MitiMetCattle - Mitigation of methane production from dairy cattle farm by nutritive modulation of cow`s metabolism

Link to this page

info:eu-repo/grantAgreement/ScienceFundRS/Ideje/7750295/RS//

MitiMetCattle - Mitigation of methane production from dairy cattle farm by nutritive modulation of cow`s metabolism (en)
Authors

Publications

Chestnut tannin supplementation can improve immune response and kidney function in prepartum dairy cows

Prodanović, Radiša; Nedić, Sreten; Bošnjaković, Dušan; Nedić, Svetlana; Jovanović, Ljubomir; Arsić, Sveta; Bojkovski, Jovan; Borozan, Sunčica; Kirovski, Danijela; Vujanac, Ivan

(Kielanowski Institute of Animal Physiology and Nutrition, Polish Academy of Sciences in Jabłonna (Poland), 2024)

TY  - JOUR
AU  - Prodanović, Radiša
AU  - Nedić, Sreten
AU  - Bošnjaković, Dušan
AU  - Nedić, Svetlana
AU  - Jovanović, Ljubomir
AU  - Arsić, Sveta
AU  - Bojkovski, Jovan
AU  - Borozan, Sunčica
AU  - Kirovski, Danijela
AU  - Vujanac, Ivan
PY  - 2024
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3784
AB  - Due to their antiketogenic and antioxidant effects, chestnut
tannins may offer a viable approach to manage the impaired immune and
renal functions in transition cows. This study aimed to investigate the effects of
dietary supplementation with chestnut tannins on haematological, biochemical
and antioxidant indices, as well as cortisol levels in prepartum dairy cows.
Forty multiparous Holstein cows were divided into two homogeneous groups
(n = 20): a control (CON), and an experimental group (CNT) receiving
20 g/day of chestnut tannins for the last 25 ± 2 days of pregnancy. Haematological
and biochemical indices, cortisol concentration and total antioxidant capacity
(T-AOC) were measured in blood samples collected 25 (day −25) and 5 days
(day −5) before the expected parturition. The addition of chestnut tannins
exerted no significant effect on red blood cells indices; however, white blood cell
(P = 0.02), lymphocyte (P = 0.05) and platelet (P < 0.01) counts were higher,
while the neutrophil to lymphocyte ratio (P = 0.03) was lower on day −5 in the
CNT group compared to the CON group. Significantly higher values of T-AOC
(P = 0.03) and significantly lower levels of triglycerides (P = 0.03) and gammaglutamyl
transferase (P = 0.02) were also found in CNT compared to CON on
day −5. The improved haematological profile in CNT cows was accompanied
by lower serum creatinine concentration (P = 0.04), while total protein, calcium,
phosphorus and cortisol did not differ significantly between CNT and CON cows.
These data demonstrate that dietary chestnut tannin supplementation in a closeup
diet has antioxidant and anti-inflammatory effects, and could potentially mitigate
immune suppression and kidney dysfunction near parturition. Further research
should be conducted concerning the mechanisms underlying these responses.
PB  - Kielanowski Institute of Animal Physiology and Nutrition, Polish Academy of Sciences in Jabłonna (Poland)
PB  - Kielanowski
T2  - Journal of Animal and Feed Sciences
T1  - Chestnut tannin supplementation can improve immune response and kidney function in prepartum dairy cows
VL  - 33
IS  - 2
SP  - 185
EP  - 192
DO  - 10.22358/jafs/174065/2023
ER  - 
@article{
author = "Prodanović, Radiša and Nedić, Sreten and Bošnjaković, Dušan and Nedić, Svetlana and Jovanović, Ljubomir and Arsić, Sveta and Bojkovski, Jovan and Borozan, Sunčica and Kirovski, Danijela and Vujanac, Ivan",
year = "2024",
abstract = "Due to their antiketogenic and antioxidant effects, chestnut
tannins may offer a viable approach to manage the impaired immune and
renal functions in transition cows. This study aimed to investigate the effects of
dietary supplementation with chestnut tannins on haematological, biochemical
and antioxidant indices, as well as cortisol levels in prepartum dairy cows.
Forty multiparous Holstein cows were divided into two homogeneous groups
(n = 20): a control (CON), and an experimental group (CNT) receiving
20 g/day of chestnut tannins for the last 25 ± 2 days of pregnancy. Haematological
and biochemical indices, cortisol concentration and total antioxidant capacity
(T-AOC) were measured in blood samples collected 25 (day −25) and 5 days
(day −5) before the expected parturition. The addition of chestnut tannins
exerted no significant effect on red blood cells indices; however, white blood cell
(P = 0.02), lymphocyte (P = 0.05) and platelet (P < 0.01) counts were higher,
while the neutrophil to lymphocyte ratio (P = 0.03) was lower on day −5 in the
CNT group compared to the CON group. Significantly higher values of T-AOC
(P = 0.03) and significantly lower levels of triglycerides (P = 0.03) and gammaglutamyl
transferase (P = 0.02) were also found in CNT compared to CON on
day −5. The improved haematological profile in CNT cows was accompanied
by lower serum creatinine concentration (P = 0.04), while total protein, calcium,
phosphorus and cortisol did not differ significantly between CNT and CON cows.
These data demonstrate that dietary chestnut tannin supplementation in a closeup
diet has antioxidant and anti-inflammatory effects, and could potentially mitigate
immune suppression and kidney dysfunction near parturition. Further research
should be conducted concerning the mechanisms underlying these responses.",
publisher = "Kielanowski Institute of Animal Physiology and Nutrition, Polish Academy of Sciences in Jabłonna (Poland), Kielanowski",
journal = "Journal of Animal and Feed Sciences",
title = "Chestnut tannin supplementation can improve immune response and kidney function in prepartum dairy cows",
volume = "33",
number = "2",
pages = "185-192",
doi = "10.22358/jafs/174065/2023"
}
Prodanović, R., Nedić, S., Bošnjaković, D., Nedić, S., Jovanović, L., Arsić, S., Bojkovski, J., Borozan, S., Kirovski, D.,& Vujanac, I.. (2024). Chestnut tannin supplementation can improve immune response and kidney function in prepartum dairy cows. in Journal of Animal and Feed Sciences
Kielanowski Institute of Animal Physiology and Nutrition, Polish Academy of Sciences in Jabłonna (Poland)., 33(2), 185-192.
https://doi.org/10.22358/jafs/174065/2023
Prodanović R, Nedić S, Bošnjaković D, Nedić S, Jovanović L, Arsić S, Bojkovski J, Borozan S, Kirovski D, Vujanac I. Chestnut tannin supplementation can improve immune response and kidney function in prepartum dairy cows. in Journal of Animal and Feed Sciences. 2024;33(2):185-192.
doi:10.22358/jafs/174065/2023 .
Prodanović, Radiša, Nedić, Sreten, Bošnjaković, Dušan, Nedić, Svetlana, Jovanović, Ljubomir, Arsić, Sveta, Bojkovski, Jovan, Borozan, Sunčica, Kirovski, Danijela, Vujanac, Ivan, "Chestnut tannin supplementation can improve immune response and kidney function in prepartum dairy cows" in Journal of Animal and Feed Sciences, 33, no. 2 (2024):185-192,
https://doi.org/10.22358/jafs/174065/2023 . .

Procena održivosti i ekološke prihvatljivosti govedarske proizvodnje sa posebnim osvrtom na emisiju metana – metodološki pristup

Jovanović, Ljubomir; Bošnjaković, Dušan; Stojković, Milica; Dražić, Slavica; Vujanac, Ivan; Prodanović, Radiša; Arsić, Sveta; Nedić, Sreten; Kirovski, Danijela

(Beograd : Fakultet veterinarske medicine, Centar za izdavačku delatnost i promet učila, 2024)

