Ćupić Miladinović, Dejana

Link to this page

Authority KeyName Variants
orcid::0000-0002-8527-7433
  • Ćupić Miladinović, Dejana (63)
  • Ćupić, Dejana (1)
Projects

Author's Bibliography

Istorijski aspekt Anatomskog muzeja Fakulteta veterinarske medicine u Beogradu

Đorđević, Milena; Baltić, Milan Ž.; Cukić, Nikola; Nešić, Ivana; Blagojević, Miloš; Ćupić Miladinović, Dejana; Mirilović, Milorad

(Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, 2023)

TY  - CONF
AU  - Đorđević, Milena
AU  - Baltić, Milan Ž.
AU  - Cukić, Nikola
AU  - Nešić, Ivana
AU  - Blagojević, Miloš
AU  - Ćupić Miladinović, Dejana
AU  - Mirilović, Milorad
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3244
AB  - Na Fakultetu veterinarske medicine u Beogradu postoji Anatomski muzej,
osnovan kada i sama Katedra. Za 76 godina postojanja, doživlјavao je i uspone i padove
da bi danas bio ne samo deo obrazovnog sistema već i cenjena i poznata ustanova
kulture Beograda i Srbije. U Muzeju može da se izdvoji nekoliko celina: „Vodeni kutak,
Salon zanimlјivosti, Dvorana skeleta, Afrički salon, Biodiverzitet Srbije, Konzervirani
preparati organa domaćih životinja u Starom muzeju i Istorijski kutak“. Danas je
uspostavlјena saradnja sa Muzejem Jugoslavije koji je dao na pozajmicu Anatomskom
muzeju 25 Titovih trofeja (rogova jelena) koji će biti postavlјeni u posebnoj aleji.
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
C3  - 34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023
T1  - Istorijski aspekt Anatomskog muzeja Fakulteta veterinarske medicine u Beogradu
SP  - 477
EP  - 482
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3244
ER  - 
@conference{
author = "Đorđević, Milena and Baltić, Milan Ž. and Cukić, Nikola and Nešić, Ivana and Blagojević, Miloš and Ćupić Miladinović, Dejana and Mirilović, Milorad",
year = "2023",
abstract = "Na Fakultetu veterinarske medicine u Beogradu postoji Anatomski muzej,
osnovan kada i sama Katedra. Za 76 godina postojanja, doživlјavao je i uspone i padove
da bi danas bio ne samo deo obrazovnog sistema već i cenjena i poznata ustanova
kulture Beograda i Srbije. U Muzeju može da se izdvoji nekoliko celina: „Vodeni kutak,
Salon zanimlјivosti, Dvorana skeleta, Afrički salon, Biodiverzitet Srbije, Konzervirani
preparati organa domaćih životinja u Starom muzeju i Istorijski kutak“. Danas je
uspostavlјena saradnja sa Muzejem Jugoslavije koji je dao na pozajmicu Anatomskom
muzeju 25 Titovih trofeja (rogova jelena) koji će biti postavlјeni u posebnoj aleji.",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023",
title = "Istorijski aspekt Anatomskog muzeja Fakulteta veterinarske medicine u Beogradu",
pages = "477-482",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3244"
}
Đorđević, M., Baltić, M. Ž., Cukić, N., Nešić, I., Blagojević, M., Ćupić Miladinović, D.,& Mirilović, M.. (2023). Istorijski aspekt Anatomskog muzeja Fakulteta veterinarske medicine u Beogradu. in 34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 477-482.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3244
Đorđević M, Baltić MŽ, Cukić N, Nešić I, Blagojević M, Ćupić Miladinović D, Mirilović M. Istorijski aspekt Anatomskog muzeja Fakulteta veterinarske medicine u Beogradu. in 34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023. 2023;:477-482.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3244 .
Đorđević, Milena, Baltić, Milan Ž., Cukić, Nikola, Nešić, Ivana, Blagojević, Miloš, Ćupić Miladinović, Dejana, Mirilović, Milorad, "Istorijski aspekt Anatomskog muzeja Fakulteta veterinarske medicine u Beogradu" in 34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023 (2023):477-482,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3244 .

The relationship between the cholinergic mechanism of toxicity and oxidative stress in rats during subacute diazinon poisoning

Ivanović, Saša R.; Borozan, Nevena; Ćupić Miladinović, Dejana; Živković, Irena; Borozan, Sunčica

(Elsevier, 2023)

TY  - JOUR
AU  - Ivanović, Saša R.
AU  - Borozan, Nevena
AU  - Ćupić Miladinović, Dejana
AU  - Živković, Irena
AU  - Borozan, Sunčica
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2988
AB  - Diazinon is an organophosphate pesticide (OP) that has significant potential for accidental and intentional poisoning of wildlife, domestic animals and humans. The aim of the study is to investigate the correlation between cholinesterase activity and oxidative stress parameters in liver and diaphragm by continuous monitoring as a function of time during prolonged use of diazinon. Wistar rats were treated orally with diazinon (55 mg/kg/day): 7, 14, 21 and 28 days. At the end of each period, blood, liver and diaphragm were collected to examine cholinesterase activity and enzymatic/non-enzymatic oxidative stress parameters: superoxide dismutase 1 (SOD1), catalase (CAT), thiobarbituric acid substances (TBARS), protein carbonyl groups. In all four time periods, there was a significant change in acetylcholinesterase (AChE) in erythrocytes and butyrylcholinesterase (BuChE) in blood plasma, CAT in liver and diaphragm and SOD1 in diaphragm. Parameters significantly altered during the cholinergic crisis included: cholinesterases and TBARS in liver and diaphragm and partially SOD1 in liver. Protein carbonyl groups in liver and diaphragm were significantly altered outside the cholinergic crisis. In the liver, there was a very strong negative correlation between BuChE and TBARS in all four time periods and BuChE and CAT on day 7. In the diaphragm, a very strong negative correlation was found between AChE and TBARS at days 7 and 14, and a very strong positive correlation between AChE and SOD1 at days 14, 21 and 28. A better understanding of the relationship between cholinergic overstimulation and oxidative stress may help to better assess health status in prolonged OPs intoxication.
PB  - Elsevier
T2  - Toxicology and Applied Pharmacology
T1  - The relationship between the cholinergic mechanism of toxicity and oxidative stress in rats during subacute diazinon poisoning
VL  - 473
SP  - 116598
DO  - 10.1016/j.taap.2023.116598
ER  - 
@article{
author = "Ivanović, Saša R. and Borozan, Nevena and Ćupić Miladinović, Dejana and Živković, Irena and Borozan, Sunčica",
year = "2023",
abstract = "Diazinon is an organophosphate pesticide (OP) that has significant potential for accidental and intentional poisoning of wildlife, domestic animals and humans. The aim of the study is to investigate the correlation between cholinesterase activity and oxidative stress parameters in liver and diaphragm by continuous monitoring as a function of time during prolonged use of diazinon. Wistar rats were treated orally with diazinon (55 mg/kg/day): 7, 14, 21 and 28 days. At the end of each period, blood, liver and diaphragm were collected to examine cholinesterase activity and enzymatic/non-enzymatic oxidative stress parameters: superoxide dismutase 1 (SOD1), catalase (CAT), thiobarbituric acid substances (TBARS), protein carbonyl groups. In all four time periods, there was a significant change in acetylcholinesterase (AChE) in erythrocytes and butyrylcholinesterase (BuChE) in blood plasma, CAT in liver and diaphragm and SOD1 in diaphragm. Parameters significantly altered during the cholinergic crisis included: cholinesterases and TBARS in liver and diaphragm and partially SOD1 in liver. Protein carbonyl groups in liver and diaphragm were significantly altered outside the cholinergic crisis. In the liver, there was a very strong negative correlation between BuChE and TBARS in all four time periods and BuChE and CAT on day 7. In the diaphragm, a very strong negative correlation was found between AChE and TBARS at days 7 and 14, and a very strong positive correlation between AChE and SOD1 at days 14, 21 and 28. A better understanding of the relationship between cholinergic overstimulation and oxidative stress may help to better assess health status in prolonged OPs intoxication.",
publisher = "Elsevier",
journal = "Toxicology and Applied Pharmacology",
title = "The relationship between the cholinergic mechanism of toxicity and oxidative stress in rats during subacute diazinon poisoning",
volume = "473",
pages = "116598",
doi = "10.1016/j.taap.2023.116598"
}
Ivanović, S. R., Borozan, N., Ćupić Miladinović, D., Živković, I.,& Borozan, S.. (2023). The relationship between the cholinergic mechanism of toxicity and oxidative stress in rats during subacute diazinon poisoning. in Toxicology and Applied Pharmacology
Elsevier., 473, 116598.
https://doi.org/10.1016/j.taap.2023.116598
Ivanović SR, Borozan N, Ćupić Miladinović D, Živković I, Borozan S. The relationship between the cholinergic mechanism of toxicity and oxidative stress in rats during subacute diazinon poisoning. in Toxicology and Applied Pharmacology. 2023;473:116598.
doi:10.1016/j.taap.2023.116598 .
Ivanović, Saša R., Borozan, Nevena, Ćupić Miladinović, Dejana, Živković, Irena, Borozan, Sunčica, "The relationship between the cholinergic mechanism of toxicity and oxidative stress in rats during subacute diazinon poisoning" in Toxicology and Applied Pharmacology, 473 (2023):116598,
https://doi.org/10.1016/j.taap.2023.116598 . .
4

Household chemicals as possible causes of poisoning and environmental pollution

Ćupić, Vitomir N.; Bartula, Mirjana M.; Ivanović, Saša; Borozan, Sunčica; Mujezinović, Indira A.; Ćupić Miladinović, Dejana

(Novi Sad : Matica srpska, 2023)

TY  - JOUR
AU  - Ćupić, Vitomir N.
AU  - Bartula, Mirjana M.
AU  - Ivanović, Saša
AU  - Borozan, Sunčica
AU  - Mujezinović, Indira A.
AU  - Ćupić Miladinović, Dejana
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3815
AB  - Nowadays, in order to maintain cleanliness in our houses, as well as to
maintain personal hygiene, numerous chemical agents are used every day. Dishwashing
detergents are used the most, followed by laundry detergents, various soaps and hair shampoos,
and not infrequently descaling agents, for cleaning ovens, unclogging drainage and
sewage pipes, neutralizing unpleasant odours, etc. Although their number is growing day
by day, most people do not realize the consequences, or at least not enough, and especially
not about their potentially toxic effects. In fact, a great deal of the population do not consider
household chemicals a particular problem, which is true, if they are used in the prescribed
manner. However, the fact that these agents can cause harmful effects in humans
and animals, and even participate in environmental pollution, is more than a sufficient
reason to pay more attention to these agents, that is, to talk about them more and obtain more
information for that matter. Particularly since there are authors who believe that some of the
mentioned agents can even cause cancer, asthma or birth defects, i.e. infertility. Household
chemicals can be divided in several ways, and one of the classifications is the one made
according to the place of use. According to this division, the products we use every day at
home can be roughly divided into those used for cleaning and maintaining hygiene in kitchens,
used for the same purposes in bathrooms (including those used for personal hygiene ),
and the products used in rooms and on terraces (flower protection).
PB  - Novi Sad : Matica srpska
T2  - Matica Srpska Journal for Natural Sciences
T1  - Household chemicals as possible causes of poisoning and environmental pollution
IS  - 145
SP  - 97
EP  - 121
DO  - 10.2298/ZMSPN2345097C
ER  - 
@article{
author = "Ćupić, Vitomir N. and Bartula, Mirjana M. and Ivanović, Saša and Borozan, Sunčica and Mujezinović, Indira A. and Ćupić Miladinović, Dejana",
year = "2023",
abstract = "Nowadays, in order to maintain cleanliness in our houses, as well as to
maintain personal hygiene, numerous chemical agents are used every day. Dishwashing
detergents are used the most, followed by laundry detergents, various soaps and hair shampoos,
and not infrequently descaling agents, for cleaning ovens, unclogging drainage and
sewage pipes, neutralizing unpleasant odours, etc. Although their number is growing day
by day, most people do not realize the consequences, or at least not enough, and especially
not about their potentially toxic effects. In fact, a great deal of the population do not consider
household chemicals a particular problem, which is true, if they are used in the prescribed
manner. However, the fact that these agents can cause harmful effects in humans
and animals, and even participate in environmental pollution, is more than a sufficient
reason to pay more attention to these agents, that is, to talk about them more and obtain more
information for that matter. Particularly since there are authors who believe that some of the
mentioned agents can even cause cancer, asthma or birth defects, i.e. infertility. Household
chemicals can be divided in several ways, and one of the classifications is the one made
according to the place of use. According to this division, the products we use every day at
home can be roughly divided into those used for cleaning and maintaining hygiene in kitchens,
used for the same purposes in bathrooms (including those used for personal hygiene ),
and the products used in rooms and on terraces (flower protection).",
publisher = "Novi Sad : Matica srpska",
journal = "Matica Srpska Journal for Natural Sciences",
title = "Household chemicals as possible causes of poisoning and environmental pollution",
number = "145",
pages = "97-121",
doi = "10.2298/ZMSPN2345097C"
}
Ćupić, V. N., Bartula, M. M., Ivanović, S., Borozan, S., Mujezinović, I. A.,& Ćupić Miladinović, D.. (2023). Household chemicals as possible causes of poisoning and environmental pollution. in Matica Srpska Journal for Natural Sciences
Novi Sad : Matica srpska.(145), 97-121.
https://doi.org/10.2298/ZMSPN2345097C
Ćupić VN, Bartula MM, Ivanović S, Borozan S, Mujezinović IA, Ćupić Miladinović D. Household chemicals as possible causes of poisoning and environmental pollution. in Matica Srpska Journal for Natural Sciences. 2023;(145):97-121.
doi:10.2298/ZMSPN2345097C .
Ćupić, Vitomir N., Bartula, Mirjana M., Ivanović, Saša, Borozan, Sunčica, Mujezinović, Indira A., Ćupić Miladinović, Dejana, "Household chemicals as possible causes of poisoning and environmental pollution" in Matica Srpska Journal for Natural Sciences, no. 145 (2023):97-121,
https://doi.org/10.2298/ZMSPN2345097C . .

Vitamin B1 kao potencijalni „antidot“ u lečenju Japanskih prepelica trovanih hlorpirifosom

Ćupić Miladinović, Dejana; Borozan, Sunčica; Ivanović, Saša; Prevendar Crnić, Andreja; Đorđević, Milena; Blagojević, Miloš; Nešić, Ivana; Cukić, Nikola; Ćupić, Vitomir

(Belgrade : Serbian Society of Toxicology, 2023)

TY  - CONF
AU  - Ćupić Miladinović, Dejana
AU  - Borozan, Sunčica
AU  - Ivanović, Saša
AU  - Prevendar Crnić, Andreja
AU  - Đorđević, Milena
AU  - Blagojević, Miloš
AU  - Nešić, Ivana
AU  - Cukić, Nikola
AU  - Ćupić, Vitomir
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2963
AB  - Hlorpirifos (CPF) je hlorovani organofosfatni pesticid, odnosno insekticid, koji se već dugo sa uspehom koristio u poljoprivredi. Ovaj insekticid svoje  delovanje kod sisara ostvaruje na najmanje tri načina: inhibicijom aktivnosti enzima acetilholinesteraze (AChE), izazivanjem oksidativnog stresa i izazivanjem funkcionalnog poremećaja endokrinih žlezda. Za vitamin B1 (tiamin) je poznato da spada u grupu hidrosolubilnih vitamina, kao i da poseduje antioksidativni efekat. Osim toga, tiamin preko acetil koenzima A (acetil-CoA) učestvuje u sintezi acetilholinesteraze pa njegov nedostatak potencira delovanje organofostata.
Cilj naših ispitivanja bio je da se na japanskim prepelicama, trovanih hlorpirifosom, ispita da li i u kojoj meri vitamin B1 utiče na parametre oksidativnog stresa, inflamacije (interleukina 1(IL-1) i interleukina
6 (IL-6), apoptoze (inducibilne azot-oksidaze (iNOS) i ciklooksigenaze-2 (COX-2)), kao i aktivnost enzima acetil i butirilholinesteraze (AChE i BChE). Rezultati ovih ispitivanja pokazali su da tiamin efikasno dovodi do oporavka aktivnosti AChE i BuChE u plazmi, jetri i mozgu, koja je značajno bila inhibisana
dejstvom CPF-a. Osim toga, tiamin pokazuje i antioksidativna svojstva, pošto povećava ukupnu koncentraciju redukovanog glutationa u mozgu, zatim smanjuje stepen lipidne peroksidacije, redukuje produkciju IL-1 i IL-6, snižava ekspresiju iNOS i COX-2. Dobijeni rezultati su pokazali da vitamin B1 ima
povoljno dejstvo kod prepelica, trovanih hlorpirifosom.
AB  - Chlorpyrifos (CPF) is a chlorinated organophosphate pesticide, i.e. insecticide, which was successfully used in agriculture for a long time. This insecticide exerts its action in mammals in at least three ways: by inhibiting the activity of the enzyme acetylcholinesterase (AChE), by causing oxidative stress, and
by causing functional disruption of the endocrine glands. Vitamin B1 (thiamine) is known to belong to the group of water-soluble vitamins, and has an antioxidant effect. In addition, thiamine through acetyl coenzyme A (acetyl-CoA) participates in the synthesis of acetylcholinesterase, so its deficiency
potentiates the action of organophosphates.
The aim of our work was to investigate whether and to what extent vitamin B1 affects the parameters of oxidative stress, inflammation (interleukin 1 (IL-1) and interleukin 6 (IL-6)), apoptosis (inducible nitric oxide (iNOS) and cyclooxygenase-2 (COX-2)), as well as the activity of the enzymes acetyl and butyrylcholinesterase (AchE and BChE) and cyclooxygenase (COX), in Japanese quail poisoned with chlorpyrifos.
The results of these tests showed that thiamine effectively led to the recovery of AchE and BuChE activity in plasma, liver and brain, which was significantly inhibited by the action of CPF. In addition, thiamine also shows antioxidant properties as it increases the total concentration of reduced glutathione in the brain, then decreases the degree of lipid peroxidation, reduces the production of IL-1 and IL-6, and lowers the expression of iNOS and COX-2. The obtained results showed that vitamin B1 has a beneficial effect on quail poisoned by chlorpyrifos.
PB  - Belgrade : Serbian Society of Toxicology
C3  - 13th International Congress of the Serbian Society of Toxicology and 1st TOXSEE Regional Conference, belgrade, 10 - 12 May, 2023
T1  - Vitamin B1 kao potencijalni „antidot“ u lečenju Japanskih prepelica trovanih hlorpirifosom
T1  - Vitamin B1 as a potential "antidote" in the treatment of Japanese quail poisoned with chlorpyriphos
SP  - 111
EP  - 112
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2963
ER  - 
@conference{
author = "Ćupić Miladinović, Dejana and Borozan, Sunčica and Ivanović, Saša and Prevendar Crnić, Andreja and Đorđević, Milena and Blagojević, Miloš and Nešić, Ivana and Cukić, Nikola and Ćupić, Vitomir",
year = "2023",
abstract = "Hlorpirifos (CPF) je hlorovani organofosfatni pesticid, odnosno insekticid, koji se već dugo sa uspehom koristio u poljoprivredi. Ovaj insekticid svoje  delovanje kod sisara ostvaruje na najmanje tri načina: inhibicijom aktivnosti enzima acetilholinesteraze (AChE), izazivanjem oksidativnog stresa i izazivanjem funkcionalnog poremećaja endokrinih žlezda. Za vitamin B1 (tiamin) je poznato da spada u grupu hidrosolubilnih vitamina, kao i da poseduje antioksidativni efekat. Osim toga, tiamin preko acetil koenzima A (acetil-CoA) učestvuje u sintezi acetilholinesteraze pa njegov nedostatak potencira delovanje organofostata.
Cilj naših ispitivanja bio je da se na japanskim prepelicama, trovanih hlorpirifosom, ispita da li i u kojoj meri vitamin B1 utiče na parametre oksidativnog stresa, inflamacije (interleukina 1(IL-1) i interleukina
6 (IL-6), apoptoze (inducibilne azot-oksidaze (iNOS) i ciklooksigenaze-2 (COX-2)), kao i aktivnost enzima acetil i butirilholinesteraze (AChE i BChE). Rezultati ovih ispitivanja pokazali su da tiamin efikasno dovodi do oporavka aktivnosti AChE i BuChE u plazmi, jetri i mozgu, koja je značajno bila inhibisana
dejstvom CPF-a. Osim toga, tiamin pokazuje i antioksidativna svojstva, pošto povećava ukupnu koncentraciju redukovanog glutationa u mozgu, zatim smanjuje stepen lipidne peroksidacije, redukuje produkciju IL-1 i IL-6, snižava ekspresiju iNOS i COX-2. Dobijeni rezultati su pokazali da vitamin B1 ima
povoljno dejstvo kod prepelica, trovanih hlorpirifosom., Chlorpyrifos (CPF) is a chlorinated organophosphate pesticide, i.e. insecticide, which was successfully used in agriculture for a long time. This insecticide exerts its action in mammals in at least three ways: by inhibiting the activity of the enzyme acetylcholinesterase (AChE), by causing oxidative stress, and
by causing functional disruption of the endocrine glands. Vitamin B1 (thiamine) is known to belong to the group of water-soluble vitamins, and has an antioxidant effect. In addition, thiamine through acetyl coenzyme A (acetyl-CoA) participates in the synthesis of acetylcholinesterase, so its deficiency
potentiates the action of organophosphates.
The aim of our work was to investigate whether and to what extent vitamin B1 affects the parameters of oxidative stress, inflammation (interleukin 1 (IL-1) and interleukin 6 (IL-6)), apoptosis (inducible nitric oxide (iNOS) and cyclooxygenase-2 (COX-2)), as well as the activity of the enzymes acetyl and butyrylcholinesterase (AchE and BChE) and cyclooxygenase (COX), in Japanese quail poisoned with chlorpyrifos.
The results of these tests showed that thiamine effectively led to the recovery of AchE and BuChE activity in plasma, liver and brain, which was significantly inhibited by the action of CPF. In addition, thiamine also shows antioxidant properties as it increases the total concentration of reduced glutathione in the brain, then decreases the degree of lipid peroxidation, reduces the production of IL-1 and IL-6, and lowers the expression of iNOS and COX-2. The obtained results showed that vitamin B1 has a beneficial effect on quail poisoned by chlorpyrifos.",
publisher = "Belgrade : Serbian Society of Toxicology",
journal = "13th International Congress of the Serbian Society of Toxicology and 1st TOXSEE Regional Conference, belgrade, 10 - 12 May, 2023",
title = "Vitamin B1 kao potencijalni „antidot“ u lečenju Japanskih prepelica trovanih hlorpirifosom, Vitamin B1 as a potential "antidote" in the treatment of Japanese quail poisoned with chlorpyriphos",
pages = "111-112",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2963"
}
Ćupić Miladinović, D., Borozan, S., Ivanović, S., Prevendar Crnić, A., Đorđević, M., Blagojević, M., Nešić, I., Cukić, N.,& Ćupić, V.. (2023). Vitamin B1 kao potencijalni „antidot“ u lečenju Japanskih prepelica trovanih hlorpirifosom. in 13th International Congress of the Serbian Society of Toxicology and 1st TOXSEE Regional Conference, belgrade, 10 - 12 May, 2023
Belgrade : Serbian Society of Toxicology., 111-112.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2963
Ćupić Miladinović D, Borozan S, Ivanović S, Prevendar Crnić A, Đorđević M, Blagojević M, Nešić I, Cukić N, Ćupić V. Vitamin B1 kao potencijalni „antidot“ u lečenju Japanskih prepelica trovanih hlorpirifosom. in 13th International Congress of the Serbian Society of Toxicology and 1st TOXSEE Regional Conference, belgrade, 10 - 12 May, 2023. 2023;:111-112.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2963 .
Ćupić Miladinović, Dejana, Borozan, Sunčica, Ivanović, Saša, Prevendar Crnić, Andreja, Đorđević, Milena, Blagojević, Miloš, Nešić, Ivana, Cukić, Nikola, Ćupić, Vitomir, "Vitamin B1 kao potencijalni „antidot“ u lečenju Japanskih prepelica trovanih hlorpirifosom" in 13th International Congress of the Serbian Society of Toxicology and 1st TOXSEE Regional Conference, belgrade, 10 - 12 May, 2023 (2023):111-112,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2963 .

