Приказ основних података о документу

dc.creatorSavić Radovanović, Radoslava
dc.creatorBulajić, Snežana
dc.creatorTrailović, Dragiša
dc.creatorTomić, Marjana
dc.creatorTrailović, Ružica
dc.date.accessioned2023-03-28T09:16:29Z
dc.date.available2023-03-28T09:16:29Z
dc.date.issued2018
dc.identifier.urihttps://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2804
dc.description.abstractMleko različitih sisara, prevashodno kravlje (85%), kao namirnica zauzima važno mesto u ishrani ljudi. Mleka drugih vrsta životinja se razlikuju po hemijskom sastavu i fizičko-hemijskim osobinama od mleka krava. Poznavanje osobina mleka drugih vrsta životinja je značajno sa gledišta ishrane ljudi, ali i zbog različitih tehnoloških svojstava mleka drugih vrsta. Mleko magarica učestvuje sa oko 0,1% u ukupnoj proizvodnji, na svetskom nivou. Laktacioni period kod magarica traje od 6 do 9 meseci i količina izlučenog mleka se znatno razlikuje u odnosu na druge vrste muznih životinja. Prosečni prinos mleka varira od 350 do 850 ml po muži. Ova varijabilnost je rezultat mnogih faktora kao što su individualne varijacije, postupak muže, faza laktacije, veličina i kondicija životinje, kao i od ishrane. Hemijski sastav i organoleptičke karakteristike mleka magarice su veoma slične humanom mleku, naročito u odnosu organskih sastojaka, proteina i lipida. Spada u albuminska mleka, jer je odnos kazeina i proteina surutke 1,28. Sadržaj mlečne masti u mleku magarica varira od 3-18 g/l, laktoze 58-74 g/l, a ukupnih proteina 14-20 g/l. Sastav mleka magarice može biti promenljiv u zavisnosti od rase, individue, stadijuma laktacije, ishrane, zdravstvenog stanja, godišnjeg doba, kao i od starosti i kondicije životinje. Zbog niskog sadržaja masti i odnosa masnih kiselina koje rezultiraju niskim aterogenim i trombogenim faktorom, mleko magarica se preporučuje u prevenciji ateroskleroze. Prema popisu iz 2012. godine, u Republici Srbiji je brojno stanje magaraca, zajedno sa mulama i mazgama iznosio 1618 grla. Broj grla opada i najvažniji zapati magaraca su u Parku prirode na Staroj planini i specijalnom rezervatu prirode “Zasavica”, gde se odvijaju programi konzervacije autohtonih genetičkih resursa Republike Srbije. Program očuvanja agrobiodiverziteta obuhvata autohtonog Balkanskog magarca i usmeren je na identifikaciju preostalih grla Banatskog magarca. Cilj ovog rada je da ukaže na značaj mleka magarice u ishrani ljudi, posebno dece sa alergijskom reakcijom kasne preosetljivosti na mleko krava, kao i da ukaže na druge primene mleka magarice poput pomoćnog lekovitog sredstva i komponente funkcionalne hrane..sr
dc.language.isosrsr
dc.rightsopenAccesssr
dc.rights.urihttps://creativecommons.org/licenses/by/4.0/
dc.sourceXXXII Savetovanje agronoma, veterinara,tehnologa i agroekonomista, Beograd, 2018.sr
dc.subjecthemijski sastavsr
dc.subjectishrana ljudisr
dc.subjectmleko magaricesr
dc.subjectSrbijasr
dc.titleMleko magarica u ishrani ljudisr
dc.typeconferenceObjectsr
dc.rights.licenseBYsr
dc.citation.spage93
dc.citation.epage100
dc.description.otherZbornik radovasr
dc.identifier.fulltexthttp://veterinar.vet.bg.ac.rs/bitstream/id/8189/bitstream_8189.pdf
dc.identifier.rcubhttps://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2804
dc.type.versionpublishedVersionsr


Документи

Thumbnail

Овај документ се појављује у следећим колекцијама

Приказ основних података о документу