TY  - CONF
AU  - Jovanović, Ljubomir
AU  - Bošnjaković, Dušan
AU  - Stojković, Milica
AU  - Dražić, Slavica
AU  - Vujanac, Ivan
AU  - Prodanović, Radiša
AU  - Arsić, Sveta
AU  - Nedić, Sreten
AU  - Kirovski, Danijela
PY  - 2024
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3720
AB  - Govedarska proizvodnja je značajan izvor gasova sa efektom
staklene bašte, prevashodno metana, s obzirom da preko 20 % ukupne
globalne emisije ovog gasa potiče iz govedarske proizvodnje. U
proceni mogućnosti za smanjenje emisije metana sa farmi mora se
uzeti u obzir i proizvodnja. Zato se emisija metana najčešće izražava
po jedinici proizvoda, odnosno kilogramu dobijenog mesa ili mleka.
Preporučljivo je da se u obzir uzme i nutritivna vrednost proizvoda
i tada se emisija metana izražava po kilogramu otkoštenog mesa
ili kilogramu mleka korigovanog na standardan sadržaj masti i proteina
u mleku (3,5% i 3,02%, pojedinačno). Metodološki, procena emisije
metana od strane individualne životinje povezana je sa razvojem
osetljivih, specifičnih i pouzdanih metoda. Budući da najveći deo emisije
metana na govedarskim farmama čini enterički metan, razvoj metodologije
je napredovao u pravcu njegove detekcije i kvantifikacije u
izdahnutom ili podrignutom vazduhu. Na enteričku emisiju metana utiče
veliki broj faktora kao što su ishrana, genetika, zdravstveno stanje,
menadžment farme, što sugeriše da je strategije za smanjenje emisije
metana neophodno prilagoditi uslovima koji su karakteristični za određenu
farmu. Za veterinare praktičare je neophodno poznavanje ovih
faktora i primena metoda za njihovu manipulaciju i korekciju u cilju
uspostavljanja održive i ekološki prihvatljive govedarske proizvodnje.
PB  - Beograd : Fakultet veterinarske medicine, Centar za izdavačku delatnost i promet učila
C3  - XLV seminar za inovacije znanja veterinara, Beograd, 23. februar 2024
T1  - Procena održivosti i ekološke prihvatljivosti govedarske proizvodnje sa posebnim osvrtom na emisiju metana – metodološki pristup
SP  - 109
EP  - 118
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3720
ER  - 
@conference{
author = "Jovanović, Ljubomir and Bošnjaković, Dušan and Stojković, Milica and Dražić, Slavica and Vujanac, Ivan and Prodanović, Radiša and Arsić, Sveta and Nedić, Sreten and Kirovski, Danijela",
year = "2024",
abstract = "Govedarska proizvodnja je značajan izvor gasova sa efektom
staklene bašte, prevashodno metana, s obzirom da preko 20 % ukupne
globalne emisije ovog gasa potiče iz govedarske proizvodnje. U
proceni mogućnosti za smanjenje emisije metana sa farmi mora se
uzeti u obzir i proizvodnja. Zato se emisija metana najčešće izražava
po jedinici proizvoda, odnosno kilogramu dobijenog mesa ili mleka.
Preporučljivo je da se u obzir uzme i nutritivna vrednost proizvoda
i tada se emisija metana izražava po kilogramu otkoštenog mesa
ili kilogramu mleka korigovanog na standardan sadržaj masti i proteina
u mleku (3,5% i 3,02%, pojedinačno). Metodološki, procena emisije
metana od strane individualne životinje povezana je sa razvojem
osetljivih, specifičnih i pouzdanih metoda. Budući da najveći deo emisije
metana na govedarskim farmama čini enterički metan, razvoj metodologije
je napredovao u pravcu njegove detekcije i kvantifikacije u
izdahnutom ili podrignutom vazduhu. Na enteričku emisiju metana utiče
veliki broj faktora kao što su ishrana, genetika, zdravstveno stanje,
menadžment farme, što sugeriše da je strategije za smanjenje emisije
metana neophodno prilagoditi uslovima koji su karakteristični za određenu
farmu. Za veterinare praktičare je neophodno poznavanje ovih
faktora i primena metoda za njihovu manipulaciju i korekciju u cilju
uspostavljanja održive i ekološki prihvatljive govedarske proizvodnje.",
publisher = "Beograd : Fakultet veterinarske medicine, Centar za izdavačku delatnost i promet učila",
journal = "XLV seminar za inovacije znanja veterinara, Beograd, 23. februar 2024",
title = "Procena održivosti i ekološke prihvatljivosti govedarske proizvodnje sa posebnim osvrtom na emisiju metana – metodološki pristup",
pages = "109-118",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3720"
}
Jovanović, L., Bošnjaković, D., Stojković, M., Dražić, S., Vujanac, I., Prodanović, R., Arsić, S., Nedić, S.,& Kirovski, D.. (2024). Procena održivosti i ekološke prihvatljivosti govedarske proizvodnje sa posebnim osvrtom na emisiju metana – metodološki pristup. in XLV seminar za inovacije znanja veterinara, Beograd, 23. februar 2024
Beograd : Fakultet veterinarske medicine, Centar za izdavačku delatnost i promet učila., 109-118.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3720
Jovanović L, Bošnjaković D, Stojković M, Dražić S, Vujanac I, Prodanović R, Arsić S, Nedić S, Kirovski D. Procena održivosti i ekološke prihvatljivosti govedarske proizvodnje sa posebnim osvrtom na emisiju metana – metodološki pristup. in XLV seminar za inovacije znanja veterinara, Beograd, 23. februar 2024. 2024;:109-118.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3720 .
Jovanović, Ljubomir, Bošnjaković, Dušan, Stojković, Milica, Dražić, Slavica, Vujanac, Ivan, Prodanović, Radiša, Arsić, Sveta, Nedić, Sreten, Kirovski, Danijela, "Procena održivosti i ekološke prihvatljivosti govedarske proizvodnje sa posebnim osvrtom na emisiju metana – metodološki pristup" in XLV seminar za inovacije znanja veterinara, Beograd, 23. februar 2024 (2024):109-118,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3720 .

Dietary Supplementation of Chestnut Tannins in Prepartum Dairy Cows Improves Antioxidant Defense Mechanisms Interacting with Thyroid Status

Prodanović, Radiša; Nedić, Sreten; Vujanac, Ivan; Bojkovski, Jovan; Nedić, Svetlana; Jovanović, Ljubomir; Kirovski, Danijela; Borozan, Sunčica

(MDPI, 2023)

TY  - JOUR
AU  - Prodanović, Radiša
AU  - Nedić, Sreten
AU  - Vujanac, Ivan
AU  - Bojkovski, Jovan
AU  - Nedić, Svetlana
AU  - Jovanović, Ljubomir
AU  - Kirovski, Danijela
AU  - Borozan, Sunčica
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2860