Za i protiv primene marihuane (kanabisa) u veterinarskoj medicini

Ćupić, Vitomir; Ivanović, Saša; Borozan, Sunčica; Mujezinović, Indira; Prevendar Crnić, Andreja; Bartula, Mirjana; Velev, Romel; Ćupić Miladinović, Dejana; Anadon, Arturo

(Belgrade : Serbian Society of Toxicology, 2023)

TY  - CONF
AU  - Ćupić, Vitomir
AU  - Ivanović, Saša
AU  - Borozan, Sunčica
AU  - Mujezinović, Indira
AU  - Prevendar Crnić, Andreja
AU  - Bartula, Mirjana
AU  - Velev, Romel
AU  - Ćupić Miladinović, Dejana
AU  - Anadon, Arturo
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2962
AB  - Poznato je da se marihuana (i proizvodi od nje), danas sve više koristi, kako za medicinske, tako i rekreativne svrhe kod ljudi. U skladu sa ovim jeste i činjenica da je poslednjih godina značajno poraslo i naučno interesovanje za primenu marihuane. Najbolji dokaz za to je i broj citata u PubMedu, koji je u
periodu od 2000 do 2002 iznosio svega 40, da bi u periodu od 2014. do 2016. porastao na 458, a danas je još veći. U Severnoj Americi i Evropi su mnoge zemlje donele zakone koji dozvoljavaju medicinsku upotrebu određenih proizvoda proizvedenih od kanabisa kod ljudi, a neke zemlje su donele zakone koji dozvoljavaju i rekreativnu upotrebu. Međutim, sa porastom ove primene, rastao je i broj slučajeva toksikoza kod kućnih ljubimaca, nastalih usled
trovanja marihuanom. Ovaj problem je postao još veći kada su vlasnici životinja u želji da pomognu svojim ljubimcima, kod raznih stanja i poremećaja pokušali iste da izleče, upravo primenom proizvoda od marihuane. Već dugo vremena vlasnici životinja širom sveta postavljaju pitanja: „Da li su marihuana i njeni proizvodi legalni, sigurni i efikasni za lečenje raznih poremećaja kod životinja?“
Imajući ovo u vidu, cilj ovog rada je da se naše kolege (kroz prikaz različitih vrsta marihuane i njenih proizvoda, kao i primera primene istih kod životinja kroz istoriju, te postojeće zakonske regulative i propisa), bar malo upoznaju sa primenom istih (kao lekova i/ili suplemenata) u kliničkoj veterinarskoj praksi, ali i sa mogućim trovanjima i (usled toga) potrebnim upozorenjima vezanim za njihovu primenu.
AB  - It is known that marijuana (and its products) is used more and more today, both for medical and recreational purposes by people. In line with this is the fact that scientific interest in the use of marijuana has grown significantly in recent years. The best evidence for this is the number of citations in PubMed, which in the period from 2000 to 2002 was only 40, and in the period from 2014 to 2016, it increased to 458, and today it is even higher. In North America and Europe, many countries have passed laws allowing the medical use of certain cannabis products in humans, and some countries have passed laws allowing recreational use as well. However, with the increase in this application, the number of cases of toxicosis in pets, caused by marijuana poisoning, also increased. This problem became even greater when animal owners, in their desire to help their pets, tried to cure them of various conditions and disorders, precisely by using marijuana products. For a long time, animal owners around the world have asked the question: "Are marijuana and its products legal, safe and effective for treating various disorders in animals?". Bearing this in mind, the aim of this paper is
that our colleagues (through the presentation of different types of marijuana and its products, as well as examples of their use in animals throughout history, and the existing laws and regulations), become a bit familiar with the application of the same (as medicines and/or supplements) in clinical veterinary practice, but also with possible poisonings and (as a result) necessary warnings related to their use.
PB  - Belgrade : Serbian Society of Toxicology
C3  - 13th International Congress of the Serbian Society of Toxicology and 1st TOXSEE Regional Conference, belgrade, 10 - 12 May, 2023
T1  - Za i protiv primene marihuane (kanabisa) u veterinarskoj medicini
T1  - For and against the use of marijuana (cannabis) in veterinary medicine
SP  - 103
EP  - 105
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2962
ER  - 
@conference{
author = "Ćupić, Vitomir and Ivanović, Saša and Borozan, Sunčica and Mujezinović, Indira and Prevendar Crnić, Andreja and Bartula, Mirjana and Velev, Romel and Ćupić Miladinović, Dejana and Anadon, Arturo",
year = "2023",
abstract = "Poznato je da se marihuana (i proizvodi od nje), danas sve više koristi, kako za medicinske, tako i rekreativne svrhe kod ljudi. U skladu sa ovim jeste i činjenica da je poslednjih godina značajno poraslo i naučno interesovanje za primenu marihuane. Najbolji dokaz za to je i broj citata u PubMedu, koji je u
periodu od 2000 do 2002 iznosio svega 40, da bi u periodu od 2014. do 2016. porastao na 458, a danas je još veći. U Severnoj Americi i Evropi su mnoge zemlje donele zakone koji dozvoljavaju medicinsku upotrebu određenih proizvoda proizvedenih od kanabisa kod ljudi, a neke zemlje su donele zakone koji dozvoljavaju i rekreativnu upotrebu. Međutim, sa porastom ove primene, rastao je i broj slučajeva toksikoza kod kućnih ljubimaca, nastalih usled
trovanja marihuanom. Ovaj problem je postao još veći kada su vlasnici životinja u želji da pomognu svojim ljubimcima, kod raznih stanja i poremećaja pokušali iste da izleče, upravo primenom proizvoda od marihuane. Već dugo vremena vlasnici životinja širom sveta postavljaju pitanja: „Da li su marihuana i njeni proizvodi legalni, sigurni i efikasni za lečenje raznih poremećaja kod životinja?“
Imajući ovo u vidu, cilj ovog rada je da se naše kolege (kroz prikaz različitih vrsta marihuane i njenih proizvoda, kao i primera primene istih kod životinja kroz istoriju, te postojeće zakonske regulative i propisa), bar malo upoznaju sa primenom istih (kao lekova i/ili suplemenata) u kliničkoj veterinarskoj praksi, ali i sa mogućim trovanjima i (usled toga) potrebnim upozorenjima vezanim za njihovu primenu., It is known that marijuana (and its products) is used more and more today, both for medical and recreational purposes by people. In line with this is the fact that scientific interest in the use of marijuana has grown significantly in recent years. The best evidence for this is the number of citations in PubMed, which in the period from 2000 to 2002 was only 40, and in the period from 2014 to 2016, it increased to 458, and today it is even higher. In North America and Europe, many countries have passed laws allowing the medical use of certain cannabis products in humans, and some countries have passed laws allowing recreational use as well. However, with the increase in this application, the number of cases of toxicosis in pets, caused by marijuana poisoning, also increased. This problem became even greater when animal owners, in their desire to help their pets, tried to cure them of various conditions and disorders, precisely by using marijuana products. For a long time, animal owners around the world have asked the question: "Are marijuana and its products legal, safe and effective for treating various disorders in animals?". Bearing this in mind, the aim of this paper is
that our colleagues (through the presentation of different types of marijuana and its products, as well as examples of their use in animals throughout history, and the existing laws and regulations), become a bit familiar with the application of the same (as medicines and/or supplements) in clinical veterinary practice, but also with possible poisonings and (as a result) necessary warnings related to their use.",
publisher = "Belgrade : Serbian Society of Toxicology",
journal = "13th International Congress of the Serbian Society of Toxicology and 1st TOXSEE Regional Conference, belgrade, 10 - 12 May, 2023",
title = "Za i protiv primene marihuane (kanabisa) u veterinarskoj medicini, For and against the use of marijuana (cannabis) in veterinary medicine",
pages = "103-105",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2962"
}
Ćupić, V., Ivanović, S., Borozan, S., Mujezinović, I., Prevendar Crnić, A., Bartula, M., Velev, R., Ćupić Miladinović, D.,& Anadon, A.. (2023). Za i protiv primene marihuane (kanabisa) u veterinarskoj medicini. in 13th International Congress of the Serbian Society of Toxicology and 1st TOXSEE Regional Conference, belgrade, 10 - 12 May, 2023
Belgrade : Serbian Society of Toxicology., 103-105.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2962
Ćupić V, Ivanović S, Borozan S, Mujezinović I, Prevendar Crnić A, Bartula M, Velev R, Ćupić Miladinović D, Anadon A. Za i protiv primene marihuane (kanabisa) u veterinarskoj medicini. in 13th International Congress of the Serbian Society of Toxicology and 1st TOXSEE Regional Conference, belgrade, 10 - 12 May, 2023. 2023;:103-105.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2962 .
Ćupić, Vitomir, Ivanović, Saša, Borozan, Sunčica, Mujezinović, Indira, Prevendar Crnić, Andreja, Bartula, Mirjana, Velev, Romel, Ćupić Miladinović, Dejana, Anadon, Arturo, "Za i protiv primene marihuane (kanabisa) u veterinarskoj medicini" in 13th International Congress of the Serbian Society of Toxicology and 1st TOXSEE Regional Conference, belgrade, 10 - 12 May, 2023 (2023):103-105,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2962 .

Neurotoksično dejstvo venoma Vipera ammodytes na modelu izolovane dijafragme pacova

Ivanović, Saša; Ćupić, Vitomir; Živković, Irena; Milovanović, Vladimir; Ćupić Miladinović, Dejana; Borozan, Sunčica

(Belgrade : Serbian Society of Toxicology, 2023)

TY  - CONF
AU  - Ivanović, Saša
AU  - Ćupić, Vitomir
AU  - Živković, Irena
AU  - Milovanović, Vladimir
AU  - Ćupić Miladinović, Dejana
AU  - Borozan, Sunčica
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2960
AB  - Poskok (Vipera ammodytes) predstavlja najzastupljeniju zmiju otrovnicu u Srbiji i na Balkanu, kako po brojnosti tako i po arealu rasprostranjenosti. U poređenju sa venomima ostalih otrovnica iz familije Viperidae na Balkanu, toksičnost venoma poskoka je najveća. Neurotoksičnost sirovog venoma poskoka smo ispitivali u in vitro uslovima na osnovu kontrakcija preparata dijafragme izazvanih poljnom električnom stimulacijom i aktivnosti enzima: acetilholinesteraze (AChE) i ukupnih ATP-aza u dijafragmi.
Formirano je 5 grupa pacova (n=5): kontrola (dijafragma bez venoma), dijafragma sa venomom, dijafragma sa smešom venom/antivenom („Viekvin“, Torlak, Srbija) u odnosima 1:2, 1:10 i 1:20 (m/m). Kontrakcije dijafragme su opale na 50% kontrolnih kontrakcija: pod uticajem venoma za 62,00±2,31
minuta, a sa smešom venom/antivenom 1:2 za 78,50±7,51 minuta, 1:10 za 150,00±17,32 minuta, 1:20 za 307,50±2,89 minuta. Statistička razlika (p0,05) pod dejstvom venoma. Venom inhibira aktivnost ukupnih ATP-aza dijafragme za 51,81% u odnosu na kontrolu. Venom poskoka ne deluje na AChE i nikotinske receptore u neuro-mišićnoj sinapsi dijafragme, već narušava energetski metabolizam mitohondrija.
AB  - Vipera ammodytes is the most common venomous snake in Serbia and the Balkans, both in terms of numbers and area of distribution. Compared to the venoms of other poisonous snakes from the family Viperidae in the Balkans, the toxicity of the V. ammodytes venom is the highest. We investigated the neurotoxicity of crude venom in vitro using contractions of the diaphragm preparation induced by electric field stimulation and enzyme activity: acetylcholinesterase (AChE) and total ATPases in the diaphragm. Five groups of rats were formed (n=5): control (diaphragm without venom), diaphragm
with venom, diaphragm with mixture of venom/antivenom ("Viekvin", Torlak, Serbia) in the ratio 1:2, 1:10 and 1:20 (m/m). Diaphragmatic contractions decreased to 50% of control contractions: under the influence of venom for 62.00±2.31 minutes, and with venom/antivenom mixture 1:2 for 78.50±7.51 minutes, 1:10 for 150.00±17.32 minutes, 1:20 for 307.50±2.89 minutes. A statistical difference (p 0.05) under the influence of the venom. Venom inhibits the total ATPases activity of the diaphragm by 51.81% compared with control.
The venom of V. ammodytes does not act on AChE and nicotinic receptors in the neuromuscular synapse of the diaphragm, but interferes with mitochondrial energy metabolism.
PB  - Belgrade : Serbian Society of Toxicology
C3  - 13th International Congress of the Serbian Society of Toxicology and 1st TOXSEE Regional Conference, belgrade, 10 - 12 May, 2023
T1  - Neurotoksično dejstvo venoma Vipera ammodytes na modelu izolovane dijafragme pacova
T1  - Neurotoxic effect of Vipera ammodytes venom on the rat isolated diaphragm model
SP  - 107
EP  - 108
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2960
ER  - 
@conference{
author = "Ivanović, Saša and Ćupić, Vitomir and Živković, Irena and Milovanović, Vladimir and Ćupić Miladinović, Dejana and Borozan, Sunčica",
year = "2023",
abstract = "Poskok (Vipera ammodytes) predstavlja najzastupljeniju zmiju otrovnicu u Srbiji i na Balkanu, kako po brojnosti tako i po arealu rasprostranjenosti. U poređenju sa venomima ostalih otrovnica iz familije Viperidae na Balkanu, toksičnost venoma poskoka je najveća. Neurotoksičnost sirovog venoma poskoka smo ispitivali u in vitro uslovima na osnovu kontrakcija preparata dijafragme izazvanih poljnom električnom stimulacijom i aktivnosti enzima: acetilholinesteraze (AChE) i ukupnih ATP-aza u dijafragmi.
Formirano je 5 grupa pacova (n=5): kontrola (dijafragma bez venoma), dijafragma sa venomom, dijafragma sa smešom venom/antivenom („Viekvin“, Torlak, Srbija) u odnosima 1:2, 1:10 i 1:20 (m/m). Kontrakcije dijafragme su opale na 50% kontrolnih kontrakcija: pod uticajem venoma za 62,00±2,31
minuta, a sa smešom venom/antivenom 1:2 za 78,50±7,51 minuta, 1:10 za 150,00±17,32 minuta, 1:20 za 307,50±2,89 minuta. Statistička razlika (p0,05) pod dejstvom venoma. Venom inhibira aktivnost ukupnih ATP-aza dijafragme za 51,81% u odnosu na kontrolu. Venom poskoka ne deluje na AChE i nikotinske receptore u neuro-mišićnoj sinapsi dijafragme, već narušava energetski metabolizam mitohondrija., Vipera ammodytes is the most common venomous snake in Serbia and the Balkans, both in terms of numbers and area of distribution. Compared to the venoms of other poisonous snakes from the family Viperidae in the Balkans, the toxicity of the V. ammodytes venom is the highest. We investigated the neurotoxicity of crude venom in vitro using contractions of the diaphragm preparation induced by electric field stimulation and enzyme activity: acetylcholinesterase (AChE) and total ATPases in the diaphragm. Five groups of rats were formed (n=5): control (diaphragm without venom), diaphragm
with venom, diaphragm with mixture of venom/antivenom ("Viekvin", Torlak, Serbia) in the ratio 1:2, 1:10 and 1:20 (m/m). Diaphragmatic contractions decreased to 50% of control contractions: under the influence of venom for 62.00±2.31 minutes, and with venom/antivenom mixture 1:2 for 78.50±7.51 minutes, 1:10 for 150.00±17.32 minutes, 1:20 for 307.50±2.89 minutes. A statistical difference (p 0.05) under the influence of the venom. Venom inhibits the total ATPases activity of the diaphragm by 51.81% compared with control.
The venom of V. ammodytes does not act on AChE and nicotinic receptors in the neuromuscular synapse of the diaphragm, but interferes with mitochondrial energy metabolism.",
publisher = "Belgrade : Serbian Society of Toxicology",
journal = "13th International Congress of the Serbian Society of Toxicology and 1st TOXSEE Regional Conference, belgrade, 10 - 12 May, 2023",
title = "Neurotoksično dejstvo venoma Vipera ammodytes na modelu izolovane dijafragme pacova, Neurotoxic effect of Vipera ammodytes venom on the rat isolated diaphragm model",
pages = "107-108",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2960"
}
Ivanović, S., Ćupić, V., Živković, I., Milovanović, V., Ćupić Miladinović, D.,& Borozan, S.. (2023). Neurotoksično dejstvo venoma Vipera ammodytes na modelu izolovane dijafragme pacova. in 13th International Congress of the Serbian Society of Toxicology and 1st TOXSEE Regional Conference, belgrade, 10 - 12 May, 2023
Belgrade : Serbian Society of Toxicology., 107-108.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2960
Ivanović S, Ćupić V, Živković I, Milovanović V, Ćupić Miladinović D, Borozan S. Neurotoksično dejstvo venoma Vipera ammodytes na modelu izolovane dijafragme pacova. in 13th International Congress of the Serbian Society of Toxicology and 1st TOXSEE Regional Conference, belgrade, 10 - 12 May, 2023. 2023;:107-108.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2960 .
Ivanović, Saša, Ćupić, Vitomir, Živković, Irena, Milovanović, Vladimir, Ćupić Miladinović, Dejana, Borozan, Sunčica, "Neurotoksično dejstvo venoma Vipera ammodytes na modelu izolovane dijafragme pacova" in 13th International Congress of the Serbian Society of Toxicology and 1st TOXSEE Regional Conference, belgrade, 10 - 12 May, 2023 (2023):107-108,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2960 .

Biomarkeri oksidativnog stresa u jetri pacova subakutno tretiranih diazinonom

Borozan, Sunčica; Ivanović, Saša; Borozan, Nevena; Ćupić Miladinović, Dejana; Ćupić, Vitomir

(Belgrade : Serbian Society of Toxicology, 2023)

TY  - CONF
AU  - Borozan, Sunčica
AU  - Ivanović, Saša
AU  - Borozan, Nevena
AU  - Ćupić Miladinović, Dejana
AU  - Ćupić, Vitomir
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2961
AB  - Diazinon (DZN) je organofosfatni pesticid koji se široko koristio u poljoprivredi. Svoje toksične efekte ostvaruje inhibicijom acetilholinesteraze (AChE) i indukovanjem oksidativnog stresa. U ovoj studiji, Wistar pacovi su oralno tretirani diazinonom (55 mg/kg) tokom četiri različita perioda: 7, 14, 21 i 28 dana. Posle svakog vremenskog perioda uzorkovano je tkivo jetre za ispitivanje enzimskih i neenzimskih biomarkera oksidativnog stresa. Analizirane su aktivnosti enzima AChE, superoksid-dizmutaze 1 (SOD1),
katalaze (CAT), mijeloperoksidaze (MPO) i paraoksonaze 1 (PON1). Stepen oštećenja ćelijske membrane i proteina praćen je određivanjem koncentracije malondialdehida (MDA) i karbonilnih grupa (CO).  Najveća inhibicija AChE zabeležena je između 7. (p<0,01) i 14. dana (p<0,05), a najveća inhibicija SOD1 između 14. (p<0,01) i 21. dana (p<0,05) tretmana u odnosu na kotrolu. Aktivnost CAT je bila značajno povećana (p<0,001) u sva četiri vremenska perioda. Aktivnost MPO raste 14., 21. (p<0,01) i 28. dana (p<0,05), dok su markeri oštećenja proteina povećani 21. i 28. dana tretmana (p<0,001). U sva četiri posmatrana vremenska perioda, postoji veoma jaka korelacija između aktivnosti AChE i MDA, kao i između AChE i PON1. Takođe, veoma jaka korelacija je zabeležena 14. dana između aktivnosti AChE i MPO, a 7. dana između AChE i CAT aktivnosti. Prolongirana primena DZN dovodi do izraženog oksidativnog stresa u jetri. Biomarkeri oksidativnog stresa se nalaze u jakoj korelaciji sa holinergičkim mehanizmom delovanja DZN, odnosno inhibicijom AChE i parametrima inflamacije.
AB  - Diazinon (DZN) is an organophosphate pesticide widely used in agriculture. It achieves its toxic effects by inhibiting acetylcholinesterase (AChE) and inducing oxidative stress. In this study, Wistar rats were treated orally with diazinon (55 mg/kg) for four different periods: 7, 14, 21, and 28 days. After each period, liver tissue was examined for enzymatic and non-enzymatic biomarkers of oxidative stress. The activities of AChE, superoxide dismutase 1 (SOD1), catalase (CAT), myeloperoxidase (MPO), and paraoxonase 1 (PON1) were analyzed. The degree of cell membrane and protein damage was monitored by determining the concentration of malondialdehyde (MDA) and carbonyl groups (CO). The greatest inhibition of AChE was observed between days 7 (p<0.01) and 14 (p<0.05), and the greatest inhibition of SOD1 between days 14 (p<0.01) and 21 (p<0.05) of treatment compared with control. CAT
activity was significantly increased (p<0.001) in all four time periods. MPO activity increased on days 14, 21 (p<0.01) and 28 (p<0.05), whereas protein damage markers increased on days 21 and 28 of treatment (p<0.001). In all four observed time periods, there is a very strong correlation between AChE and MDA activity and between AChE and PON1. In addition, a very strong correlation was observed between AChE and MPO activity on day 14 and between AChE and CAT activity on day 7. Prolonged administration
of DZN leads to pronounced oxidative stress in the liver. Oxidative stress biomarkers correlate strongly with the cholinergic mechanism of action of DZN, i.e., AChE inhibition and inflammatory parameters.
PB  - Belgrade : Serbian Society of Toxicology
C3  - 13th International Congress of the Serbian Society of Toxicology and 1st TOXSEE Regional Conference, belgrade, 10 - 12 May, 2023
T1  - Biomarkeri oksidativnog stresa u jetri pacova subakutno tretiranih diazinonom
T1  - Biomarkers of oxidative stress in the liver of rats treated subacutely with diazinon
SP  - 109
EP  - 110
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2961
ER  - 
@conference{
author = "Borozan, Sunčica and Ivanović, Saša and Borozan, Nevena and Ćupić Miladinović, Dejana and Ćupić, Vitomir",
year = "2023",
abstract = "Diazinon (DZN) je organofosfatni pesticid koji se široko koristio u poljoprivredi. Svoje toksične efekte ostvaruje inhibicijom acetilholinesteraze (AChE) i indukovanjem oksidativnog stresa. U ovoj studiji, Wistar pacovi su oralno tretirani diazinonom (55 mg/kg) tokom četiri različita perioda: 7, 14, 21 i 28 dana. Posle svakog vremenskog perioda uzorkovano je tkivo jetre za ispitivanje enzimskih i neenzimskih biomarkera oksidativnog stresa. Analizirane su aktivnosti enzima AChE, superoksid-dizmutaze 1 (SOD1),
katalaze (CAT), mijeloperoksidaze (MPO) i paraoksonaze 1 (PON1). Stepen oštećenja ćelijske membrane i proteina praćen je određivanjem koncentracije malondialdehida (MDA) i karbonilnih grupa (CO).  Najveća inhibicija AChE zabeležena je između 7. (p<0,01) i 14. dana (p<0,05), a najveća inhibicija SOD1 između 14. (p<0,01) i 21. dana (p<0,05) tretmana u odnosu na kotrolu. Aktivnost CAT je bila značajno povećana (p<0,001) u sva četiri vremenska perioda. Aktivnost MPO raste 14., 21. (p<0,01) i 28. dana (p<0,05), dok su markeri oštećenja proteina povećani 21. i 28. dana tretmana (p<0,001). U sva četiri posmatrana vremenska perioda, postoji veoma jaka korelacija između aktivnosti AChE i MDA, kao i između AChE i PON1. Takođe, veoma jaka korelacija je zabeležena 14. dana između aktivnosti AChE i MPO, a 7. dana između AChE i CAT aktivnosti. Prolongirana primena DZN dovodi do izraženog oksidativnog stresa u jetri. Biomarkeri oksidativnog stresa se nalaze u jakoj korelaciji sa holinergičkim mehanizmom delovanja DZN, odnosno inhibicijom AChE i parametrima inflamacije., Diazinon (DZN) is an organophosphate pesticide widely used in agriculture. It achieves its toxic effects by inhibiting acetylcholinesterase (AChE) and inducing oxidative stress. In this study, Wistar rats were treated orally with diazinon (55 mg/kg) for four different periods: 7, 14, 21, and 28 days. After each period, liver tissue was examined for enzymatic and non-enzymatic biomarkers of oxidative stress. The activities of AChE, superoxide dismutase 1 (SOD1), catalase (CAT), myeloperoxidase (MPO), and paraoxonase 1 (PON1) were analyzed. The degree of cell membrane and protein damage was monitored by determining the concentration of malondialdehyde (MDA) and carbonyl groups (CO). The greatest inhibition of AChE was observed between days 7 (p<0.01) and 14 (p<0.05), and the greatest inhibition of SOD1 between days 14 (p<0.01) and 21 (p<0.05) of treatment compared with control. CAT
activity was significantly increased (p<0.001) in all four time periods. MPO activity increased on days 14, 21 (p<0.01) and 28 (p<0.05), whereas protein damage markers increased on days 21 and 28 of treatment (p<0.001). In all four observed time periods, there is a very strong correlation between AChE and MDA activity and between AChE and PON1. In addition, a very strong correlation was observed between AChE and MPO activity on day 14 and between AChE and CAT activity on day 7. Prolonged administration
of DZN leads to pronounced oxidative stress in the liver. Oxidative stress biomarkers correlate strongly with the cholinergic mechanism of action of DZN, i.e., AChE inhibition and inflammatory parameters.",
publisher = "Belgrade : Serbian Society of Toxicology",
journal = "13th International Congress of the Serbian Society of Toxicology and 1st TOXSEE Regional Conference, belgrade, 10 - 12 May, 2023",
title = "Biomarkeri oksidativnog stresa u jetri pacova subakutno tretiranih diazinonom, Biomarkers of oxidative stress in the liver of rats treated subacutely with diazinon",
pages = "109-110",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2961"
}
Borozan, S., Ivanović, S., Borozan, N., Ćupić Miladinović, D.,& Ćupić, V.. (2023). Biomarkeri oksidativnog stresa u jetri pacova subakutno tretiranih diazinonom. in 13th International Congress of the Serbian Society of Toxicology and 1st TOXSEE Regional Conference, belgrade, 10 - 12 May, 2023
Belgrade : Serbian Society of Toxicology., 109-110.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2961
Borozan S, Ivanović S, Borozan N, Ćupić Miladinović D, Ćupić V. Biomarkeri oksidativnog stresa u jetri pacova subakutno tretiranih diazinonom. in 13th International Congress of the Serbian Society of Toxicology and 1st TOXSEE Regional Conference, belgrade, 10 - 12 May, 2023. 2023;:109-110.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2961 .
Borozan, Sunčica, Ivanović, Saša, Borozan, Nevena, Ćupić Miladinović, Dejana, Ćupić, Vitomir, "Biomarkeri oksidativnog stresa u jetri pacova subakutno tretiranih diazinonom" in 13th International Congress of the Serbian Society of Toxicology and 1st TOXSEE Regional Conference, belgrade, 10 - 12 May, 2023 (2023):109-110,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2961 .

