krvavljenja u digestivnom traktu svinja se mogu javiti kod različitih proizvodnih
kategorija svinja, ali najčešće su vezana za period posle zalučenja i tov. Krvavljenja u
digestivnom traktu kod prasadi na sisi se najčešće javljaju kod akutnog klostridijalnog enteritisa
prasadi na sisi koji je u literaturi poznat i kao hemoragično-nekrotični enteritis. Tokom odgoja
prasadi i kasnije u tovu može se javiti hemoragična proliferativna enteropatija koja se
karakteriše vrlo intenzivnim krvavljenjem u ileumu gde su prisutni ugrušci sveže krvi, ali bez
prisutnih lezija na samoj sluznici (nema ulceracija). Sluznica je pri tome naborana kao posledica
adenomatozne proliferacije nezrelih ćelija crevnih kripti, a hemoragična dijareja je česta pojava.
Ezofagogastrični ulkus i ulceracije u želucu svinja mogu dovesti do manjeg subkliničkog
gubitka krvi ili značajnijeg krvavljenja koje dovodi do melene i uginuća od posledica
iskrvarenja. Kod dizenterije svinja, javlja se ulcerozni tiflokolitis koji se karakteriše prisustvom
hemoragičnog sadržaja sa fibrinonekrotičnim membranama, a klinički rezultuje pojavom
mukohemoragične dijareje koja sadrži primese sveže krvi. Infekcija Trichuris suis takođe može
da prouzrokuje mukohemoragičnu dijareju kod teže infestacije. Sveža krv u fecesu svinja može
se ustanoviti kod svinja sa anorektalnom traumom kao što je slučaj kod prolapsusa rektuma.
Trovanje antikoagulantnim rodenticidima može takođe prouzrokovati intestinalna krvavljenja.
Poremećaj u položaju creva koji se javlja kod intestinalne torzije su neizostavno praćena
pojavom hemoragičnog infarkta creva i prisustvom sveže krvi u lumenu creva. Za razliku od
ovog stanja gde je torzija po uzdužnoj osi mezenterijuma evidentna i zahvata najčešće i tanko i
debelo crevo, krvavljenja u tankim i debelim crevima se mogu javiti i kod hemoragične bolesti
creva (“hemorrhagic bowel disease”). Oba ova stanja završavaju se perakutnim uginućem pre
nego što se pojavi krv u fecesu.
Stanja praćena krvavljenjem u digestivnom traktu svinja su urgentna stanja i zahtevaju
brzu dijagnostiku i uvođenje odgovarajućih terapijskih protokola ukoliko je efikasna terapija za
takvo stanje dostupna.
PB  - Požarevac : Sitograf RM : Veterinarski specijalistički institut
C3  - 19. Simpozijum Zdravstvena zaštita, selekcija i reprodukcija svinja, Srebrno jezero, 2 - 3 jun, 2022
T1  - Diferencijalna dijagnostika bolesti svinja koje se karakterišu krvavljenjem u digestivnom traktu
SP  - 16
EP  - 16
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3420
ER  - 
@conference{
author = "Kureljušić, Branislav and Dobrosavljević, Ivan and Milovanoviić, Bojan and Jezdimirović, Nemanja and Radanović, Oliver and Milićević, Vesna and Bojkovski, Jovan and Prodanov-Radulović, Jasna and Savić, Božidar",
year = "2022",
abstract = "Krvavljenja u digestivnom traktu svinja se mogu javiti kod različitih proizvodnih
kategorija svinja, ali najčešće su vezana za period posle zalučenja i tov. Krvavljenja u
digestivnom traktu kod prasadi na sisi se najčešće javljaju kod akutnog klostridijalnog enteritisa
prasadi na sisi koji je u literaturi poznat i kao hemoragično-nekrotični enteritis. Tokom odgoja
prasadi i kasnije u tovu može se javiti hemoragična proliferativna enteropatija koja se
karakteriše vrlo intenzivnim krvavljenjem u ileumu gde su prisutni ugrušci sveže krvi, ali bez
prisutnih lezija na samoj sluznici (nema ulceracija). Sluznica je pri tome naborana kao posledica
adenomatozne proliferacije nezrelih ćelija crevnih kripti, a hemoragična dijareja je česta pojava.