AB  - Cows in the peripartal period undergo changes in thyroid hormones and are susceptible to lipomobilization and/or oxidative stress. The addition of chestnut tannins as polyphenolic compounds in the diet may improve feed efficiency and prevent oxidative stress-related health disorders in transition cows. However, the relationship between chestnut tannin supplementation and thyroid function, which plays an important role in metabolic regulation, has not been investigated in dairy cows. This study was conducted to investigate the effects of chestnut tannin supplementation during the close-up period on thyroid status and to evaluate the interaction between thyroid hormones and oxidative stress biomarkers in prepartum dairy cows. Forty multiparous Holstein cows were fed either a diet containing chestnut tannins (CNTs, n = 20, 1.96 g chestnut tannins/kg feed, dry matter) or a non-supplemented diet (CON, n = 20) during the last 25 ± 2 days of gestation. Blood samples were collected on the first day of study (before chestnut tannin supplementation) and d 5 before parturition to measure hormonal and oxidative stress indices. Serum concentrations of T3 (p = 0.04) and T4 (p = 0.05) were higher in CNT cows than in the CON group on day 5 before parturition. Thyroid status of CNT cows was associated with higher serum total antioxidant capacity (T-AOC, p < 0.01), activities of superoxide dismutase (SOD, p = 0.03) and glutathione peroxidase (GPx, p = 0.01), and reduced glutathione concentration (GSH, p = 0.05). Serum thiobarbituric acid reactive substances (TBARS) were lower (p = 0.04) which was associated with lower aspartate aminotransferase (AST, p = 0.02), and lactate dehydrogenase (LDH, p = 0.01) activities in the CNT than in the CON group. Estradiol and progesterone did not differ between CNT and CON cows. Chestnut tannin supplementation improves antioxidant protection, prevents oxidation-reduction processes, reduces the degree of liver cell membrane damage, and protects thyroid tissue from damage, allowing higher T3 and T4 synthesis. Considering the importance of the thyroid hormone status before parturition, mechanisms of thyroid hormone regulation in CNT-supplemented dairy cows require more detailed investigations.
PB  - MDPI
T2  - Metabolites
T1  - Dietary Supplementation of Chestnut Tannins in Prepartum Dairy Cows Improves Antioxidant Defense Mechanisms Interacting with Thyroid Status
VL  - 13
IS  - 3
SP  - 334
DO  - 10.3390/metabo13030334
ER  - 
@article{
author = "Prodanović, Radiša and Nedić, Sreten and Vujanac, Ivan and Bojkovski, Jovan and Nedić, Svetlana and Jovanović, Ljubomir and Kirovski, Danijela and Borozan, Sunčica",
year = "2023",
abstract = "Cows in the peripartal period undergo changes in thyroid hormones and are susceptible to lipomobilization and/or oxidative stress. The addition of chestnut tannins as polyphenolic compounds in the diet may improve feed efficiency and prevent oxidative stress-related health disorders in transition cows. However, the relationship between chestnut tannin supplementation and thyroid function, which plays an important role in metabolic regulation, has not been investigated in dairy cows. This study was conducted to investigate the effects of chestnut tannin supplementation during the close-up period on thyroid status and to evaluate the interaction between thyroid hormones and oxidative stress biomarkers in prepartum dairy cows. Forty multiparous Holstein cows were fed either a diet containing chestnut tannins (CNTs, n = 20, 1.96 g chestnut tannins/kg feed, dry matter) or a non-supplemented diet (CON, n = 20) during the last 25 ± 2 days of gestation. Blood samples were collected on the first day of study (before chestnut tannin supplementation) and d 5 before parturition to measure hormonal and oxidative stress indices. Serum concentrations of T3 (p = 0.04) and T4 (p = 0.05) were higher in CNT cows than in the CON group on day 5 before parturition. Thyroid status of CNT cows was associated with higher serum total antioxidant capacity (T-AOC, p < 0.01), activities of superoxide dismutase (SOD, p = 0.03) and glutathione peroxidase (GPx, p = 0.01), and reduced glutathione concentration (GSH, p = 0.05). Serum thiobarbituric acid reactive substances (TBARS) were lower (p = 0.04) which was associated with lower aspartate aminotransferase (AST, p = 0.02), and lactate dehydrogenase (LDH, p = 0.01) activities in the CNT than in the CON group. Estradiol and progesterone did not differ between CNT and CON cows. Chestnut tannin supplementation improves antioxidant protection, prevents oxidation-reduction processes, reduces the degree of liver cell membrane damage, and protects thyroid tissue from damage, allowing higher T3 and T4 synthesis. Considering the importance of the thyroid hormone status before parturition, mechanisms of thyroid hormone regulation in CNT-supplemented dairy cows require more detailed investigations.",
publisher = "MDPI",
journal = "Metabolites",
title = "Dietary Supplementation of Chestnut Tannins in Prepartum Dairy Cows Improves Antioxidant Defense Mechanisms Interacting with Thyroid Status",
volume = "13",
number = "3",
pages = "334",
doi = "10.3390/metabo13030334"
}
Prodanović, R., Nedić, S., Vujanac, I., Bojkovski, J., Nedić, S., Jovanović, L., Kirovski, D.,& Borozan, S.. (2023). Dietary Supplementation of Chestnut Tannins in Prepartum Dairy Cows Improves Antioxidant Defense Mechanisms Interacting with Thyroid Status. in Metabolites
MDPI., 13(3), 334.
https://doi.org/10.3390/metabo13030334
Prodanović R, Nedić S, Vujanac I, Bojkovski J, Nedić S, Jovanović L, Kirovski D, Borozan S. Dietary Supplementation of Chestnut Tannins in Prepartum Dairy Cows Improves Antioxidant Defense Mechanisms Interacting with Thyroid Status. in Metabolites. 2023;13(3):334.
doi:10.3390/metabo13030334 .
Prodanović, Radiša, Nedić, Sreten, Vujanac, Ivan, Bojkovski, Jovan, Nedić, Svetlana, Jovanović, Ljubomir, Kirovski, Danijela, Borozan, Sunčica, "Dietary Supplementation of Chestnut Tannins in Prepartum Dairy Cows Improves Antioxidant Defense Mechanisms Interacting with Thyroid Status" in Metabolites, 13, no. 3 (2023):334,
https://doi.org/10.3390/metabo13030334 . .
3

