Bošnjaković, Dušan

Link to this page

Authority KeyName Variants
orcid::0000-0003-2711-086X
  • Bošnjaković, Dušan (20)

Author's Bibliography

Chestnut tannin supplementation can improve immune response and kidney function in prepartum dairy cows

Prodanović, Radiša; Nedić, Sreten; Bošnjaković, Dušan; Nedić, Svetlana; Jovanović, Ljubomir; Arsić, Sveta; Bojkovski, Jovan; Borozan, Sunčica; Kirovski, Danijela; Vujanac, Ivan

(Kielanowski Institute of Animal Physiology and Nutrition, Polish Academy of Sciences in Jabłonna (Poland), 2024)

TY  - JOUR
AU  - Prodanović, Radiša
AU  - Nedić, Sreten
AU  - Bošnjaković, Dušan
AU  - Nedić, Svetlana
AU  - Jovanović, Ljubomir
AU  - Arsić, Sveta
AU  - Bojkovski, Jovan
AU  - Borozan, Sunčica
AU  - Kirovski, Danijela
AU  - Vujanac, Ivan
PY  - 2024
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3784
AB  - Due to their antiketogenic and antioxidant effects, chestnut
tannins may offer a viable approach to manage the impaired immune and
renal functions in transition cows. This study aimed to investigate the effects of
dietary supplementation with chestnut tannins on haematological, biochemical
and antioxidant indices, as well as cortisol levels in prepartum dairy cows.
Forty multiparous Holstein cows were divided into two homogeneous groups
(n = 20): a control (CON), and an experimental group (CNT) receiving
20 g/day of chestnut tannins for the last 25 ± 2 days of pregnancy. Haematological
and biochemical indices, cortisol concentration and total antioxidant capacity
(T-AOC) were measured in blood samples collected 25 (day −25) and 5 days
(day −5) before the expected parturition. The addition of chestnut tannins
exerted no significant effect on red blood cells indices; however, white blood cell
(P = 0.02), lymphocyte (P = 0.05) and platelet (P < 0.01) counts were higher,
while the neutrophil to lymphocyte ratio (P = 0.03) was lower on day −5 in the
CNT group compared to the CON group. Significantly higher values of T-AOC
(P = 0.03) and significantly lower levels of triglycerides (P = 0.03) and gammaglutamyl
transferase (P = 0.02) were also found in CNT compared to CON on
day −5. The improved haematological profile in CNT cows was accompanied
by lower serum creatinine concentration (P = 0.04), while total protein, calcium,
phosphorus and cortisol did not differ significantly between CNT and CON cows.
These data demonstrate that dietary chestnut tannin supplementation in a closeup
diet has antioxidant and anti-inflammatory effects, and could potentially mitigate
immune suppression and kidney dysfunction near parturition. Further research
should be conducted concerning the mechanisms underlying these responses.
PB  - Kielanowski Institute of Animal Physiology and Nutrition, Polish Academy of Sciences in Jabłonna (Poland)
PB  - Kielanowski
T2  - Journal of Animal and Feed Sciences
T1  - Chestnut tannin supplementation can improve immune response and kidney function in prepartum dairy cows
VL  - 33
IS  - 2
SP  - 185
EP  - 192
DO  - 10.22358/jafs/174065/2023
ER  - 
@article{
author = "Prodanović, Radiša and Nedić, Sreten and Bošnjaković, Dušan and Nedić, Svetlana and Jovanović, Ljubomir and Arsić, Sveta and Bojkovski, Jovan and Borozan, Sunčica and Kirovski, Danijela and Vujanac, Ivan",
year = "2024",
abstract = "Due to their antiketogenic and antioxidant effects, chestnut
tannins may offer a viable approach to manage the impaired immune and
renal functions in transition cows. This study aimed to investigate the effects of
dietary supplementation with chestnut tannins on haematological, biochemical
and antioxidant indices, as well as cortisol levels in prepartum dairy cows.
Forty multiparous Holstein cows were divided into two homogeneous groups
(n = 20): a control (CON), and an experimental group (CNT) receiving
20 g/day of chestnut tannins for the last 25 ± 2 days of pregnancy. Haematological
and biochemical indices, cortisol concentration and total antioxidant capacity
(T-AOC) were measured in blood samples collected 25 (day −25) and 5 days
(day −5) before the expected parturition. The addition of chestnut tannins
exerted no significant effect on red blood cells indices; however, white blood cell
(P = 0.02), lymphocyte (P = 0.05) and platelet (P < 0.01) counts were higher,
while the neutrophil to lymphocyte ratio (P = 0.03) was lower on day −5 in the
CNT group compared to the CON group. Significantly higher values of T-AOC
(P = 0.03) and significantly lower levels of triglycerides (P = 0.03) and gammaglutamyl
transferase (P = 0.02) were also found in CNT compared to CON on
day −5. The improved haematological profile in CNT cows was accompanied
by lower serum creatinine concentration (P = 0.04), while total protein, calcium,
phosphorus and cortisol did not differ significantly between CNT and CON cows.
These data demonstrate that dietary chestnut tannin supplementation in a closeup
diet has antioxidant and anti-inflammatory effects, and could potentially mitigate
immune suppression and kidney dysfunction near parturition. Further research
should be conducted concerning the mechanisms underlying these responses.",
publisher = "Kielanowski Institute of Animal Physiology and Nutrition, Polish Academy of Sciences in Jabłonna (Poland), Kielanowski",
journal = "Journal of Animal and Feed Sciences",
title = "Chestnut tannin supplementation can improve immune response and kidney function in prepartum dairy cows",
volume = "33",
number = "2",
pages = "185-192",
doi = "10.22358/jafs/174065/2023"
}
Prodanović, R., Nedić, S., Bošnjaković, D., Nedić, S., Jovanović, L., Arsić, S., Bojkovski, J., Borozan, S., Kirovski, D.,& Vujanac, I.. (2024). Chestnut tannin supplementation can improve immune response and kidney function in prepartum dairy cows. in Journal of Animal and Feed Sciences
Kielanowski Institute of Animal Physiology and Nutrition, Polish Academy of Sciences in Jabłonna (Poland)., 33(2), 185-192.
https://doi.org/10.22358/jafs/174065/2023
Prodanović R, Nedić S, Bošnjaković D, Nedić S, Jovanović L, Arsić S, Bojkovski J, Borozan S, Kirovski D, Vujanac I. Chestnut tannin supplementation can improve immune response and kidney function in prepartum dairy cows. in Journal of Animal and Feed Sciences. 2024;33(2):185-192.
doi:10.22358/jafs/174065/2023 .
Prodanović, Radiša, Nedić, Sreten, Bošnjaković, Dušan, Nedić, Svetlana, Jovanović, Ljubomir, Arsić, Sveta, Bojkovski, Jovan, Borozan, Sunčica, Kirovski, Danijela, Vujanac, Ivan, "Chestnut tannin supplementation can improve immune response and kidney function in prepartum dairy cows" in Journal of Animal and Feed Sciences, 33, no. 2 (2024):185-192,
https://doi.org/10.22358/jafs/174065/2023 . .

Procena održivosti i ekološke prihvatljivosti govedarske proizvodnje sa posebnim osvrtom na emisiju metana – metodološki pristup

Jovanović, Ljubomir; Bošnjaković, Dušan; Stojković, Milica; Dražić, Slavica; Vujanac, Ivan; Prodanović, Radiša; Arsić, Sveta; Nedić, Sreten; Kirovski, Danijela

(Beograd : Fakultet veterinarske medicine, Centar za izdavačku delatnost i promet učila, 2024)

TY  - CONF
AU  - Jovanović, Ljubomir
AU  - Bošnjaković, Dušan
AU  - Stojković, Milica
AU  - Dražić, Slavica
AU  - Vujanac, Ivan
AU  - Prodanović, Radiša
AU  - Arsić, Sveta
AU  - Nedić, Sreten
AU  - Kirovski, Danijela
PY  - 2024
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3720
AB  - Govedarska proizvodnja je značajan izvor gasova sa efektom
staklene bašte, prevashodno metana, s obzirom da preko 20 % ukupne
globalne emisije ovog gasa potiče iz govedarske proizvodnje. U
proceni mogućnosti za smanjenje emisije metana sa farmi mora se
uzeti u obzir i proizvodnja. Zato se emisija metana najčešće izražava
po jedinici proizvoda, odnosno kilogramu dobijenog mesa ili mleka.
Preporučljivo je da se u obzir uzme i nutritivna vrednost proizvoda
i tada se emisija metana izražava po kilogramu otkoštenog mesa
ili kilogramu mleka korigovanog na standardan sadržaj masti i proteina
u mleku (3,5% i 3,02%, pojedinačno). Metodološki, procena emisije
metana od strane individualne životinje povezana je sa razvojem
osetljivih, specifičnih i pouzdanih metoda. Budući da najveći deo emisije
metana na govedarskim farmama čini enterički metan, razvoj metodologije
je napredovao u pravcu njegove detekcije i kvantifikacije u
izdahnutom ili podrignutom vazduhu. Na enteričku emisiju metana utiče
veliki broj faktora kao što su ishrana, genetika, zdravstveno stanje,
menadžment farme, što sugeriše da je strategije za smanjenje emisije
metana neophodno prilagoditi uslovima koji su karakteristični za određenu
farmu. Za veterinare praktičare je neophodno poznavanje ovih
faktora i primena metoda za njihovu manipulaciju i korekciju u cilju
uspostavljanja održive i ekološki prihvatljive govedarske proizvodnje.
PB  - Beograd : Fakultet veterinarske medicine, Centar za izdavačku delatnost i promet učila
C3  - XLV seminar za inovacije znanja veterinara, Beograd, 23. februar 2024
T1  - Procena održivosti i ekološke prihvatljivosti govedarske proizvodnje sa posebnim osvrtom na emisiju metana – metodološki pristup
SP  - 109
EP  - 118
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3720
ER  - 
@conference{
author = "Jovanović, Ljubomir and Bošnjaković, Dušan and Stojković, Milica and Dražić, Slavica and Vujanac, Ivan and Prodanović, Radiša and Arsić, Sveta and Nedić, Sreten and Kirovski, Danijela",
year = "2024",
abstract = "Govedarska proizvodnja je značajan izvor gasova sa efektom
staklene bašte, prevashodno metana, s obzirom da preko 20 % ukupne
globalne emisije ovog gasa potiče iz govedarske proizvodnje. U
proceni mogućnosti za smanjenje emisije metana sa farmi mora se
uzeti u obzir i proizvodnja. Zato se emisija metana najčešće izražava
po jedinici proizvoda, odnosno kilogramu dobijenog mesa ili mleka.
Preporučljivo je da se u obzir uzme i nutritivna vrednost proizvoda
i tada se emisija metana izražava po kilogramu otkoštenog mesa
ili kilogramu mleka korigovanog na standardan sadržaj masti i proteina
u mleku (3,5% i 3,02%, pojedinačno). Metodološki, procena emisije
metana od strane individualne životinje povezana je sa razvojem
osetljivih, specifičnih i pouzdanih metoda. Budući da najveći deo emisije
metana na govedarskim farmama čini enterički metan, razvoj metodologije
je napredovao u pravcu njegove detekcije i kvantifikacije u
izdahnutom ili podrignutom vazduhu. Na enteričku emisiju metana utiče
veliki broj faktora kao što su ishrana, genetika, zdravstveno stanje,
menadžment farme, što sugeriše da je strategije za smanjenje emisije
metana neophodno prilagoditi uslovima koji su karakteristični za određenu
farmu. Za veterinare praktičare je neophodno poznavanje ovih
faktora i primena metoda za njihovu manipulaciju i korekciju u cilju
uspostavljanja održive i ekološki prihvatljive govedarske proizvodnje.",
publisher = "Beograd : Fakultet veterinarske medicine, Centar za izdavačku delatnost i promet učila",
journal = "XLV seminar za inovacije znanja veterinara, Beograd, 23. februar 2024",
title = "Procena održivosti i ekološke prihvatljivosti govedarske proizvodnje sa posebnim osvrtom na emisiju metana – metodološki pristup",
pages = "109-118",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3720"
}
Jovanović, L., Bošnjaković, D., Stojković, M., Dražić, S., Vujanac, I., Prodanović, R., Arsić, S., Nedić, S.,& Kirovski, D.. (2024). Procena održivosti i ekološke prihvatljivosti govedarske proizvodnje sa posebnim osvrtom na emisiju metana – metodološki pristup. in XLV seminar za inovacije znanja veterinara, Beograd, 23. februar 2024
Beograd : Fakultet veterinarske medicine, Centar za izdavačku delatnost i promet učila., 109-118.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3720
Jovanović L, Bošnjaković D, Stojković M, Dražić S, Vujanac I, Prodanović R, Arsić S, Nedić S, Kirovski D. Procena održivosti i ekološke prihvatljivosti govedarske proizvodnje sa posebnim osvrtom na emisiju metana – metodološki pristup. in XLV seminar za inovacije znanja veterinara, Beograd, 23. februar 2024. 2024;:109-118.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3720 .
Jovanović, Ljubomir, Bošnjaković, Dušan, Stojković, Milica, Dražić, Slavica, Vujanac, Ivan, Prodanović, Radiša, Arsić, Sveta, Nedić, Sreten, Kirovski, Danijela, "Procena održivosti i ekološke prihvatljivosti govedarske proizvodnje sa posebnim osvrtom na emisiju metana – metodološki pristup" in XLV seminar za inovacije znanja veterinara, Beograd, 23. februar 2024 (2024):109-118,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3720 .