Antinflamatorni efekat tiamina u tkivu mozga kod Japanskih prepelica (Coturnix japonica) tretiranih hlorpirifosom

Ćupić Miladinović, Dejana; Borozan, Sunčica; Đorđević, Milena; Blagojević, Miloš; Nešić, Ivana; Cukić, Nikola; Ivanović, Saša; Ćupić, Vitomir

(Banja Luka : Veterinarska komora Republike Srpske, 2023)

TY  - CONF
AU  - Ćupić Miladinović, Dejana
AU  - Borozan, Sunčica
AU  - Đorđević, Milena
AU  - Blagojević, Miloš
AU  - Nešić, Ivana
AU  - Cukić, Nikola
AU  - Ivanović, Saša
AU  - Ćupić, Vitomir
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2969
AB  - Cilj ovog istraživanja bio je da se ispita uticaj vitamina B1 (tiamina) na inflamatorne promene u mozgu japanskih prepelica tretiranih hlorpirifosom. Ispitivani su sledeći inflamatorni parametri: koncentracija vodonik-peroksida–H2O2, aktivnost mijeloperoksidaze–MPO, aktivnost ciklooksigenaze–COX i interleukina–1 (IL–1) i interleukina–6 (IL–6).
Istraživanje je sprovedeno na osamdeset mužjaka japanskih prepelica (2 kontrolne grupe i 6 eksperimentalnih grupa, n= 10), starosti 3-4 nedelje. Jedna kontrolna grupa je dobijala samo vitamin B1, dok je druga primala čisto kukuruzno ulje. CPF rastvoren u kukuruznom ulju davan je tri grupe prepelica putem sonde tokom 7 uzastopnih dana u dozama od 1,5 mg/kg TM, 3 mg/kg TM i 6 mg/kg TM. Druge tri grupe su tretirane sa 10 mg/kg TM vitamina B1 i.m. 30 min nakon primene CPF-a (u gore navedenim dozama) tokom 7 uzastopnih dana.
Aktivnost MPO i koncentracija H2O2 merene su spektrofotometrijski korišćenjem Cecil CE 2021 UV/VIS spektrofotometra. Za detekciju COX koristili smo Western blot analizu, dok su IL-1 i IL-6 određeni komercijalnim ELISA testom (enzimski imunosorbentni test).
Naša studija je pokazala da je CPF doveo do povećanja koncentracije H2O2, aktivnosti MPO, ali je nakon tretmana tiaminom došlo do smanjenja ovih parametara. Povećanje COX nakon tretmana CPF pokazuje povećanje inflamatorne reakcije i ranjivost ćelija izloženih CPF-u, dok je vitamin B1 uzrokovao smanjenje njihove ekspresije. Takođe CPF stimuliše odgovor imunog sistema povećanjem lučenja IL-1 i IL-6, dok B1 smanjuje proizvodnju ovih proinflamatornih citokina.
Sve u svemu, ovi rezultati daju nove uvide u istraživanje tiamina kao „protivupalnog vitamina“, tako da su dalja istraživanja tiamina kao potencijalnog terapeutikapotrebna i opravdana.
AB  - The aim of this study was to investigate the influence of vitamin B1 (thiamine) on inflammatory changes in the brain of Japanese quail treated with chlorpyrifos. The following inflammatoryparameterswere examined: concentration of hydrogen peroxide¬–H2O2,activity of myeloperoxidase–MPO, activity of cyclooxygenase–COX and interleukins–1 (IL–1) and interleukins–6(IL–6). 
The study was conducted on eighty male Japanese quails (2 control groups and 6 experimental groups, n= 10), 3-4 weeks old. One control group was treated only with vitamin B1, while the second one received pure corn oil.CPFdissolved in corn oil was administeredto three groups of quails by gavage for 7 consecutive days at doses of 1.5 mg/kg BW, 3 mg/kg BW and 6 mg/kg BW. Another three groups were treated with 10 mg/kg BWof vitamin B1 i.m. 30 min after CPF administration (in above mentioned doses) for 7 consecutive days. 
Activity of MPO and concentration of H2O2was measured spectrophotometricallyusing a Cecil CE 2021 UV/VIS spectrophotometer. For detection of COX we used Western blot analysis, while IL-1 and IL-6 were determined with a commercial ELISA test (Enzyme linked Immunosorbent Assay).
Our study have shown thatCPF has led to increase in the concentration of H2O2, activity of MPO, but after thiamine treatment there has been a decrease of these parameters.Increase of COXafter CPF treatment demonstrates an increase of inflammatory reaction and  vulnerability of cells exposed to CPF, while vitamin B1 caused a decrease in their expression.Also CPF stimulates the responseof the immune system by increasing secretion of IL-1 and IL-6, while B1 lowers the production of these proinflamatory cytokines.
Overall these results are giving new insights intothiamine research as an "anti-inflammatory vitamin", so further investigations of thiamine as a potential therapeutic are well deserved and justified.
PB  - Banja Luka : Veterinarska komora Republike Srpske
C3  - 28. Godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15 - 17. jun 2023
T1  - Antinflamatorni efekat tiamina u tkivu mozga kod Japanskih prepelica (Coturnix japonica) tretiranih hlorpirifosom
T1  - Antinflammatory effect of thiamine in the brain of Japanese quails (Coturnix japonica) treated with chlorpyrifos
SP  - 195
EP  - 197
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2969
ER  - 
@conference{
author = "Ćupić Miladinović, Dejana and Borozan, Sunčica and Đorđević, Milena and Blagojević, Miloš and Nešić, Ivana and Cukić, Nikola and Ivanović, Saša and Ćupić, Vitomir",
year = "2023",
abstract = "Cilj ovog istraživanja bio je da se ispita uticaj vitamina B1 (tiamina) na inflamatorne promene u mozgu japanskih prepelica tretiranih hlorpirifosom. Ispitivani su sledeći inflamatorni parametri: koncentracija vodonik-peroksida–H2O2, aktivnost mijeloperoksidaze–MPO, aktivnost ciklooksigenaze–COX i interleukina–1 (IL–1) i interleukina–6 (IL–6).
Istraživanje je sprovedeno na osamdeset mužjaka japanskih prepelica (2 kontrolne grupe i 6 eksperimentalnih grupa, n= 10), starosti 3-4 nedelje. Jedna kontrolna grupa je dobijala samo vitamin B1, dok je druga primala čisto kukuruzno ulje. CPF rastvoren u kukuruznom ulju davan je tri grupe prepelica putem sonde tokom 7 uzastopnih dana u dozama od 1,5 mg/kg TM, 3 mg/kg TM i 6 mg/kg TM. Druge tri grupe su tretirane sa 10 mg/kg TM vitamina B1 i.m. 30 min nakon primene CPF-a (u gore navedenim dozama) tokom 7 uzastopnih dana.
Aktivnost MPO i koncentracija H2O2 merene su spektrofotometrijski korišćenjem Cecil CE 2021 UV/VIS spektrofotometra. Za detekciju COX koristili smo Western blot analizu, dok su IL-1 i IL-6 određeni komercijalnim ELISA testom (enzimski imunosorbentni test).
Naša studija je pokazala da je CPF doveo do povećanja koncentracije H2O2, aktivnosti MPO, ali je nakon tretmana tiaminom došlo do smanjenja ovih parametara. Povećanje COX nakon tretmana CPF pokazuje povećanje inflamatorne reakcije i ranjivost ćelija izloženih CPF-u, dok je vitamin B1 uzrokovao smanjenje njihove ekspresije. Takođe CPF stimuliše odgovor imunog sistema povećanjem lučenja IL-1 i IL-6, dok B1 smanjuje proizvodnju ovih proinflamatornih citokina.
Sve u svemu, ovi rezultati daju nove uvide u istraživanje tiamina kao „protivupalnog vitamina“, tako da su dalja istraživanja tiamina kao potencijalnog terapeutikapotrebna i opravdana., The aim of this study was to investigate the influence of vitamin B1 (thiamine) on inflammatory changes in the brain of Japanese quail treated with chlorpyrifos. The following inflammatoryparameterswere examined: concentration of hydrogen peroxide¬–H2O2,activity of myeloperoxidase–MPO, activity of cyclooxygenase–COX and interleukins–1 (IL–1) and interleukins–6(IL–6). 
The study was conducted on eighty male Japanese quails (2 control groups and 6 experimental groups, n= 10), 3-4 weeks old. One control group was treated only with vitamin B1, while the second one received pure corn oil.CPFdissolved in corn oil was administeredto three groups of quails by gavage for 7 consecutive days at doses of 1.5 mg/kg BW, 3 mg/kg BW and 6 mg/kg BW. Another three groups were treated with 10 mg/kg BWof vitamin B1 i.m. 30 min after CPF administration (in above mentioned doses) for 7 consecutive days. 
Activity of MPO and concentration of H2O2was measured spectrophotometricallyusing a Cecil CE 2021 UV/VIS spectrophotometer. For detection of COX we used Western blot analysis, while IL-1 and IL-6 were determined with a commercial ELISA test (Enzyme linked Immunosorbent Assay).
Our study have shown thatCPF has led to increase in the concentration of H2O2, activity of MPO, but after thiamine treatment there has been a decrease of these parameters.Increase of COXafter CPF treatment demonstrates an increase of inflammatory reaction and  vulnerability of cells exposed to CPF, while vitamin B1 caused a decrease in their expression.Also CPF stimulates the responseof the immune system by increasing secretion of IL-1 and IL-6, while B1 lowers the production of these proinflamatory cytokines.
Overall these results are giving new insights intothiamine research as an "anti-inflammatory vitamin", so further investigations of thiamine as a potential therapeutic are well deserved and justified.",
publisher = "Banja Luka : Veterinarska komora Republike Srpske",
journal = "28. Godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15 - 17. jun 2023",
title = "Antinflamatorni efekat tiamina u tkivu mozga kod Japanskih prepelica (Coturnix japonica) tretiranih hlorpirifosom, Antinflammatory effect of thiamine in the brain of Japanese quails (Coturnix japonica) treated with chlorpyrifos",
pages = "195-197",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2969"
}
Ćupić Miladinović, D., Borozan, S., Đorđević, M., Blagojević, M., Nešić, I., Cukić, N., Ivanović, S.,& Ćupić, V.. (2023). Antinflamatorni efekat tiamina u tkivu mozga kod Japanskih prepelica (Coturnix japonica) tretiranih hlorpirifosom. in 28. Godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15 - 17. jun 2023
Banja Luka : Veterinarska komora Republike Srpske., 195-197.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2969
Ćupić Miladinović D, Borozan S, Đorđević M, Blagojević M, Nešić I, Cukić N, Ivanović S, Ćupić V. Antinflamatorni efekat tiamina u tkivu mozga kod Japanskih prepelica (Coturnix japonica) tretiranih hlorpirifosom. in 28. Godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15 - 17. jun 2023. 2023;:195-197.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2969 .
Ćupić Miladinović, Dejana, Borozan, Sunčica, Đorđević, Milena, Blagojević, Miloš, Nešić, Ivana, Cukić, Nikola, Ivanović, Saša, Ćupić, Vitomir, "Antinflamatorni efekat tiamina u tkivu mozga kod Japanskih prepelica (Coturnix japonica) tretiranih hlorpirifosom" in 28. Godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15 - 17. jun 2023 (2023):195-197,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2969 .

Primena antiparazitskih lekova u veterinarskoj medicini i razvoj rezistencije

Ćupić, Vitomir; Ivanović, Saša; Borozan, Sunčica; Mujezinović, Indira; Ćupić Miladinović, Dejana

(Banja Luka : Veterinarska komora Republike Srpske, 2023)

TY  - CONF
AU  - Ćupić, Vitomir
AU  - Ivanović, Saša
AU  - Borozan, Sunčica
AU  - Mujezinović, Indira
AU  - Ćupić Miladinović, Dejana
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3088
AB  - Познато је да се применом антипаразитских лекова код домаћих животиња,
како у конвенционалном узгоју, тако и оних које се слободно држе, постиже
вишеструк ефекат. Поред заштите здравља животиња и побољшања
продуктивности таквих јединки, ова мера има и шири значај, јер се
уништавањем разних паразита истовремено спречава и преношење разних
болести. За разлику од ектопаразита (који ретко могу изазвати угинуће
јединки), ендопаразити, (поред могућег поремећаја имуног статуса и
повећања осетљивости на бројне патогене, односно болести), и те како могу
угрозити њихов живот.
Из тог разлога, и лекови који се користе против наведених паразита имају већи
значај. Најважније групе антиендопаразитских лекова који се данас користе у
циљу сузбијања паразита код животиња су: бензимидазоли, имидазотиазоли,
тетрахидропиримидини, пиперазини, макроциклични лактони, те у нешто
мањој мери и пиразиноизохинолини.
Међутим, врло честа и нерационална примена антипаразитских лекова,
нарочито у последње две до три деценије, узроковала је развој резистенције
код ендопаразита, готово у целом свету. Показало се да је појава резистенције
највише изражена код паразита преживара, а у нешто мањем степену код
паразита свиња, коња и перади.
Иако је појава резистенције забележена широм света, треба истаћи да је у
Европској унији за сада генерално на нижем нивоу. Без обзира на то, предвиђа
се да ће проблем лечења инфекција или паразитских болести (због све већег
развоја резистенције) у будућности бити све већи. Ово посебно из разлога, што
се после увођења авермектина у клиничку праксу (а то је било још осамдесетих
година прошлог века) нису појавили нови антиендопаразитски лекови. Стога,
у циљу боље и ефикасније терапије паразитских инфекција мораће се повести
више рачуна о рационалнијој примени антипаразитских лекова.
AB  - It is known that the application of antiparasitic drugs in domestic animals, both
in conventional breeding and those that are kept freely, achieves a multiple effect.
In addition to protecting the health of animals and improving the productivity of
such individuals, this measure has a wider significance, because by destroying
various parasites, the transmission of various diseases is also prevented. Unlike
ectoparasites (which can rarely cause the death of individuals), endoparasites, (in
addition to the possible disruption of the immune status and increased sensitivity
to numerous pathogens, i.e. diseases), they can threaten their life.
For this reason, the drugs used against said parasites are of greater importance.
The most important groups of antiendoparasitic drugs used today to control
parasites in animals are: benzimidazoles, imidazothiazoles,
tetrahydropyrimidines, piperazines, macrocyclic lactones, and to a lesser extent
pyrazinoisoquinolines.
However, the very frequent and irrational use of antiparasitic drugs, especially in
the last two to three decades, has caused the development of resistance in
endoparasites, almost all over the world. It was shown that the emergence of
resistance is most pronounced in ruminant parasites, and to a lesser extent in pigs,
horses and poultry parasites.
Although the occurrence of resistance has been recorded worldwide, it should be
noted that it is generally at a lower level in the European Union for now.
Nevertheless, it is predicted that the problem of treating infections or parasitic
diseases (due to the increasing development of resistance) will increase in the
future. This is especially due to the fact that after the introduction of avermectin
into clinical practice (which was still in the eighties of the last century), no new
anti-endoparasitic drugs appeared. Therefore, in order to achieve a better and
more effective treatment of parasitic infections, it will be necessary to take into
account more rational use of antiparasitic drugs.
PB  - Banja Luka : Veterinarska komora Republike Srpske
C3  - 28. Godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15 - 17. jun 2023
T1  - Primena antiparazitskih lekova u veterinarskoj medicini i razvoj rezistencije
T1  - Application of anti-parasitic drugs in veterinary medicine and the development of resistance
SP  - 187
EP  - 188
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3088
ER  - 
@conference{
author = "Ćupić, Vitomir and Ivanović, Saša and Borozan, Sunčica and Mujezinović, Indira and Ćupić Miladinović, Dejana",
year = "2023",
abstract = "Познато је да се применом антипаразитских лекова код домаћих животиња,
како у конвенционалном узгоју, тако и оних које се слободно држе, постиже
вишеструк ефекат. Поред заштите здравља животиња и побољшања
продуктивности таквих јединки, ова мера има и шири значај, јер се
уништавањем разних паразита истовремено спречава и преношење разних
болести. За разлику од ектопаразита (који ретко могу изазвати угинуће
јединки), ендопаразити, (поред могућег поремећаја имуног статуса и
повећања осетљивости на бројне патогене, односно болести), и те како могу
угрозити њихов живот.
Из тог разлога, и лекови који се користе против наведених паразита имају већи
значај. Најважније групе антиендопаразитских лекова који се данас користе у
циљу сузбијања паразита код животиња су: бензимидазоли, имидазотиазоли,
тетрахидропиримидини, пиперазини, макроциклични лактони, те у нешто
мањој мери и пиразиноизохинолини.
Међутим, врло честа и нерационална примена антипаразитских лекова,
нарочито у последње две до три деценије, узроковала је развој резистенције
код ендопаразита, готово у целом свету. Показало се да је појава резистенције
највише изражена код паразита преживара, а у нешто мањем степену код
паразита свиња, коња и перади.
Иако је појава резистенције забележена широм света, треба истаћи да је у
Европској унији за сада генерално на нижем нивоу. Без обзира на то, предвиђа
се да ће проблем лечења инфекција или паразитских болести (због све већег
развоја резистенције) у будућности бити све већи. Ово посебно из разлога, што
се после увођења авермектина у клиничку праксу (а то је било још осамдесетих
година прошлог века) нису појавили нови антиендопаразитски лекови. Стога,
у циљу боље и ефикасније терапије паразитских инфекција мораће се повести
више рачуна о рационалнијој примени антипаразитских лекова., It is known that the application of antiparasitic drugs in domestic animals, both
in conventional breeding and those that are kept freely, achieves a multiple effect.
In addition to protecting the health of animals and improving the productivity of
such individuals, this measure has a wider significance, because by destroying
various parasites, the transmission of various diseases is also prevented. Unlike
ectoparasites (which can rarely cause the death of individuals), endoparasites, (in
addition to the possible disruption of the immune status and increased sensitivity
to numerous pathogens, i.e. diseases), they can threaten their life.
For this reason, the drugs used against said parasites are of greater importance.
The most important groups of antiendoparasitic drugs used today to control
parasites in animals are: benzimidazoles, imidazothiazoles,
tetrahydropyrimidines, piperazines, macrocyclic lactones, and to a lesser extent
pyrazinoisoquinolines.
However, the very frequent and irrational use of antiparasitic drugs, especially in
the last two to three decades, has caused the development of resistance in
endoparasites, almost all over the world. It was shown that the emergence of
resistance is most pronounced in ruminant parasites, and to a lesser extent in pigs,
horses and poultry parasites.
Although the occurrence of resistance has been recorded worldwide, it should be
noted that it is generally at a lower level in the European Union for now.
Nevertheless, it is predicted that the problem of treating infections or parasitic
diseases (due to the increasing development of resistance) will increase in the
future. This is especially due to the fact that after the introduction of avermectin
into clinical practice (which was still in the eighties of the last century), no new
anti-endoparasitic drugs appeared. Therefore, in order to achieve a better and
more effective treatment of parasitic infections, it will be necessary to take into
account more rational use of antiparasitic drugs.",
publisher = "Banja Luka : Veterinarska komora Republike Srpske",
journal = "28. Godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15 - 17. jun 2023",
title = "Primena antiparazitskih lekova u veterinarskoj medicini i razvoj rezistencije, Application of anti-parasitic drugs in veterinary medicine and the development of resistance",
pages = "187-188",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3088"
}
Ćupić, V., Ivanović, S., Borozan, S., Mujezinović, I.,& Ćupić Miladinović, D.. (2023). Primena antiparazitskih lekova u veterinarskoj medicini i razvoj rezistencije. in 28. Godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15 - 17. jun 2023
Banja Luka : Veterinarska komora Republike Srpske., 187-188.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3088
Ćupić V, Ivanović S, Borozan S, Mujezinović I, Ćupić Miladinović D. Primena antiparazitskih lekova u veterinarskoj medicini i razvoj rezistencije. in 28. Godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15 - 17. jun 2023. 2023;:187-188.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3088 .
Ćupić, Vitomir, Ivanović, Saša, Borozan, Sunčica, Mujezinović, Indira, Ćupić Miladinović, Dejana, "Primena antiparazitskih lekova u veterinarskoj medicini i razvoj rezistencije" in 28. Godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15 - 17. jun 2023 (2023):187-188,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3088 .