Utjecaj unosa hrane na dnevnu varijaciju emisije metana utvrđenu neinvazivnom metodom kod visokomliječnih krava na vrhuncu laktacije

Jovanović, Ljubomir; Bošnjaković, Dušan; Dražić, Slavica; Nedić, Sreten; Prodanović, Radiša; Arsić, Sveta; Vujanac, Ivan; Kirovski, Danijela

(Zagreb : Krmiva d.o.o., 2023)

TY  - CONF
AU  - Jovanović, Ljubomir
AU  - Bošnjaković, Dušan
AU  - Dražić, Slavica
AU  - Nedić, Sreten
AU  - Prodanović, Radiša
AU  - Arsić, Sveta
AU  - Vujanac, Ivan
AU  - Kirovski, Danijela
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2938
AB  - Uzgoj preživača godišnje ispusti 80-95 milijuna tona metana u zemljinu atmosferu, što istraživanje pre­hrambenih strategija za smanjenje emisija ovog stakleničkog plina čini velikim znanstvenim izazovom. Kako bi se ispitala učinkovitost korištenih strategija, potrebno je sagledati čimbenike koji utječu na emi­siju enteričkog metana, poput režima hranjenja i sastava obroka. Dodatni problem je složena metodologija određivanja emisije metana, a znanost je u potrazi za pouzdanom, jednostavnom i minimalno invazivnom metodom. Cilj ovog istraživanja bio je jednostavnom i neinvazivnom metodom (prijenosni plinski anali­ zator BIOGAS 5000) ispitati varijacije enteričke emisije metana u odnosu na vrijeme hranidbe visokomli­ječnih krava u vrhuncu laktacije. Istraživanjem je obuhvaćeno 18 holstajn-frizijskih krava, čija je enterička emisija metana mjerena tijekom 3 uzastopna dana u 3 razdoblja: 2 sata prije jutarnjeg hranjenja (Pl), 2-4 sata (P2) i 6-8 sati (P3) nakon jutarnjeg hranjenja. Emisije metana iz buraga mjerene su iz smjese izdah­nutih plinova neprekidno tijekom 3 minute i očitavanjem koncentracije metana (ppm) svakih 5 sekundi. Rezultati istraživanja pokazuju da je enterička emisija metana imala rastući trend od Pl do P3 s prosječnim vrijednostima (±standardna pogreška) od 2209±284 ppm, 3052±329 ppm i 4791±857 ppm za Pl, P2 i P3, redom. Koncentracije metana bile su značajno više u P2 nego u Pl (p=0,01), kao iu P3 u odnosu na P2 (p=0,02) i Pl (p<0,001). Zaključno, emisija enteričkog metana značajno se povećava od razdoblja prije uzi­manja, do 6-8 sati nakon uzimanja jutarnjeg obroka. Korištena metoda detekcije metana pokazala se pouz­danom.
AB  - Ruminant farming releases 80-95 million tons of methane into the Earths atmosphere annual/; making research onnutritional strategies to reduce emissions of this greenhouse gas a major scientific challenge. To study the effectiveness of the strategies used, it is necessary to take into account all the factors that influence the emission of enteric methane, such as the feeding regime and the composition of the diet. Another problem is the complex methodology of methane emission determination, and scientists are sear­ ching for a reliable, simple, and minimally invasive method. The aim of this study was to investigate the variation of intestinal methane emissions in relation to feeding time of dairy cows in peak lactation using a simple and non-invasive method (portable gas analyzer BIOGAS 5000). The study included 18 Holstein­ Friesian cows whose enteric methane emissions were measured on three consecutive days in three peri­ ods: 2 hours bff.fore morningfeeding (Pl), 2-4 hours (P2) and 6-8 hours (P3) after morningfeeding. Ente­ ric methane emissions were measured continuously from exhaled gases for 3 minutes, with methane concentration (ppm) readings every 5 seconds. Our results show that enteric methane emission had an increasing trend from Pl to P3 with average values (±standard error) of 2209±284 ppm, 3052±329 ppm, and 4791±857 ppm for Pl, P2, and P3, respectively. Methane concentrations were significantly higher in P2 than in Pl (p=0.01), as well as in P3 compared to P2 (p=0.02) and Pl (p < 0.001). In conclusion, the emission of enteric methane increases significantly from the period of intake, up to 6-8 hours after intake of the morning meal. The method used for methane detection proved to be reliable.
PB  - Zagreb : Krmiva d.o.o.
C3  - XXVIII Međunarodno savjetovanje Krmiva 2023, Opatija, 31. maj - 2. jun 2023
T1  - Utjecaj unosa hrane na dnevnu varijaciju emisije metana utvrđenu neinvazivnom metodom kod visokomliječnih krava na vrhuncu laktacije
T1  - The effect of dietary intake on the daily methane emissions determined by a non-invasive method in peak lactating dairy cattle
SP  - 27
EP  - 28
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2938
ER  - 
@conference{
author = "Jovanović, Ljubomir and Bošnjaković, Dušan and Dražić, Slavica and Nedić, Sreten and Prodanović, Radiša and Arsić, Sveta and Vujanac, Ivan and Kirovski, Danijela",
year = "2023",
abstract = "Uzgoj preživača godišnje ispusti 80-95 milijuna tona metana u zemljinu atmosferu, što istraživanje pre­hrambenih strategija za smanjenje emisija ovog stakleničkog plina čini velikim znanstvenim izazovom. Kako bi se ispitala učinkovitost korištenih strategija, potrebno je sagledati čimbenike koji utječu na emi­siju enteričkog metana, poput režima hranjenja i sastava obroka. Dodatni problem je složena metodologija određivanja emisije metana, a znanost je u potrazi za pouzdanom, jednostavnom i minimalno invazivnom metodom. Cilj ovog istraživanja bio je jednostavnom i neinvazivnom metodom (prijenosni plinski anali­ zator BIOGAS 5000) ispitati varijacije enteričke emisije metana u odnosu na vrijeme hranidbe visokomli­ječnih krava u vrhuncu laktacije. Istraživanjem je obuhvaćeno 18 holstajn-frizijskih krava, čija je enterička emisija metana mjerena tijekom 3 uzastopna dana u 3 razdoblja: 2 sata prije jutarnjeg hranjenja (Pl), 2-4 sata (P2) i 6-8 sati (P3) nakon jutarnjeg hranjenja. Emisije metana iz buraga mjerene su iz smjese izdah­nutih plinova neprekidno tijekom 3 minute i očitavanjem koncentracije metana (ppm) svakih 5 sekundi. Rezultati istraživanja pokazuju da je enterička emisija metana imala rastući trend od Pl do P3 s prosječnim vrijednostima (±standardna pogreška) od 2209±284 ppm, 3052±329 ppm i 4791±857 ppm za Pl, P2 i P3, redom. Koncentracije metana bile su značajno više u P2 nego u Pl (p=0,01), kao iu P3 u odnosu na P2 (p=0,02) i Pl (p<0,001). Zaključno, emisija enteričkog metana značajno se povećava od razdoblja prije uzi­manja, do 6-8 sati nakon uzimanja jutarnjeg obroka. Korištena metoda detekcije metana pokazala se pouz­danom., Ruminant farming releases 80-95 million tons of methane into the Earths atmosphere annual/; making research onnutritional strategies to reduce emissions of this greenhouse gas a major scientific challenge. To study the effectiveness of the strategies used, it is necessary to take into account all the factors that influence the emission of enteric methane, such as the feeding regime and the composition of the diet. Another problem is the complex methodology of methane emission determination, and scientists are sear­ ching for a reliable, simple, and minimally invasive method. The aim of this study was to investigate the variation of intestinal methane emissions in relation to feeding time of dairy cows in peak lactation using a simple and non-invasive method (portable gas analyzer BIOGAS 5000). The study included 18 Holstein­ Friesian cows whose enteric methane emissions were measured on three consecutive days in three peri­ ods: 2 hours bff.fore morningfeeding (Pl), 2-4 hours (P2) and 6-8 hours (P3) after morningfeeding. Ente­ ric methane emissions were measured continuously from exhaled gases for 3 minutes, with methane concentration (ppm) readings every 5 seconds. Our results show that enteric methane emission had an increasing trend from Pl to P3 with average values (±standard error) of 2209±284 ppm, 3052±329 ppm, and 4791±857 ppm for Pl, P2, and P3, respectively. Methane concentrations were significantly higher in P2 than in Pl (p=0.01), as well as in P3 compared to P2 (p=0.02) and Pl (p < 0.001). In conclusion, the emission of enteric methane increases significantly from the period of intake, up to 6-8 hours after intake of the morning meal. The method used for methane detection proved to be reliable.",
publisher = "Zagreb : Krmiva d.o.o.",
journal = "XXVIII Međunarodno savjetovanje Krmiva 2023, Opatija, 31. maj - 2. jun 2023",
title = "Utjecaj unosa hrane na dnevnu varijaciju emisije metana utvrđenu neinvazivnom metodom kod visokomliječnih krava na vrhuncu laktacije, The effect of dietary intake on the daily methane emissions determined by a non-invasive method in peak lactating dairy cattle",
pages = "27-28",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2938"
}
Jovanović, L., Bošnjaković, D., Dražić, S., Nedić, S., Prodanović, R., Arsić, S., Vujanac, I.,& Kirovski, D.. (2023). Utjecaj unosa hrane na dnevnu varijaciju emisije metana utvrđenu neinvazivnom metodom kod visokomliječnih krava na vrhuncu laktacije. in XXVIII Međunarodno savjetovanje Krmiva 2023, Opatija, 31. maj - 2. jun 2023
Zagreb : Krmiva d.o.o.., 27-28.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2938
Jovanović L, Bošnjaković D, Dražić S, Nedić S, Prodanović R, Arsić S, Vujanac I, Kirovski D. Utjecaj unosa hrane na dnevnu varijaciju emisije metana utvrđenu neinvazivnom metodom kod visokomliječnih krava na vrhuncu laktacije. in XXVIII Međunarodno savjetovanje Krmiva 2023, Opatija, 31. maj - 2. jun 2023. 2023;:27-28.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2938 .
Jovanović, Ljubomir, Bošnjaković, Dušan, Dražić, Slavica, Nedić, Sreten, Prodanović, Radiša, Arsić, Sveta, Vujanac, Ivan, Kirovski, Danijela, "Utjecaj unosa hrane na dnevnu varijaciju emisije metana utvrđenu neinvazivnom metodom kod visokomliječnih krava na vrhuncu laktacije" in XXVIII Međunarodno savjetovanje Krmiva 2023, Opatija, 31. maj - 2. jun 2023 (2023):27-28,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2938 .

Značaj analize metaboličkog profila u kontroli zdravlja i održivoj proizvodnji na govedarskim farmama

Nedić, Sreten; Vujanac, Ivan; Prodanović, Radiša; Bojkovski, Jovan; Arsić, Sveta; Bošnjaković, Dušan; Jovanović, Ljubomir; Kirovski, Danijela

(Banja Luka : Veterinarska komora Republike Srpske, 2023)