Hromost – zdravstveni i ekonomski problem na farmama visokomlečnih krava

Vujanac, Ivan; Prodanović, Radiša; Nedić, Sreten; Arsić, Sveta; Mitrović, Aleksandra; Bojkovski, Jovan; Simić, Aleksandar; Jovanović, Ljubomir; Bošnjaković, Dušan; Kirovski, Danijela

(Beograd : Fakultet veterinarske medicine, Centar za izdavačku delatnost i promet učila, 2024)

TY  - CONF
AU  - Vujanac, Ivan
AU  - Prodanović, Radiša
AU  - Nedić, Sreten
AU  - Arsić, Sveta
AU  - Mitrović, Aleksandra
AU  - Bojkovski, Jovan
AU  - Simić, Aleksandar
AU  - Jovanović, Ljubomir
AU  - Bošnjaković, Dušan
AU  - Kirovski, Danijela
PY  - 2024
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3722
AB  - Hromost goveda predstavlja značajan zdravstveni problem, a sa
aspekta ekonomskog značaja nalazi se odmah iza poremećaja u reprodukciji.
Prosečna incidenca hromosti na farmama mlečnih krava
je oko 7%. Međutim, ona se kreće u širokom rasponu od 5 pa sve do
60%, a stopa isključenja krava iz stada zbog oboljenja papaka je od
5 do 10%.
Razvoj hromosti kod mlečnih krava je uslovljena sinergističkim
delovanjem mnogobrojnih činilaca od izlaganja metaboličkom stresu
na početku laktacije, mehaničkom delovanju tvrdih i grubih betonskih
podova, kratkih ležišta, konstantnog izlaganja rožine papaka vlažnoj
prostirci, kao i neblagovremenog korigovanja rožine papaka ili nestručne
korekcije.
Veći udeo koncentrovanih hraniva bogatih energijom u odnosu
na kabasti deo obroka doprinosi pojavi oboljenja papaka, što ukazuje
da prevencija acidoze buraga u stadima predstavlja bitan činilac u
kontroli hromosti kod goveda. Sa intenziviranjem procesa fermentacije
lako svarljivih ugljenih – hidrata u buragu opada vredost pH sadržaja,
povećava se propustljivost sluzokože kako za endotoksine bakterija,
tako i za de novo sintetisane vazoaktivne amine (histamin, serotonin,
bradikinin) koji dovode do poremećaja mikrocirkulacije u korijumu
papaka. Supakutna acidoza buraga i metabolički poremećaji zdravlja
tokom rane laktacije su glavni etiološki činioci za bolesti papaka kako
neinfektivne, tako i infektivne etiologije.
PB  - Beograd : Fakultet veterinarske medicine, Centar za izdavačku delatnost i promet učila
C3  - XLV seminar za inovacije znanja veterinara, Beograd, 23. februar 2024
T1  - Hromost – zdravstveni i ekonomski problem na farmama visokomlečnih krava
SP  - 119
EP  - 126
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3722
ER  - 
@conference{
author = "Vujanac, Ivan and Prodanović, Radiša and Nedić, Sreten and Arsić, Sveta and Mitrović, Aleksandra and Bojkovski, Jovan and Simić, Aleksandar and Jovanović, Ljubomir and Bošnjaković, Dušan and Kirovski, Danijela",
year = "2024",
abstract = "Hromost goveda predstavlja značajan zdravstveni problem, a sa
aspekta ekonomskog značaja nalazi se odmah iza poremećaja u reprodukciji.
Prosečna incidenca hromosti na farmama mlečnih krava
je oko 7%. Međutim, ona se kreće u širokom rasponu od 5 pa sve do
60%, a stopa isključenja krava iz stada zbog oboljenja papaka je od
5 do 10%.
Razvoj hromosti kod mlečnih krava je uslovljena sinergističkim
delovanjem mnogobrojnih činilaca od izlaganja metaboličkom stresu
na početku laktacije, mehaničkom delovanju tvrdih i grubih betonskih
podova, kratkih ležišta, konstantnog izlaganja rožine papaka vlažnoj
prostirci, kao i neblagovremenog korigovanja rožine papaka ili nestručne
korekcije.
Veći udeo koncentrovanih hraniva bogatih energijom u odnosu
na kabasti deo obroka doprinosi pojavi oboljenja papaka, što ukazuje
da prevencija acidoze buraga u stadima predstavlja bitan činilac u
kontroli hromosti kod goveda. Sa intenziviranjem procesa fermentacije
lako svarljivih ugljenih – hidrata u buragu opada vredost pH sadržaja,
povećava se propustljivost sluzokože kako za endotoksine bakterija,
tako i za de novo sintetisane vazoaktivne amine (histamin, serotonin,
bradikinin) koji dovode do poremećaja mikrocirkulacije u korijumu
papaka. Supakutna acidoza buraga i metabolički poremećaji zdravlja
tokom rane laktacije su glavni etiološki činioci za bolesti papaka kako
neinfektivne, tako i infektivne etiologije.",
publisher = "Beograd : Fakultet veterinarske medicine, Centar za izdavačku delatnost i promet učila",
journal = "XLV seminar za inovacije znanja veterinara, Beograd, 23. februar 2024",
title = "Hromost – zdravstveni i ekonomski problem na farmama visokomlečnih krava",
pages = "119-126",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3722"
}
Vujanac, I., Prodanović, R., Nedić, S., Arsić, S., Mitrović, A., Bojkovski, J., Simić, A., Jovanović, L., Bošnjaković, D.,& Kirovski, D.. (2024). Hromost – zdravstveni i ekonomski problem na farmama visokomlečnih krava. in XLV seminar za inovacije znanja veterinara, Beograd, 23. februar 2024
Beograd : Fakultet veterinarske medicine, Centar za izdavačku delatnost i promet učila., 119-126.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3722
Vujanac I, Prodanović R, Nedić S, Arsić S, Mitrović A, Bojkovski J, Simić A, Jovanović L, Bošnjaković D, Kirovski D. Hromost – zdravstveni i ekonomski problem na farmama visokomlečnih krava. in XLV seminar za inovacije znanja veterinara, Beograd, 23. februar 2024. 2024;:119-126.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3722 .
Vujanac, Ivan, Prodanović, Radiša, Nedić, Sreten, Arsić, Sveta, Mitrović, Aleksandra, Bojkovski, Jovan, Simić, Aleksandar, Jovanović, Ljubomir, Bošnjaković, Dušan, Kirovski, Danijela, "Hromost – zdravstveni i ekonomski problem na farmama visokomlečnih krava" in XLV seminar za inovacije znanja veterinara, Beograd, 23. februar 2024 (2024):119-126,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3722 .

Energy-related hormones in raw and retail cow’s milk and possible risk for consumers

Knežević, Dragan; Bošnjaković, Dušan; Dražić, Slavica; Nedić, Sreten; Vujanac, Ivan; Valčić, Olivera; Pantelić, Marija; Stojiljković, Mojca; Sladojević, Željko; Kirovski, Danijela

(Beograd : Fakultet veterinarske medicine, 2024)

TY  - JOUR
AU  - Knežević, Dragan
AU  - Bošnjaković, Dušan
AU  - Dražić, Slavica
AU  - Nedić, Sreten
AU  - Vujanac, Ivan
AU  - Valčić, Olivera
AU  - Pantelić, Marija
AU  - Stojiljković, Mojca
AU  - Sladojević, Željko
AU  - Kirovski, Danijela
PY  - 2024
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3766
AB  - The study aimed to determine the concentration of energy-related hormones in cow’s
milk and to consider them from a public health perspective. Fourteen Holstein cows
were subjected to milk and blood sampling on the following days in lactation (DIL):
10, 30, 60, 90, 150, 180, 210, 250 and 280 to determine milk hormones, fat and protein
content and blood biochemical parameters. For the same purpose, bulk-tank milk
was sampled and samples of retail milk with 1.5% (CM1.5) and 3.2% (CM3.2) fat was
purchased. Milk insulin-like growth factor-1 (IGF-1) values were significantly lower at
90, 150, 180, 210 and 250 and significantly higher at 10, 30 and 60 DIL than lactation
average (LA). Milk insulin concentrations were significantly lower at 30, 60 and 90 and
higher at 210, 250 and 280 DIL than LA. Free thyroxine (fT4) level in the milk was
higher at 250 DIL, while milk free triiodothyronine (fT3) concentrations were lower
at 30, 60, 90 and 280 DIL, and significantly higher at 10 and 180 DIL than respective
LA. Milk cortisol levels were lower at 60 and 280 DIL than LA. All measured milk
hormones were significantly lower in CM1.5 compared to CM3.2, bulk-tank milk and
LA. An exception was the LA of IGF-1, which was significantly lower than the IGF-
1 content in CM1.5. Blood biochemical parameters fluctuated evenly during lactation
and were within the reference range. Hormone concentrations in cow’s milk fluctuate
during lactation, giving milk an important role in the context of public health.
PB  - Beograd : Fakultet veterinarske medicine
T2  - Acta Veterinaria
T1  - Energy-related hormones in raw and retail cow’s milk and possible risk for consumers
VL  - 74
IS  - 1
SP  - 1
EP  - 16
DO  - 10.2478/acve-2024-0001
ER  - 
@article{
author = "Knežević, Dragan and Bošnjaković, Dušan and Dražić, Slavica and Nedić, Sreten and Vujanac, Ivan and Valčić, Olivera and Pantelić, Marija and Stojiljković, Mojca and Sladojević, Željko and Kirovski, Danijela",
year = "2024",
abstract = "The study aimed to determine the concentration of energy-related hormones in cow’s
milk and to consider them from a public health perspective. Fourteen Holstein cows
were subjected to milk and blood sampling on the following days in lactation (DIL):
10, 30, 60, 90, 150, 180, 210, 250 and 280 to determine milk hormones, fat and protein
content and blood biochemical parameters. For the same purpose, bulk-tank milk
was sampled and samples of retail milk with 1.5% (CM1.5) and 3.2% (CM3.2) fat was
purchased. Milk insulin-like growth factor-1 (IGF-1) values were significantly lower at
90, 150, 180, 210 and 250 and significantly higher at 10, 30 and 60 DIL than lactation
average (LA). Milk insulin concentrations were significantly lower at 30, 60 and 90 and
higher at 210, 250 and 280 DIL than LA. Free thyroxine (fT4) level in the milk was
higher at 250 DIL, while milk free triiodothyronine (fT3) concentrations were lower
at 30, 60, 90 and 280 DIL, and significantly higher at 10 and 180 DIL than respective
LA. Milk cortisol levels were lower at 60 and 280 DIL than LA. All measured milk
hormones were significantly lower in CM1.5 compared to CM3.2, bulk-tank milk and
LA. An exception was the LA of IGF-1, which was significantly lower than the IGF-
1 content in CM1.5. Blood biochemical parameters fluctuated evenly during lactation
and were within the reference range. Hormone concentrations in cow’s milk fluctuate
during lactation, giving milk an important role in the context of public health.",
publisher = "Beograd : Fakultet veterinarske medicine",
journal = "Acta Veterinaria",
title = "Energy-related hormones in raw and retail cow’s milk and possible risk for consumers",
volume = "74",
number = "1",
pages = "1-16",
doi = "10.2478/acve-2024-0001"
}
Knežević, D., Bošnjaković, D., Dražić, S., Nedić, S., Vujanac, I., Valčić, O., Pantelić, M., Stojiljković, M., Sladojević, Ž.,& Kirovski, D.. (2024). Energy-related hormones in raw and retail cow’s milk and possible risk for consumers. in Acta Veterinaria
Beograd : Fakultet veterinarske medicine., 74(1), 1-16.
https://doi.org/10.2478/acve-2024-0001
Knežević D, Bošnjaković D, Dražić S, Nedić S, Vujanac I, Valčić O, Pantelić M, Stojiljković M, Sladojević Ž, Kirovski D. Energy-related hormones in raw and retail cow’s milk and possible risk for consumers. in Acta Veterinaria. 2024;74(1):1-16.
doi:10.2478/acve-2024-0001 .
Knežević, Dragan, Bošnjaković, Dušan, Dražić, Slavica, Nedić, Sreten, Vujanac, Ivan, Valčić, Olivera, Pantelić, Marija, Stojiljković, Mojca, Sladojević, Željko, Kirovski, Danijela, "Energy-related hormones in raw and retail cow’s milk and possible risk for consumers" in Acta Veterinaria, 74, no. 1 (2024):1-16,
https://doi.org/10.2478/acve-2024-0001 . .