Specijes zavisne razlike u farmakokinetici i farmakodinamici lekova

Ćupić, Vitomir; Ivanović, Saša; Borozan, Sunčica; Mujezinović, Indira; Ćupić Miladinović, Dejana

(Banja Luka : Veterinarska komora Republike Srpske, 2023)

TY  - CONF
AU  - Ćupić, Vitomir
AU  - Ivanović, Saša
AU  - Borozan, Sunčica
AU  - Mujezinović, Indira
AU  - Ćupić Miladinović, Dejana
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3089
AB  - Ветеринарска медицина се свакодневно суочава са јединственим изазовом,
који се састоји у здравственом збрињавању и лечењу многих врста животиња.
То су пре свега фармске животиње, затим кућни љубимци (пси и мачке), радне
животиње, спортске животиње, лабораторијске животиње, те рибе и неки
бескичмењаци (корисни инсекти), као што су медоносне пчеле.
Показало се да главни изазов за докторе ветеринарске медицине, приликом
лечења животиња није избор самог лека, већ одређивање рационалног режима
дозирања за изабрани лек (који укључује величину дозе, интервал дозирања,
трајање лечења и начин примене лека). Ово из разлога, што је утврђено да на
режим дозирања за неки лек, код одређене врсте животиње, може утицати, не
само природа и интензитет болести, већ и низ других фактора, као што су:
анатомија, биохемија, физиологија и понашање животиње.
Управо наведени фактори могу имати за резултат велике биолошке разлике
(варијације), које утичу на дозирање лекова између појединих врста животиња.
Уствари биолошке варијације су последица значајних разлика у
фармакокинетици (обиму и брзини апсорпције и дистрибуције, брзини и
начину метаболизма, као и елиминације лекова), али и фармакодинамици
лекова, унутар и између појединих врста животиња, а који зависе од напред
наведених фактора.
Наведене чињенице још више добијају на значају, ако се има у виду велики
број врста животиња. Према Светској организацији за храну и пољопривреду
(ФАО) данас постоји више од 40 врста домаћих животиња, од којих посебну
пажњу привлаче оне врсте и расе, које се користе за производњу хране.
Тако је познато да биљоједи (коњи и преживари) метаболишу липосолубилне
лекове знатно брже од месождера (паса и мачака). За људе је такође познато
да метаболишу лекове споро (или спорије) у поређењу са животињама.
AB  - Veterinary medicine faces a unique challenge every day, which consists in the
health care and treatment of many types of animals. These are primarily farm
animals, then pets (dogs and cats), working animals, sports animals, laboratory
animals, and fish and some invertebrates (beneficial insects), such as honey bees
It has been shown that the main challenge for doctors of veterinary medicine,
when treating animals, is not the choice of the drug itself, but the determination
of a rational dosing regimen for the selected drug (which includes the size of the
dose, dosing interval, duration of treatment and method of administration of the
drug). This is due to the fact that it has been established that the dosage regime
for a drug in a certain type of animal can be influenced not only by the nature and
intensity of the disease, but also by a number of other factors, such as: anatomy,
biochemistry, physiology and behavior of the animal.
The aforementioned factors can result in large biological differences (variations),
which affect the dosage of drugs between individual species of animals. In fact,
biological variations are the result of significant differences in pharmacokinetics
(extent and speed of absorption and distribution, speed and method of
metabolism, as well as elimination of drugs), but also the pharmacodynamics of
drugs, within and between individual species of animals, which depend on the
aforementioned factors.
The mentioned facts become even more important, if one takes into account the
large number of animal species. According to the World Food and Agriculture
Organization (FAO), today there are more than 40 species of domestic animals, of
which special attention is drawn to those species and breeds used for food
production.
Thus, it is known that herbivores (horses and ruminants) metabolize liposoluble
drugs much faster than carnivores (dogs and cats). Humans are also known to
metabolize drugs slowly (or slower) compared to animals.
PB  - Banja Luka : Veterinarska komora Republike Srpske
C3  - 28. Godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15 - 17. jun 2023
T1  - Specijes zavisne razlike u farmakokinetici i farmakodinamici lekova
T1  - Species dependent differences in pharmacokinetics and pharmacodynamics of drugs
SP  - 189
EP  - 190
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3089
ER  - 
@conference{
author = "Ćupić, Vitomir and Ivanović, Saša and Borozan, Sunčica and Mujezinović, Indira and Ćupić Miladinović, Dejana",
year = "2023",
abstract = "Ветеринарска медицина се свакодневно суочава са јединственим изазовом,
који се састоји у здравственом збрињавању и лечењу многих врста животиња.
То су пре свега фармске животиње, затим кућни љубимци (пси и мачке), радне
животиње, спортске животиње, лабораторијске животиње, те рибе и неки
бескичмењаци (корисни инсекти), као што су медоносне пчеле.
Показало се да главни изазов за докторе ветеринарске медицине, приликом
лечења животиња није избор самог лека, већ одређивање рационалног режима
дозирања за изабрани лек (који укључује величину дозе, интервал дозирања,
трајање лечења и начин примене лека). Ово из разлога, што је утврђено да на
режим дозирања за неки лек, код одређене врсте животиње, може утицати, не
само природа и интензитет болести, већ и низ других фактора, као што су:
анатомија, биохемија, физиологија и понашање животиње.
Управо наведени фактори могу имати за резултат велике биолошке разлике
(варијације), које утичу на дозирање лекова између појединих врста животиња.
Уствари биолошке варијације су последица значајних разлика у
фармакокинетици (обиму и брзини апсорпције и дистрибуције, брзини и
начину метаболизма, као и елиминације лекова), али и фармакодинамици
лекова, унутар и између појединих врста животиња, а који зависе од напред
наведених фактора.
Наведене чињенице још више добијају на значају, ако се има у виду велики
број врста животиња. Према Светској организацији за храну и пољопривреду
(ФАО) данас постоји више од 40 врста домаћих животиња, од којих посебну
пажњу привлаче оне врсте и расе, које се користе за производњу хране.
Тако је познато да биљоједи (коњи и преживари) метаболишу липосолубилне
лекове знатно брже од месождера (паса и мачака). За људе је такође познато
да метаболишу лекове споро (или спорије) у поређењу са животињама., Veterinary medicine faces a unique challenge every day, which consists in the
health care and treatment of many types of animals. These are primarily farm
animals, then pets (dogs and cats), working animals, sports animals, laboratory
animals, and fish and some invertebrates (beneficial insects), such as honey bees
It has been shown that the main challenge for doctors of veterinary medicine,
when treating animals, is not the choice of the drug itself, but the determination
of a rational dosing regimen for the selected drug (which includes the size of the
dose, dosing interval, duration of treatment and method of administration of the
drug). This is due to the fact that it has been established that the dosage regime
for a drug in a certain type of animal can be influenced not only by the nature and
intensity of the disease, but also by a number of other factors, such as: anatomy,
biochemistry, physiology and behavior of the animal.
The aforementioned factors can result in large biological differences (variations),
which affect the dosage of drugs between individual species of animals. In fact,
biological variations are the result of significant differences in pharmacokinetics
(extent and speed of absorption and distribution, speed and method of
metabolism, as well as elimination of drugs), but also the pharmacodynamics of
drugs, within and between individual species of animals, which depend on the
aforementioned factors.
The mentioned facts become even more important, if one takes into account the
large number of animal species. According to the World Food and Agriculture
Organization (FAO), today there are more than 40 species of domestic animals, of
which special attention is drawn to those species and breeds used for food
production.
Thus, it is known that herbivores (horses and ruminants) metabolize liposoluble
drugs much faster than carnivores (dogs and cats). Humans are also known to
metabolize drugs slowly (or slower) compared to animals.",
publisher = "Banja Luka : Veterinarska komora Republike Srpske",
journal = "28. Godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15 - 17. jun 2023",
title = "Specijes zavisne razlike u farmakokinetici i farmakodinamici lekova, Species dependent differences in pharmacokinetics and pharmacodynamics of drugs",
pages = "189-190",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3089"
}
Ćupić, V., Ivanović, S., Borozan, S., Mujezinović, I.,& Ćupić Miladinović, D.. (2023). Specijes zavisne razlike u farmakokinetici i farmakodinamici lekova. in 28. Godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15 - 17. jun 2023
Banja Luka : Veterinarska komora Republike Srpske., 189-190.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3089
Ćupić V, Ivanović S, Borozan S, Mujezinović I, Ćupić Miladinović D. Specijes zavisne razlike u farmakokinetici i farmakodinamici lekova. in 28. Godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15 - 17. jun 2023. 2023;:189-190.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3089 .
Ćupić, Vitomir, Ivanović, Saša, Borozan, Sunčica, Mujezinović, Indira, Ćupić Miladinović, Dejana, "Specijes zavisne razlike u farmakokinetici i farmakodinamici lekova" in 28. Godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15 - 17. jun 2023 (2023):189-190,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3089 .

Odabrane anatomske karakteristike vimena magarice

Đorđević, Milena; Milošević, Ivan; Nešić, Ivana; Blagojević, Miloš; Cukić, Nikola; Ćupić Miladinović, Dejana; Nikolić, Anja; Urošević, Milivoje

(Beograd : Fakultet veterinarske medicine, 2023)

TY  - CONF
AU  - Đorđević, Milena
AU  - Milošević, Ivan
AU  - Nešić, Ivana
AU  - Blagojević, Miloš
AU  - Cukić, Nikola
AU  - Ćupić Miladinović, Dejana
AU  - Nikolić, Anja
AU  - Urošević, Milivoje
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3120
AB  - Mlečna žlezda kao derivat kože je modifikovana egzokrina, tubuloalveolarna znojna žlezda, apokrino-merokrinog tipa. Mlečna žlezda kod magarice je označena kao vime. Nalazi se na ventralnom trbušnom zidu u ingvinalnoj regiji, između zadnjih ekstremiteta, tako da ne smeta pri kretanju
životinje.
Na svakom vimenu se razlikuju mamarni kompleksi. Jedan mamarni kompleks
čini telo (corpus mammae) i sise (papillae mammae). Vime magarice ima 2
mamarna kompleksa sa 4 mlečna sistema. Zbog toga na svakoj papili postoje po
2 otvora. Svaki od njih vodi u cisternu u papili (sinus lactifer pars papillaris). U
papilarnu cisternu po pravilu mleko stiže iz žlezdane cisterne (sinus lactifer
pars glandullaris). Kod magarice žlezdana cisterna nije predstavljena jednim
definisanim proširenjem u telu žlezde, kao na primer kod krave, već grupacijom
“džepčića” u koje se uliva mleko iz mlečnih kanalića. Iz ovih džepčića mleko se
spušta u cisternu u papili. Iako se u cisterni (pars papillaris i pars glandularis)
skladišti mleko, kod magarice glavno mesto skladištenja mleka nije cisterna,
zbog male zapremine, već je to mesto predstavljeno alveolama u kojima mleko
čeka da bude posisano od strane puleta ili izmuženo od strane muzača. Ukoliko
izostane pražnjenje alveola usled sisanja ili muže (samo se na ova dva načina
alveole mogu isprazniti), dolazi do povećanja pritiska na žlezdano tkivo što
rezultuje kompenzatornim smanjenjem sinteze mleka sve do potpune obustave
žlezdane aktivnosti.
PB  - Beograd : Fakultet veterinarske medicine
C3  - Četvrti regionalni simpozijum Zaštita agrobiodiverziteta i očuvanje autohtonih rasa domaćih životinja, Dimitrovgrad, 29. jun - 1. jul 2023
T1  - Odabrane anatomske karakteristike vimena magarice
SP  - 305
EP  - 306
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3120
ER  - 
@conference{
author = "Đorđević, Milena and Milošević, Ivan and Nešić, Ivana and Blagojević, Miloš and Cukić, Nikola and Ćupić Miladinović, Dejana and Nikolić, Anja and Urošević, Milivoje",
year = "2023",
abstract = "Mlečna žlezda kao derivat kože je modifikovana egzokrina, tubuloalveolarna znojna žlezda, apokrino-merokrinog tipa. Mlečna žlezda kod magarice je označena kao vime. Nalazi se na ventralnom trbušnom zidu u ingvinalnoj regiji, između zadnjih ekstremiteta, tako da ne smeta pri kretanju
životinje.
Na svakom vimenu se razlikuju mamarni kompleksi. Jedan mamarni kompleks
čini telo (corpus mammae) i sise (papillae mammae). Vime magarice ima 2
mamarna kompleksa sa 4 mlečna sistema. Zbog toga na svakoj papili postoje po
2 otvora. Svaki od njih vodi u cisternu u papili (sinus lactifer pars papillaris). U
papilarnu cisternu po pravilu mleko stiže iz žlezdane cisterne (sinus lactifer
pars glandullaris). Kod magarice žlezdana cisterna nije predstavljena jednim
definisanim proširenjem u telu žlezde, kao na primer kod krave, već grupacijom
“džepčića” u koje se uliva mleko iz mlečnih kanalića. Iz ovih džepčića mleko se
spušta u cisternu u papili. Iako se u cisterni (pars papillaris i pars glandularis)
skladišti mleko, kod magarice glavno mesto skladištenja mleka nije cisterna,
zbog male zapremine, već je to mesto predstavljeno alveolama u kojima mleko
čeka da bude posisano od strane puleta ili izmuženo od strane muzača. Ukoliko
izostane pražnjenje alveola usled sisanja ili muže (samo se na ova dva načina
alveole mogu isprazniti), dolazi do povećanja pritiska na žlezdano tkivo što
rezultuje kompenzatornim smanjenjem sinteze mleka sve do potpune obustave
žlezdane aktivnosti.",
publisher = "Beograd : Fakultet veterinarske medicine",
journal = "Četvrti regionalni simpozijum Zaštita agrobiodiverziteta i očuvanje autohtonih rasa domaćih životinja, Dimitrovgrad, 29. jun - 1. jul 2023",
title = "Odabrane anatomske karakteristike vimena magarice",
pages = "305-306",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3120"
}
Đorđević, M., Milošević, I., Nešić, I., Blagojević, M., Cukić, N., Ćupić Miladinović, D., Nikolić, A.,& Urošević, M.. (2023). Odabrane anatomske karakteristike vimena magarice. in Četvrti regionalni simpozijum Zaštita agrobiodiverziteta i očuvanje autohtonih rasa domaćih životinja, Dimitrovgrad, 29. jun - 1. jul 2023
Beograd : Fakultet veterinarske medicine., 305-306.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3120
Đorđević M, Milošević I, Nešić I, Blagojević M, Cukić N, Ćupić Miladinović D, Nikolić A, Urošević M. Odabrane anatomske karakteristike vimena magarice. in Četvrti regionalni simpozijum Zaštita agrobiodiverziteta i očuvanje autohtonih rasa domaćih životinja, Dimitrovgrad, 29. jun - 1. jul 2023. 2023;:305-306.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3120 .
Đorđević, Milena, Milošević, Ivan, Nešić, Ivana, Blagojević, Miloš, Cukić, Nikola, Ćupić Miladinović, Dejana, Nikolić, Anja, Urošević, Milivoje, "Odabrane anatomske karakteristike vimena magarice" in Četvrti regionalni simpozijum Zaštita agrobiodiverziteta i očuvanje autohtonih rasa domaćih životinja, Dimitrovgrad, 29. jun - 1. jul 2023 (2023):305-306,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3120 .

Insekticidi, neželjeni efekti i uticaj na životnu sredinu

Ćupić, Vitomir; Bartula, Mirjana; Ivanović, Saša; Borozan, Sunčica; Mujezinović, Indira; Ćupić Miladinović, Dejana

(Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, 2023)

TY  - CONF
AU  - Ćupić, Vitomir
AU  - Bartula, Mirjana
AU  - Ivanović, Saša
AU  - Borozan, Sunčica
AU  - Mujezinović, Indira
AU  - Ćupić Miladinović, Dejana
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3130
AB  - Poznato je da su insekticidi odigrali veoma zna«ajnu ulogu u zaštiti ljudi i životinja ne samo od brojnih šteto«ina, već i raznih bolesti. Naime sintezom ovih
jedinjenja i njihovim uvođenjem u praksu, (upravo zbog ovog drugog razloga), do
danas su spašeni životi miliona ljudi i životinja. Dakle, insekticidi su odigrali važnu
i značajnu ulogu, ne samo u poljoprivredi, gde su namenjeni za zaštitu useva od
brojnih štetočina, već i u komunalnoj higijeni, odnosno veterinarskoj medicini, gde
se uspešno koriste za zaštitu ljudi i životinja, kako od efekata uznemiravanja, tako
i bolesti, koje ove štetočine mogu preneti. Koliki je značaj insekticida i njihova primena u navedene svrhe, najbolje pokazuje podatak da danas približno 40% svetske populacije živi u područjima sa visokim rizikom od zaražavanja malarijom, a
zna se da oko 4 miliona ljudi godišnje umire od ove bolesti, a na stotine miliona teško oboli. Pored malarije, treba spomenuti i Denga groznicu, koju takođe prenosi
komarac, i od koje godišnje oboli 35-50 miliona (prema drugim autorima 50-100
miliona) ljudi i veliki broj nažalost umire. Do danas je u praksu uvedeno nekoliko desetina hiljada hemijskih supstancija, koje se koriste za suzbijanje insekata u
poljoprivredi. U cilju povećanja prinosa poljoprivrednih kultura, ali i proizvodnje
veće količine mesa, danas se u životnu sredinu godišnje u svetu, unese više miliona
tona raznih pesticida, od «ega zna«ajan deo čine insekticidi. Iako ova sredstva, kao
što je već navedeno imaju veoma značajnu pozitivnu ulogu, treba istaći da njihova
(često i neracionalna) primena može imati i negativne posledice, koje se ogledaju
u razvoju rezistencije kod insekata, pojavi rezidua u hrani, vodi za piće, zemljištu
i vazduhu, direktnom ili indirektnom toksi«nom delovanju na ljude i životinje, te
štetnom delovanju na životnu sredinu i brojne organizme koji žive u njoj.
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
C3  - 34 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023
T1  - Insekticidi, neželjeni efekti i uticaj na životnu sredinu
SP  - 201
EP  - 219
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3130
ER  - 
@conference{
author = "Ćupić, Vitomir and Bartula, Mirjana and Ivanović, Saša and Borozan, Sunčica and Mujezinović, Indira and Ćupić Miladinović, Dejana",
year = "2023",
abstract = "Poznato je da su insekticidi odigrali veoma zna«ajnu ulogu u zaštiti ljudi i životinja ne samo od brojnih šteto«ina, već i raznih bolesti. Naime sintezom ovih
jedinjenja i njihovim uvođenjem u praksu, (upravo zbog ovog drugog razloga), do
danas su spašeni životi miliona ljudi i životinja. Dakle, insekticidi su odigrali važnu
i značajnu ulogu, ne samo u poljoprivredi, gde su namenjeni za zaštitu useva od
brojnih štetočina, već i u komunalnoj higijeni, odnosno veterinarskoj medicini, gde
se uspešno koriste za zaštitu ljudi i životinja, kako od efekata uznemiravanja, tako
i bolesti, koje ove štetočine mogu preneti. Koliki je značaj insekticida i njihova primena u navedene svrhe, najbolje pokazuje podatak da danas približno 40% svetske populacije živi u područjima sa visokim rizikom od zaražavanja malarijom, a
zna se da oko 4 miliona ljudi godišnje umire od ove bolesti, a na stotine miliona teško oboli. Pored malarije, treba spomenuti i Denga groznicu, koju takođe prenosi
komarac, i od koje godišnje oboli 35-50 miliona (prema drugim autorima 50-100
miliona) ljudi i veliki broj nažalost umire. Do danas je u praksu uvedeno nekoliko desetina hiljada hemijskih supstancija, koje se koriste za suzbijanje insekata u
poljoprivredi. U cilju povećanja prinosa poljoprivrednih kultura, ali i proizvodnje
veće količine mesa, danas se u životnu sredinu godišnje u svetu, unese više miliona
tona raznih pesticida, od «ega zna«ajan deo čine insekticidi. Iako ova sredstva, kao
što je već navedeno imaju veoma značajnu pozitivnu ulogu, treba istaći da njihova
(često i neracionalna) primena može imati i negativne posledice, koje se ogledaju
u razvoju rezistencije kod insekata, pojavi rezidua u hrani, vodi za piće, zemljištu
i vazduhu, direktnom ili indirektnom toksi«nom delovanju na ljude i životinje, te
štetnom delovanju na životnu sredinu i brojne organizme koji žive u njoj.",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "34 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023",
title = "Insekticidi, neželjeni efekti i uticaj na životnu sredinu",
pages = "201-219",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3130"
}
Ćupić, V., Bartula, M., Ivanović, S., Borozan, S., Mujezinović, I.,& Ćupić Miladinović, D.. (2023). Insekticidi, neželjeni efekti i uticaj na životnu sredinu. in 34 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 201-219.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3130
Ćupić V, Bartula M, Ivanović S, Borozan S, Mujezinović I, Ćupić Miladinović D. Insekticidi, neželjeni efekti i uticaj na životnu sredinu. in 34 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023. 2023;:201-219.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3130 .
Ćupić, Vitomir, Bartula, Mirjana, Ivanović, Saša, Borozan, Sunčica, Mujezinović, Indira, Ćupić Miladinović, Dejana, "Insekticidi, neželjeni efekti i uticaj na životnu sredinu" in 34 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023 (2023):201-219,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3130 .