TY  - CONF
AU  - Nedić, Sreten
AU  - Vujanac, Ivan
AU  - Prodanović, Radiša
AU  - Bojkovski, Jovan
AU  - Arsić, Sveta
AU  - Bošnjaković, Dušan
AU  - Jovanović, Ljubomir
AU  - Kirovski, Danijela
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2999
AB  - Анализа метаболичког профила представља одређивање биохемијских
параметара крви значајних за процену здравственог статуса и производних
перформанси код високо-млечних крава. Посебан значај анализе
метаболичког профила огледа се у процени искористивости хранљивих
материја оброка код крава у различитим фазама производно репродуктивног
циклуса, односно о њиховом енергетском, протеинском и минералном
статусу. Поред тога, анализа метаболичког профила омогућава нам
правовремено откривање супклиничких и клиничких постпарталних обољења
која су повезана са лактацијом и репродукцијом, што представља приоритет
на савременим фармама високо-млечних крава, јер ти фактори значајно утичу
на рентабилност производње. У рутинској анализи метаболичког профила у
стадима високо-млечних крава одређују се концентрације глукозе,
бетахидроксибутерне киселине (БХБ), укупних протеина, албумина,
калцијума, фосфора, урее, укупног билирубина, триглицерида као и активност
ензима јетре аспартат-аминотрансферазе (АСТ) и гама-глутамилтрансферазе
(ГГТ). Број параметара метаболичког профила зависи од етиологије и
патогенезе обољења на фарми која могу да се испољавају у клиничкој и
супклиничкој форми. Такође, одређивање параметара метаболичког профила
треба да се обави у свим фазама производно-репродуктивног циклуса крава,
засушење, пуерперијум и лактација, као и да се обухвати репрезентативан број
животиња на фарми. Значај анализе метаболичког профила на високо-
млечним фармама огледа се у његовој предности над осталим дијагностичким
процедурама у сагледавању и откривању како здравствених проблема, тако ипроцени снабдевености и искористивости хранљивих материја из оброка. На
тај начин, омогућава се превениција као и благовремена терапија
метаболичких и других здравствених проблема код високом-млечних крава,
чиме се одржава здравље стада на високом нивоу. На основу свега наведеног
може се закључити да анализа метаболичког профила директно доприноси
одрживој фармској производњи, чији је главни аспект очување здравља
животиња и минималан негативан утицај на животну средину.
AB  - Metabolic profile analysis represents the determination of blood biochemical
parameters important for the assessment of health status and production
performance of high-yielding dairy cows. The particular importance of metabolic
profile analysis is reflected in the evaluation of feed nutrient utilization in cows
at different stages of the production and reproduction cycle, i.e. their energy,
protein and mineral status. In addition, metabolic profile analysis allows timely
detection of subclinical and clinical postpartum diseases related to lactation and
reproduction, which is of primary importance in modern dairy farms, as these
factors significantly affect the profitability of production. Routine analysis of the
metabolic profile in herds of high-yielding dairy cows includes determination of
concentrations of glucose, beta-hydroxybutyric acid (BHB), total proteins,
albumin, calcium, phosphorus, urea, total bilirubin, triglycerides, and activity of
the liver enzymes aspartate aminotransferase (AST) and gamma-
glutamyltransferase (GGT). The number of parameters of the metabolic profile
depends on the etiology and pathogenesis of the diseases in the farm, which can
manifest themselves in clinical and subclinical forms. In addition, the
determination of the parameters of the metabolic profile should be carried out at
all stages of the production and reproductive cycle of cows, in the dry period, in
the postpartum period and in lactation, and should include a representative
number of animals on the farm. The importance of metabolic profile analysis in
high-yield dairy farms is demonstrated by its advantage over other diagnostic
techniques in assessing and detecting health problems and in evaluating the
intake and utilization of nutrients frommeals. In this way, it is possible to prevent
metabolic and other health problems in high-yielding cows and treat them in a
timely manner, thus maintaining the health of the herd at a high level. From all
this, it can be concluded that metabolic profile analysis directly contributes to
sustainable agricultural production, the most important aspect of which is the
preservation of animal health and the minimization of negative impacts on the
environment.
PB  - Banja Luka : Veterinarska komora Republike Srpske
C3  - 28. Godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15 - 17. jun 2023
T1  - Značaj analize metaboličkog profila u kontroli zdravlja i održivoj proizvodnji na govedarskim farmama
T1  - The importance of metabolic profile analysis for health control and sustainable production in cattle farms
SP  - 62
EP  - 65
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2999
ER  - 
@conference{
author = "Nedić, Sreten and Vujanac, Ivan and Prodanović, Radiša and Bojkovski, Jovan and Arsić, Sveta and Bošnjaković, Dušan and Jovanović, Ljubomir and Kirovski, Danijela",
year = "2023",
abstract = "Анализа метаболичког профила представља одређивање биохемијских
параметара крви значајних за процену здравственог статуса и производних
перформанси код високо-млечних крава. Посебан значај анализе
метаболичког профила огледа се у процени искористивости хранљивих
материја оброка код крава у различитим фазама производно репродуктивног
циклуса, односно о њиховом енергетском, протеинском и минералном
статусу. Поред тога, анализа метаболичког профила омогућава нам
правовремено откривање супклиничких и клиничких постпарталних обољења
која су повезана са лактацијом и репродукцијом, што представља приоритет
на савременим фармама високо-млечних крава, јер ти фактори значајно утичу
на рентабилност производње. У рутинској анализи метаболичког профила у
стадима високо-млечних крава одређују се концентрације глукозе,
бетахидроксибутерне киселине (БХБ), укупних протеина, албумина,
калцијума, фосфора, урее, укупног билирубина, триглицерида као и активност
ензима јетре аспартат-аминотрансферазе (АСТ) и гама-глутамилтрансферазе
(ГГТ). Број параметара метаболичког профила зависи од етиологије и
патогенезе обољења на фарми која могу да се испољавају у клиничкој и
супклиничкој форми. Такође, одређивање параметара метаболичког профила
треба да се обави у свим фазама производно-репродуктивног циклуса крава,
засушење, пуерперијум и лактација, као и да се обухвати репрезентативан број
животиња на фарми. Значај анализе метаболичког профила на високо-
млечним фармама огледа се у његовој предности над осталим дијагностичким
процедурама у сагледавању и откривању како здравствених проблема, тако ипроцени снабдевености и искористивости хранљивих материја из оброка. На
тај начин, омогућава се превениција као и благовремена терапија
метаболичких и других здравствених проблема код високом-млечних крава,
чиме се одржава здравље стада на високом нивоу. На основу свега наведеног
може се закључити да анализа метаболичког профила директно доприноси
одрживој фармској производњи, чији је главни аспект очување здравља
животиња и минималан негативан утицај на животну средину., Metabolic profile analysis represents the determination of blood biochemical
parameters important for the assessment of health status and production
performance of high-yielding dairy cows. The particular importance of metabolic
profile analysis is reflected in the evaluation of feed nutrient utilization in cows
at different stages of the production and reproduction cycle, i.e. their energy,
protein and mineral status. In addition, metabolic profile analysis allows timely
detection of subclinical and clinical postpartum diseases related to lactation and
reproduction, which is of primary importance in modern dairy farms, as these
factors significantly affect the profitability of production. Routine analysis of the
metabolic profile in herds of high-yielding dairy cows includes determination of
concentrations of glucose, beta-hydroxybutyric acid (BHB), total proteins,
albumin, calcium, phosphorus, urea, total bilirubin, triglycerides, and activity of
the liver enzymes aspartate aminotransferase (AST) and gamma-
glutamyltransferase (GGT). The number of parameters of the metabolic profile
depends on the etiology and pathogenesis of the diseases in the farm, which can
manifest themselves in clinical and subclinical forms. In addition, the
determination of the parameters of the metabolic profile should be carried out at
all stages of the production and reproductive cycle of cows, in the dry period, in
the postpartum period and in lactation, and should include a representative
number of animals on the farm. The importance of metabolic profile analysis in
high-yield dairy farms is demonstrated by its advantage over other diagnostic
techniques in assessing and detecting health problems and in evaluating the
intake and utilization of nutrients frommeals. In this way, it is possible to prevent
metabolic and other health problems in high-yielding cows and treat them in a
timely manner, thus maintaining the health of the herd at a high level. From all
this, it can be concluded that metabolic profile analysis directly contributes to
sustainable agricultural production, the most important aspect of which is the
preservation of animal health and the minimization of negative impacts on the
environment.",
publisher = "Banja Luka : Veterinarska komora Republike Srpske",
journal = "28. Godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15 - 17. jun 2023",
title = "Značaj analize metaboličkog profila u kontroli zdravlja i održivoj proizvodnji na govedarskim farmama, The importance of metabolic profile analysis for health control and sustainable production in cattle farms",
pages = "62-65",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2999"
}
Nedić, S., Vujanac, I., Prodanović, R., Bojkovski, J., Arsić, S., Bošnjaković, D., Jovanović, L.,& Kirovski, D.. (2023). Značaj analize metaboličkog profila u kontroli zdravlja i održivoj proizvodnji na govedarskim farmama. in 28. Godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15 - 17. jun 2023
Banja Luka : Veterinarska komora Republike Srpske., 62-65.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2999
Nedić S, Vujanac I, Prodanović R, Bojkovski J, Arsić S, Bošnjaković D, Jovanović L, Kirovski D. Značaj analize metaboličkog profila u kontroli zdravlja i održivoj proizvodnji na govedarskim farmama. in 28. Godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15 - 17. jun 2023. 2023;:62-65.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2999 .
Nedić, Sreten, Vujanac, Ivan, Prodanović, Radiša, Bojkovski, Jovan, Arsić, Sveta, Bošnjaković, Dušan, Jovanović, Ljubomir, Kirovski, Danijela, "Značaj analize metaboličkog profila u kontroli zdravlja i održivoj proizvodnji na govedarskim farmama" in 28. Godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15 - 17. jun 2023 (2023):62-65,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2999 .

Zdravstveni status i održiva proizvodnja na savremenim farmama visokomlečnih krava

Vujanac, Ivan; Prodanović, Radiša; Nedić, Sreten; Arsić, Sveta; Jovanović, Ljubomir; Bošnjaković, Dušan; Stojković, Milica; Dražić, Slavica; Kirovski, Danijela

(Beograd : Udruženje veterinara praktičara Srbije, 2023)