Hematological, biochemical, and acid-base response of trotters to submaximal exercise at the end of the horse racing season

Stojković, Milica; Blagojević, Jovan; Gvozdić, Dragan; Marković, Lazar; Bošnjaković, Dušan; Jovanović, Ljubomir; Kirovski, Danijela

(Beograd : Fakultet veterinarske medicine, 2024)

TY  - GEN
AU  - Stojković, Milica
AU  - Blagojević, Jovan
AU  - Gvozdić, Dragan
AU  - Marković, Lazar
AU  - Bošnjaković, Dušan
AU  - Jovanović, Ljubomir
AU  - Kirovski, Danijela
PY  - 2024
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3806
AB  - Depending on intensity, physical exercise in horses causes various changes in the
parameters of hematological, biochemical, acid-base, and electrolyte status, which can
affect the health and athletic performance of the horse. This study’s objective was to
look at how submaximal exercise at the end of the racing season affected the horses’
hematological, biochemical, acid-base, and electrolyte status markers.
In this study, eight (n=8) trotters, aged 4±2 years, were involved. Venous blood samples
were drawn from each horse by jugular puncture before and after exercise to determine
hematologic, biochemical, acid-base and electrolyte parameters. The submaximal
physical exercise in this study was two intervals of 2,000 m of slow trotting and two
consecutive runs of 500 m at submaximal level. Hematocrit (HCT), red blood cell (RBC) and monocyte count, hemoglobin (HGB)
concentration, aspartate aminotransferase (AST) activity, and glucose concentration
increased significantly after the exercise. Additionally, significant decreases in venous
blood pH, bicarbonate (HCO3
-
) and total CO2 (TCO2) concentration, base excess of
the extracellular fluid (BEecf), and ionized Ca2+ (iCa2+) concentrations were established
after exercise. In contrast, partial pressure of CO2 (pCO2), total concentration of
weak acids (Atot), the anion gap (AG), and total protein and lactate concentrations
were significantly higher after exercise. Considering the significant changes in the
parameters of hematological, biochemical, and acid-base status after submaximal
exercise, determining those parameters would be useful for monitoring the health and
performance of trotters.
PB  - Beograd : Fakultet veterinarske medicine
T2  - Veterinarski Glasnik
T1  - Hematological, biochemical, and acid-base response of trotters to submaximal exercise at the end of the horse racing season
VL  - n/a
DO  - https://doi.org/10.2298/VETGL230626002S
ER  - 
@misc{
author = "Stojković, Milica and Blagojević, Jovan and Gvozdić, Dragan and Marković, Lazar and Bošnjaković, Dušan and Jovanović, Ljubomir and Kirovski, Danijela",
year = "2024",
abstract = "Depending on intensity, physical exercise in horses causes various changes in the
parameters of hematological, biochemical, acid-base, and electrolyte status, which can
affect the health and athletic performance of the horse. This study’s objective was to
look at how submaximal exercise at the end of the racing season affected the horses’
hematological, biochemical, acid-base, and electrolyte status markers.
In this study, eight (n=8) trotters, aged 4±2 years, were involved. Venous blood samples
were drawn from each horse by jugular puncture before and after exercise to determine
hematologic, biochemical, acid-base and electrolyte parameters. The submaximal
physical exercise in this study was two intervals of 2,000 m of slow trotting and two
consecutive runs of 500 m at submaximal level. Hematocrit (HCT), red blood cell (RBC) and monocyte count, hemoglobin (HGB)
concentration, aspartate aminotransferase (AST) activity, and glucose concentration
increased significantly after the exercise. Additionally, significant decreases in venous
blood pH, bicarbonate (HCO3
-
) and total CO2 (TCO2) concentration, base excess of
the extracellular fluid (BEecf), and ionized Ca2+ (iCa2+) concentrations were established
after exercise. In contrast, partial pressure of CO2 (pCO2), total concentration of
weak acids (Atot), the anion gap (AG), and total protein and lactate concentrations
were significantly higher after exercise. Considering the significant changes in the
parameters of hematological, biochemical, and acid-base status after submaximal
exercise, determining those parameters would be useful for monitoring the health and
performance of trotters.",
publisher = "Beograd : Fakultet veterinarske medicine",
journal = "Veterinarski Glasnik",
title = "Hematological, biochemical, and acid-base response of trotters to submaximal exercise at the end of the horse racing season",
volume = "n/a",
doi = "https://doi.org/10.2298/VETGL230626002S"
}
Stojković, M., Blagojević, J., Gvozdić, D., Marković, L., Bošnjaković, D., Jovanović, L.,& Kirovski, D.. (2024). Hematological, biochemical, and acid-base response of trotters to submaximal exercise at the end of the horse racing season. in Veterinarski Glasnik
Beograd : Fakultet veterinarske medicine., n/a.
https://doi.org/https://doi.org/10.2298/VETGL230626002S
Stojković M, Blagojević J, Gvozdić D, Marković L, Bošnjaković D, Jovanović L, Kirovski D. Hematological, biochemical, and acid-base response of trotters to submaximal exercise at the end of the horse racing season. in Veterinarski Glasnik. 2024;n/a.
doi:https://doi.org/10.2298/VETGL230626002S .
Stojković, Milica, Blagojević, Jovan, Gvozdić, Dragan, Marković, Lazar, Bošnjaković, Dušan, Jovanović, Ljubomir, Kirovski, Danijela, "Hematological, biochemical, and acid-base response of trotters to submaximal exercise at the end of the horse racing season" in Veterinarski Glasnik, n/a (2024),
https://doi.org/https://doi.org/10.2298/VETGL230626002S . .

Utjecaj unosa hrane na dnevnu varijaciju emisije metana utvrđenu neinvazivnom metodom kod visokomliječnih krava na vrhuncu laktacije

Jovanović, Ljubomir; Bošnjaković, Dušan; Dražić, Slavica; Nedić, Sreten; Prodanović, Radiša; Arsić, Sveta; Vujanac, Ivan; Kirovski, Danijela

(Zagreb : Krmiva d.o.o., 2023)