Ezofagogastrični ulkus i ulceracije u želucu svinja mogu dovesti do manjeg subkliničkog
gubitka krvi ili značajnijeg krvavljenja koje dovodi do melene i uginuća od posledica
iskrvarenja. Kod dizenterije svinja, javlja se ulcerozni tiflokolitis koji se karakteriše prisustvom
hemoragičnog sadržaja sa fibrinonekrotičnim membranama, a klinički rezultuje pojavom
mukohemoragične dijareje koja sadrži primese sveže krvi. Infekcija Trichuris suis takođe može
da prouzrokuje mukohemoragičnu dijareju kod teže infestacije. Sveža krv u fecesu svinja može
se ustanoviti kod svinja sa anorektalnom traumom kao što je slučaj kod prolapsusa rektuma.
Trovanje antikoagulantnim rodenticidima može takođe prouzrokovati intestinalna krvavljenja.
Poremećaj u položaju creva koji se javlja kod intestinalne torzije su neizostavno praćena
pojavom hemoragičnog infarkta creva i prisustvom sveže krvi u lumenu creva. Za razliku od
ovog stanja gde je torzija po uzdužnoj osi mezenterijuma evidentna i zahvata najčešće i tanko i
debelo crevo, krvavljenja u tankim i debelim crevima se mogu javiti i kod hemoragične bolesti
creva (“hemorrhagic bowel disease”). Oba ova stanja završavaju se perakutnim uginućem pre
nego što se pojavi krv u fecesu.
Stanja praćena krvavljenjem u digestivnom traktu svinja su urgentna stanja i zahtevaju
brzu dijagnostiku i uvođenje odgovarajućih terapijskih protokola ukoliko je efikasna terapija za
takvo stanje dostupna.",
publisher = "Požarevac : Sitograf RM : Veterinarski specijalistički institut",
journal = "19. Simpozijum Zdravstvena zaštita, selekcija i reprodukcija svinja, Srebrno jezero, 2 - 3 jun, 2022",
title = "Diferencijalna dijagnostika bolesti svinja koje se karakterišu krvavljenjem u digestivnom traktu",
pages = "16-16",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3420"
}
Kureljušić, B., Dobrosavljević, I., Milovanoviić, B., Jezdimirović, N., Radanović, O., Milićević, V., Bojkovski, J., Prodanov-Radulović, J.,& Savić, B.. (2022). Diferencijalna dijagnostika bolesti svinja koje se karakterišu krvavljenjem u digestivnom traktu. in 19. Simpozijum Zdravstvena zaštita, selekcija i reprodukcija svinja, Srebrno jezero, 2 - 3 jun, 2022
Požarevac : Sitograf RM : Veterinarski specijalistički institut., 16-16.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3420
Kureljušić B, Dobrosavljević I, Milovanoviić B, Jezdimirović N, Radanović O, Milićević V, Bojkovski J, Prodanov-Radulović J, Savić B. Diferencijalna dijagnostika bolesti svinja koje se karakterišu krvavljenjem u digestivnom traktu. in 19. Simpozijum Zdravstvena zaštita, selekcija i reprodukcija svinja, Srebrno jezero, 2 - 3 jun, 2022. 2022;:16-16.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3420 .
Kureljušić, Branislav, Dobrosavljević, Ivan, Milovanoviić, Bojan, Jezdimirović, Nemanja, Radanović, Oliver, Milićević, Vesna, Bojkovski, Jovan, Prodanov-Radulović, Jasna, Savić, Božidar, "Diferencijalna dijagnostika bolesti svinja koje se karakterišu krvavljenjem u digestivnom traktu" in 19. Simpozijum Zdravstvena zaštita, selekcija i reprodukcija svinja, Srebrno jezero, 2 - 3 jun, 2022 (2022):16-16,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3420 .