TY  - CONF
AU  - Vujanac, Ivan
AU  - Prodanović, Radiša
AU  - Nedić, Sreten
AU  - Arsić, Sveta
AU  - Jovanović, Ljubomir
AU  - Bošnjaković, Dušan
AU  - Stojković, Milica
AU  - Dražić, Slavica
AU  - Kirovski, Danijela
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3437
AB  - Poslednjih godina se sve više ukazuje na povezanost uzgoja krava i emisije metana sa farmi visokomlečnih krava kao posledice enterične fermentacije koja se odvija u buragu ovih životinja. Savremeni uzgoj visokomlečnih krava ima za
cilj proizvodnju mleka višu od 9 000 litara po kravi u toku jedne laktacije. Takva proizvodnja zahteva značajno povećanje unosa hrane, ali i izmenjene hranidbene uslove u
smislu povećanog udela koncentrovanog dela u obroku za krave. Kod povećanog unosa
hrane, dnevna emisija metana po životinji je povećana, ali je emisija ovog gasa po kilogramu proizvedenog mleka manja. Povećanjem energetske vrednosti obroka, dodavanjem veće količine skroba iz žitarica može da se smanji produkcija metana za 7 do 10
procenata. Međutim, povećanjem sadržaja skroba u koncentrovanom delu obroka za
visokomlečne krave, tokom tranzicionog perioda i rane faze laktacije, može da se poveća rizik za nastanak metaboličkih poremećaja zdravlja kao što su subakutna acidoza
buraga, ketoza i pododermatitis, za koje je dokazano da povećavaju emisiju metana.Takođe je utvrđeno da krave obolele od supkliničkog, odnosno kliničkog mastitisa, emituju više metana u odnosu na zdrave krave. Sprovođenje mera imunoprofilakse posebno
kod bolesti koje ugrožavaju ekonomsku isplativost farmi visokomlečnih krava pokazale
su se kao veoma efikasne u smanjenju emisije gasova sa efektom staklene bašte (engl.
greenhouse gases – GHG). Iz svega navedenog proizilazi, da jedino zdrave krave mogu
da doprinesu održivoj proizvodnji koja uključuje uspostavljanje ekološki prihvatljivog
uzgoja.
PB  - Beograd : Udruženje veterinara praktičara Srbije
C3  - V Simpozijum sa međunarodnim učešćem - Zdravstvena zaštita i reprodukcija papkara, kopitara, živine i mesojeda, Beograd, 17 - 18. mart 2023
T1  - Zdravstveni status i održiva proizvodnja na savremenim farmama visokomlečnih krava
SP  - 3
EP  - 10
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3437
ER  - 
@conference{
author = "Vujanac, Ivan and Prodanović, Radiša and Nedić, Sreten and Arsić, Sveta and Jovanović, Ljubomir and Bošnjaković, Dušan and Stojković, Milica and Dražić, Slavica and Kirovski, Danijela",
year = "2023",
abstract = "Poslednjih godina se sve više ukazuje na povezanost uzgoja krava i emisije metana sa farmi visokomlečnih krava kao posledice enterične fermentacije koja se odvija u buragu ovih životinja. Savremeni uzgoj visokomlečnih krava ima za
cilj proizvodnju mleka višu od 9 000 litara po kravi u toku jedne laktacije. Takva proizvodnja zahteva značajno povećanje unosa hrane, ali i izmenjene hranidbene uslove u
smislu povećanog udela koncentrovanog dela u obroku za krave. Kod povećanog unosa
hrane, dnevna emisija metana po životinji je povećana, ali je emisija ovog gasa po kilogramu proizvedenog mleka manja. Povećanjem energetske vrednosti obroka, dodavanjem veće količine skroba iz žitarica može da se smanji produkcija metana za 7 do 10
procenata. Međutim, povećanjem sadržaja skroba u koncentrovanom delu obroka za
visokomlečne krave, tokom tranzicionog perioda i rane faze laktacije, može da se poveća rizik za nastanak metaboličkih poremećaja zdravlja kao što su subakutna acidoza
buraga, ketoza i pododermatitis, za koje je dokazano da povećavaju emisiju metana.Takođe je utvrđeno da krave obolele od supkliničkog, odnosno kliničkog mastitisa, emituju više metana u odnosu na zdrave krave. Sprovođenje mera imunoprofilakse posebno
kod bolesti koje ugrožavaju ekonomsku isplativost farmi visokomlečnih krava pokazale
su se kao veoma efikasne u smanjenju emisije gasova sa efektom staklene bašte (engl.
greenhouse gases – GHG). Iz svega navedenog proizilazi, da jedino zdrave krave mogu
da doprinesu održivoj proizvodnji koja uključuje uspostavljanje ekološki prihvatljivog
uzgoja.",
publisher = "Beograd : Udruženje veterinara praktičara Srbije",
journal = "V Simpozijum sa međunarodnim učešćem - Zdravstvena zaštita i reprodukcija papkara, kopitara, živine i mesojeda, Beograd, 17 - 18. mart 2023",
title = "Zdravstveni status i održiva proizvodnja na savremenim farmama visokomlečnih krava",
pages = "3-10",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3437"
}
Vujanac, I., Prodanović, R., Nedić, S., Arsić, S., Jovanović, L., Bošnjaković, D., Stojković, M., Dražić, S.,& Kirovski, D.. (2023). Zdravstveni status i održiva proizvodnja na savremenim farmama visokomlečnih krava. in V Simpozijum sa međunarodnim učešćem - Zdravstvena zaštita i reprodukcija papkara, kopitara, živine i mesojeda, Beograd, 17 - 18. mart 2023
Beograd : Udruženje veterinara praktičara Srbije., 3-10.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3437
Vujanac I, Prodanović R, Nedić S, Arsić S, Jovanović L, Bošnjaković D, Stojković M, Dražić S, Kirovski D. Zdravstveni status i održiva proizvodnja na savremenim farmama visokomlečnih krava. in V Simpozijum sa međunarodnim učešćem - Zdravstvena zaštita i reprodukcija papkara, kopitara, živine i mesojeda, Beograd, 17 - 18. mart 2023. 2023;:3-10.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3437 .
Vujanac, Ivan, Prodanović, Radiša, Nedić, Sreten, Arsić, Sveta, Jovanović, Ljubomir, Bošnjaković, Dušan, Stojković, Milica, Dražić, Slavica, Kirovski, Danijela, "Zdravstveni status i održiva proizvodnja na savremenim farmama visokomlečnih krava" in V Simpozijum sa međunarodnim učešćem - Zdravstvena zaštita i reprodukcija papkara, kopitara, živine i mesojeda, Beograd, 17 - 18. mart 2023 (2023):3-10,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3437 .

Methane Emission and Metabolic Status in Peak Lactating Dairy Cows and Their Assessment Via Methane Concentration Profile

Bošnjaković, Dušan; Kirovski, Danijela; Prodanović, Radiša; Vujanac, Ivan; Arsić, Sveta; Stojković, Milica; Dražić, Slavica; Nedić, Sreten; Jovanović, Ljubomir

(Sciendo, 2023)

TY  - JOUR
AU  - Bošnjaković, Dušan
AU  - Kirovski, Danijela
AU  - Prodanović, Radiša
AU  - Vujanac, Ivan
AU  - Arsić, Sveta
AU  - Stojković, Milica
AU  - Dražić, Slavica
AU  - Nedić, Sreten
AU  - Jovanović, Ljubomir
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2814
AB  - Ruminant husbandry contributes to global methane (CH4) emissions and beside its negative impact on the environment, enteric CH4 emissions cause a loss of gross energy intake in cows. The study is aimed to estimate CH4 emission and metabolic status in dairy cows via the methane concentration profile as a tool for analyzing the CH4 production pattern. The study included eighteen cows whose enteric CH4 emission was measured during three consecutive days in three periods: 2 hours before (P1), 2-4 hours (P2) and 6-8 hours (P3) after the morning feeding. Based on CH4 enteric emissions, cows were divided into two groups (n=6, respectively): HM (average CH4 concentration: 5430.08 ± 365.92 ppm) and LM (average CH4 concentration: 1351.85 ± 205.20 ppm). Following CH4 measurement, on day 3, venous blood was sampled to determine the indicators of the metabolic status. HM cows had significantly higher average CH4 concentrations, maximum and average CH4 peak amplitude than LM cows in all measuring periods (P1-P3), while the number of CH4 peaks tended to be higher in HM than in LM cows in P2. There were no differences in the maximum and average CH4 peak width and average distance among two CH4 peaks between examined groups of cows. HM cows had significantly higher total protein concentrations and significantly lower total bilirubin and NEFA concentrations than LM cows. In conclusion, HM cows have a greater number of eructations and release more CH4 per eructation than LM cows, hence the differences in metabolic status are most likely related to the differences in their liver function.
PB  - Sciendo
T2  - Acta Veterinaria
T1  - Methane Emission and Metabolic Status in Peak Lactating Dairy Cows and Their Assessment Via Methane Concentration Profile
VL  - 73
VL  - 1
SP  - 71
EP  - 86
DO  - 10.2478/acve-2023-0006
ER  - 
@article{
author = "Bošnjaković, Dušan and Kirovski, Danijela and Prodanović, Radiša and Vujanac, Ivan and Arsić, Sveta and Stojković, Milica and Dražić, Slavica and Nedić, Sreten and Jovanović, Ljubomir",
year = "2023",
abstract = "Ruminant husbandry contributes to global methane (CH4) emissions and beside its negative impact on the environment, enteric CH4 emissions cause a loss of gross energy intake in cows. The study is aimed to estimate CH4 emission and metabolic status in dairy cows via the methane concentration profile as a tool for analyzing the CH4 production pattern. The study included eighteen cows whose enteric CH4 emission was measured during three consecutive days in three periods: 2 hours before (P1), 2-4 hours (P2) and 6-8 hours (P3) after the morning feeding. Based on CH4 enteric emissions, cows were divided into two groups (n=6, respectively): HM (average CH4 concentration: 5430.08 ± 365.92 ppm) and LM (average CH4 concentration: 1351.85 ± 205.20 ppm). Following CH4 measurement, on day 3, venous blood was sampled to determine the indicators of the metabolic status. HM cows had significantly higher average CH4 concentrations, maximum and average CH4 peak amplitude than LM cows in all measuring periods (P1-P3), while the number of CH4 peaks tended to be higher in HM than in LM cows in P2. There were no differences in the maximum and average CH4 peak width and average distance among two CH4 peaks between examined groups of cows. HM cows had significantly higher total protein concentrations and significantly lower total bilirubin and NEFA concentrations than LM cows. In conclusion, HM cows have a greater number of eructations and release more CH4 per eructation than LM cows, hence the differences in metabolic status are most likely related to the differences in their liver function.",
publisher = "Sciendo",
journal = "Acta Veterinaria",
title = "Methane Emission and Metabolic Status in Peak Lactating Dairy Cows and Their Assessment Via Methane Concentration Profile",
volume = "73, 1",
pages = "71-86",
doi = "10.2478/acve-2023-0006"
}
Bošnjaković, D., Kirovski, D., Prodanović, R., Vujanac, I., Arsić, S., Stojković, M., Dražić, S., Nedić, S.,& Jovanović, L.. (2023). Methane Emission and Metabolic Status in Peak Lactating Dairy Cows and Their Assessment Via Methane Concentration Profile. in Acta Veterinaria
Sciendo., 73, 71-86.
https://doi.org/10.2478/acve-2023-0006
Bošnjaković D, Kirovski D, Prodanović R, Vujanac I, Arsić S, Stojković M, Dražić S, Nedić S, Jovanović L. Methane Emission and Metabolic Status in Peak Lactating Dairy Cows and Their Assessment Via Methane Concentration Profile. in Acta Veterinaria. 2023;73:71-86.
doi:10.2478/acve-2023-0006 .
Bošnjaković, Dušan, Kirovski, Danijela, Prodanović, Radiša, Vujanac, Ivan, Arsić, Sveta, Stojković, Milica, Dražić, Slavica, Nedić, Sreten, Jovanović, Ljubomir, "Methane Emission and Metabolic Status in Peak Lactating Dairy Cows and Their Assessment Via Methane Concentration Profile" in Acta Veterinaria, 73 (2023):71-86,
https://doi.org/10.2478/acve-2023-0006 . .