Efikasnost vitamina D3 kao rodenticida

Ćupić, Vitomir; Bartula, Mirjana; Ivanović, Saša; Borozan, Sunčica; Mujezinović, Indira; Ćupić Miladinović, Dejana; Vuković, Vlada

(Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, 2023)

TY  - CONF
AU  - Ćupić, Vitomir
AU  - Bartula, Mirjana
AU  - Ivanović, Saša
AU  - Borozan, Sunčica
AU  - Mujezinović, Indira
AU  - Ćupić Miladinović, Dejana
AU  - Vuković, Vlada
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3131
AB  - U suzbijanju glodara, danas se u svetu koriste brojna sredstva. Pre svega, to
su ankoagulantni rodenticidi I i II generacije, rodenticidi sa akutnim delovanjem,
hemosterilanti, biorodenticidi, selen, te oni sa ekološki povoljnim karakteristikama, kao što su preparati na bazi celuloze i vitamin D3. Godine 1984., razvijen je i
iste godine uveden u praksu holekalciferol (ili vitamin D3) kao rodenticid. Njegovu proizvodnju zapo«ela je firma „Bell Laboratories” u Viskonsinu u Sjedinjenim
Američkim Državama. Vitamin D3 je razvijen sa ciljem da se napravi poboljšanje
u borbi protiv komensalnih glodara, kao što su na primer, kućni miševi, u odnosu na postojeće antikoagulantne rodenticide, koji su se koristili u to vreme. Kao
rodenticid, holekalciferol se ubrzo počeo koristiti u većem broju zemalja, a pre
svega u Sjedinjenim Američkim Državama, na Novom Zelandu i nekoliko zemalja
Evropske unije. Kada se ovaj vitamin konzumira ili uzima u većim (tj. toksičnim)
količinama, nastaje hiperkalcemija, kao rezultat poja«ane apsorpcije iz digestivnog trakta, ali i oslobađanja kalcijuma iz kostiju. Usled toga, nastaje kalcifikacija
(nagomilavanje kalcijuma) u krvnim sudovima vitalnih organa, kao što su bubrezi, želudac, pluća i kardiovaskularni sistem. Uginuće, odnosno smrt obično nastaje
usled srčane insuficijencije, koja nastaje kao posledica mineralizacije i začepljenja
krvnih sudova. Drugi mehanizam delovanja holekalciferola je tzv. „efekat zaustavljanja hranjenja” gde ovaj vitamin uzrokuje gubljenje apetita, što je takođe jedan
od simptoma hiperkalcemije i što takođe, na kraju dovodi do smrti. Pokazalo se
da je holekalciferol veoma efikasan u kontroli brojnosti sivih (Rattus norvegicus)
i kućnih pacova (Rattus rattus). I ono što je vrlo zna«ajno na holekalciferol se ne
javlja rezistencija. Osim toga, brojna ispitivanja su pokazala da holekalciferol ne
deluje štetno na životnu sredinu.
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
C3  - 34 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023
T1  - Efikasnost vitamina D3 kao rodenticida
SP  - 238
EP  - 248
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3131
ER  - 
@conference{
author = "Ćupić, Vitomir and Bartula, Mirjana and Ivanović, Saša and Borozan, Sunčica and Mujezinović, Indira and Ćupić Miladinović, Dejana and Vuković, Vlada",
year = "2023",
abstract = "U suzbijanju glodara, danas se u svetu koriste brojna sredstva. Pre svega, to
su ankoagulantni rodenticidi I i II generacije, rodenticidi sa akutnim delovanjem,
hemosterilanti, biorodenticidi, selen, te oni sa ekološki povoljnim karakteristikama, kao što su preparati na bazi celuloze i vitamin D3. Godine 1984., razvijen je i
iste godine uveden u praksu holekalciferol (ili vitamin D3) kao rodenticid. Njegovu proizvodnju zapo«ela je firma „Bell Laboratories” u Viskonsinu u Sjedinjenim
Američkim Državama. Vitamin D3 je razvijen sa ciljem da se napravi poboljšanje
u borbi protiv komensalnih glodara, kao što su na primer, kućni miševi, u odnosu na postojeće antikoagulantne rodenticide, koji su se koristili u to vreme. Kao
rodenticid, holekalciferol se ubrzo počeo koristiti u većem broju zemalja, a pre
svega u Sjedinjenim Američkim Državama, na Novom Zelandu i nekoliko zemalja
Evropske unije. Kada se ovaj vitamin konzumira ili uzima u većim (tj. toksičnim)
količinama, nastaje hiperkalcemija, kao rezultat poja«ane apsorpcije iz digestivnog trakta, ali i oslobađanja kalcijuma iz kostiju. Usled toga, nastaje kalcifikacija
(nagomilavanje kalcijuma) u krvnim sudovima vitalnih organa, kao što su bubrezi, želudac, pluća i kardiovaskularni sistem. Uginuće, odnosno smrt obično nastaje
usled srčane insuficijencije, koja nastaje kao posledica mineralizacije i začepljenja
krvnih sudova. Drugi mehanizam delovanja holekalciferola je tzv. „efekat zaustavljanja hranjenja” gde ovaj vitamin uzrokuje gubljenje apetita, što je takođe jedan
od simptoma hiperkalcemije i što takođe, na kraju dovodi do smrti. Pokazalo se
da je holekalciferol veoma efikasan u kontroli brojnosti sivih (Rattus norvegicus)
i kućnih pacova (Rattus rattus). I ono što je vrlo zna«ajno na holekalciferol se ne
javlja rezistencija. Osim toga, brojna ispitivanja su pokazala da holekalciferol ne
deluje štetno na životnu sredinu.",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "34 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023",
title = "Efikasnost vitamina D3 kao rodenticida",
pages = "238-248",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3131"
}
Ćupić, V., Bartula, M., Ivanović, S., Borozan, S., Mujezinović, I., Ćupić Miladinović, D.,& Vuković, V.. (2023). Efikasnost vitamina D3 kao rodenticida. in 34 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 238-248.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3131
Ćupić V, Bartula M, Ivanović S, Borozan S, Mujezinović I, Ćupić Miladinović D, Vuković V. Efikasnost vitamina D3 kao rodenticida. in 34 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023. 2023;:238-248.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3131 .
Ćupić, Vitomir, Bartula, Mirjana, Ivanović, Saša, Borozan, Sunčica, Mujezinović, Indira, Ćupić Miladinović, Dejana, Vuković, Vlada, "Efikasnost vitamina D3 kao rodenticida" in 34 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Vrnjačka Banja, 8 - 11. jun 2023 (2023):238-248,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3131 .

Acute and subchronic exposure of the common carp (Cyprinus carpio) to herbicide S-metolachlor

Rašković, Božidar; Poleksić, Vesna; Vuković, Gorica; Špirović Trifunović, Bojana; Božić, Gavrilo; Ćupić Miladinović, Dejana; Marković, Zoran; Brkić, Dragica

(MDPI, 2023)

TY  - JOUR
AU  - Rašković, Božidar
AU  - Poleksić, Vesna
AU  - Vuković, Gorica
AU  - Špirović Trifunović, Bojana
AU  - Božić, Gavrilo
AU  - Ćupić Miladinović, Dejana
AU  - Marković, Zoran
AU  - Brkić, Dragica
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3657
AB  - S-metolachlor is one of the most frequently used herbicides worldwide. However, toxicity studies of this herbicide to aquatic organisms are scarce. In the present study, two experiments were conducted to test the effects of S-metolachlor on common carp, one of the most economically important fish species, with a distribution throughout the world: (1) 96 h acute semi-static toxicity test, aiming to determine LC50; (2) a subchronic semi-static test that lasted 28 days, in which juvenile carp were exposed to 3%, 8%, and 25% of previously determined LC50—0.5 mg·L−1, 1.4 mg·L−1, and 4.1 mg·L−1, respectively. Several biomarkers were employed to assess fish responses to toxicants. Blood biochemistry analysis and nuclear alterations of erythrocytes did not show any difference among experimental groups. Semi-quantitative histopathological analysis revealed mild alterations in the gills and liver, where oedema of secondary epithelium of gills and leukocyte infiltration in liver were significantly higher in fish exposed to 1.4 mg·L−1 and 4.1 mg·L−1. Histopathological indices in liver, as well as the total histopathological index, also showed significantly higher scores in the same groups. Bioconcentration factors of S-metolachlor ranged from 3.2 to 9.4, depending on the experimental group.
PB  - MDPI
T2  - Water
T1  - Acute and subchronic exposure of the common carp (Cyprinus carpio) to herbicide S-metolachlor
VL  - 15
IS  - 23
SP  - 4182
DO  - https://doi.org/10.3390/w15234182
ER  - 
@article{
author = "Rašković, Božidar and Poleksić, Vesna and Vuković, Gorica and Špirović Trifunović, Bojana and Božić, Gavrilo and Ćupić Miladinović, Dejana and Marković, Zoran and Brkić, Dragica",
year = "2023",
abstract = "S-metolachlor is one of the most frequently used herbicides worldwide. However, toxicity studies of this herbicide to aquatic organisms are scarce. In the present study, two experiments were conducted to test the effects of S-metolachlor on common carp, one of the most economically important fish species, with a distribution throughout the world: (1) 96 h acute semi-static toxicity test, aiming to determine LC50; (2) a subchronic semi-static test that lasted 28 days, in which juvenile carp were exposed to 3%, 8%, and 25% of previously determined LC50—0.5 mg·L−1, 1.4 mg·L−1, and 4.1 mg·L−1, respectively. Several biomarkers were employed to assess fish responses to toxicants. Blood biochemistry analysis and nuclear alterations of erythrocytes did not show any difference among experimental groups. Semi-quantitative histopathological analysis revealed mild alterations in the gills and liver, where oedema of secondary epithelium of gills and leukocyte infiltration in liver were significantly higher in fish exposed to 1.4 mg·L−1 and 4.1 mg·L−1. Histopathological indices in liver, as well as the total histopathological index, also showed significantly higher scores in the same groups. Bioconcentration factors of S-metolachlor ranged from 3.2 to 9.4, depending on the experimental group.",
publisher = "MDPI",
journal = "Water",
title = "Acute and subchronic exposure of the common carp (Cyprinus carpio) to herbicide S-metolachlor",
volume = "15",
number = "23",
pages = "4182",
doi = "https://doi.org/10.3390/w15234182"
}
Rašković, B., Poleksić, V., Vuković, G., Špirović Trifunović, B., Božić, G., Ćupić Miladinović, D., Marković, Z.,& Brkić, D.. (2023). Acute and subchronic exposure of the common carp (Cyprinus carpio) to herbicide S-metolachlor. in Water
MDPI., 15(23), 4182.
https://doi.org/https://doi.org/10.3390/w15234182
Rašković B, Poleksić V, Vuković G, Špirović Trifunović B, Božić G, Ćupić Miladinović D, Marković Z, Brkić D. Acute and subchronic exposure of the common carp (Cyprinus carpio) to herbicide S-metolachlor. in Water. 2023;15(23):4182.
doi:https://doi.org/10.3390/w15234182 .
Rašković, Božidar, Poleksić, Vesna, Vuković, Gorica, Špirović Trifunović, Bojana, Božić, Gavrilo, Ćupić Miladinović, Dejana, Marković, Zoran, Brkić, Dragica, "Acute and subchronic exposure of the common carp (Cyprinus carpio) to herbicide S-metolachlor" in Water, 15, no. 23 (2023):4182,
https://doi.org/https://doi.org/10.3390/w15234182 . .

Antimicrobial agents in laying hens

Ćupić, Vitomir N.; Ivanović, Saša R.; Borozan, Sunčica; Mujezinović, Indira A.; Ćupić Miladinović, Dejana; Aleksić, Jelena

(Novi Sad : Matica srpska, 2022)

TY  - JOUR
AU  - Ćupić, Vitomir N.
AU  - Ivanović, Saša R.
AU  - Borozan, Sunčica
AU  - Mujezinović, Indira A.
AU  - Ćupić Miladinović, Dejana
AU  - Aleksić, Jelena
PY  - 2022
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2650
AB  - The European Union has granted 6 of antimicrobial agents, which may be used in laying hens. These are: colistin, tylosin, neomycin, oxytetracycline, chlortetracycline and erythromycin. Antimicrobial drugs are used today primarily for the prevention and treatment of diseases in poultry, and often (not in the EU) to stimulate growth. Taking into account the fact that these drugs are often used irrationally, there are good chances that their residues will be found not only in poultry meat but also in the eggs within a certain pe-riod after the cessation of treatment. In addition to the administration of approved VMPs, the residues in eggs can be the result of erroneously applied medicated food, the contamination of the food with some antimicrobial drug in the mixing unit, as well as “extra-label" use of drugs in poultry. The antimicrobial agents are distributed in the body and deposited in the eggs, mainly in the yolk where also persist longer in relation to the albumen. Drugs which are poorly absorbed from the gastrointestinal tract (aminoglycosides, aminocyclitols, polymyxins), cannot be determined in the eggs, while the residues of the some antimicrobial drugs, that are absorbed can be detected for up to two months (e.g. chloramphenicol) after the last treatment. Rational use of drugs in veterinary medicine has manifold significance. Using each drug, only when they are really necessary (indicated), in right dose and route of administration, the potential damage of their use would be reduced, and efficiency increases, as well as the risk of microorganisms resistance development would be significantly decreased. All of this becomes more important when these drugs are used in food animals.
PB  - Novi Sad : Matica srpska
T2  - Zbornik Matice srpske za prirodne nauke
T1  - Antimicrobial agents in laying hens
T1  - Antimikrobni lekovi kod koka nosilja
IS  - 142
SP  - 61
EP  - 71
DO  - 10.2298/ZMSPN2242061C
ER  - 
@article{
author = "Ćupić, Vitomir N. and Ivanović, Saša R. and Borozan, Sunčica and Mujezinović, Indira A. and Ćupić Miladinović, Dejana and Aleksić, Jelena",
year = "2022",
abstract = "The European Union has granted 6 of antimicrobial agents, which may be used in laying hens. These are: colistin, tylosin, neomycin, oxytetracycline, chlortetracycline and erythromycin. Antimicrobial drugs are used today primarily for the prevention and treatment of diseases in poultry, and often (not in the EU) to stimulate growth. Taking into account the fact that these drugs are often used irrationally, there are good chances that their residues will be found not only in poultry meat but also in the eggs within a certain pe-riod after the cessation of treatment. In addition to the administration of approved VMPs, the residues in eggs can be the result of erroneously applied medicated food, the contamination of the food with some antimicrobial drug in the mixing unit, as well as “extra-label" use of drugs in poultry. The antimicrobial agents are distributed in the body and deposited in the eggs, mainly in the yolk where also persist longer in relation to the albumen. Drugs which are poorly absorbed from the gastrointestinal tract (aminoglycosides, aminocyclitols, polymyxins), cannot be determined in the eggs, while the residues of the some antimicrobial drugs, that are absorbed can be detected for up to two months (e.g. chloramphenicol) after the last treatment. Rational use of drugs in veterinary medicine has manifold significance. Using each drug, only when they are really necessary (indicated), in right dose and route of administration, the potential damage of their use would be reduced, and efficiency increases, as well as the risk of microorganisms resistance development would be significantly decreased. All of this becomes more important when these drugs are used in food animals.",
publisher = "Novi Sad : Matica srpska",
journal = "Zbornik Matice srpske za prirodne nauke",
title = "Antimicrobial agents in laying hens, Antimikrobni lekovi kod koka nosilja",
number = "142",
pages = "61-71",
doi = "10.2298/ZMSPN2242061C"
}
Ćupić, V. N., Ivanović, S. R., Borozan, S., Mujezinović, I. A., Ćupić Miladinović, D.,& Aleksić, J.. (2022). Antimicrobial agents in laying hens. in Zbornik Matice srpske za prirodne nauke
Novi Sad : Matica srpska.(142), 61-71.
https://doi.org/10.2298/ZMSPN2242061C
Ćupić VN, Ivanović SR, Borozan S, Mujezinović IA, Ćupić Miladinović D, Aleksić J. Antimicrobial agents in laying hens. in Zbornik Matice srpske za prirodne nauke. 2022;(142):61-71.
doi:10.2298/ZMSPN2242061C .
Ćupić, Vitomir N., Ivanović, Saša R., Borozan, Sunčica, Mujezinović, Indira A., Ćupić Miladinović, Dejana, Aleksić, Jelena, "Antimicrobial agents in laying hens" in Zbornik Matice srpske za prirodne nauke, no. 142 (2022):61-71,
https://doi.org/10.2298/ZMSPN2242061C . .

Primena antimikrobnih lekova u veterinarskoj medicini i mehanizmi rezistencije

Ćupić, Vitomir; Ivanović, Saša; Borozan, Sunčica; Žugić, Gordana; Mujezinović, Indira; Prevendar Crnić, Andreja; Velev, Romel; Ćupić Miladinović, Dejana

(Banja Luka : Veterinarska Komora Republike Srpske, 2022)

TY  - CONF
AU  - Ćupić, Vitomir
AU  - Ivanović, Saša
AU  - Borozan, Sunčica
AU  - Žugić, Gordana
AU  - Mujezinović, Indira
AU  - Prevendar Crnić, Andreja
AU  - Velev, Romel
AU  - Ćupić Miladinović, Dejana
PY  - 2022
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2686
AB  - Uporedo sa intenziviranjem stočarske proizvodnje i izuzetnim povećanjem produktivnosti kod životinja, neminovno se povećavao i broj primenjenih antimikrobnih lekova. Iako se na svim skupovima ukazuje na sve štete koje neracionalna primena ovih lekova nosi sa sobom, nažalost ona je i dalje prisutna. U veterinarskoj kliničkoj praksi, a naročito u živinarstvu i svinjarstvu, kao ključnim sektorima za proizvodnju namirnica animalnog porekla, upotreba antimikrobnih lekova je u nekim momentima bila narasla do nivoa, koji se mogu smatrati alarmantnm za zdravlje ljudi.
Racionalna primena antimikrobnih lekova u veterinarskoj medicini je od višestrukog značaja. Korišćenjem svakog leka, samoonda kada je on zaista neophodan (indikovan), u pravoj dozi i na
pravi način, ne samo da bi se smanjila potencijalna štetnost takvog leka po samu životinju, već bi i efikasnost njegove primene bila znatno veća. Drugim rečima, smanjio bi se broj rezistentnih
mikroorganizama, a time i terapija bila efikasnija.
Razvoj rezistencije bakterija na antimikrobne lekove, kao što su: tetraciklini, makrolidi i linkozamidi, streptogramini, β-laktamini, aminoglikozidi, sulfonamidi, trimetoprim, fluorohino-
loni, hloramfenikol i florfenikol može nastati usled enzimske inaktivacije, smanjene intracelularne penetracije i akumulacije leka, modifikacije/zaštite/zamene ciljnih mesta delovanja, kao i promene metaboličkih puteva. U ovom procesu učestvuju i imaju značaj u prenošenju rezistencije mobilni genetski elementi, koji nose odgovarajuće gene rezistencije, kao što su plazmidi, transpozoni i integroni, kao i procesi konjugacije, mobilizacije, transdukcije,
i transformacije.
AB  - Along with the intensification of livestock production and the extraordinary increase in productivity in animals, the number of applied antimicrobial drugs inevitably increased. Although all gatherings point out all the harms that irrational use of these drugs brings, unfortunately, it is still present. In veterinary clinical practice, and especially in poultry and pig farming, as key sectors for the production of food of animal origin, the use of antimicrobial drugs has at some point increased to levels that can be considered alarming for human health.
Rational use of antimicrobial drugs in veterinary medicine is of multiple importance. By using each drug, only when it is really necessary (indicated), in the right dose and in the right way, not only would the potential harm of such a drug to the animal itself be reduced, but its effectiveness would be significantly higher. In other words, the number of resistant microorganisms would be reduced, and thus the therapy would be more efficient.
Development of bacterial resistance to antimicrobial drugs, such as: tetracyclines, macrolides and lincosamides, streptogramins, β-lactams, aminoglycosides, sulfonamides, trimethoprim, fluoroquinolones, chloramphenicol and florfenicol may occur due to enzyme inactivation, reduced intracellular penetration and accumulation of the drug, modification/protection/replacement of target sites of action, as well as changes in metabolic pathways. Mobile genetic elements, which
carry the corresponding resistance genes, such as plasmids, transposons and integrons, as well as the processes of conjugation, mobilization, transduction, and transformation, participate in this process and are important in the transmission of resistance.
PB  - Banja Luka : Veterinarska Komora Republike Srpske
C3  - 27. godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15-18. jun 2022
T1  - Primena antimikrobnih lekova u veterinarskoj medicini i mehanizmi rezistencije
SP  - 320
EP  - 323
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2686
ER  - 
@conference{
author = "Ćupić, Vitomir and Ivanović, Saša and Borozan, Sunčica and Žugić, Gordana and Mujezinović, Indira and Prevendar Crnić, Andreja and Velev, Romel and Ćupić Miladinović, Dejana",
year = "2022",
abstract = "Uporedo sa intenziviranjem stočarske proizvodnje i izuzetnim povećanjem produktivnosti kod životinja, neminovno se povećavao i broj primenjenih antimikrobnih lekova. Iako se na svim skupovima ukazuje na sve štete koje neracionalna primena ovih lekova nosi sa sobom, nažalost ona je i dalje prisutna. U veterinarskoj kliničkoj praksi, a naročito u živinarstvu i svinjarstvu, kao ključnim sektorima za proizvodnju namirnica animalnog porekla, upotreba antimikrobnih lekova je u nekim momentima bila narasla do nivoa, koji se mogu smatrati alarmantnm za zdravlje ljudi.
Racionalna primena antimikrobnih lekova u veterinarskoj medicini je od višestrukog značaja. Korišćenjem svakog leka, samoonda kada je on zaista neophodan (indikovan), u pravoj dozi i na
pravi način, ne samo da bi se smanjila potencijalna štetnost takvog leka po samu životinju, već bi i efikasnost njegove primene bila znatno veća. Drugim rečima, smanjio bi se broj rezistentnih
mikroorganizama, a time i terapija bila efikasnija.
Razvoj rezistencije bakterija na antimikrobne lekove, kao što su: tetraciklini, makrolidi i linkozamidi, streptogramini, β-laktamini, aminoglikozidi, sulfonamidi, trimetoprim, fluorohino-
loni, hloramfenikol i florfenikol može nastati usled enzimske inaktivacije, smanjene intracelularne penetracije i akumulacije leka, modifikacije/zaštite/zamene ciljnih mesta delovanja, kao i promene metaboličkih puteva. U ovom procesu učestvuju i imaju značaj u prenošenju rezistencije mobilni genetski elementi, koji nose odgovarajuće gene rezistencije, kao što su plazmidi, transpozoni i integroni, kao i procesi konjugacije, mobilizacije, transdukcije,
i transformacije., Along with the intensification of livestock production and the extraordinary increase in productivity in animals, the number of applied antimicrobial drugs inevitably increased. Although all gatherings point out all the harms that irrational use of these drugs brings, unfortunately, it is still present. In veterinary clinical practice, and especially in poultry and pig farming, as key sectors for the production of food of animal origin, the use of antimicrobial drugs has at some point increased to levels that can be considered alarming for human health.
Rational use of antimicrobial drugs in veterinary medicine is of multiple importance. By using each drug, only when it is really necessary (indicated), in the right dose and in the right way, not only would the potential harm of such a drug to the animal itself be reduced, but its effectiveness would be significantly higher. In other words, the number of resistant microorganisms would be reduced, and thus the therapy would be more efficient.
Development of bacterial resistance to antimicrobial drugs, such as: tetracyclines, macrolides and lincosamides, streptogramins, β-lactams, aminoglycosides, sulfonamides, trimethoprim, fluoroquinolones, chloramphenicol and florfenicol may occur due to enzyme inactivation, reduced intracellular penetration and accumulation of the drug, modification/protection/replacement of target sites of action, as well as changes in metabolic pathways. Mobile genetic elements, which
carry the corresponding resistance genes, such as plasmids, transposons and integrons, as well as the processes of conjugation, mobilization, transduction, and transformation, participate in this process and are important in the transmission of resistance.",
publisher = "Banja Luka : Veterinarska Komora Republike Srpske",
journal = "27. godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15-18. jun 2022",
title = "Primena antimikrobnih lekova u veterinarskoj medicini i mehanizmi rezistencije",
pages = "320-323",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2686"
}
Ćupić, V., Ivanović, S., Borozan, S., Žugić, G., Mujezinović, I., Prevendar Crnić, A., Velev, R.,& Ćupić Miladinović, D.. (2022). Primena antimikrobnih lekova u veterinarskoj medicini i mehanizmi rezistencije. in 27. godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15-18. jun 2022
Banja Luka : Veterinarska Komora Republike Srpske., 320-323.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2686
Ćupić V, Ivanović S, Borozan S, Žugić G, Mujezinović I, Prevendar Crnić A, Velev R, Ćupić Miladinović D. Primena antimikrobnih lekova u veterinarskoj medicini i mehanizmi rezistencije. in 27. godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15-18. jun 2022. 2022;:320-323.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2686 .
Ćupić, Vitomir, Ivanović, Saša, Borozan, Sunčica, Žugić, Gordana, Mujezinović, Indira, Prevendar Crnić, Andreja, Velev, Romel, Ćupić Miladinović, Dejana, "Primena antimikrobnih lekova u veterinarskoj medicini i mehanizmi rezistencije" in 27. godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15-18. jun 2022 (2022):320-323,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2686 .