TY  - CONF
AU  - Jovanović, Ljubomir
AU  - Bošnjaković, Dušan
AU  - Dražić, Slavica
AU  - Nedić, Sreten
AU  - Prodanović, Radiša
AU  - Arsić, Sveta
AU  - Vujanac, Ivan
AU  - Kirovski, Danijela
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2938
AB  - Uzgoj preživača godišnje ispusti 80-95 milijuna tona metana u zemljinu atmosferu, što istraživanje pre­hrambenih strategija za smanjenje emisija ovog stakleničkog plina čini velikim znanstvenim izazovom. Kako bi se ispitala učinkovitost korištenih strategija, potrebno je sagledati čimbenike koji utječu na emi­siju enteričkog metana, poput režima hranjenja i sastava obroka. Dodatni problem je složena metodologija određivanja emisije metana, a znanost je u potrazi za pouzdanom, jednostavnom i minimalno invazivnom metodom. Cilj ovog istraživanja bio je jednostavnom i neinvazivnom metodom (prijenosni plinski anali­ zator BIOGAS 5000) ispitati varijacije enteričke emisije metana u odnosu na vrijeme hranidbe visokomli­ječnih krava u vrhuncu laktacije. Istraživanjem je obuhvaćeno 18 holstajn-frizijskih krava, čija je enterička emisija metana mjerena tijekom 3 uzastopna dana u 3 razdoblja: 2 sata prije jutarnjeg hranjenja (Pl), 2-4 sata (P2) i 6-8 sati (P3) nakon jutarnjeg hranjenja. Emisije metana iz buraga mjerene su iz smjese izdah­nutih plinova neprekidno tijekom 3 minute i očitavanjem koncentracije metana (ppm) svakih 5 sekundi. Rezultati istraživanja pokazuju da je enterička emisija metana imala rastući trend od Pl do P3 s prosječnim vrijednostima (±standardna pogreška) od 2209±284 ppm, 3052±329 ppm i 4791±857 ppm za Pl, P2 i P3, redom. Koncentracije metana bile su značajno više u P2 nego u Pl (p=0,01), kao iu P3 u odnosu na P2 (p=0,02) i Pl (p<0,001). Zaključno, emisija enteričkog metana značajno se povećava od razdoblja prije uzi­manja, do 6-8 sati nakon uzimanja jutarnjeg obroka. Korištena metoda detekcije metana pokazala se pouz­danom.
AB  - Ruminant farming releases 80-95 million tons of methane into the Earths atmosphere annual/; making research onnutritional strategies to reduce emissions of this greenhouse gas a major scientific challenge. To study the effectiveness of the strategies used, it is necessary to take into account all the factors that influence the emission of enteric methane, such as the feeding regime and the composition of the diet. Another problem is the complex methodology of methane emission determination, and scientists are sear­ ching for a reliable, simple, and minimally invasive method. The aim of this study was to investigate the variation of intestinal methane emissions in relation to feeding time of dairy cows in peak lactation using a simple and non-invasive method (portable gas analyzer BIOGAS 5000). The study included 18 Holstein­ Friesian cows whose enteric methane emissions were measured on three consecutive days in three peri­ ods: 2 hours bff.fore morningfeeding (Pl), 2-4 hours (P2) and 6-8 hours (P3) after morningfeeding. Ente­ ric methane emissions were measured continuously from exhaled gases for 3 minutes, with methane concentration (ppm) readings every 5 seconds. Our results show that enteric methane emission had an increasing trend from Pl to P3 with average values (±standard error) of 2209±284 ppm, 3052±329 ppm, and 4791±857 ppm for Pl, P2, and P3, respectively. Methane concentrations were significantly higher in P2 than in Pl (p=0.01), as well as in P3 compared to P2 (p=0.02) and Pl (p < 0.001). In conclusion, the emission of enteric methane increases significantly from the period of intake, up to 6-8 hours after intake of the morning meal. The method used for methane detection proved to be reliable.
PB  - Zagreb : Krmiva d.o.o.
C3  - XXVIII Međunarodno savjetovanje Krmiva 2023, Opatija, 31. maj - 2. jun 2023
T1  - Utjecaj unosa hrane na dnevnu varijaciju emisije metana utvrđenu neinvazivnom metodom kod visokomliječnih krava na vrhuncu laktacije
T1  - The effect of dietary intake on the daily methane emissions determined by a non-invasive method in peak lactating dairy cattle
SP  - 27
EP  - 28
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2938
ER  - 
@conference{
author = "Jovanović, Ljubomir and Bošnjaković, Dušan and Dražić, Slavica and Nedić, Sreten and Prodanović, Radiša and Arsić, Sveta and Vujanac, Ivan and Kirovski, Danijela",
year = "2023",
abstract = "Uzgoj preživača godišnje ispusti 80-95 milijuna tona metana u zemljinu atmosferu, što istraživanje pre­hrambenih strategija za smanjenje emisija ovog stakleničkog plina čini velikim znanstvenim izazovom. Kako bi se ispitala učinkovitost korištenih strategija, potrebno je sagledati čimbenike koji utječu na emi­siju enteričkog metana, poput režima hranjenja i sastava obroka. Dodatni problem je složena metodologija određivanja emisije metana, a znanost je u potrazi za pouzdanom, jednostavnom i minimalno invazivnom metodom. Cilj ovog istraživanja bio je jednostavnom i neinvazivnom metodom (prijenosni plinski anali­ zator BIOGAS 5000) ispitati varijacije enteričke emisije metana u odnosu na vrijeme hranidbe visokomli­ječnih krava u vrhuncu laktacije. Istraživanjem je obuhvaćeno 18 holstajn-frizijskih krava, čija je enterička emisija metana mjerena tijekom 3 uzastopna dana u 3 razdoblja: 2 sata prije jutarnjeg hranjenja (Pl), 2-4 sata (P2) i 6-8 sati (P3) nakon jutarnjeg hranjenja. Emisije metana iz buraga mjerene su iz smjese izdah­nutih plinova neprekidno tijekom 3 minute i očitavanjem koncentracije metana (ppm) svakih 5 sekundi. Rezultati istraživanja pokazuju da je enterička emisija metana imala rastući trend od Pl do P3 s prosječnim vrijednostima (±standardna pogreška) od 2209±284 ppm, 3052±329 ppm i 4791±857 ppm za Pl, P2 i P3, redom. Koncentracije metana bile su značajno više u P2 nego u Pl (p=0,01), kao iu P3 u odnosu na P2 (p=0,02) i Pl (p<0,001). Zaključno, emisija enteričkog metana značajno se povećava od razdoblja prije uzi­manja, do 6-8 sati nakon uzimanja jutarnjeg obroka. Korištena metoda detekcije metana pokazala se pouz­danom., Ruminant farming releases 80-95 million tons of methane into the Earths atmosphere annual/; making research onnutritional strategies to reduce emissions of this greenhouse gas a major scientific challenge. To study the effectiveness of the strategies used, it is necessary to take into account all the factors that influence the emission of enteric methane, such as the feeding regime and the composition of the diet. Another problem is the complex methodology of methane emission determination, and scientists are sear­ ching for a reliable, simple, and minimally invasive method. The aim of this study was to investigate the variation of intestinal methane emissions in relation to feeding time of dairy cows in peak lactation using a simple and non-invasive method (portable gas analyzer BIOGAS 5000). The study included 18 Holstein­ Friesian cows whose enteric methane emissions were measured on three consecutive days in three peri­ ods: 2 hours bff.fore morningfeeding (Pl), 2-4 hours (P2) and 6-8 hours (P3) after morningfeeding. Ente­ ric methane emissions were measured continuously from exhaled gases for 3 minutes, with methane concentration (ppm) readings every 5 seconds. Our results show that enteric methane emission had an increasing trend from Pl to P3 with average values (±standard error) of 2209±284 ppm, 3052±329 ppm, and 4791±857 ppm for Pl, P2, and P3, respectively. Methane concentrations were significantly higher in P2 than in Pl (p=0.01), as well as in P3 compared to P2 (p=0.02) and Pl (p < 0.001). In conclusion, the emission of enteric methane increases significantly from the period of intake, up to 6-8 hours after intake of the morning meal. The method used for methane detection proved to be reliable.",
publisher = "Zagreb : Krmiva d.o.o.",
journal = "XXVIII Međunarodno savjetovanje Krmiva 2023, Opatija, 31. maj - 2. jun 2023",
title = "Utjecaj unosa hrane na dnevnu varijaciju emisije metana utvrđenu neinvazivnom metodom kod visokomliječnih krava na vrhuncu laktacije, The effect of dietary intake on the daily methane emissions determined by a non-invasive method in peak lactating dairy cattle",
pages = "27-28",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2938"
}
Jovanović, L., Bošnjaković, D., Dražić, S., Nedić, S., Prodanović, R., Arsić, S., Vujanac, I.,& Kirovski, D.. (2023). Utjecaj unosa hrane na dnevnu varijaciju emisije metana utvrđenu neinvazivnom metodom kod visokomliječnih krava na vrhuncu laktacije. in XXVIII Međunarodno savjetovanje Krmiva 2023, Opatija, 31. maj - 2. jun 2023
Zagreb : Krmiva d.o.o.., 27-28.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2938
Jovanović L, Bošnjaković D, Dražić S, Nedić S, Prodanović R, Arsić S, Vujanac I, Kirovski D. Utjecaj unosa hrane na dnevnu varijaciju emisije metana utvrđenu neinvazivnom metodom kod visokomliječnih krava na vrhuncu laktacije. in XXVIII Međunarodno savjetovanje Krmiva 2023, Opatija, 31. maj - 2. jun 2023. 2023;:27-28.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2938 .
Jovanović, Ljubomir, Bošnjaković, Dušan, Dražić, Slavica, Nedić, Sreten, Prodanović, Radiša, Arsić, Sveta, Vujanac, Ivan, Kirovski, Danijela, "Utjecaj unosa hrane na dnevnu varijaciju emisije metana utvrđenu neinvazivnom metodom kod visokomliječnih krava na vrhuncu laktacije" in XXVIII Međunarodno savjetovanje Krmiva 2023, Opatija, 31. maj - 2. jun 2023 (2023):27-28,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2938 .

Značaj analize metaboličkog profila u kontroli zdravlja i održivoj proizvodnji na govedarskim farmama

Nedić, Sreten; Vujanac, Ivan; Prodanović, Radiša; Bojkovski, Jovan; Arsić, Sveta; Bošnjaković, Dušan; Jovanović, Ljubomir; Kirovski, Danijela

(Banja Luka : Veterinarska komora Republike Srpske, 2023)