How climate change affects dairy cow farming in Serbia

Vujanac, Ivan; Prodanović, Radiša; Arsić, Sveta; Nedić, Sreten; Jovanović, Ljubomir; Stojić, Milica; Trifković, Julijana; Kirovski, Danijela

(2022)

TY  - CONF
AU  - Vujanac, Ivan
AU  - Prodanović, Radiša
AU  - Arsić, Sveta
AU  - Nedić, Sreten
AU  - Jovanović, Ljubomir
AU  - Stojić, Milica
AU  - Trifković, Julijana
AU  - Kirovski, Danijela
PY  - 2022
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2888
C3  - 31st World Buiatrics Congress, Madrid, September 4th to 8th, 2022
T1  - How climate change affects dairy cow farming in Serbia
SP  - 37
EP  - 37
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2888
ER  - 
@conference{
author = "Vujanac, Ivan and Prodanović, Radiša and Arsić, Sveta and Nedić, Sreten and Jovanović, Ljubomir and Stojić, Milica and Trifković, Julijana and Kirovski, Danijela",
year = "2022",
journal = "31st World Buiatrics Congress, Madrid, September 4th to 8th, 2022",
title = "How climate change affects dairy cow farming in Serbia",
pages = "37-37",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2888"
}
Vujanac, I., Prodanović, R., Arsić, S., Nedić, S., Jovanović, L., Stojić, M., Trifković, J.,& Kirovski, D.. (2022). How climate change affects dairy cow farming in Serbia. in 31st World Buiatrics Congress, Madrid, September 4th to 8th, 2022, 37-37.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2888
Vujanac I, Prodanović R, Arsić S, Nedić S, Jovanović L, Stojić M, Trifković J, Kirovski D. How climate change affects dairy cow farming in Serbia. in 31st World Buiatrics Congress, Madrid, September 4th to 8th, 2022. 2022;:37-37.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2888 .
Vujanac, Ivan, Prodanović, Radiša, Arsić, Sveta, Nedić, Sreten, Jovanović, Ljubomir, Stojić, Milica, Trifković, Julijana, Kirovski, Danijela, "How climate change affects dairy cow farming in Serbia" in 31st World Buiatrics Congress, Madrid, September 4th to 8th, 2022 (2022):37-37,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2888 .

Tresholds of dry cow blood variables obtained by receiver operating characteristic analysis for indication of milk production during early lactation

Kirovski, Danijela; Jovanović, Ljubomir; Stojić, Milica; Bošnjaković, Dušan; Dražić, Slavica; Prodanović, Radiša; Nedić, Sreten; Vujanac, Ivan

(2022)

TY  - CONF
AU  - Kirovski, Danijela
AU  - Jovanović, Ljubomir
AU  - Stojić, Milica
AU  - Bošnjaković, Dušan
AU  - Dražić, Slavica
AU  - Prodanović, Radiša
AU  - Nedić, Sreten
AU  - Vujanac, Ivan
PY  - 2022
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2937
AB  - The aim of the study was to determine the association between the metabolic parameters determined in dry cows and milk production at early lactation period. The receiver operating characteristic (ROC) analysis was used as a valuable tool to evaluate prediction of milk production based on results for metabolic status of dry cows. The cut off values for metabolic parameters were determined as values below or above which daily production of milk was higher than 30 L at day 30 of lactation.
C3  - 31st World Buiatrics Congress, Madrid, September 4th to 8th, 2022
T1  - Tresholds of dry cow blood variables obtained by receiver operating characteristic analysis for indication of milk production during early lactation
SP  - 36
EP  - 36
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2937
ER  - 
@conference{
author = "Kirovski, Danijela and Jovanović, Ljubomir and Stojić, Milica and Bošnjaković, Dušan and Dražić, Slavica and Prodanović, Radiša and Nedić, Sreten and Vujanac, Ivan",
year = "2022",
abstract = "The aim of the study was to determine the association between the metabolic parameters determined in dry cows and milk production at early lactation period. The receiver operating characteristic (ROC) analysis was used as a valuable tool to evaluate prediction of milk production based on results for metabolic status of dry cows. The cut off values for metabolic parameters were determined as values below or above which daily production of milk was higher than 30 L at day 30 of lactation.",
journal = "31st World Buiatrics Congress, Madrid, September 4th to 8th, 2022",
title = "Tresholds of dry cow blood variables obtained by receiver operating characteristic analysis for indication of milk production during early lactation",
pages = "36-36",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2937"
}
Kirovski, D., Jovanović, L., Stojić, M., Bošnjaković, D., Dražić, S., Prodanović, R., Nedić, S.,& Vujanac, I.. (2022). Tresholds of dry cow blood variables obtained by receiver operating characteristic analysis for indication of milk production during early lactation. in 31st World Buiatrics Congress, Madrid, September 4th to 8th, 2022, 36-36.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2937
Kirovski D, Jovanović L, Stojić M, Bošnjaković D, Dražić S, Prodanović R, Nedić S, Vujanac I. Tresholds of dry cow blood variables obtained by receiver operating characteristic analysis for indication of milk production during early lactation. in 31st World Buiatrics Congress, Madrid, September 4th to 8th, 2022. 2022;:36-36.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2937 .
Kirovski, Danijela, Jovanović, Ljubomir, Stojić, Milica, Bošnjaković, Dušan, Dražić, Slavica, Prodanović, Radiša, Nedić, Sreten, Vujanac, Ivan, "Tresholds of dry cow blood variables obtained by receiver operating characteristic analysis for indication of milk production during early lactation" in 31st World Buiatrics Congress, Madrid, September 4th to 8th, 2022 (2022):36-36,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2937 .