Razumna primena antimikrobnih lekova u veterinarskoj medicini

Ćupić, Vitomir; Anadon, Arturo; Ivanović, Saša; Borozan, Sunčica; Žugić, Gordana; Mujezinović, Indira; Prevendar Crnić, Andreja; Velev, Romel; Ćupić Miladinović, Dejana

(Banja Luka : Veterinarska komora Republike Srpske, 2022)

TY  - CONF
AU  - Ćupić, Vitomir
AU  - Anadon, Arturo
AU  - Ivanović, Saša
AU  - Borozan, Sunčica
AU  - Žugić, Gordana
AU  - Mujezinović, Indira
AU  - Prevendar Crnić, Andreja
AU  - Velev, Romel
AU  - Ćupić Miladinović, Dejana
PY  - 2022
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2687
AB  - У последње време све већи значај се поклања опрезној, или боље рећи разумној, паметној, рационалној или одговорној употреби антимикробних лекова у ветеринарској медицини. Ово из разлога, што се разумном или рационалном употребом ових лекова постиже не само већа ефикасност, већ и због тога што се минимизира изазивање и развој резистенције, али и да се (када су у питању животиње чији се производи користе за исхрану људи) обезбеди квалитетнија и безбеднија храна. Под разумном или рационалном употребом антимикробних лекова не сматра се само смањење њихове употребе, већ и одабир правог антимикробног лека, као и правог начина примене истог. У одабиру правог антимикробног лека (као што је познато) велику улогу има претходно утврђивање осетљивости изолованих микроорганизама. Када је познато на које антимикробне лекове је дотична бактерија осетљива, често постоји дилема који антимикробни лек сада узети, односно за који се определити од више њих. За доношење праве одлуке, неопходно је добро познавање и нежељених и токсичних ефеката, али и фармакодинамичких и фармакокинетичких својстава лекова који нам стоје на располагању.
Другим речима, сваки колега који се нађе у оваквој прилици, мора истовремено водити рачуна и о ефикасности неког лека и његовим токсичним својствима, али и о разградњи и брзини излучивања из организма. Увек треба изабрати или дати предност оном леку који има задовољавајућу ефикасност и при томе да је мање токсичан, те да му је (када су у питању животиње чији се производи користе за исхрану људи) полувреме елиминације што краће. Из овог прозлази да ће сви они који брину о здравственом стању наших животиња (а нарочито оних чији се производи користе за исхрану људи), морати убудуће већу пажњу посветити (уколико већ нису) управо наведеним карактеристикама најважнијих лекова које свакодневно користе.
AB  - Recently, more and more importance has been given to careful, or better said, prudent, reasonable, smart, rational or responsible use of antimicrobial drugs in veterinary medicine. This is due to the fact that reasonable or rational use of these drugs achieves not only greater efficiency, but also because it minimizes the induction and development of resistance, but also to (when it comes to animals whose products are used for human consumption) provide better and safer food. Prudent or rational use of antimicrobial drugs means not only reducing their use, but also choosing the right antimicrobial drug, as well as the right way to apply it. Preliminary determination of the susceptibility of isolated microorganisms plays an important role in the selection of the right antimicrobial drug (as it is known). When it is known which antimicrobial drug the bacterium is sensitive to, there is often a dilemma as to which antimicrobial drug to take now, or which to be chosen by several of them. To make the right decision, it is necessary to have a good knowledge of both side and toxic effects, but also the pharmacodynamic and pharmacokinetic properties of the drugs available to us. In other words, every colleague who finds himself in such an opportunity, must at the same time take into account the effectiveness
of a drug and its toxic properties, but also the degradation and rate of excretion from the body. One should always choose or give preference to the drug that has satisfactory efficacy and is less toxic, and that (in the case of animals whose products are used for human consumption) its elimination half-life is as short as possible. It follows that all those who care about the health of our animals (especially those whose products are used for human consumption), will have to pay more attention in the future (if not already) to the cited characteristics of the most important drugs which they use every day.
PB  - Banja Luka : Veterinarska komora Republike Srpske
C3  - 27. godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15-18. jun 2022
T1  - Razumna primena antimikrobnih lekova u veterinarskoj medicini
T1  - Prudent use of antimicrobial drugs in veterinary medicine
SP  - 326
EP  - 329
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2687
ER  - 
@conference{
author = "Ćupić, Vitomir and Anadon, Arturo and Ivanović, Saša and Borozan, Sunčica and Žugić, Gordana and Mujezinović, Indira and Prevendar Crnić, Andreja and Velev, Romel and Ćupić Miladinović, Dejana",
year = "2022",
abstract = "У последње време све већи значај се поклања опрезној, или боље рећи разумној, паметној, рационалној или одговорној употреби антимикробних лекова у ветеринарској медицини. Ово из разлога, што се разумном или рационалном употребом ових лекова постиже не само већа ефикасност, већ и због тога што се минимизира изазивање и развој резистенције, али и да се (када су у питању животиње чији се производи користе за исхрану људи) обезбеди квалитетнија и безбеднија храна. Под разумном или рационалном употребом антимикробних лекова не сматра се само смањење њихове употребе, већ и одабир правог антимикробног лека, као и правог начина примене истог. У одабиру правог антимикробног лека (као што је познато) велику улогу има претходно утврђивање осетљивости изолованих микроорганизама. Када је познато на које антимикробне лекове је дотична бактерија осетљива, често постоји дилема који антимикробни лек сада узети, односно за који се определити од више њих. За доношење праве одлуке, неопходно је добро познавање и нежељених и токсичних ефеката, али и фармакодинамичких и фармакокинетичких својстава лекова који нам стоје на располагању.
Другим речима, сваки колега који се нађе у оваквој прилици, мора истовремено водити рачуна и о ефикасности неког лека и његовим токсичним својствима, али и о разградњи и брзини излучивања из организма. Увек треба изабрати или дати предност оном леку који има задовољавајућу ефикасност и при томе да је мање токсичан, те да му је (када су у питању животиње чији се производи користе за исхрану људи) полувреме елиминације што краће. Из овог прозлази да ће сви они који брину о здравственом стању наших животиња (а нарочито оних чији се производи користе за исхрану људи), морати убудуће већу пажњу посветити (уколико већ нису) управо наведеним карактеристикама најважнијих лекова које свакодневно користе., Recently, more and more importance has been given to careful, or better said, prudent, reasonable, smart, rational or responsible use of antimicrobial drugs in veterinary medicine. This is due to the fact that reasonable or rational use of these drugs achieves not only greater efficiency, but also because it minimizes the induction and development of resistance, but also to (when it comes to animals whose products are used for human consumption) provide better and safer food. Prudent or rational use of antimicrobial drugs means not only reducing their use, but also choosing the right antimicrobial drug, as well as the right way to apply it. Preliminary determination of the susceptibility of isolated microorganisms plays an important role in the selection of the right antimicrobial drug (as it is known). When it is known which antimicrobial drug the bacterium is sensitive to, there is often a dilemma as to which antimicrobial drug to take now, or which to be chosen by several of them. To make the right decision, it is necessary to have a good knowledge of both side and toxic effects, but also the pharmacodynamic and pharmacokinetic properties of the drugs available to us. In other words, every colleague who finds himself in such an opportunity, must at the same time take into account the effectiveness
of a drug and its toxic properties, but also the degradation and rate of excretion from the body. One should always choose or give preference to the drug that has satisfactory efficacy and is less toxic, and that (in the case of animals whose products are used for human consumption) its elimination half-life is as short as possible. It follows that all those who care about the health of our animals (especially those whose products are used for human consumption), will have to pay more attention in the future (if not already) to the cited characteristics of the most important drugs which they use every day.",
publisher = "Banja Luka : Veterinarska komora Republike Srpske",
journal = "27. godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15-18. jun 2022",
title = "Razumna primena antimikrobnih lekova u veterinarskoj medicini, Prudent use of antimicrobial drugs in veterinary medicine",
pages = "326-329",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2687"
}
Ćupić, V., Anadon, A., Ivanović, S., Borozan, S., Žugić, G., Mujezinović, I., Prevendar Crnić, A., Velev, R.,& Ćupić Miladinović, D.. (2022). Razumna primena antimikrobnih lekova u veterinarskoj medicini. in 27. godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15-18. jun 2022
Banja Luka : Veterinarska komora Republike Srpske., 326-329.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2687
Ćupić V, Anadon A, Ivanović S, Borozan S, Žugić G, Mujezinović I, Prevendar Crnić A, Velev R, Ćupić Miladinović D. Razumna primena antimikrobnih lekova u veterinarskoj medicini. in 27. godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15-18. jun 2022. 2022;:326-329.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2687 .
Ćupić, Vitomir, Anadon, Arturo, Ivanović, Saša, Borozan, Sunčica, Žugić, Gordana, Mujezinović, Indira, Prevendar Crnić, Andreja, Velev, Romel, Ćupić Miladinović, Dejana, "Razumna primena antimikrobnih lekova u veterinarskoj medicini" in 27. godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15-18. jun 2022 (2022):326-329,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2687 .

Interakcije antiparazitskih lekova

Ćupić, Vitomir; Anadon, Arturo; Ivanović, Saša; Borozan, Sunčica; Žugić, Gordana; Mujezinović, Indira; Prevendar Crnić, Andreja; Velev, Romel; Ćupić Miladinović, Dejana

(Banja Luka : Veterinarska komora Republike Srpske, 2022)

TY  - CONF
AU  - Ćupić, Vitomir
AU  - Anadon, Arturo
AU  - Ivanović, Saša
AU  - Borozan, Sunčica
AU  - Žugić, Gordana
AU  - Mujezinović, Indira
AU  - Prevendar Crnić, Andreja
AU  - Velev, Romel
AU  - Ćupić Miladinović, Dejana
PY  - 2022
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2688
AB  - Данас се за заштиту домаћих животиња, а нарочито кућних љубимаца од екто и ендопаразита, користе бројна антипаразитска средства. Нарочито је број нових антипаразитика на тржишту порастао у последње две до три деценије. Управо из тог разлога, сматра се да доктори ветеринарске медицине који свакодневно ове лекове прописују и/или их примењују морају боље познавати њихов начин деловања, индикације, нежељене и токсичне ефекте, као и могуће интеракције између самих њих или интеракцијама са другим лековима. Већина антипаразитских лекова има прихватљиву границу сигурности, тј. безбедни су. Међутим, неки од ових лекова могу изазвати веома
значајне нежељене ефекте. Ризик од нежељених ефеката честоможе бити чак и већи када се лекови користе у комбинацији. Овај потенцијални проблем нарочито је присутан код кућних љубимаца.
Иако држање кућних љубимаца може имати психичке, физичке и здравствене користи, треба имати у виду да ове животиње могу носити и многе ектопаразите, хелминте и протозое, које треба сузбијати и стално држати под контролом, да би се смањио ризик од могућих зооноза. Управо из тог разлога, постојала је и постоји стална потреба за развојем нових и ширег спектра антипаразитских лекова, али потреба и за комбинацијом ових лекова у лечењу паса и мачака.
Поред тога што постоје већ добро познате безбедне комбинације има и оних које су контраиндиковане, јер нису безбедне. Циљ овог рада да се каже нешто више о могућим интеракцијама, а посебно оним које могу имати за последице и настајање акутних нежељених реакција након истовремене примене антипаразитских лекова или антипаразитских и других лекова.
AB  - Today, numerous antiparasitic agents are used to protect domestic animals, and especially pets from ecto and endoparasites. In particular, the number of new antiparasitics on the market has increased in the last two to three decades. For this reason, it is considered that veterinarians who prescribe and / or use these drugs on a daily basis must know better their mode of action, indications, side effects and toxic effects, as well as possible interactions between them or interactions with other drugs. Most antiparasitic drugs have an acceptable safety margin, ie. they are safe. However, some of these drugs can cause very significant side effects. The risk of side effects can often be even higher when the drugs are used in combination. This potential problem is especially present in pets. Although keeping pets can have psychological, physical and health benefits, it should be borne in mind that these animals can also carry many ectoparasites, helminths and protozoa, which should be controlled and kept under control to reduce the risk of possible zoonoses. Precisely for that reason, there was and is a constant need for the development of new and wider spectrum of antiparasitic drugs, but there is also a need for a combination of these drugs in the treatment of dogs and cats. In addition to the fact that there are already well-known safe combinations, there are also those that are contraindicated, because they are not safe. The aim of this paper is to say something more about possible interactions, especially those that may have consequences and the occurrence of acute adverse reactions after concomitant use of antiparasitic drugs or antiparasitic and other drugs.
PB  - Banja Luka : Veterinarska komora Republike Srpske
C3  - 27. godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15-18. jun 2022
T1  - Interakcije antiparazitskih lekova
T1  - Interactions of antiparasitic drugs
SP  - 334
EP  - 337
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2688
ER  - 
@conference{
author = "Ćupić, Vitomir and Anadon, Arturo and Ivanović, Saša and Borozan, Sunčica and Žugić, Gordana and Mujezinović, Indira and Prevendar Crnić, Andreja and Velev, Romel and Ćupić Miladinović, Dejana",
year = "2022",
abstract = "Данас се за заштиту домаћих животиња, а нарочито кућних љубимаца од екто и ендопаразита, користе бројна антипаразитска средства. Нарочито је број нових антипаразитика на тржишту порастао у последње две до три деценије. Управо из тог разлога, сматра се да доктори ветеринарске медицине који свакодневно ове лекове прописују и/или их примењују морају боље познавати њихов начин деловања, индикације, нежељене и токсичне ефекте, као и могуће интеракције између самих њих или интеракцијама са другим лековима. Већина антипаразитских лекова има прихватљиву границу сигурности, тј. безбедни су. Међутим, неки од ових лекова могу изазвати веома
значајне нежељене ефекте. Ризик од нежељених ефеката честоможе бити чак и већи када се лекови користе у комбинацији. Овај потенцијални проблем нарочито је присутан код кућних љубимаца.
Иако држање кућних љубимаца може имати психичке, физичке и здравствене користи, треба имати у виду да ове животиње могу носити и многе ектопаразите, хелминте и протозое, које треба сузбијати и стално држати под контролом, да би се смањио ризик од могућих зооноза. Управо из тог разлога, постојала је и постоји стална потреба за развојем нових и ширег спектра антипаразитских лекова, али потреба и за комбинацијом ових лекова у лечењу паса и мачака.
Поред тога што постоје већ добро познате безбедне комбинације има и оних које су контраиндиковане, јер нису безбедне. Циљ овог рада да се каже нешто више о могућим интеракцијама, а посебно оним које могу имати за последице и настајање акутних нежељених реакција након истовремене примене антипаразитских лекова или антипаразитских и других лекова., Today, numerous antiparasitic agents are used to protect domestic animals, and especially pets from ecto and endoparasites. In particular, the number of new antiparasitics on the market has increased in the last two to three decades. For this reason, it is considered that veterinarians who prescribe and / or use these drugs on a daily basis must know better their mode of action, indications, side effects and toxic effects, as well as possible interactions between them or interactions with other drugs. Most antiparasitic drugs have an acceptable safety margin, ie. they are safe. However, some of these drugs can cause very significant side effects. The risk of side effects can often be even higher when the drugs are used in combination. This potential problem is especially present in pets. Although keeping pets can have psychological, physical and health benefits, it should be borne in mind that these animals can also carry many ectoparasites, helminths and protozoa, which should be controlled and kept under control to reduce the risk of possible zoonoses. Precisely for that reason, there was and is a constant need for the development of new and wider spectrum of antiparasitic drugs, but there is also a need for a combination of these drugs in the treatment of dogs and cats. In addition to the fact that there are already well-known safe combinations, there are also those that are contraindicated, because they are not safe. The aim of this paper is to say something more about possible interactions, especially those that may have consequences and the occurrence of acute adverse reactions after concomitant use of antiparasitic drugs or antiparasitic and other drugs.",
publisher = "Banja Luka : Veterinarska komora Republike Srpske",
journal = "27. godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15-18. jun 2022",
title = "Interakcije antiparazitskih lekova, Interactions of antiparasitic drugs",
pages = "334-337",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2688"
}
Ćupić, V., Anadon, A., Ivanović, S., Borozan, S., Žugić, G., Mujezinović, I., Prevendar Crnić, A., Velev, R.,& Ćupić Miladinović, D.. (2022). Interakcije antiparazitskih lekova. in 27. godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15-18. jun 2022
Banja Luka : Veterinarska komora Republike Srpske., 334-337.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2688
Ćupić V, Anadon A, Ivanović S, Borozan S, Žugić G, Mujezinović I, Prevendar Crnić A, Velev R, Ćupić Miladinović D. Interakcije antiparazitskih lekova. in 27. godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15-18. jun 2022. 2022;:334-337.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2688 .
Ćupić, Vitomir, Anadon, Arturo, Ivanović, Saša, Borozan, Sunčica, Žugić, Gordana, Mujezinović, Indira, Prevendar Crnić, Andreja, Velev, Romel, Ćupić Miladinović, Dejana, "Interakcije antiparazitskih lekova" in 27. godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15-18. jun 2022 (2022):334-337,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2688 .

Za i protiv primene antimikrobnih lekova kod koka nosilja konzumnih jaja

Ćupić, Vitomir; Ivanović, Saša; Borozan, Sunčica; Žugić, Gordana; Mujezinović, Indira; Ćupić Miladinović, Dejana; Aleksić, Jelena

(Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, 2022)

TY  - CONF
AU  - Ćupić, Vitomir
AU  - Ivanović, Saša
AU  - Borozan, Sunčica
AU  - Žugić, Gordana
AU  - Mujezinović, Indira
AU  - Ćupić Miladinović, Dejana
AU  - Aleksić, Jelena
PY  - 2022
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2689
AB  - Danas se antimikrobni lekovi u živinarstvu prvenstveno koriste za lečenje bolesti. U određenom broju zemalja, antimikrobni lekovi se primenjuju i kod koka nosilja konzumnih jaja, ali ima i onih (u koje se ubraja i naša), gde je njihova primena zabranjena.
U Evropskoj uniji je odobreno 6 antimikrobnih lekova za primenu kod koka nosilja konzumnih jaja. To su: kolistin, tilozin, neomicin, oksitetraciklin, hlortetraciklin i eritromicin. Uzimajući u obzir činjenicu da se ovi lekovi često koriste neracionalno, postoje velike šanse da će se njihovi ostaci, odnosno rezidue naći ne samo u mesu živine, već i u jajima u određenom periodu nakon prestanka lečenja. Pored lekova, koje je odobrila Evropska unija, rezidue navedenih lekova u jajima mogu biti rezultat pogrešno primenjene lekovite hrane, kontaminacije hrane nekim antimikrobnim lekom za vreme mešanja, kao i „extra-label“ upotrebe lekova kod živine. Antimikrobni lekovi se distribuiraju u organizmu i deponuju u jajima, uglavnom u žumancetu, gde se obično zadržavaju duže, u odnosu na belance. Lekovi koji se slabo resorbuju iz gastrointestinalnog trakta (aminoglikozidi, aminociklitoli, polimiksini) ne mogu se utvrditi u jajima, dok rezidue nekih antimikrobnih lekova, koji se resorbuju iz digestivnog trakta mogu perzistirati
u jajima i do dva meseca (npr. hloramfenikol) nakon poslednjeg tretmana. Racionalna upotreba lekova u veterinarskoj medicini ima višestruki značaj. Upotrebom svakog leka, samo onda kada je zaista neophodan (indikovan), u pravoj dozi i pravi način, ne samo da bi se smanjila potencijalna štetnost od njihove upotrebe, već bi se i povećala efikasnost i ono što je najvažnije, rizik od razvoja rezistencije kod mikroorganizama bi se značajno smanjio.
AB  - Today, antimicrobial drugs are primarily used for the prevention and treatment of poultry diseases, and often for growth stimulation in broilers. In a certain number of countries, antimicrobial drugs are also applied to laying hens, but there are also those, including our country, where their use is prohibited. In the European Union, 6 antimicrobial
drugs have been approved for use in laying hens. These are: colistin, tylosin, neomycin, oxytetracycline, chlortetracycline and erythromycin.
Taking into account the fact that these drugs are often used irrationally, there are great chances that their residues will be found not only in poultry meat, but also in eggs in a certain period after the cessation of treatment. In addition to drugs approved by the European Union, residues of the mentioned drugs in eggs can be the result of wrongly applied medicated feed, contamination of feed with some antimicrobial drug during mixing, as well as “extra-label” use of drugs in poultry. Antimicrobial drugs are distributed in the body and deposited in eggs, mainly in the yolk, where they usually stay longer, compared to the albumen. Drugs that are poorly absorbed from the gastrointestinal tract (aminoglycosides, aminocyclitols, polymyxins) cannot be determined in eggs, while the residues of some antimicrobial drugs, which are absorbed from the digestive tract, can be detected up to two months (e.g. chloramphenicol) after the last treatment.
The rational use of drugs in veterinary medicine has multiple importance. The use of each drug, only when it is really necessary (indicated), in the right dose and the right way, not only to reduce the potential harm from their use, but also to increase the effectiveness, and most importantly, the risk of developing resistance in of microorganisms
would be significantly reduced.
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
C3  - 33. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 8-11. septembar 2022.
T1  - Za i protiv primene antimikrobnih lekova kod koka nosilja konzumnih jaja
T1  - The application of antimicrobial drugs in laying hens: for and against
SP  - 106
EP  - 112
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2689
ER  - 
@conference{
author = "Ćupić, Vitomir and Ivanović, Saša and Borozan, Sunčica and Žugić, Gordana and Mujezinović, Indira and Ćupić Miladinović, Dejana and Aleksić, Jelena",
year = "2022",
abstract = "Danas se antimikrobni lekovi u živinarstvu prvenstveno koriste za lečenje bolesti. U određenom broju zemalja, antimikrobni lekovi se primenjuju i kod koka nosilja konzumnih jaja, ali ima i onih (u koje se ubraja i naša), gde je njihova primena zabranjena.
U Evropskoj uniji je odobreno 6 antimikrobnih lekova za primenu kod koka nosilja konzumnih jaja. To su: kolistin, tilozin, neomicin, oksitetraciklin, hlortetraciklin i eritromicin. Uzimajući u obzir činjenicu da se ovi lekovi često koriste neracionalno, postoje velike šanse da će se njihovi ostaci, odnosno rezidue naći ne samo u mesu živine, već i u jajima u određenom periodu nakon prestanka lečenja. Pored lekova, koje je odobrila Evropska unija, rezidue navedenih lekova u jajima mogu biti rezultat pogrešno primenjene lekovite hrane, kontaminacije hrane nekim antimikrobnim lekom za vreme mešanja, kao i „extra-label“ upotrebe lekova kod živine. Antimikrobni lekovi se distribuiraju u organizmu i deponuju u jajima, uglavnom u žumancetu, gde se obično zadržavaju duže, u odnosu na belance. Lekovi koji se slabo resorbuju iz gastrointestinalnog trakta (aminoglikozidi, aminociklitoli, polimiksini) ne mogu se utvrditi u jajima, dok rezidue nekih antimikrobnih lekova, koji se resorbuju iz digestivnog trakta mogu perzistirati
u jajima i do dva meseca (npr. hloramfenikol) nakon poslednjeg tretmana. Racionalna upotreba lekova u veterinarskoj medicini ima višestruki značaj. Upotrebom svakog leka, samo onda kada je zaista neophodan (indikovan), u pravoj dozi i pravi način, ne samo da bi se smanjila potencijalna štetnost od njihove upotrebe, već bi se i povećala efikasnost i ono što je najvažnije, rizik od razvoja rezistencije kod mikroorganizama bi se značajno smanjio., Today, antimicrobial drugs are primarily used for the prevention and treatment of poultry diseases, and often for growth stimulation in broilers. In a certain number of countries, antimicrobial drugs are also applied to laying hens, but there are also those, including our country, where their use is prohibited. In the European Union, 6 antimicrobial
drugs have been approved for use in laying hens. These are: colistin, tylosin, neomycin, oxytetracycline, chlortetracycline and erythromycin.
Taking into account the fact that these drugs are often used irrationally, there are great chances that their residues will be found not only in poultry meat, but also in eggs in a certain period after the cessation of treatment. In addition to drugs approved by the European Union, residues of the mentioned drugs in eggs can be the result of wrongly applied medicated feed, contamination of feed with some antimicrobial drug during mixing, as well as “extra-label” use of drugs in poultry. Antimicrobial drugs are distributed in the body and deposited in eggs, mainly in the yolk, where they usually stay longer, compared to the albumen. Drugs that are poorly absorbed from the gastrointestinal tract (aminoglycosides, aminocyclitols, polymyxins) cannot be determined in eggs, while the residues of some antimicrobial drugs, which are absorbed from the digestive tract, can be detected up to two months (e.g. chloramphenicol) after the last treatment.
The rational use of drugs in veterinary medicine has multiple importance. The use of each drug, only when it is really necessary (indicated), in the right dose and the right way, not only to reduce the potential harm from their use, but also to increase the effectiveness, and most importantly, the risk of developing resistance in of microorganisms
would be significantly reduced.",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "33. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 8-11. septembar 2022.",
title = "Za i protiv primene antimikrobnih lekova kod koka nosilja konzumnih jaja, The application of antimicrobial drugs in laying hens: for and against",
pages = "106-112",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2689"
}
Ćupić, V., Ivanović, S., Borozan, S., Žugić, G., Mujezinović, I., Ćupić Miladinović, D.,& Aleksić, J.. (2022). Za i protiv primene antimikrobnih lekova kod koka nosilja konzumnih jaja. in 33. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 8-11. septembar 2022.
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 106-112.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2689
Ćupić V, Ivanović S, Borozan S, Žugić G, Mujezinović I, Ćupić Miladinović D, Aleksić J. Za i protiv primene antimikrobnih lekova kod koka nosilja konzumnih jaja. in 33. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 8-11. septembar 2022.. 2022;:106-112.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2689 .
Ćupić, Vitomir, Ivanović, Saša, Borozan, Sunčica, Žugić, Gordana, Mujezinović, Indira, Ćupić Miladinović, Dejana, Aleksić, Jelena, "Za i protiv primene antimikrobnih lekova kod koka nosilja konzumnih jaja" in 33. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 8-11. septembar 2022. (2022):106-112,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2689 .