TY  - CONF
AU  - Nedić, Sreten
AU  - Vujanac, Ivan
AU  - Prodanović, Radiša
AU  - Bojkovski, Jovan
AU  - Arsić, Sveta
AU  - Bošnjaković, Dušan
AU  - Jovanović, Ljubomir
AU  - Kirovski, Danijela
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2999
AB  - Анализа метаболичког профила представља одређивање биохемијских
параметара крви значајних за процену здравственог статуса и производних
перформанси код високо-млечних крава. Посебан значај анализе
метаболичког профила огледа се у процени искористивости хранљивих
материја оброка код крава у различитим фазама производно репродуктивног
циклуса, односно о њиховом енергетском, протеинском и минералном
статусу. Поред тога, анализа метаболичког профила омогућава нам
правовремено откривање супклиничких и клиничких постпарталних обољења
која су повезана са лактацијом и репродукцијом, што представља приоритет
на савременим фармама високо-млечних крава, јер ти фактори значајно утичу
на рентабилност производње. У рутинској анализи метаболичког профила у
стадима високо-млечних крава одређују се концентрације глукозе,
бетахидроксибутерне киселине (БХБ), укупних протеина, албумина,
калцијума, фосфора, урее, укупног билирубина, триглицерида као и активност
ензима јетре аспартат-аминотрансферазе (АСТ) и гама-глутамилтрансферазе
(ГГТ). Број параметара метаболичког профила зависи од етиологије и
патогенезе обољења на фарми која могу да се испољавају у клиничкој и
супклиничкој форми. Такође, одређивање параметара метаболичког профила
треба да се обави у свим фазама производно-репродуктивног циклуса крава,
засушење, пуерперијум и лактација, као и да се обухвати репрезентативан број
животиња на фарми. Значај анализе метаболичког профила на високо-
млечним фармама огледа се у његовој предности над осталим дијагностичким
процедурама у сагледавању и откривању како здравствених проблема, тако ипроцени снабдевености и искористивости хранљивих материја из оброка. На
тај начин, омогућава се превениција као и благовремена терапија
метаболичких и других здравствених проблема код високом-млечних крава,
чиме се одржава здравље стада на високом нивоу. На основу свега наведеног
може се закључити да анализа метаболичког профила директно доприноси
одрживој фармској производњи, чији је главни аспект очување здравља
животиња и минималан негативан утицај на животну средину.
AB  - Metabolic profile analysis represents the determination of blood biochemical
parameters important for the assessment of health status and production
performance of high-yielding dairy cows. The particular importance of metabolic
profile analysis is reflected in the evaluation of feed nutrient utilization in cows
at different stages of the production and reproduction cycle, i.e. their energy,
protein and mineral status. In addition, metabolic profile analysis allows timely
detection of subclinical and clinical postpartum diseases related to lactation and
reproduction, which is of primary importance in modern dairy farms, as these
factors significantly affect the profitability of production. Routine analysis of the
metabolic profile in herds of high-yielding dairy cows includes determination of
concentrations of glucose, beta-hydroxybutyric acid (BHB), total proteins,
albumin, calcium, phosphorus, urea, total bilirubin, triglycerides, and activity of
the liver enzymes aspartate aminotransferase (AST) and gamma-
glutamyltransferase (GGT). The number of parameters of the metabolic profile
depends on the etiology and pathogenesis of the diseases in the farm, which can
manifest themselves in clinical and subclinical forms. In addition, the
determination of the parameters of the metabolic profile should be carried out at
all stages of the production and reproductive cycle of cows, in the dry period, in
the postpartum period and in lactation, and should include a representative
number of animals on the farm. The importance of metabolic profile analysis in
high-yield dairy farms is demonstrated by its advantage over other diagnostic
techniques in assessing and detecting health problems and in evaluating the
intake and utilization of nutrients frommeals. In this way, it is possible to prevent
metabolic and other health problems in high-yielding cows and treat them in a
timely manner, thus maintaining the health of the herd at a high level. From all
this, it can be concluded that metabolic profile analysis directly contributes to
sustainable agricultural production, the most important aspect of which is the
preservation of animal health and the minimization of negative impacts on the
environment.
PB  - Banja Luka : Veterinarska komora Republike Srpske
C3  - 28. Godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15 - 17. jun 2023
T1  - Značaj analize metaboličkog profila u kontroli zdravlja i održivoj proizvodnji na govedarskim farmama
T1  - The importance of metabolic profile analysis for health control and sustainable production in cattle farms
SP  - 62
EP  - 65
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2999
ER  - 
@conference{
author = "Nedić, Sreten and Vujanac, Ivan and Prodanović, Radiša and Bojkovski, Jovan and Arsić, Sveta and Bošnjaković, Dušan and Jovanović, Ljubomir and Kirovski, Danijela",
year = "2023",
abstract = "Анализа метаболичког профила представља одређивање биохемијских
параметара крви значајних за процену здравственог статуса и производних
перформанси код високо-млечних крава. Посебан значај анализе
метаболичког профила огледа се у процени искористивости хранљивих
материја оброка код крава у различитим фазама производно репродуктивног
циклуса, односно о њиховом енергетском, протеинском и минералном
статусу. Поред тога, анализа метаболичког профила омогућава нам
правовремено откривање супклиничких и клиничких постпарталних обољења
која су повезана са лактацијом и репродукцијом, што представља приоритет
на савременим фармама високо-млечних крава, јер ти фактори значајно утичу
на рентабилност производње. У рутинској анализи метаболичког профила у
стадима високо-млечних крава одређују се концентрације глукозе,
бетахидроксибутерне киселине (БХБ), укупних протеина, албумина,
калцијума, фосфора, урее, укупног билирубина, триглицерида као и активност
ензима јетре аспартат-аминотрансферазе (АСТ) и гама-глутамилтрансферазе
(ГГТ). Број параметара метаболичког профила зависи од етиологије и
патогенезе обољења на фарми која могу да се испољавају у клиничкој и
супклиничкој форми. Такође, одређивање параметара метаболичког профила
треба да се обави у свим фазама производно-репродуктивног циклуса крава,
засушење, пуерперијум и лактација, као и да се обухвати репрезентативан број
животиња на фарми. Значај анализе метаболичког профила на високо-
млечним фармама огледа се у његовој предности над осталим дијагностичким
процедурама у сагледавању и откривању како здравствених проблема, тако ипроцени снабдевености и искористивости хранљивих материја из оброка. На
тај начин, омогућава се превениција као и благовремена терапија
метаболичких и других здравствених проблема код високом-млечних крава,
чиме се одржава здравље стада на високом нивоу. На основу свега наведеног
може се закључити да анализа метаболичког профила директно доприноси
одрживој фармској производњи, чији је главни аспект очување здравља
животиња и минималан негативан утицај на животну средину., Metabolic profile analysis represents the determination of blood biochemical
parameters important for the assessment of health status and production
performance of high-yielding dairy cows. The particular importance of metabolic
profile analysis is reflected in the evaluation of feed nutrient utilization in cows
at different stages of the production and reproduction cycle, i.e. their energy,
protein and mineral status. In addition, metabolic profile analysis allows timely
detection of subclinical and clinical postpartum diseases related to lactation and
reproduction, which is of primary importance in modern dairy farms, as these
factors significantly affect the profitability of production. Routine analysis of the
metabolic profile in herds of high-yielding dairy cows includes determination of
concentrations of glucose, beta-hydroxybutyric acid (BHB), total proteins,
albumin, calcium, phosphorus, urea, total bilirubin, triglycerides, and activity of
the liver enzymes aspartate aminotransferase (AST) and gamma-
glutamyltransferase (GGT). The number of parameters of the metabolic profile
depends on the etiology and pathogenesis of the diseases in the farm, which can
manifest themselves in clinical and subclinical forms. In addition, the
determination of the parameters of the metabolic profile should be carried out at
all stages of the production and reproductive cycle of cows, in the dry period, in
the postpartum period and in lactation, and should include a representative
number of animals on the farm. The importance of metabolic profile analysis in
high-yield dairy farms is demonstrated by its advantage over other diagnostic
techniques in assessing and detecting health problems and in evaluating the
intake and utilization of nutrients frommeals. In this way, it is possible to prevent
metabolic and other health problems in high-yielding cows and treat them in a
timely manner, thus maintaining the health of the herd at a high level. From all
this, it can be concluded that metabolic profile analysis directly contributes to
sustainable agricultural production, the most important aspect of which is the
preservation of animal health and the minimization of negative impacts on the
environment.",
publisher = "Banja Luka : Veterinarska komora Republike Srpske",
journal = "28. Godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15 - 17. jun 2023",
title = "Značaj analize metaboličkog profila u kontroli zdravlja i održivoj proizvodnji na govedarskim farmama, The importance of metabolic profile analysis for health control and sustainable production in cattle farms",
pages = "62-65",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2999"
}
Nedić, S., Vujanac, I., Prodanović, R., Bojkovski, J., Arsić, S., Bošnjaković, D., Jovanović, L.,& Kirovski, D.. (2023). Značaj analize metaboličkog profila u kontroli zdravlja i održivoj proizvodnji na govedarskim farmama. in 28. Godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15 - 17. jun 2023
Banja Luka : Veterinarska komora Republike Srpske., 62-65.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2999
Nedić S, Vujanac I, Prodanović R, Bojkovski J, Arsić S, Bošnjaković D, Jovanović L, Kirovski D. Značaj analize metaboličkog profila u kontroli zdravlja i održivoj proizvodnji na govedarskim farmama. in 28. Godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15 - 17. jun 2023. 2023;:62-65.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2999 .
Nedić, Sreten, Vujanac, Ivan, Prodanović, Radiša, Bojkovski, Jovan, Arsić, Sveta, Bošnjaković, Dušan, Jovanović, Ljubomir, Kirovski, Danijela, "Značaj analize metaboličkog profila u kontroli zdravlja i održivoj proizvodnji na govedarskim farmama" in 28. Godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15 - 17. jun 2023 (2023):62-65,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2999 .

Zdravstveni status i održiva proizvodnja na savremenim farmama visokomlečnih krava

Vujanac, Ivan; Prodanović, Radiša; Nedić, Sreten; Arsić, Sveta; Jovanović, Ljubomir; Bošnjaković, Dušan; Stojković, Milica; Dražić, Slavica; Kirovski, Danijela

(Beograd : Udruženje veterinara praktičara Srbije, 2023)

TY  - CONF
AU  - Vujanac, Ivan
AU  - Prodanović, Radiša
AU  - Nedić, Sreten
AU  - Arsić, Sveta
AU  - Jovanović, Ljubomir
AU  - Bošnjaković, Dušan
AU  - Stojković, Milica
AU  - Dražić, Slavica
AU  - Kirovski, Danijela
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3437
AB  - Poslednjih godina se sve više ukazuje na povezanost uzgoja krava i emisije metana sa farmi visokomlečnih krava kao posledice enterične fermentacije koja se odvija u buragu ovih životinja. Savremeni uzgoj visokomlečnih krava ima za
cilj proizvodnju mleka višu od 9 000 litara po kravi u toku jedne laktacije. Takva proizvodnja zahteva značajno povećanje unosa hrane, ali i izmenjene hranidbene uslove u
smislu povećanog udela koncentrovanog dela u obroku za krave. Kod povećanog unosa
hrane, dnevna emisija metana po životinji je povećana, ali je emisija ovog gasa po kilogramu proizvedenog mleka manja. Povećanjem energetske vrednosti obroka, dodavanjem veće količine skroba iz žitarica može da se smanji produkcija metana za 7 do 10
procenata. Međutim, povećanjem sadržaja skroba u koncentrovanom delu obroka za
visokomlečne krave, tokom tranzicionog perioda i rane faze laktacije, može da se poveća rizik za nastanak metaboličkih poremećaja zdravlja kao što su subakutna acidoza
buraga, ketoza i pododermatitis, za koje je dokazano da povećavaju emisiju metana.Takođe je utvrđeno da krave obolele od supkliničkog, odnosno kliničkog mastitisa, emituju više metana u odnosu na zdrave krave. Sprovođenje mera imunoprofilakse posebno
kod bolesti koje ugrožavaju ekonomsku isplativost farmi visokomlečnih krava pokazale
su se kao veoma efikasne u smanjenju emisije gasova sa efektom staklene bašte (engl.
greenhouse gases – GHG). Iz svega navedenog proizilazi, da jedino zdrave krave mogu
da doprinesu održivoj proizvodnji koja uključuje uspostavljanje ekološki prihvatljivog
uzgoja.
PB  - Beograd : Udruženje veterinara praktičara Srbije
C3  - V Simpozijum sa međunarodnim učešćem - Zdravstvena zaštita i reprodukcija papkara, kopitara, živine i mesojeda, Beograd, 17 - 18. mart 2023
T1  - Zdravstveni status i održiva proizvodnja na savremenim farmama visokomlečnih krava
SP  - 3
EP  - 10
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3437
ER  - 
@conference{
author = "Vujanac, Ivan and Prodanović, Radiša and Nedić, Sreten and Arsić, Sveta and Jovanović, Ljubomir and Bošnjaković, Dušan and Stojković, Milica and Dražić, Slavica and Kirovski, Danijela",
year = "2023",
abstract = "Poslednjih godina se sve više ukazuje na povezanost uzgoja krava i emisije metana sa farmi visokomlečnih krava kao posledice enterične fermentacije koja se odvija u buragu ovih životinja. Savremeni uzgoj visokomlečnih krava ima za
cilj proizvodnju mleka višu od 9 000 litara po kravi u toku jedne laktacije. Takva proizvodnja zahteva značajno povećanje unosa hrane, ali i izmenjene hranidbene uslove u
smislu povećanog udela koncentrovanog dela u obroku za krave. Kod povećanog unosa
hrane, dnevna emisija metana po životinji je povećana, ali je emisija ovog gasa po kilogramu proizvedenog mleka manja. Povećanjem energetske vrednosti obroka, dodavanjem veće količine skroba iz žitarica može da se smanji produkcija metana za 7 do 10
procenata. Međutim, povećanjem sadržaja skroba u koncentrovanom delu obroka za
visokomlečne krave, tokom tranzicionog perioda i rane faze laktacije, može da se poveća rizik za nastanak metaboličkih poremećaja zdravlja kao što su subakutna acidoza
buraga, ketoza i pododermatitis, za koje je dokazano da povećavaju emisiju metana.Takođe je utvrđeno da krave obolele od supkliničkog, odnosno kliničkog mastitisa, emituju više metana u odnosu na zdrave krave. Sprovođenje mera imunoprofilakse posebno
kod bolesti koje ugrožavaju ekonomsku isplativost farmi visokomlečnih krava pokazale
su se kao veoma efikasne u smanjenju emisije gasova sa efektom staklene bašte (engl.
greenhouse gases – GHG). Iz svega navedenog proizilazi, da jedino zdrave krave mogu
da doprinesu održivoj proizvodnji koja uključuje uspostavljanje ekološki prihvatljivog
uzgoja.",
publisher = "Beograd : Udruženje veterinara praktičara Srbije",
journal = "V Simpozijum sa međunarodnim učešćem - Zdravstvena zaštita i reprodukcija papkara, kopitara, živine i mesojeda, Beograd, 17 - 18. mart 2023",
title = "Zdravstveni status i održiva proizvodnja na savremenim farmama visokomlečnih krava",
pages = "3-10",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3437"
}
Vujanac, I., Prodanović, R., Nedić, S., Arsić, S., Jovanović, L., Bošnjaković, D., Stojković, M., Dražić, S.,& Kirovski, D.. (2023). Zdravstveni status i održiva proizvodnja na savremenim farmama visokomlečnih krava. in V Simpozijum sa međunarodnim učešćem - Zdravstvena zaštita i reprodukcija papkara, kopitara, živine i mesojeda, Beograd, 17 - 18. mart 2023
Beograd : Udruženje veterinara praktičara Srbije., 3-10.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3437
Vujanac I, Prodanović R, Nedić S, Arsić S, Jovanović L, Bošnjaković D, Stojković M, Dražić S, Kirovski D. Zdravstveni status i održiva proizvodnja na savremenim farmama visokomlečnih krava. in V Simpozijum sa međunarodnim učešćem - Zdravstvena zaštita i reprodukcija papkara, kopitara, živine i mesojeda, Beograd, 17 - 18. mart 2023. 2023;:3-10.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3437 .
Vujanac, Ivan, Prodanović, Radiša, Nedić, Sreten, Arsić, Sveta, Jovanović, Ljubomir, Bošnjaković, Dušan, Stojković, Milica, Dražić, Slavica, Kirovski, Danijela, "Zdravstveni status i održiva proizvodnja na savremenim farmama visokomlečnih krava" in V Simpozijum sa međunarodnim učešćem - Zdravstvena zaštita i reprodukcija papkara, kopitara, živine i mesojeda, Beograd, 17 - 18. mart 2023 (2023):3-10,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3437 .