Modulacijom metabolizma krava do ekološki prihvatljive proizvodnje na govedarskim farmama

Kirovski, Danijela; Nedić, Sreten; Jovanović, Ljubomir; Prodanović, Radiša; Stojković, Milica; Bošnjaković, Dušan; Vujanac, Ivan

(Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, 2022)

TY  - CONF
AU  - Kirovski, Danijela
AU  - Nedić, Sreten
AU  - Jovanović, Ljubomir
AU  - Prodanović, Radiša
AU  - Stojković, Milica
AU  - Bošnjaković, Dušan
AU  - Vujanac, Ivan
PY  - 2022
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2939
AB  - Poljoprivredni sektor predstavlja najznačajniji pojedinačni antropogeni izvor metana sa farmama visokomlečnih krava koje daju najveći doprinos u emisiji metana. Metan je drugi po značaju gas sa efektom staklene bašte, odmah posle ugljen-dioksida,
koji se fiziološki stvara u buragu preživara. Naime, burag predstavlja sredinu koju nastanjuje zajednica mikroorganizama (mikrobiom), koja uključuje različite vrste anaerobnih bakterija, arheja, protozoa, gljivica i faga. Glavna uloga ovih mikroorganizama
je razlaganje sastojaka biljne hrane koji ne mogu biti razloženi enzimskim sistemom
domaćina, što rezultira oslobađanjem krajnjih proizvoda fermentacije – isparljivih masnih kiselina. Ovi proizvodi fermentacije se, nakon resorpcije iz digestivnog trakta, koriste za sintezu kompleksnih jedinjenja u različitim tkivima (mišićima, mlečnoj žlezdi i
drugim), uključujući proteine, masti i druga jedinjenja, koji proizvode animalnog porekla čine nutritivno vrednim za ljude. Međutim, procesi fermentacije u buragu su praćeni
i oslobađanjem ugljen-dioksida i vodonika, koje metanogene arheje koriste za sintezu
metana. NJegovo prekomerno oslobađanje u spoljašnju sredinu doprinosi efektu staklene bašte i globalnom zagrevanju. Dodatno, sinteza metana u buragu predstavlja metabolički put kojim se gubi 2 – 12 procenata energije hrane. Zbog toga se interes za smanjenje njegove emisije ne nalazi samo u zaštiti životne sredine, već i u potencijalnom
povećanju produktivnosti životinja, koja nosi ekonomsku korist za farmere koji su jedna od ključnih karika u planiranju mera za smanjenje emisije metana sa govedarskih
farmi. Različiti nutritivni dodaci mogu modulirati metaboličke procese i time doprineti
smanjenju emisije metana od strane mlečnih krava. U tom pogledu, najviše se izučavaju
tanini i drugi biljni ekstrakti, kao što su uljani ekstrakt belog luka i ekstrakti različitih
morskih algi, uključujući crvene i braon morske alge.
AB  - The agricultural sector represents the single most significant anthropogenic source of methane, with dairy farms the dominant contributor to methane emissions. Methane is the second most important greenhouse gas, after carbon dioxide, which is physiologically produced in the rumen of ruminants. Namely, the rumen represents an environment inhabited by a community of microorganisms (microbiome), which includes various species of anaerobic bacteria, archaea, protozoa, fungi, and phages. The primary role of these microorganisms is to break down plant components that cannot
be broken down by the host’s enzymatic system, which results in the release of the end
products of fermentation - volatile fatty acids. After resorption from the digestive tract, these fermentation products are used to synthesize complex compounds in various
tissues (muscles, mammary gland, etc.), including proteins, fats and others, which make
animal products nutritionally valuable for humans. However, fermentation processes in
the rumen are accompanied by the release of carbon dioxide and hydrogen, which methanogenic archaea use for the synthesis of methane, whose excessive release into the
environment contributes to the greenhouse effect and global warming. Additionally,
the synthesis of methane in the rumen is a metabolic pathway through which 2-12% of
food energy is lost. Therefore, the interest in reducing methane emissions is not only in
environmental protection but also in the potential increase in animal productivity, which brings economic benefits to farmers, which are one of the crucial links in planning
measures to reduce methane emissions from cattle farms. Different nutritional supplements can modulate metabolic processes and thus contribute to reducing methane
emissions by dairy cows. In this regard, tannins and other plant extracts, such as garlic
oil extract, but also extracts from various seaweeds, including red and brown seaweeds,
are recognized as the most important supplements in reducing methane emissions.
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
C3  - 33. Savetovanje Veterinara Srbije, Zlatibor, 08 - 11. septembar 2022
T1  - Modulacijom metabolizma krava do ekološki prihvatljive proizvodnje na govedarskim farmama
SP  - 219
EP  - 229
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2939
ER  - 
@conference{
author = "Kirovski, Danijela and Nedić, Sreten and Jovanović, Ljubomir and Prodanović, Radiša and Stojković, Milica and Bošnjaković, Dušan and Vujanac, Ivan",
year = "2022",
abstract = "Poljoprivredni sektor predstavlja najznačajniji pojedinačni antropogeni izvor metana sa farmama visokomlečnih krava koje daju najveći doprinos u emisiji metana. Metan je drugi po značaju gas sa efektom staklene bašte, odmah posle ugljen-dioksida,
koji se fiziološki stvara u buragu preživara. Naime, burag predstavlja sredinu koju nastanjuje zajednica mikroorganizama (mikrobiom), koja uključuje različite vrste anaerobnih bakterija, arheja, protozoa, gljivica i faga. Glavna uloga ovih mikroorganizama
je razlaganje sastojaka biljne hrane koji ne mogu biti razloženi enzimskim sistemom
domaćina, što rezultira oslobađanjem krajnjih proizvoda fermentacije – isparljivih masnih kiselina. Ovi proizvodi fermentacije se, nakon resorpcije iz digestivnog trakta, koriste za sintezu kompleksnih jedinjenja u različitim tkivima (mišićima, mlečnoj žlezdi i
drugim), uključujući proteine, masti i druga jedinjenja, koji proizvode animalnog porekla čine nutritivno vrednim za ljude. Međutim, procesi fermentacije u buragu su praćeni
i oslobađanjem ugljen-dioksida i vodonika, koje metanogene arheje koriste za sintezu
metana. NJegovo prekomerno oslobađanje u spoljašnju sredinu doprinosi efektu staklene bašte i globalnom zagrevanju. Dodatno, sinteza metana u buragu predstavlja metabolički put kojim se gubi 2 – 12 procenata energije hrane. Zbog toga se interes za smanjenje njegove emisije ne nalazi samo u zaštiti životne sredine, već i u potencijalnom
povećanju produktivnosti životinja, koja nosi ekonomsku korist za farmere koji su jedna od ključnih karika u planiranju mera za smanjenje emisije metana sa govedarskih
farmi. Različiti nutritivni dodaci mogu modulirati metaboličke procese i time doprineti
smanjenju emisije metana od strane mlečnih krava. U tom pogledu, najviše se izučavaju
tanini i drugi biljni ekstrakti, kao što su uljani ekstrakt belog luka i ekstrakti različitih
morskih algi, uključujući crvene i braon morske alge., The agricultural sector represents the single most significant anthropogenic source of methane, with dairy farms the dominant contributor to methane emissions. Methane is the second most important greenhouse gas, after carbon dioxide, which is physiologically produced in the rumen of ruminants. Namely, the rumen represents an environment inhabited by a community of microorganisms (microbiome), which includes various species of anaerobic bacteria, archaea, protozoa, fungi, and phages. The primary role of these microorganisms is to break down plant components that cannot
be broken down by the host’s enzymatic system, which results in the release of the end
products of fermentation - volatile fatty acids. After resorption from the digestive tract, these fermentation products are used to synthesize complex compounds in various
tissues (muscles, mammary gland, etc.), including proteins, fats and others, which make
animal products nutritionally valuable for humans. However, fermentation processes in
the rumen are accompanied by the release of carbon dioxide and hydrogen, which methanogenic archaea use for the synthesis of methane, whose excessive release into the
environment contributes to the greenhouse effect and global warming. Additionally,
the synthesis of methane in the rumen is a metabolic pathway through which 2-12% of
food energy is lost. Therefore, the interest in reducing methane emissions is not only in
environmental protection but also in the potential increase in animal productivity, which brings economic benefits to farmers, which are one of the crucial links in planning
measures to reduce methane emissions from cattle farms. Different nutritional supplements can modulate metabolic processes and thus contribute to reducing methane
emissions by dairy cows. In this regard, tannins and other plant extracts, such as garlic
oil extract, but also extracts from various seaweeds, including red and brown seaweeds,
are recognized as the most important supplements in reducing methane emissions.",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "33. Savetovanje Veterinara Srbije, Zlatibor, 08 - 11. septembar 2022",
title = "Modulacijom metabolizma krava do ekološki prihvatljive proizvodnje na govedarskim farmama",
pages = "219-229",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2939"
}
Kirovski, D., Nedić, S., Jovanović, L., Prodanović, R., Stojković, M., Bošnjaković, D.,& Vujanac, I.. (2022). Modulacijom metabolizma krava do ekološki prihvatljive proizvodnje na govedarskim farmama. in 33. Savetovanje Veterinara Srbije, Zlatibor, 08 - 11. septembar 2022
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 219-229.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2939
Kirovski D, Nedić S, Jovanović L, Prodanović R, Stojković M, Bošnjaković D, Vujanac I. Modulacijom metabolizma krava do ekološki prihvatljive proizvodnje na govedarskim farmama. in 33. Savetovanje Veterinara Srbije, Zlatibor, 08 - 11. septembar 2022. 2022;:219-229.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2939 .
Kirovski, Danijela, Nedić, Sreten, Jovanović, Ljubomir, Prodanović, Radiša, Stojković, Milica, Bošnjaković, Dušan, Vujanac, Ivan, "Modulacijom metabolizma krava do ekološki prihvatljive proizvodnje na govedarskim farmama" in 33. Savetovanje Veterinara Srbije, Zlatibor, 08 - 11. septembar 2022 (2022):219-229,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2939 .