Specifičnosti primene lekova kod koza

Ćupić, Vitomir; Ivanović, Saša; Borozan, Sunčica; Žugić, Gordana; Mujezinović, Indira; Ćupić Miladinović, Dejana; Aleksić, Jelena

(Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, 2022)

TY  - CONF
AU  - Ćupić, Vitomir
AU  - Ivanović, Saša
AU  - Borozan, Sunčica
AU  - Žugić, Gordana
AU  - Mujezinović, Indira
AU  - Ćupić Miladinović, Dejana
AU  - Aleksić, Jelena
PY  - 2022
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2690
AB  - Poznato je da većina proizvođača lekova, u svojim uputstvima preporučuje iste doze lekova za ovce i koze. Međutim, treba istaći da postoje određene specifičnosti (drugačiji i brži metabolizam) kod koza, koje uslovljavaju drugačije doze i doziranje lekova kod ovih životinja. Iz tog razloga, doze lekova preporučene za ovce, ili goveda se ne mogu primeniti kod koza. Za ovakvu konstataciju postoji više razloga: pre svega, poluvreme eliminacije nekih lekova, uključujući mnoge antihelmintike, koji se eliminišu uglavnom preko jetre (putem žuči), kod koza je duplo kraće u odnosu na ovce. Iz tog razloga, doze navedenih lekova su za 1,5 do 2 puta veće od onih, koje su preporučene za ovce. Takođe, poluvreme eliminacije meloksikama kod koza je mnogo kraće (6,73 sata) u odnosu na goveda (24 sata) i ovce (10,85 sati). Kako poluvreme eliminacije bilo kog leka direktno utiče na interval doziranja, to znači da se u ovom i sličnim slučajevima, preporučuje kraći interval doziranja lekova kod koza.
AB  - It is known that most drug manufacturers recommend the same doses of drugs for sheep and goats in their instructions. However, it should be pointed out that there are certain specificities (primarily a different and faster metabolism) in goats, which condition different doses and dosing of drugs in these animals. For this reason, doses of
drugs recommended for sheep or cattle cannot be used in goats. There are several reasons for this statement: a) First of all, the elimination half-time of some drugs, including many anthelmintics, which are eliminated mainly through the liver (via bile), is twice as short in goats as compared to sheep. For this reason, the doses of the mentioned
drugs are 1.5 to 2 times higher than those recommended for sheep. Also, the elimination half-life of meloxicam in goats is much shorter (6.73 hours) compared to cattle (24 hours) and sheep (10.85 hours). Since the elimination half-life of any drug directly affects the dosing interval, so in this and similar cases, it is recommended a shorter dosing
interval in goats.
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
C3  - 33. Savetovanje Veterinara Srbije, Zlatibor, 08 - 11. Septembar 2022
T1  - Specifičnosti primene lekova kod koza
T1  - Specificity of drug application in goats
SP  - 366
EP  - 375
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2690
ER  - 
@conference{
author = "Ćupić, Vitomir and Ivanović, Saša and Borozan, Sunčica and Žugić, Gordana and Mujezinović, Indira and Ćupić Miladinović, Dejana and Aleksić, Jelena",
year = "2022",
abstract = "Poznato je da većina proizvođača lekova, u svojim uputstvima preporučuje iste doze lekova za ovce i koze. Međutim, treba istaći da postoje određene specifičnosti (drugačiji i brži metabolizam) kod koza, koje uslovljavaju drugačije doze i doziranje lekova kod ovih životinja. Iz tog razloga, doze lekova preporučene za ovce, ili goveda se ne mogu primeniti kod koza. Za ovakvu konstataciju postoji više razloga: pre svega, poluvreme eliminacije nekih lekova, uključujući mnoge antihelmintike, koji se eliminišu uglavnom preko jetre (putem žuči), kod koza je duplo kraće u odnosu na ovce. Iz tog razloga, doze navedenih lekova su za 1,5 do 2 puta veće od onih, koje su preporučene za ovce. Takođe, poluvreme eliminacije meloksikama kod koza je mnogo kraće (6,73 sata) u odnosu na goveda (24 sata) i ovce (10,85 sati). Kako poluvreme eliminacije bilo kog leka direktno utiče na interval doziranja, to znači da se u ovom i sličnim slučajevima, preporučuje kraći interval doziranja lekova kod koza., It is known that most drug manufacturers recommend the same doses of drugs for sheep and goats in their instructions. However, it should be pointed out that there are certain specificities (primarily a different and faster metabolism) in goats, which condition different doses and dosing of drugs in these animals. For this reason, doses of
drugs recommended for sheep or cattle cannot be used in goats. There are several reasons for this statement: a) First of all, the elimination half-time of some drugs, including many anthelmintics, which are eliminated mainly through the liver (via bile), is twice as short in goats as compared to sheep. For this reason, the doses of the mentioned
drugs are 1.5 to 2 times higher than those recommended for sheep. Also, the elimination half-life of meloxicam in goats is much shorter (6.73 hours) compared to cattle (24 hours) and sheep (10.85 hours). Since the elimination half-life of any drug directly affects the dosing interval, so in this and similar cases, it is recommended a shorter dosing
interval in goats.",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "33. Savetovanje Veterinara Srbije, Zlatibor, 08 - 11. Septembar 2022",
title = "Specifičnosti primene lekova kod koza, Specificity of drug application in goats",
pages = "366-375",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2690"
}
Ćupić, V., Ivanović, S., Borozan, S., Žugić, G., Mujezinović, I., Ćupić Miladinović, D.,& Aleksić, J.. (2022). Specifičnosti primene lekova kod koza. in 33. Savetovanje Veterinara Srbije, Zlatibor, 08 - 11. Septembar 2022
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 366-375.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2690
Ćupić V, Ivanović S, Borozan S, Žugić G, Mujezinović I, Ćupić Miladinović D, Aleksić J. Specifičnosti primene lekova kod koza. in 33. Savetovanje Veterinara Srbije, Zlatibor, 08 - 11. Septembar 2022. 2022;:366-375.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2690 .
Ćupić, Vitomir, Ivanović, Saša, Borozan, Sunčica, Žugić, Gordana, Mujezinović, Indira, Ćupić Miladinović, Dejana, Aleksić, Jelena, "Specifičnosti primene lekova kod koza" in 33. Savetovanje Veterinara Srbije, Zlatibor, 08 - 11. Septembar 2022 (2022):366-375,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2690 .

Primena pesticida, njihova klasifikacija i uticaj na životnu sredinu

Ćupić, Vitomir; Ivanović, Saša; Borozan, Sunčica; Mujezinović, Indira; Prevendar Crnić, Andreja; Ćupić Miladinović, Dejana

(Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, 2022)

TY  - CONF
AU  - Ćupić, Vitomir
AU  - Ivanović, Saša
AU  - Borozan, Sunčica
AU  - Mujezinović, Indira
AU  - Prevendar Crnić, Andreja
AU  - Ćupić Miladinović, Dejana
PY  - 2022
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2726
AB  - Čovek je od davnina nastojao da zaštiti sebe, svoju stoku, poljoprivredne kulture i proizvode, kao i druga materijalna dobra od brojnih štetočina. Sam način na koji je to pokušavao kroz istoriju uglavnom je zavisio od ekonomskih i socijalnih prilika. Zahva¬ljujući tehnološkom razvoju, danas čoveku stoje na raspolaganju brojna hemijska je¬dinjenja, poznata pod imenom pesticidi. Pesticidi su supstancije ili smeše supstancija, koje su namenjene za zaštitu ljudi, životinja i biljaka od insekata, korova i drugih štet¬nih organizama. Dakle, za razliku od mnogih materija koje se unose u životnu sredi¬nu bez određenog cilja, pesticidi se unose u životnu sredinu sa namerom da pomognu čoveku, kako u povećanju prinosa u poljoprivredi, tako i (usled suzbijanja prenosioca brojnih bolesti) za zaštitu zdravlja ljudi i životinja. Danas se u komunalnoj higijeni, humanoj i veterinarskoj medicini, kao i u poljoprivredi, svakodnevno koristi veliki broj raznih pesticida, kao što su: insekticidi (ovicidi, larvicidi, adulticidi, repelenti, atrak¬tanti), herbicidi (silvicidi, desikanti, defolijanti), fungicidi, rodenticidi (raticidi, muri¬cidi), limacidi (moluskicidi) itd.. Međutim, pokazalo se da svako korišćenje pesticida (naročito ukoliko je naracionalno) nosi sa sobom i negativne posledice, ne samo na ljude i životinje, već i na ekosistem u kome se primjenjuju. Na osnovu toksičnosti pesti¬cida, Svetska zdravstvena organizacija je svrstala pesticide u četiri klase: ekstremno opasne, veoma opasne, umereno opasne i malo opasne.
AB  - From ancient times, man has tried to protect himself, his cattle, agricultural crops and products, as well as other material goods from numerous pests. The very way he tried to do that throughout history mostly depended on economic and social circumstances. Thanks to technological development, many chemical compounds, known as pesticides, are available to man today. Pesticides are substances or mixtures of substances, which are intended to protect people, animals and plants from numero¬us insects, weeds and other harmful organisms. Thus, unlike many substances that are introduced into the environment without a specific purpose, pesticides are introduced into the environment with the intention of helping people, both in increasing yields in agriculture and (due to the suppression of vectors) in protecting human health and animal. Today, in communal hygiene, human and veterinary medicine, as well as in agriculture, a large number of different pesticides are used daily, such as: insecticides (ovicides, larvicides, adulticides, repellents, attractants), herbicides (silvicides, desic¬cants, defoliants), fungicides, rodenticides (raticides, muricides), limicides (mollusci¬cides), etc. However, it has been shown that any use of pesticides (especially if nonra¬tional) has negative consequences, not only for humans and animals, but also for the ecosystem in which they are applied. Based on the toxicity of pesticides, the World He¬alth Organization has classified pesticides into four classes: extremely dangerous, very dangerous, moderately dangerous and slightly dangerous.
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
C3  - 33 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Bajina Bašta, 26 – 29. maj 2022
T1  - Primena pesticida, njihova klasifikacija i uticaj na životnu sredinu
T1  - Use of pesticides, their classification and impact on environment
SP  - 135
EP  - 148
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2726
ER  - 
@conference{
author = "Ćupić, Vitomir and Ivanović, Saša and Borozan, Sunčica and Mujezinović, Indira and Prevendar Crnić, Andreja and Ćupić Miladinović, Dejana",
year = "2022",
abstract = "Čovek je od davnina nastojao da zaštiti sebe, svoju stoku, poljoprivredne kulture i proizvode, kao i druga materijalna dobra od brojnih štetočina. Sam način na koji je to pokušavao kroz istoriju uglavnom je zavisio od ekonomskih i socijalnih prilika. Zahva¬ljujući tehnološkom razvoju, danas čoveku stoje na raspolaganju brojna hemijska je¬dinjenja, poznata pod imenom pesticidi. Pesticidi su supstancije ili smeše supstancija, koje su namenjene za zaštitu ljudi, životinja i biljaka od insekata, korova i drugih štet¬nih organizama. Dakle, za razliku od mnogih materija koje se unose u životnu sredi¬nu bez određenog cilja, pesticidi se unose u životnu sredinu sa namerom da pomognu čoveku, kako u povećanju prinosa u poljoprivredi, tako i (usled suzbijanja prenosioca brojnih bolesti) za zaštitu zdravlja ljudi i životinja. Danas se u komunalnoj higijeni, humanoj i veterinarskoj medicini, kao i u poljoprivredi, svakodnevno koristi veliki broj raznih pesticida, kao što su: insekticidi (ovicidi, larvicidi, adulticidi, repelenti, atrak¬tanti), herbicidi (silvicidi, desikanti, defolijanti), fungicidi, rodenticidi (raticidi, muri¬cidi), limacidi (moluskicidi) itd.. Međutim, pokazalo se da svako korišćenje pesticida (naročito ukoliko je naracionalno) nosi sa sobom i negativne posledice, ne samo na ljude i životinje, već i na ekosistem u kome se primjenjuju. Na osnovu toksičnosti pesti¬cida, Svetska zdravstvena organizacija je svrstala pesticide u četiri klase: ekstremno opasne, veoma opasne, umereno opasne i malo opasne., From ancient times, man has tried to protect himself, his cattle, agricultural crops and products, as well as other material goods from numerous pests. The very way he tried to do that throughout history mostly depended on economic and social circumstances. Thanks to technological development, many chemical compounds, known as pesticides, are available to man today. Pesticides are substances or mixtures of substances, which are intended to protect people, animals and plants from numero¬us insects, weeds and other harmful organisms. Thus, unlike many substances that are introduced into the environment without a specific purpose, pesticides are introduced into the environment with the intention of helping people, both in increasing yields in agriculture and (due to the suppression of vectors) in protecting human health and animal. Today, in communal hygiene, human and veterinary medicine, as well as in agriculture, a large number of different pesticides are used daily, such as: insecticides (ovicides, larvicides, adulticides, repellents, attractants), herbicides (silvicides, desic¬cants, defoliants), fungicides, rodenticides (raticides, muricides), limicides (mollusci¬cides), etc. However, it has been shown that any use of pesticides (especially if nonra¬tional) has negative consequences, not only for humans and animals, but also for the ecosystem in which they are applied. Based on the toxicity of pesticides, the World He¬alth Organization has classified pesticides into four classes: extremely dangerous, very dangerous, moderately dangerous and slightly dangerous.",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "33 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Bajina Bašta, 26 – 29. maj 2022",
title = "Primena pesticida, njihova klasifikacija i uticaj na životnu sredinu, Use of pesticides, their classification and impact on environment",
pages = "135-148",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2726"
}
Ćupić, V., Ivanović, S., Borozan, S., Mujezinović, I., Prevendar Crnić, A.,& Ćupić Miladinović, D.. (2022). Primena pesticida, njihova klasifikacija i uticaj na životnu sredinu. in 33 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Bajina Bašta, 26 – 29. maj 2022
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 135-148.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2726
Ćupić V, Ivanović S, Borozan S, Mujezinović I, Prevendar Crnić A, Ćupić Miladinović D. Primena pesticida, njihova klasifikacija i uticaj na životnu sredinu. in 33 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Bajina Bašta, 26 – 29. maj 2022. 2022;:135-148.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2726 .
Ćupić, Vitomir, Ivanović, Saša, Borozan, Sunčica, Mujezinović, Indira, Prevendar Crnić, Andreja, Ćupić Miladinović, Dejana, "Primena pesticida, njihova klasifikacija i uticaj na životnu sredinu" in 33 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Bajina Bašta, 26 – 29. maj 2022 (2022):135-148,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2726 .

Primena piretroida u veterinarskoj medicini

Ćupić, Vitomir; Anadon, Arturo; Ivanović, Saša; Borozan, Sunčica; Žugić, Gordana; Mujezinović, Indira; Prevendar Crnić, Andreja; Velev, Romel; Ćupić Miladinović, Dejana

(Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, 2022)

TY  - GEN
AU  - Ćupić, Vitomir
AU  - Anadon, Arturo
AU  - Ivanović, Saša
AU  - Borozan, Sunčica
AU  - Žugić, Gordana
AU  - Mujezinović, Indira
AU  - Prevendar Crnić, Andreja
AU  - Velev, Romel
AU  - Ćupić Miladinović, Dejana
PY  - 2022
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2727
AB  - Piretroidi su insekticidi, odnosno antiektoparazitici, koji se široko koriste u poljoprivredi, javnoj higijeni i veterinarskoj medicini. To su sintetički analozi prirodnih jedinjenja piretrina, od kojih su znatno efikasniji i stabilniji na svetlost. Piretroidi spadaju među najmanje toksične insekticide (antiektoparazitike), odnosno smatra se da su prilično bezbedni za sisavce i ptice. Bez obzira na to, treba istaći da su zabeleženi brojni slučajevi trovanja kod životinja (pre svega kućnih ljubimaca) širom sveta. Postoji različita osetljivost pojedinih životinjskih vrsta na piretroide. Goveda i ovce su manje osetljivi od drugih vrsta domaćih životinja, dok ribe i mačke spadaju među najosetljivije vrste.
AB  - Pyrethroids are insecticides, i.e. antiectoparasitics, which are widely used in agriculture, public hygiene and veterinary medicine. These are synthetic analogues of natural pyrethrin compounds, of which they are much more efficient and stable to light. Pyrethroids are among the least toxic insecticides, i.e. they are considered to be quite safe for mammals and birds. Nevertheless, it should be noted that numerous cases of poisoning in animals (especially pets) have been reported around the world. There is a different sensitivity of some animal species to pyrethroids. Cattle and sheep are less sensitive than other species of domestic animals, while fish and cats are among the most sensitive species.
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
T2  - 33 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Bajina Bašta, 26 – 29. maj 2022
T1  - Primena piretroida u veterinarskoj medicini
T1  - Use of pyretroids in veterinary medicine
SP  - 166
EP  - 179
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2727
ER  - 
@misc{
author = "Ćupić, Vitomir and Anadon, Arturo and Ivanović, Saša and Borozan, Sunčica and Žugić, Gordana and Mujezinović, Indira and Prevendar Crnić, Andreja and Velev, Romel and Ćupić Miladinović, Dejana",
year = "2022",
abstract = "Piretroidi su insekticidi, odnosno antiektoparazitici, koji se široko koriste u poljoprivredi, javnoj higijeni i veterinarskoj medicini. To su sintetički analozi prirodnih jedinjenja piretrina, od kojih su znatno efikasniji i stabilniji na svetlost. Piretroidi spadaju među najmanje toksične insekticide (antiektoparazitike), odnosno smatra se da su prilično bezbedni za sisavce i ptice. Bez obzira na to, treba istaći da su zabeleženi brojni slučajevi trovanja kod životinja (pre svega kućnih ljubimaca) širom sveta. Postoji različita osetljivost pojedinih životinjskih vrsta na piretroide. Goveda i ovce su manje osetljivi od drugih vrsta domaćih životinja, dok ribe i mačke spadaju među najosetljivije vrste., Pyrethroids are insecticides, i.e. antiectoparasitics, which are widely used in agriculture, public hygiene and veterinary medicine. These are synthetic analogues of natural pyrethrin compounds, of which they are much more efficient and stable to light. Pyrethroids are among the least toxic insecticides, i.e. they are considered to be quite safe for mammals and birds. Nevertheless, it should be noted that numerous cases of poisoning in animals (especially pets) have been reported around the world. There is a different sensitivity of some animal species to pyrethroids. Cattle and sheep are less sensitive than other species of domestic animals, while fish and cats are among the most sensitive species.",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "33 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Bajina Bašta, 26 – 29. maj 2022",
title = "Primena piretroida u veterinarskoj medicini, Use of pyretroids in veterinary medicine",
pages = "166-179",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2727"
}
Ćupić, V., Anadon, A., Ivanović, S., Borozan, S., Žugić, G., Mujezinović, I., Prevendar Crnić, A., Velev, R.,& Ćupić Miladinović, D.. (2022). Primena piretroida u veterinarskoj medicini. in 33 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Bajina Bašta, 26 – 29. maj 2022
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 166-179.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2727
Ćupić V, Anadon A, Ivanović S, Borozan S, Žugić G, Mujezinović I, Prevendar Crnić A, Velev R, Ćupić Miladinović D. Primena piretroida u veterinarskoj medicini. in 33 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Bajina Bašta, 26 – 29. maj 2022. 2022;:166-179.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2727 .
Ćupić, Vitomir, Anadon, Arturo, Ivanović, Saša, Borozan, Sunčica, Žugić, Gordana, Mujezinović, Indira, Prevendar Crnić, Andreja, Velev, Romel, Ćupić Miladinović, Dejana, "Primena piretroida u veterinarskoj medicini" in 33 Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Bajina Bašta, 26 – 29. maj 2022 (2022):166-179,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2727 .