Aktuelna epizootiološka situacija kuge malih preživara

Radojičić, Sonja; Valčić, Miroslav; Stević, Nataša; Milovanoviić, Milovan; Živojinović, Milena; Milićević, Vesna

(Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, 2017)

TY  - CONF
AU  - Radojičić, Sonja
AU  - Valčić, Miroslav
AU  - Stević, Nataša
AU  - Milovanoviić, Milovan
AU  - Živojinović, Milena
AU  - Milićević, Vesna
PY  - 2017
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3290
AB  - Куга малих преживара (Peste des petits ruminants-PPR) је једна у низу болести које,
последњих година, показују тенденцију ширења ван територија ензоотског појављивања. Као
таква, куга малих преживара се убраја у болести од које ризик за појаву на територији Европе
расте. Турска ову болест има дужи низ година, али и поред кампања вакцинације малих преживара
која је финансирана од стране Европске уније (ЕУ), ситуација није битно промењена. С обзиром
на то да је болест готово стално присустна у Турској, посебно је опасно њено избијање у западном
делу, у близини границе са Грчком (2013. и 2014. година). Важна је и појава болести у Грузији
2016. године; поред ње, ППР је присутна и у Јерменији, а верује се да је има и у Азербејџану и
Русији, мада нема званичних пријава болести. Са друге стране, епизоотиолошка ситуација у
северној Африци је такође погоршана због поновног избијања болести у Мароку 2015. и Тунису
2016. године. Мада се ППР може контролисати кампањама масовне вакцинације, неконтролисан,
као и нелегалан промет животиња су потенцијална опасност за њено ширење на нове земље. Иако
је у случају појаве болести у земљама ЕУ прописан stamping out, због високог ризика од уношења
заразе на територију Европе, поједини тимови научника, већ експериментишу са инактивисаном
вакцином против ове болести, која би (као и у случају болести плавог језика) била сигурна и
адекватна замена за атенуирану вакцину која се данас примењује. У том смислу, сарадња ЕУ са
осталим земљама у окружењу је неопходна како би се спречило ширење не само ППР, већ и
других, такозваних "прекограничних, претећих болести".
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
C3  - 28. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 7 - 10. septembar 2017
T1  - Aktuelna epizootiološka situacija kuge malih preživara
SP  - 73
EP  - 78
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3290
ER  - 
@conference{
author = "Radojičić, Sonja and Valčić, Miroslav and Stević, Nataša and Milovanoviić, Milovan and Živojinović, Milena and Milićević, Vesna",
year = "2017",
abstract = "Куга малих преживара (Peste des petits ruminants-PPR) је једна у низу болести које,
последњих година, показују тенденцију ширења ван територија ензоотског појављивања. Као
таква, куга малих преживара се убраја у болести од које ризик за појаву на територији Европе
расте. Турска ову болест има дужи низ година, али и поред кампања вакцинације малих преживара
која је финансирана од стране Европске уније (ЕУ), ситуација није битно промењена. С обзиром
на то да је болест готово стално присустна у Турској, посебно је опасно њено избијање у западном
делу, у близини границе са Грчком (2013. и 2014. година). Важна је и појава болести у Грузији
2016. године; поред ње, ППР је присутна и у Јерменији, а верује се да је има и у Азербејџану и
Русији, мада нема званичних пријава болести. Са друге стране, епизоотиолошка ситуација у
северној Африци је такође погоршана због поновног избијања болести у Мароку 2015. и Тунису
2016. године. Мада се ППР може контролисати кампањама масовне вакцинације, неконтролисан,
као и нелегалан промет животиња су потенцијална опасност за њено ширење на нове земље. Иако
је у случају појаве болести у земљама ЕУ прописан stamping out, због високог ризика од уношења
заразе на територију Европе, поједини тимови научника, већ експериментишу са инактивисаном
вакцином против ове болести, која би (као и у случају болести плавог језика) била сигурна и
адекватна замена за атенуирану вакцину која се данас примењује. У том смислу, сарадња ЕУ са
осталим земљама у окружењу је неопходна како би се спречило ширење не само ППР, већ и
других, такозваних "прекограничних, претећих болести".",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "28. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 7 - 10. septembar 2017",
title = "Aktuelna epizootiološka situacija kuge malih preživara",
pages = "73-78",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3290"
}
Radojičić, S., Valčić, M., Stević, N., Milovanoviić, M., Živojinović, M.,& Milićević, V.. (2017). Aktuelna epizootiološka situacija kuge malih preživara. in 28. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 7 - 10. septembar 2017
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 73-78.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3290
Radojičić S, Valčić M, Stević N, Milovanoviić M, Živojinović M, Milićević V. Aktuelna epizootiološka situacija kuge malih preživara. in 28. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 7 - 10. septembar 2017. 2017;:73-78.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3290 .
Radojičić, Sonja, Valčić, Miroslav, Stević, Nataša, Milovanoviić, Milovan, Živojinović, Milena, Milićević, Vesna, "Aktuelna epizootiološka situacija kuge malih preživara" in 28. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 7 - 10. septembar 2017 (2017):73-78,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3290 .