Methane Emission and Metabolic Status in Peak Lactating Dairy Cows and Their Assessment Via Methane Concentration Profile

Bošnjaković, Dušan; Kirovski, Danijela; Prodanović, Radiša; Vujanac, Ivan; Arsić, Sveta; Stojković, Milica; Dražić, Slavica; Nedić, Sreten; Jovanović, Ljubomir

(Sciendo, 2023)

TY  - JOUR
AU  - Bošnjaković, Dušan
AU  - Kirovski, Danijela
AU  - Prodanović, Radiša
AU  - Vujanac, Ivan
AU  - Arsić, Sveta
AU  - Stojković, Milica
AU  - Dražić, Slavica
AU  - Nedić, Sreten
AU  - Jovanović, Ljubomir
PY  - 2023
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2814
AB  - Ruminant husbandry contributes to global methane (CH4) emissions and beside its negative impact on the environment, enteric CH4 emissions cause a loss of gross energy intake in cows. The study is aimed to estimate CH4 emission and metabolic status in dairy cows via the methane concentration profile as a tool for analyzing the CH4 production pattern. The study included eighteen cows whose enteric CH4 emission was measured during three consecutive days in three periods: 2 hours before (P1), 2-4 hours (P2) and 6-8 hours (P3) after the morning feeding. Based on CH4 enteric emissions, cows were divided into two groups (n=6, respectively): HM (average CH4 concentration: 5430.08 ± 365.92 ppm) and LM (average CH4 concentration: 1351.85 ± 205.20 ppm). Following CH4 measurement, on day 3, venous blood was sampled to determine the indicators of the metabolic status. HM cows had significantly higher average CH4 concentrations, maximum and average CH4 peak amplitude than LM cows in all measuring periods (P1-P3), while the number of CH4 peaks tended to be higher in HM than in LM cows in P2. There were no differences in the maximum and average CH4 peak width and average distance among two CH4 peaks between examined groups of cows. HM cows had significantly higher total protein concentrations and significantly lower total bilirubin and NEFA concentrations than LM cows. In conclusion, HM cows have a greater number of eructations and release more CH4 per eructation than LM cows, hence the differences in metabolic status are most likely related to the differences in their liver function.
PB  - Sciendo
T2  - Acta Veterinaria
T1  - Methane Emission and Metabolic Status in Peak Lactating Dairy Cows and Their Assessment Via Methane Concentration Profile
VL  - 73
VL  - 1
SP  - 71
EP  - 86
DO  - 10.2478/acve-2023-0006
ER  - 
@article{
author = "Bošnjaković, Dušan and Kirovski, Danijela and Prodanović, Radiša and Vujanac, Ivan and Arsić, Sveta and Stojković, Milica and Dražić, Slavica and Nedić, Sreten and Jovanović, Ljubomir",
year = "2023",
abstract = "Ruminant husbandry contributes to global methane (CH4) emissions and beside its negative impact on the environment, enteric CH4 emissions cause a loss of gross energy intake in cows. The study is aimed to estimate CH4 emission and metabolic status in dairy cows via the methane concentration profile as a tool for analyzing the CH4 production pattern. The study included eighteen cows whose enteric CH4 emission was measured during three consecutive days in three periods: 2 hours before (P1), 2-4 hours (P2) and 6-8 hours (P3) after the morning feeding. Based on CH4 enteric emissions, cows were divided into two groups (n=6, respectively): HM (average CH4 concentration: 5430.08 ± 365.92 ppm) and LM (average CH4 concentration: 1351.85 ± 205.20 ppm). Following CH4 measurement, on day 3, venous blood was sampled to determine the indicators of the metabolic status. HM cows had significantly higher average CH4 concentrations, maximum and average CH4 peak amplitude than LM cows in all measuring periods (P1-P3), while the number of CH4 peaks tended to be higher in HM than in LM cows in P2. There were no differences in the maximum and average CH4 peak width and average distance among two CH4 peaks between examined groups of cows. HM cows had significantly higher total protein concentrations and significantly lower total bilirubin and NEFA concentrations than LM cows. In conclusion, HM cows have a greater number of eructations and release more CH4 per eructation than LM cows, hence the differences in metabolic status are most likely related to the differences in their liver function.",
publisher = "Sciendo",
journal = "Acta Veterinaria",
title = "Methane Emission and Metabolic Status in Peak Lactating Dairy Cows and Their Assessment Via Methane Concentration Profile",
volume = "73, 1",
pages = "71-86",
doi = "10.2478/acve-2023-0006"
}
Bošnjaković, D., Kirovski, D., Prodanović, R., Vujanac, I., Arsić, S., Stojković, M., Dražić, S., Nedić, S.,& Jovanović, L.. (2023). Methane Emission and Metabolic Status in Peak Lactating Dairy Cows and Their Assessment Via Methane Concentration Profile. in Acta Veterinaria
Sciendo., 73, 71-86.
https://doi.org/10.2478/acve-2023-0006
Bošnjaković D, Kirovski D, Prodanović R, Vujanac I, Arsić S, Stojković M, Dražić S, Nedić S, Jovanović L. Methane Emission and Metabolic Status in Peak Lactating Dairy Cows and Their Assessment Via Methane Concentration Profile. in Acta Veterinaria. 2023;73:71-86.
doi:10.2478/acve-2023-0006 .
Bošnjaković, Dušan, Kirovski, Danijela, Prodanović, Radiša, Vujanac, Ivan, Arsić, Sveta, Stojković, Milica, Dražić, Slavica, Nedić, Sreten, Jovanović, Ljubomir, "Methane Emission and Metabolic Status in Peak Lactating Dairy Cows and Their Assessment Via Methane Concentration Profile" in Acta Veterinaria, 73 (2023):71-86,
https://doi.org/10.2478/acve-2023-0006 . .

Tresholds of dry cow blood variables obtained by receiver operating characteristic analysis for indication of milk production during early lactation

Kirovski, Danijela; Jovanović, Ljubomir; Stojić, Milica; Bošnjaković, Dušan; Dražić, Slavica; Prodanović, Radiša; Nedić, Sreten; Vujanac, Ivan

(2022)

TY  - CONF
AU  - Kirovski, Danijela
AU  - Jovanović, Ljubomir
AU  - Stojić, Milica
AU  - Bošnjaković, Dušan
AU  - Dražić, Slavica
AU  - Prodanović, Radiša
AU  - Nedić, Sreten
AU  - Vujanac, Ivan
PY  - 2022
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2937
AB  - The aim of the study was to determine the association between the metabolic parameters determined in dry cows and milk production at early lactation period. The receiver operating characteristic (ROC) analysis was used as a valuable tool to evaluate prediction of milk production based on results for metabolic status of dry cows. The cut off values for metabolic parameters were determined as values below or above which daily production of milk was higher than 30 L at day 30 of lactation.
C3  - 31st World Buiatrics Congress, Madrid, September 4th to 8th, 2022
T1  - Tresholds of dry cow blood variables obtained by receiver operating characteristic analysis for indication of milk production during early lactation
SP  - 36
EP  - 36
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2937
ER  - 
@conference{
author = "Kirovski, Danijela and Jovanović, Ljubomir and Stojić, Milica and Bošnjaković, Dušan and Dražić, Slavica and Prodanović, Radiša and Nedić, Sreten and Vujanac, Ivan",
year = "2022",
abstract = "The aim of the study was to determine the association between the metabolic parameters determined in dry cows and milk production at early lactation period. The receiver operating characteristic (ROC) analysis was used as a valuable tool to evaluate prediction of milk production based on results for metabolic status of dry cows. The cut off values for metabolic parameters were determined as values below or above which daily production of milk was higher than 30 L at day 30 of lactation.",
journal = "31st World Buiatrics Congress, Madrid, September 4th to 8th, 2022",
title = "Tresholds of dry cow blood variables obtained by receiver operating characteristic analysis for indication of milk production during early lactation",
pages = "36-36",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2937"
}
Kirovski, D., Jovanović, L., Stojić, M., Bošnjaković, D., Dražić, S., Prodanović, R., Nedić, S.,& Vujanac, I.. (2022). Tresholds of dry cow blood variables obtained by receiver operating characteristic analysis for indication of milk production during early lactation. in 31st World Buiatrics Congress, Madrid, September 4th to 8th, 2022, 36-36.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2937
Kirovski D, Jovanović L, Stojić M, Bošnjaković D, Dražić S, Prodanović R, Nedić S, Vujanac I. Tresholds of dry cow blood variables obtained by receiver operating characteristic analysis for indication of milk production during early lactation. in 31st World Buiatrics Congress, Madrid, September 4th to 8th, 2022. 2022;:36-36.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2937 .
Kirovski, Danijela, Jovanović, Ljubomir, Stojić, Milica, Bošnjaković, Dušan, Dražić, Slavica, Prodanović, Radiša, Nedić, Sreten, Vujanac, Ivan, "Tresholds of dry cow blood variables obtained by receiver operating characteristic analysis for indication of milk production during early lactation" in 31st World Buiatrics Congress, Madrid, September 4th to 8th, 2022 (2022):36-36,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2937 .