Mehanizam repelentnog delovanja piretroida

Ćupić, Vitomir; Ivanović, Saša; Borozan, Sunčica; Žugić, Gordana; Mujezinović, Indira; Prevendar Crnić, Andreja; Velev, Romel; Ćupić Miladinović, Dejana

(Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, 2022)

TY  - GEN
AU  - Ćupić, Vitomir
AU  - Ivanović, Saša
AU  - Borozan, Sunčica
AU  - Žugić, Gordana
AU  - Mujezinović, Indira
AU  - Prevendar Crnić, Andreja
AU  - Velev, Romel
AU  - Ćupić Miladinović, Dejana
PY  - 2022
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2728
AB  - Piretrum je ekstrakt ili smeša prirodnih insekticida, poznatih pod imenom piretrini, koji se dobijaju ekstrakcijom iz cvetnih glavica jedne vrste hrizanteme (Chrisanthemum cinerariifolium treviranus). Piretroidi su sintetička jedinjenja, strukturni analozi prirodnih piretrina. Pored njihove insekticidne aktivnosti, poznato je da piretrini i piretroidi poseduju i repelentno delovanje. Međutim, molekularna osnova načina odbijanja insekata još uvek nije do kraja razjašnjena. Cilj ovog rada je upravo da se koliko-toliko razjasni mehanizam repelentnog delovanja piretruma i piretroida kod komaraca i drugih štetnih insekata koji napadaju poljoprivredne kulture.
AB  - Pyrethrum is an extract or mixture of natural insecticides, known as pyrethrins, which are obtained by extraction from the flower heads of a species of chrysanthemum (Chrisanthemum cinerariifolium treviranus). Pyrethroids are synthetic compounds, structural analogues of natural pyrethrins. In addition to their insecticidal activity, pyrethrins and pyrethroids are known to have repellent effects. However, the molecular basis of insect repellent has not yet been fully elucidated. The aim of this paper is to clarify the mechanism of repellent action of pyrethrum and pyrethroids in mosquitoes and other harmful insects that attack agricultural crops
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
T2  - 33. Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Bajina Bašta, 26 - 29. maj 2022
T1  - Mehanizam repelentnog delovanja piretroida
T1  - Mechanism of pyretroid repellent action
SP  - 180
EP  - 189
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2728
ER  - 
@misc{
author = "Ćupić, Vitomir and Ivanović, Saša and Borozan, Sunčica and Žugić, Gordana and Mujezinović, Indira and Prevendar Crnić, Andreja and Velev, Romel and Ćupić Miladinović, Dejana",
year = "2022",
abstract = "Piretrum je ekstrakt ili smeša prirodnih insekticida, poznatih pod imenom piretrini, koji se dobijaju ekstrakcijom iz cvetnih glavica jedne vrste hrizanteme (Chrisanthemum cinerariifolium treviranus). Piretroidi su sintetička jedinjenja, strukturni analozi prirodnih piretrina. Pored njihove insekticidne aktivnosti, poznato je da piretrini i piretroidi poseduju i repelentno delovanje. Međutim, molekularna osnova načina odbijanja insekata još uvek nije do kraja razjašnjena. Cilj ovog rada je upravo da se koliko-toliko razjasni mehanizam repelentnog delovanja piretruma i piretroida kod komaraca i drugih štetnih insekata koji napadaju poljoprivredne kulture., Pyrethrum is an extract or mixture of natural insecticides, known as pyrethrins, which are obtained by extraction from the flower heads of a species of chrysanthemum (Chrisanthemum cinerariifolium treviranus). Pyrethroids are synthetic compounds, structural analogues of natural pyrethrins. In addition to their insecticidal activity, pyrethrins and pyrethroids are known to have repellent effects. However, the molecular basis of insect repellent has not yet been fully elucidated. The aim of this paper is to clarify the mechanism of repellent action of pyrethrum and pyrethroids in mosquitoes and other harmful insects that attack agricultural crops",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "33. Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Bajina Bašta, 26 - 29. maj 2022",
title = "Mehanizam repelentnog delovanja piretroida, Mechanism of pyretroid repellent action",
pages = "180-189",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2728"
}
Ćupić, V., Ivanović, S., Borozan, S., Žugić, G., Mujezinović, I., Prevendar Crnić, A., Velev, R.,& Ćupić Miladinović, D.. (2022). Mehanizam repelentnog delovanja piretroida. in 33. Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Bajina Bašta, 26 - 29. maj 2022
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 180-189.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2728
Ćupić V, Ivanović S, Borozan S, Žugić G, Mujezinović I, Prevendar Crnić A, Velev R, Ćupić Miladinović D. Mehanizam repelentnog delovanja piretroida. in 33. Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Bajina Bašta, 26 - 29. maj 2022. 2022;:180-189.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2728 .
Ćupić, Vitomir, Ivanović, Saša, Borozan, Sunčica, Žugić, Gordana, Mujezinović, Indira, Prevendar Crnić, Andreja, Velev, Romel, Ćupić Miladinović, Dejana, "Mehanizam repelentnog delovanja piretroida" in 33. Savetovanje Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Jedan svet jedno zdravlje, Bajina Bašta, 26 - 29. maj 2022 (2022):180-189,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2728 .

Functional and histological changes of the pancreas and the liver in the rats after the acute and subacute administration of diazinon

Ivanović, Saša R.; Borozan, Nevena; Janković, Radmila; Ćupić Miladinović, Dejana; Savić, Mila; Ćupić, Vitomir; Borozan, Sunčica

(Savezno Ministarstvo Odbrane, Beograd, 2021)

TY  - JOUR
AU  - Ivanović, Saša R.
AU  - Borozan, Nevena
AU  - Janković, Radmila
AU  - Ćupić Miladinović, Dejana
AU  - Savić, Mila
AU  - Ćupić, Vitomir
AU  - Borozan, Sunčica
PY  - 2021
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2249
AB  - Background/Aim. Organophosphate pesticides (OPs) are used extensively worldwide in agriculture and forestry, and their application represents a major health problem for humans and animals. The aim of this study was to investigate the possibility of the adaptation of an organism to the prolonged administration of a low dose of diazinon. Methods. The study was conducted on a total of 60 male Wistar rats. The first 30 rats were divided into four equal diazinon groups (n = 6) and the control one (corn oil). Diazinon was orally administered once at doses: 200, 400, 600, 800 mg/kg (one dose – one group). The concentration of glucose, the activity of α-amylase and the relative activity of LDH1-LDH5 isoenzymes in the blood were measured 24 hours after the application. The remaining 30 rats were divided into two equal diazinon groups (n = 10) and the control one (corn oil). The first group was treated during 7 days, and the second during 14 days with 55 mg/kg of diazinon (1/10 of previously determined LD50 value). The histopathology of the pancreas and the liver, as well as the relative activities of LDH isoenzymes in the blood, were determined after the completion of both time periods. Results. Single administration of increasing doses of diazinon resulted in a significant increase in the concentrations of glucose, activity of α-amylase and LDH isoenzymes. Subacute application of a low diazinon dose induced histopathological changes in the pancreas manifested by acinar cell necrosis, and in the liver in the form of portal hepatitis and multifocal necrosis. The cumulative doses resulted in statistically significantly lower activities of LDH isoenzymes compared with the single administration of these doses, indicating a lower degree of the cells damage after the subacute diazinon administration. Conclusion. Subacute administration of a low dose of diazinon leads to a different adaptation degree of organs and organ systems to toxic effects caused by this organophosphate.
AB  - Uvod/Cilj. Organofosfatni pesticidi (OP) se intenzivno koriste širom sveta u poljoprivredi i šumarstvu, a njihova primena predstavlja značajan zdravstveni problem kod ljudi i životinja. Cilj ove studije bio je da se ispita mogućnost adaptacije organizma na prolongiranu primenu niskih doza diazinona. Metode. Studija je sprovedena na ukupno 60 pacova muškog pola Vistar soja. Prvih 30 pacova je podel-jeno u četiri jednake grupe tretirane diazinonom (n = 6) i kontrolnu grupu (kukuruzno ulje). Diazinon je primenjivan jednokratno peroralno u dozama: 200, 400, 600, 800 mg/kg (jedna doza – jedna grupa). Koncentracija glukoze, aktivnost α-amilaze i relativna aktivnost LDH1-LDH5 izoenzima u krvi, određivani su 24 sata nakon aplikacije. Preostalih 30 pacova je podeljeno u dve jednake diazinon grupe (n = 10) i kontrolnu grupu (kukuruzno ulje). Prva grupa je tretirana 7 dana, a druga 14 dana sa 55 mg/kg diazinona (1/10 prethod-no određene vrednosti LD50). Histopatologija pankreasa i jetre i određivanje relativne aktivnosti LDH izoenzima u krvi urađeni su po završetku oba vremenska perioda. Rezultati. Jednokratna primena rastućih doza diazinona rezultirala je statistički značajnim povećanjem koncentracije glukoze, ak-tivnosti α-amilaze i LDH izoenzima. Subakutna primena niske doze diazinona indukovala je histopatološke promene u pankreasu manifestovane acinarnom nekrozom, a u jetri promene su se ispoljile u vidu portalnog hepatitisa i multi-fokalne nekroze. Кumulativne doze diazinona rezultirale su statistički značajno nižom aktivnošću LDH izoenzima u poređenju sa jednokratnom primenom tih doza, što ukazuje na niži stepen oštećenja ćelija posle subakutne primene dia-zinona. Zaključak. Subakutna primena niske doze diazinona dovodi do različitog stepena adaptacije organa i organskih sistema na toksične efekte izazvane tim organofosfatom.
PB  - Savezno Ministarstvo Odbrane, Beograd
T2  - Vojnosanitetski pregled
T1  - Functional and histological changes of the pancreas and the liver in the rats after the acute and subacute administration of diazinon
T1  - Funkcionalne i histološke promene pankreasa i jetre kod pacova posle akutne i subakutne primene diazinona
VL  - 78
IS  - 9
SP  - 955
EP  - 963
DO  - 10.2298/VSP191223012I
ER  - 
@article{
author = "Ivanović, Saša R. and Borozan, Nevena and Janković, Radmila and Ćupić Miladinović, Dejana and Savić, Mila and Ćupić, Vitomir and Borozan, Sunčica",
year = "2021",
abstract = "Background/Aim. Organophosphate pesticides (OPs) are used extensively worldwide in agriculture and forestry, and their application represents a major health problem for humans and animals. The aim of this study was to investigate the possibility of the adaptation of an organism to the prolonged administration of a low dose of diazinon. Methods. The study was conducted on a total of 60 male Wistar rats. The first 30 rats were divided into four equal diazinon groups (n = 6) and the control one (corn oil). Diazinon was orally administered once at doses: 200, 400, 600, 800 mg/kg (one dose – one group). The concentration of glucose, the activity of α-amylase and the relative activity of LDH1-LDH5 isoenzymes in the blood were measured 24 hours after the application. The remaining 30 rats were divided into two equal diazinon groups (n = 10) and the control one (corn oil). The first group was treated during 7 days, and the second during 14 days with 55 mg/kg of diazinon (1/10 of previously determined LD50 value). The histopathology of the pancreas and the liver, as well as the relative activities of LDH isoenzymes in the blood, were determined after the completion of both time periods. Results. Single administration of increasing doses of diazinon resulted in a significant increase in the concentrations of glucose, activity of α-amylase and LDH isoenzymes. Subacute application of a low diazinon dose induced histopathological changes in the pancreas manifested by acinar cell necrosis, and in the liver in the form of portal hepatitis and multifocal necrosis. The cumulative doses resulted in statistically significantly lower activities of LDH isoenzymes compared with the single administration of these doses, indicating a lower degree of the cells damage after the subacute diazinon administration. Conclusion. Subacute administration of a low dose of diazinon leads to a different adaptation degree of organs and organ systems to toxic effects caused by this organophosphate., Uvod/Cilj. Organofosfatni pesticidi (OP) se intenzivno koriste širom sveta u poljoprivredi i šumarstvu, a njihova primena predstavlja značajan zdravstveni problem kod ljudi i životinja. Cilj ove studije bio je da se ispita mogućnost adaptacije organizma na prolongiranu primenu niskih doza diazinona. Metode. Studija je sprovedena na ukupno 60 pacova muškog pola Vistar soja. Prvih 30 pacova je podel-jeno u četiri jednake grupe tretirane diazinonom (n = 6) i kontrolnu grupu (kukuruzno ulje). Diazinon je primenjivan jednokratno peroralno u dozama: 200, 400, 600, 800 mg/kg (jedna doza – jedna grupa). Koncentracija glukoze, aktivnost α-amilaze i relativna aktivnost LDH1-LDH5 izoenzima u krvi, određivani su 24 sata nakon aplikacije. Preostalih 30 pacova je podeljeno u dve jednake diazinon grupe (n = 10) i kontrolnu grupu (kukuruzno ulje). Prva grupa je tretirana 7 dana, a druga 14 dana sa 55 mg/kg diazinona (1/10 prethod-no određene vrednosti LD50). Histopatologija pankreasa i jetre i određivanje relativne aktivnosti LDH izoenzima u krvi urađeni su po završetku oba vremenska perioda. Rezultati. Jednokratna primena rastućih doza diazinona rezultirala je statistički značajnim povećanjem koncentracije glukoze, ak-tivnosti α-amilaze i LDH izoenzima. Subakutna primena niske doze diazinona indukovala je histopatološke promene u pankreasu manifestovane acinarnom nekrozom, a u jetri promene su se ispoljile u vidu portalnog hepatitisa i multi-fokalne nekroze. Кumulativne doze diazinona rezultirale su statistički značajno nižom aktivnošću LDH izoenzima u poređenju sa jednokratnom primenom tih doza, što ukazuje na niži stepen oštećenja ćelija posle subakutne primene dia-zinona. Zaključak. Subakutna primena niske doze diazinona dovodi do različitog stepena adaptacije organa i organskih sistema na toksične efekte izazvane tim organofosfatom.",
publisher = "Savezno Ministarstvo Odbrane, Beograd",
journal = "Vojnosanitetski pregled",
title = "Functional and histological changes of the pancreas and the liver in the rats after the acute and subacute administration of diazinon, Funkcionalne i histološke promene pankreasa i jetre kod pacova posle akutne i subakutne primene diazinona",
volume = "78",
number = "9",
pages = "955-963",
doi = "10.2298/VSP191223012I"
}
Ivanović, S. R., Borozan, N., Janković, R., Ćupić Miladinović, D., Savić, M., Ćupić, V.,& Borozan, S.. (2021). Functional and histological changes of the pancreas and the liver in the rats after the acute and subacute administration of diazinon. in Vojnosanitetski pregled
Savezno Ministarstvo Odbrane, Beograd., 78(9), 955-963.
https://doi.org/10.2298/VSP191223012I
Ivanović SR, Borozan N, Janković R, Ćupić Miladinović D, Savić M, Ćupić V, Borozan S. Functional and histological changes of the pancreas and the liver in the rats after the acute and subacute administration of diazinon. in Vojnosanitetski pregled. 2021;78(9):955-963.
doi:10.2298/VSP191223012I .
Ivanović, Saša R., Borozan, Nevena, Janković, Radmila, Ćupić Miladinović, Dejana, Savić, Mila, Ćupić, Vitomir, Borozan, Sunčica, "Functional and histological changes of the pancreas and the liver in the rats after the acute and subacute administration of diazinon" in Vojnosanitetski pregled, 78, no. 9 (2021):955-963,
https://doi.org/10.2298/VSP191223012I . .
3
2

Primena doksiciklina kod farmskih životinja

Ivanović, Saša; Ćupić, Vitomir; Borozan, Sunčica; Dobrić, Silva; Ćupić Miladinović, Dejana; Savić, Mila; Bečkei, Žolt; Borozan, Nevena

(Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, 2021)

TY  - CONF
AU  - Ivanović, Saša
AU  - Ćupić, Vitomir
AU  - Borozan, Sunčica
AU  - Dobrić, Silva
AU  - Ćupić Miladinović, Dejana
AU  - Savić, Mila
AU  - Bečkei, Žolt
AU  - Borozan, Nevena
PY  - 2021
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2692
AB  - Doksiciklin je polusintetski strukturni izomer oksitetraciklina i zajedno sa mino¬ciklinom spada u drugu generaciju tetraciklinskih antibiotika. Poseduje širok spektar antimikrobnog dejstva koji obuhvata brojne grampozitivne, gramnegativne bakterije i mikoplazme. Molekul doksiciklina je u odnosu na starije predstavnike tetraciklina više¬struko puta lipofilniji, zbog čega ima bolju prodornost u mikroorganizme, a samim tim bolju in vitro i in vivo antimikrobnu aktivnost. Takođe, karakteristika visoke liposolu¬bilnosti obezbeđuje doksiciklinu i odlične farmakokinetičke osobine. Apsorpcija iz dige¬stivnog trakta je brza i gotovo potpuna (preko 90%), a to omogućava primenu relativ¬no niskih peroralnih doza i minimalizuje neželjene efekte na gastrointestinalni trakt. Za razliku od tetraciklina i oksitetraciklina, prisustvo hrane u digestivnom traktu ma¬nje utiče na resorpciju doksiciklina. Visok stepen lipofilnosti doksiciklina, pored osta¬log, doprinosi i visokom volumenu njegove distribucije i značajnom vezivanju za prote¬ine plazme, što rezultira dugim poluvremenom eliminacije. Posle resorpcije, doksiciklin visoke koncentracije postiže u jetri, bubrezima, plućima, slezini, žuči i kostima. Prolazi hematoencefalnu barijeru i u cerebrospinalnoj tečnosti postiže približno 30% koncen-tracije u plazmi. Doksiciklin se iz organizma izlučuje urinom i fecesom. Značajno svoj¬stvo vezano za eliminaciju, po kome se razlikuje od ostalih tetraciklina je, da doksiciklin nema potencijal akumulcije u organizmu čak i kod bolesti bubrega, odnosno smanjene glomerularne filtracije. Kao i ostali tetraciklini, doksiciklin inhibiše sintezu bakterijskih proteina vezivanjem za 30S subjedinicu bakterijskih ribozoma. Indikovan je za terapiju i metafilaksu brojnih infekcija, a kod farmskih životinja pre svega za infekcije respira¬tornog sistema svinja (Pasteurella multocida, Actinobacillus pleuropneumoniae, Bor¬detella bronchiseptica, Mycoplasma hyopneumoniae), brojlerske živine (Pasteurella multocida, Mycoplasma gallisepticum, Escherichia coli) i teladi (Pasteurella multocida, Mannheimia haemolytica, Mycoplasma bovis). Ciljne vrste životinja dobro podnose te¬rapijske doze doksiciklina, a bez znakova toksičnosti, donekle i prekoračenje preporu¬čenog dozno-vremenskog režima. Iako je zbog višedecenijske i masovne primene došlo do smanjenja aktivnosti doksiciklina prema respiratornim patogenima, kliničke studije i dalje dokazuju njegovu dobru terapijsku efikasnost.
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
C3  - 32. Savetovanje veterinara Srbije,Zlatibor, 9–12. septembar 2021
T1  - Primena doksiciklina kod farmskih životinja
SP  - 113
EP  - 124
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2692
ER  - 
@conference{
author = "Ivanović, Saša and Ćupić, Vitomir and Borozan, Sunčica and Dobrić, Silva and Ćupić Miladinović, Dejana and Savić, Mila and Bečkei, Žolt and Borozan, Nevena",
year = "2021",
abstract = "Doksiciklin je polusintetski strukturni izomer oksitetraciklina i zajedno sa mino¬ciklinom spada u drugu generaciju tetraciklinskih antibiotika. Poseduje širok spektar antimikrobnog dejstva koji obuhvata brojne grampozitivne, gramnegativne bakterije i mikoplazme. Molekul doksiciklina je u odnosu na starije predstavnike tetraciklina više¬struko puta lipofilniji, zbog čega ima bolju prodornost u mikroorganizme, a samim tim bolju in vitro i in vivo antimikrobnu aktivnost. Takođe, karakteristika visoke liposolu¬bilnosti obezbeđuje doksiciklinu i odlične farmakokinetičke osobine. Apsorpcija iz dige¬stivnog trakta je brza i gotovo potpuna (preko 90%), a to omogućava primenu relativ¬no niskih peroralnih doza i minimalizuje neželjene efekte na gastrointestinalni trakt. Za razliku od tetraciklina i oksitetraciklina, prisustvo hrane u digestivnom traktu ma¬nje utiče na resorpciju doksiciklina. Visok stepen lipofilnosti doksiciklina, pored osta¬log, doprinosi i visokom volumenu njegove distribucije i značajnom vezivanju za prote¬ine plazme, što rezultira dugim poluvremenom eliminacije. Posle resorpcije, doksiciklin visoke koncentracije postiže u jetri, bubrezima, plućima, slezini, žuči i kostima. Prolazi hematoencefalnu barijeru i u cerebrospinalnoj tečnosti postiže približno 30% koncen-tracije u plazmi. Doksiciklin se iz organizma izlučuje urinom i fecesom. Značajno svoj¬stvo vezano za eliminaciju, po kome se razlikuje od ostalih tetraciklina je, da doksiciklin nema potencijal akumulcije u organizmu čak i kod bolesti bubrega, odnosno smanjene glomerularne filtracije. Kao i ostali tetraciklini, doksiciklin inhibiše sintezu bakterijskih proteina vezivanjem za 30S subjedinicu bakterijskih ribozoma. Indikovan je za terapiju i metafilaksu brojnih infekcija, a kod farmskih životinja pre svega za infekcije respira¬tornog sistema svinja (Pasteurella multocida, Actinobacillus pleuropneumoniae, Bor¬detella bronchiseptica, Mycoplasma hyopneumoniae), brojlerske živine (Pasteurella multocida, Mycoplasma gallisepticum, Escherichia coli) i teladi (Pasteurella multocida, Mannheimia haemolytica, Mycoplasma bovis). Ciljne vrste životinja dobro podnose te¬rapijske doze doksiciklina, a bez znakova toksičnosti, donekle i prekoračenje preporu¬čenog dozno-vremenskog režima. Iako je zbog višedecenijske i masovne primene došlo do smanjenja aktivnosti doksiciklina prema respiratornim patogenima, kliničke studije i dalje dokazuju njegovu dobru terapijsku efikasnost.",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "32. Savetovanje veterinara Srbije,Zlatibor, 9–12. septembar 2021",
title = "Primena doksiciklina kod farmskih životinja",
pages = "113-124",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2692"
}
Ivanović, S., Ćupić, V., Borozan, S., Dobrić, S., Ćupić Miladinović, D., Savić, M., Bečkei, Ž.,& Borozan, N.. (2021). Primena doksiciklina kod farmskih životinja. in 32. Savetovanje veterinara Srbije,Zlatibor, 9–12. septembar 2021
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 113-124.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2692
Ivanović S, Ćupić V, Borozan S, Dobrić S, Ćupić Miladinović D, Savić M, Bečkei Ž, Borozan N. Primena doksiciklina kod farmskih životinja. in 32. Savetovanje veterinara Srbije,Zlatibor, 9–12. septembar 2021. 2021;:113-124.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2692 .
Ivanović, Saša, Ćupić, Vitomir, Borozan, Sunčica, Dobrić, Silva, Ćupić Miladinović, Dejana, Savić, Mila, Bečkei, Žolt, Borozan, Nevena, "Primena doksiciklina kod farmskih životinja" in 32. Savetovanje veterinara Srbije,Zlatibor, 9–12. septembar 2021 (2021):113-124,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2692 .