Modulacijom metabolizma krava do ekološki prihvatljive proizvodnje na govedarskim farmama

Kirovski, Danijela; Nedić, Sreten; Jovanović, Ljubomir; Prodanović, Radiša; Stojković, Milica; Bošnjaković, Dušan; Vujanac, Ivan

(Beograd : Srpsko veterinarsko društvo, 2022)

TY  - CONF
AU  - Kirovski, Danijela
AU  - Nedić, Sreten
AU  - Jovanović, Ljubomir
AU  - Prodanović, Radiša
AU  - Stojković, Milica
AU  - Bošnjaković, Dušan
AU  - Vujanac, Ivan
PY  - 2022
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2939
AB  - Poljoprivredni sektor predstavlja najznačajniji pojedinačni antropogeni izvor metana sa farmama visokomlečnih krava koje daju najveći doprinos u emisiji metana. Metan je drugi po značaju gas sa efektom staklene bašte, odmah posle ugljen-dioksida,
koji se fiziološki stvara u buragu preživara. Naime, burag predstavlja sredinu koju nastanjuje zajednica mikroorganizama (mikrobiom), koja uključuje različite vrste anaerobnih bakterija, arheja, protozoa, gljivica i faga. Glavna uloga ovih mikroorganizama
je razlaganje sastojaka biljne hrane koji ne mogu biti razloženi enzimskim sistemom
domaćina, što rezultira oslobađanjem krajnjih proizvoda fermentacije – isparljivih masnih kiselina. Ovi proizvodi fermentacije se, nakon resorpcije iz digestivnog trakta, koriste za sintezu kompleksnih jedinjenja u različitim tkivima (mišićima, mlečnoj žlezdi i
drugim), uključujući proteine, masti i druga jedinjenja, koji proizvode animalnog porekla čine nutritivno vrednim za ljude. Međutim, procesi fermentacije u buragu su praćeni
i oslobađanjem ugljen-dioksida i vodonika, koje metanogene arheje koriste za sintezu
metana. NJegovo prekomerno oslobađanje u spoljašnju sredinu doprinosi efektu staklene bašte i globalnom zagrevanju. Dodatno, sinteza metana u buragu predstavlja metabolički put kojim se gubi 2 – 12 procenata energije hrane. Zbog toga se interes za smanjenje njegove emisije ne nalazi samo u zaštiti životne sredine, već i u potencijalnom
povećanju produktivnosti životinja, koja nosi ekonomsku korist za farmere koji su jedna od ključnih karika u planiranju mera za smanjenje emisije metana sa govedarskih
farmi. Različiti nutritivni dodaci mogu modulirati metaboličke procese i time doprineti
smanjenju emisije metana od strane mlečnih krava. U tom pogledu, najviše se izučavaju
tanini i drugi biljni ekstrakti, kao što su uljani ekstrakt belog luka i ekstrakti različitih
morskih algi, uključujući crvene i braon morske alge.
AB  - The agricultural sector represents the single most significant anthropogenic source of methane, with dairy farms the dominant contributor to methane emissions. Methane is the second most important greenhouse gas, after carbon dioxide, which is physiologically produced in the rumen of ruminants. Namely, the rumen represents an environment inhabited by a community of microorganisms (microbiome), which includes various species of anaerobic bacteria, archaea, protozoa, fungi, and phages. The primary role of these microorganisms is to break down plant components that cannot
be broken down by the host’s enzymatic system, which results in the release of the end
products of fermentation - volatile fatty acids. After resorption from the digestive tract, these fermentation products are used to synthesize complex compounds in various
tissues (muscles, mammary gland, etc.), including proteins, fats and others, which make
animal products nutritionally valuable for humans. However, fermentation processes in
the rumen are accompanied by the release of carbon dioxide and hydrogen, which methanogenic archaea use for the synthesis of methane, whose excessive release into the
environment contributes to the greenhouse effect and global warming. Additionally,
the synthesis of methane in the rumen is a metabolic pathway through which 2-12% of
food energy is lost. Therefore, the interest in reducing methane emissions is not only in
environmental protection but also in the potential increase in animal productivity, which brings economic benefits to farmers, which are one of the crucial links in planning
measures to reduce methane emissions from cattle farms. Different nutritional supplements can modulate metabolic processes and thus contribute to reducing methane
emissions by dairy cows. In this regard, tannins and other plant extracts, such as garlic
oil extract, but also extracts from various seaweeds, including red and brown seaweeds,
are recognized as the most important supplements in reducing methane emissions.
PB  - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
C3  - 33. Savetovanje Veterinara Srbije, Zlatibor, 08 - 11. septembar 2022
T1  - Modulacijom metabolizma krava do ekološki prihvatljive proizvodnje na govedarskim farmama
SP  - 219
EP  - 229
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2939
ER  - 
@conference{
author = "Kirovski, Danijela and Nedić, Sreten and Jovanović, Ljubomir and Prodanović, Radiša and Stojković, Milica and Bošnjaković, Dušan and Vujanac, Ivan",
year = "2022",
abstract = "Poljoprivredni sektor predstavlja najznačajniji pojedinačni antropogeni izvor metana sa farmama visokomlečnih krava koje daju najveći doprinos u emisiji metana. Metan je drugi po značaju gas sa efektom staklene bašte, odmah posle ugljen-dioksida,
koji se fiziološki stvara u buragu preživara. Naime, burag predstavlja sredinu koju nastanjuje zajednica mikroorganizama (mikrobiom), koja uključuje različite vrste anaerobnih bakterija, arheja, protozoa, gljivica i faga. Glavna uloga ovih mikroorganizama
je razlaganje sastojaka biljne hrane koji ne mogu biti razloženi enzimskim sistemom
domaćina, što rezultira oslobađanjem krajnjih proizvoda fermentacije – isparljivih masnih kiselina. Ovi proizvodi fermentacije se, nakon resorpcije iz digestivnog trakta, koriste za sintezu kompleksnih jedinjenja u različitim tkivima (mišićima, mlečnoj žlezdi i
drugim), uključujući proteine, masti i druga jedinjenja, koji proizvode animalnog porekla čine nutritivno vrednim za ljude. Međutim, procesi fermentacije u buragu su praćeni
i oslobađanjem ugljen-dioksida i vodonika, koje metanogene arheje koriste za sintezu
metana. NJegovo prekomerno oslobađanje u spoljašnju sredinu doprinosi efektu staklene bašte i globalnom zagrevanju. Dodatno, sinteza metana u buragu predstavlja metabolički put kojim se gubi 2 – 12 procenata energije hrane. Zbog toga se interes za smanjenje njegove emisije ne nalazi samo u zaštiti životne sredine, već i u potencijalnom
povećanju produktivnosti životinja, koja nosi ekonomsku korist za farmere koji su jedna od ključnih karika u planiranju mera za smanjenje emisije metana sa govedarskih
farmi. Različiti nutritivni dodaci mogu modulirati metaboličke procese i time doprineti
smanjenju emisije metana od strane mlečnih krava. U tom pogledu, najviše se izučavaju
tanini i drugi biljni ekstrakti, kao što su uljani ekstrakt belog luka i ekstrakti različitih
morskih algi, uključujući crvene i braon morske alge., The agricultural sector represents the single most significant anthropogenic source of methane, with dairy farms the dominant contributor to methane emissions. Methane is the second most important greenhouse gas, after carbon dioxide, which is physiologically produced in the rumen of ruminants. Namely, the rumen represents an environment inhabited by a community of microorganisms (microbiome), which includes various species of anaerobic bacteria, archaea, protozoa, fungi, and phages. The primary role of these microorganisms is to break down plant components that cannot
be broken down by the host’s enzymatic system, which results in the release of the end
products of fermentation - volatile fatty acids. After resorption from the digestive tract, these fermentation products are used to synthesize complex compounds in various
tissues (muscles, mammary gland, etc.), including proteins, fats and others, which make
animal products nutritionally valuable for humans. However, fermentation processes in
the rumen are accompanied by the release of carbon dioxide and hydrogen, which methanogenic archaea use for the synthesis of methane, whose excessive release into the
environment contributes to the greenhouse effect and global warming. Additionally,
the synthesis of methane in the rumen is a metabolic pathway through which 2-12% of
food energy is lost. Therefore, the interest in reducing methane emissions is not only in
environmental protection but also in the potential increase in animal productivity, which brings economic benefits to farmers, which are one of the crucial links in planning
measures to reduce methane emissions from cattle farms. Different nutritional supplements can modulate metabolic processes and thus contribute to reducing methane
emissions by dairy cows. In this regard, tannins and other plant extracts, such as garlic
oil extract, but also extracts from various seaweeds, including red and brown seaweeds,
are recognized as the most important supplements in reducing methane emissions.",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "33. Savetovanje Veterinara Srbije, Zlatibor, 08 - 11. septembar 2022",
title = "Modulacijom metabolizma krava do ekološki prihvatljive proizvodnje na govedarskim farmama",
pages = "219-229",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2939"
}
Kirovski, D., Nedić, S., Jovanović, L., Prodanović, R., Stojković, M., Bošnjaković, D.,& Vujanac, I.. (2022). Modulacijom metabolizma krava do ekološki prihvatljive proizvodnje na govedarskim farmama. in 33. Savetovanje Veterinara Srbije, Zlatibor, 08 - 11. septembar 2022
Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 219-229.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2939
Kirovski D, Nedić S, Jovanović L, Prodanović R, Stojković M, Bošnjaković D, Vujanac I. Modulacijom metabolizma krava do ekološki prihvatljive proizvodnje na govedarskim farmama. in 33. Savetovanje Veterinara Srbije, Zlatibor, 08 - 11. septembar 2022. 2022;:219-229.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2939 .
Kirovski, Danijela, Nedić, Sreten, Jovanović, Ljubomir, Prodanović, Radiša, Stojković, Milica, Bošnjaković, Dušan, Vujanac, Ivan, "Modulacijom metabolizma krava do ekološki prihvatljive proizvodnje na govedarskim farmama" in 33. Savetovanje Veterinara Srbije, Zlatibor, 08 - 11. septembar 2022 (2022):219-229,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2939 .

Hormoni u mleku krava i njihov uticaj na javno zdravlje

Kirovski, Danijela; Knežević, Dragan; Vujanac, Ivan; Jovanović, Ljubomir; Bošnjaković, Dušan; Nedić, Sreten; Sladojević, Željko

(Banja Luka : Veterinarska komora Republike Srpske, 2022)

TY  - CONF
AU  - Kirovski, Danijela
AU  - Knežević, Dragan
AU  - Vujanac, Ivan
AU  - Jovanović, Ljubomir
AU  - Bošnjaković, Dušan
AU  - Nedić, Sreten
AU  - Sladojević, Željko
PY  - 2022
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3000
AB  - Млеко крава је прва храна новорођенчади. Састав млека значајно
варира зависно од расе крава, као и фазе лактације. Поред масти,
протеина, угљених хидрата, минералних материја и воде, млеко
садржи и биолошки активне материје, као што су хормони. Хормони
млека потичу из крви, али неки се синтетишу у самој млечној жлезди
краве. Дуго времена су се користили као биомаркери репродуктивног
или метаболичког статуса крава. С обзиром на њихову различиту
заступљеност у млеку, последњих година се све више обраћа пажња
на присуство хормона у конзумном млеку и њиховом потенцијал-
ном утицају на јавно здраље. То се пре свега односи на стероидне
хормоне (естрогене, прогестерон, кортикостероиде, андрогене) али
и пролактин и инсулину сличне факторе раста који, уколико су
присутни у млеку изнад одређених лимита, могу да изазову различита патолошка стања код људи. С обзиром да је млеко изузетно
заступљено у исхрани људи, пре свега новорођенчади, деце али и
одраслих, неопходно је одредити најмање дозвољене концентрације
у конзумном млеку испод којих хормони присутни у млеку неће
негативно утицати на јавно здравље.
AB  - Cows` milk is the first food for newborns. Milk composition significantly
varies depending on breed, as well as lactation phase. Besides fat,
protein, carbohydrates, minerals and water, milk contains biologically
active substances, as hormones. Milk hormones originates from blood,
but some are synthesized in mammary gland. For a long period of time,
milk hormones were used as biomarkers of reproductive and metabolic
status of cows. Given its different content in milk, during last several
years more attention is given to presence of hormones in consumer
milk and their potential impact on public health. It is mainly related to
steroid hormones (estrogens, progesterone, corticoids, and androgens),
but also on prolactin and insulin like growth factors which, if present in
milk above certain limits, may cause various pathological conditions in
humans. Since milk is widely consumed by humans, especially infants, children, but also adults, it is necessary to determine lower limits for
hormones in milk, below which hormones present in milk will not have
a negative impact on public health.
PB  - Banja Luka : Veterinarska komora Republike Srpske
C3  - 27. Godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15 - 18. jun 2022
T1  - Hormoni u mleku krava i njihov uticaj na javno zdravlje
T1  - Hormones in cows` milk and their impact on public health
SP  - 356
EP  - 359
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3000
ER  - 
@conference{
author = "Kirovski, Danijela and Knežević, Dragan and Vujanac, Ivan and Jovanović, Ljubomir and Bošnjaković, Dušan and Nedić, Sreten and Sladojević, Željko",
year = "2022",
abstract = "Млеко крава је прва храна новорођенчади. Састав млека значајно
варира зависно од расе крава, као и фазе лактације. Поред масти,
протеина, угљених хидрата, минералних материја и воде, млеко
садржи и биолошки активне материје, као што су хормони. Хормони
млека потичу из крви, али неки се синтетишу у самој млечној жлезди
краве. Дуго времена су се користили као биомаркери репродуктивног
или метаболичког статуса крава. С обзиром на њихову различиту
заступљеност у млеку, последњих година се све више обраћа пажња
на присуство хормона у конзумном млеку и њиховом потенцијал-
ном утицају на јавно здраље. То се пре свега односи на стероидне
хормоне (естрогене, прогестерон, кортикостероиде, андрогене) али
и пролактин и инсулину сличне факторе раста који, уколико су
присутни у млеку изнад одређених лимита, могу да изазову различита патолошка стања код људи. С обзиром да је млеко изузетно
заступљено у исхрани људи, пре свега новорођенчади, деце али и
одраслих, неопходно је одредити најмање дозвољене концентрације
у конзумном млеку испод којих хормони присутни у млеку неће
негативно утицати на јавно здравље., Cows` milk is the first food for newborns. Milk composition significantly
varies depending on breed, as well as lactation phase. Besides fat,
protein, carbohydrates, minerals and water, milk contains biologically
active substances, as hormones. Milk hormones originates from blood,
but some are synthesized in mammary gland. For a long period of time,
milk hormones were used as biomarkers of reproductive and metabolic
status of cows. Given its different content in milk, during last several
years more attention is given to presence of hormones in consumer
milk and their potential impact on public health. It is mainly related to
steroid hormones (estrogens, progesterone, corticoids, and androgens),
but also on prolactin and insulin like growth factors which, if present in
milk above certain limits, may cause various pathological conditions in
humans. Since milk is widely consumed by humans, especially infants, children, but also adults, it is necessary to determine lower limits for
hormones in milk, below which hormones present in milk will not have
a negative impact on public health.",
publisher = "Banja Luka : Veterinarska komora Republike Srpske",
journal = "27. Godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15 - 18. jun 2022",
title = "Hormoni u mleku krava i njihov uticaj na javno zdravlje, Hormones in cows` milk and their impact on public health",
pages = "356-359",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3000"
}
Kirovski, D., Knežević, D., Vujanac, I., Jovanović, L., Bošnjaković, D., Nedić, S.,& Sladojević, Ž.. (2022). Hormoni u mleku krava i njihov uticaj na javno zdravlje. in 27. Godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15 - 18. jun 2022
Banja Luka : Veterinarska komora Republike Srpske., 356-359.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3000
Kirovski D, Knežević D, Vujanac I, Jovanović L, Bošnjaković D, Nedić S, Sladojević Ž. Hormoni u mleku krava i njihov uticaj na javno zdravlje. in 27. Godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15 - 18. jun 2022. 2022;:356-359.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3000 .
Kirovski, Danijela, Knežević, Dragan, Vujanac, Ivan, Jovanović, Ljubomir, Bošnjaković, Dušan, Nedić, Sreten, Sladojević, Željko, "Hormoni u mleku krava i njihov uticaj na javno zdravlje" in 27. Godišnje savjetovanje doktora veterinarske medicine Republike Srpske (Bosna i Hercegovina), Trebinje, 15 - 18. jun 2022 (2022):356-359,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3000 .

Biološki markeri toplotnog stresa i mogućnost njihove upotrebe u predikciji proizvodno-reproduktivnih parametara kod visokomlečnih krava

Stojković, Milica; Jovanović, Ljubomir; Vujanac, Ivan; Nedić, Sreten; Bošnjaković, Dušan; Dražić, Slavica; Kirovski, Danijela

(Beograd : Fakultet veterinarske medicine, Centar za izdavačku delatnost i promet učila, 2022)

TY  - CONF
AU  - Stojković, Milica
AU  - Jovanović, Ljubomir
AU  - Vujanac, Ivan
AU  - Nedić, Sreten
AU  - Bošnjaković, Dušan
AU  - Dražić, Slavica
AU  - Kirovski, Danijela
PY  - 2022
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/3184
AB  - Globalno zagrevanje, udruženo sa porastom ambijentalnih temperatura tokom
letnjih meseci, često uvodi visokomlečne krave u stanje toplotnog stresa, koje
izaziva poremećaj zdravlja i reprodukcije. Toplotni stres negativno utiče na fiziologiju
reprodukcije pre, tokom i nakon koncepcije, a posebno na aktivnost jajnika,
kao i razvoj oocita i embriona. Stoga je od velike važnosti primeniti selekcijske
mere u pravcu uzgoja krava koje pokazuju toleranciju na toplotni stres. Tolerancija
na toplotni stres je najčešće udružena sa ekspresijom gena za sledeće molekule:
Hsp70, HSF1, HspB8, SOD1, PRLH, ATP1A1, MTOR i EIF2AK4. Od svih navedenih
molekula najčešće ispitivan je Hsp 70, koji je istovremeno najosetljiviji na
promene spoljašnje temperature u zoni toplotnog stresa. Prisustvo ovog proteina
je moguće utvrditi u različitim biološkim materijalima, uključujući krv, mleko i dlaku.
Potencijali korišćenja Hsp70 kao indikatora i/ili prediktora toplotnog stresa su veliki,
ali su još uvek u fazi ispitivanja. Istraživanja vezana za toplotni stres, odnosno
potencijalne biomarkere toplotnog stresa, su od izuzetnog značaja za uzgoj goveda
jer nude rešenja kojima je moguće prevenirati, smanjiti i/ili predvideti negativan
uticaj toplotnog stresa na proizvodna i reproduktivna svojstva visokomlečnih
krava, a sve u svetlu globalnog zagrevanja i klimatskih promena.
PB  - Beograd : Fakultet veterinarske medicine, Centar za izdavačku delatnost i promet učila
C3  - 13. Naučni simpozijum Reprodukcija domaćih životinja, Divčibare, 6 - 9. oktobar 2022
T1  - Biološki markeri toplotnog stresa i mogućnost njihove upotrebe u predikciji proizvodno-reproduktivnih parametara kod visokomlečnih krava
SP  - 47
EP  - 55
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3184
ER  - 
@conference{
author = "Stojković, Milica and Jovanović, Ljubomir and Vujanac, Ivan and Nedić, Sreten and Bošnjaković, Dušan and Dražić, Slavica and Kirovski, Danijela",
year = "2022",
abstract = "Globalno zagrevanje, udruženo sa porastom ambijentalnih temperatura tokom
letnjih meseci, često uvodi visokomlečne krave u stanje toplotnog stresa, koje
izaziva poremećaj zdravlja i reprodukcije. Toplotni stres negativno utiče na fiziologiju
reprodukcije pre, tokom i nakon koncepcije, a posebno na aktivnost jajnika,
kao i razvoj oocita i embriona. Stoga je od velike važnosti primeniti selekcijske
mere u pravcu uzgoja krava koje pokazuju toleranciju na toplotni stres. Tolerancija
na toplotni stres je najčešće udružena sa ekspresijom gena za sledeće molekule:
Hsp70, HSF1, HspB8, SOD1, PRLH, ATP1A1, MTOR i EIF2AK4. Od svih navedenih
molekula najčešće ispitivan je Hsp 70, koji je istovremeno najosetljiviji na
promene spoljašnje temperature u zoni toplotnog stresa. Prisustvo ovog proteina
je moguće utvrditi u različitim biološkim materijalima, uključujući krv, mleko i dlaku.
Potencijali korišćenja Hsp70 kao indikatora i/ili prediktora toplotnog stresa su veliki,
ali su još uvek u fazi ispitivanja. Istraživanja vezana za toplotni stres, odnosno
potencijalne biomarkere toplotnog stresa, su od izuzetnog značaja za uzgoj goveda
jer nude rešenja kojima je moguće prevenirati, smanjiti i/ili predvideti negativan
uticaj toplotnog stresa na proizvodna i reproduktivna svojstva visokomlečnih
krava, a sve u svetlu globalnog zagrevanja i klimatskih promena.",
publisher = "Beograd : Fakultet veterinarske medicine, Centar za izdavačku delatnost i promet učila",
journal = "13. Naučni simpozijum Reprodukcija domaćih životinja, Divčibare, 6 - 9. oktobar 2022",
title = "Biološki markeri toplotnog stresa i mogućnost njihove upotrebe u predikciji proizvodno-reproduktivnih parametara kod visokomlečnih krava",
pages = "47-55",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3184"
}
Stojković, M., Jovanović, L., Vujanac, I., Nedić, S., Bošnjaković, D., Dražić, S.,& Kirovski, D.. (2022). Biološki markeri toplotnog stresa i mogućnost njihove upotrebe u predikciji proizvodno-reproduktivnih parametara kod visokomlečnih krava. in 13. Naučni simpozijum Reprodukcija domaćih životinja, Divčibare, 6 - 9. oktobar 2022
Beograd : Fakultet veterinarske medicine, Centar za izdavačku delatnost i promet učila., 47-55.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3184
Stojković M, Jovanović L, Vujanac I, Nedić S, Bošnjaković D, Dražić S, Kirovski D. Biološki markeri toplotnog stresa i mogućnost njihove upotrebe u predikciji proizvodno-reproduktivnih parametara kod visokomlečnih krava. in 13. Naučni simpozijum Reprodukcija domaćih životinja, Divčibare, 6 - 9. oktobar 2022. 2022;:47-55.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3184 .
Stojković, Milica, Jovanović, Ljubomir, Vujanac, Ivan, Nedić, Sreten, Bošnjaković, Dušan, Dražić, Slavica, Kirovski, Danijela, "Biološki markeri toplotnog stresa i mogućnost njihove upotrebe u predikciji proizvodno-reproduktivnih parametara kod visokomlečnih krava" in 13. Naučni simpozijum Reprodukcija domaćih životinja, Divčibare, 6 - 9. oktobar 2022 (2022):47-55,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3184 .

Emisija metana sa farmi visokomlečnih krava – potencijalni rizik za životnu sredinu

Kirovski, Danijela; Jovanović, Ljubomir; Bošnjaković, Dušan; Stojić, Milica; Prodanović, Radiša; Nedić, Sreten; Vujanac, Ivan

(Fakultet veterinarske medicine, Centar za izdavačku delatnost i promet učila, 2022)

TY  - CONF
AU  - Kirovski, Danijela
AU  - Jovanović, Ljubomir
AU  - Bošnjaković, Dušan
AU  - Stojić, Milica
AU  - Prodanović, Radiša
AU  - Nedić, Sreten
AU  - Vujanac, Ivan
PY  - 2022
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2415
AB  - Porast emisije gasova sa efektom staklene bašte dovodi do globalnog zagrevanja, izazivajući ireverzibilne promene u životnoj sredini. Glavni gasovi sa efektom staklene bašte su ugljen dioksid (CO2
),
metan (CH4
) i azot suboksid (N2
O), koji doprinose ukupnoj emisiji sa
55%, 15% i 6%, pojedinačno. Iako je procenat zastupljenosti CH4
 manji od CO2
, njegov ukupni globalni potencijal zagrevanja je 28 puta veći od CO2
. U ukupnoj antropogenoj emisiji gasova sa efektom staklene
bašte, stočarska proizvodnja učestvuje sa 14,5% sa najvećim doprinosom u emisiji CH4 (44%). U odnosu na ostale sektore stočarske proizvodnje, uzgoj goveda najviše doprinosi efektu staklene bašte pri čemu visoko mlečne krave imaju vodeću ulogu, pošto je produkcija ovih
gasova uključujući i CH4
, vezana za aktivnost buraga. Visoko mlečne
krave proizvode CH4
 pretežno (90%) enteričnom fermentacijom. Naime, metanogene bakterije buraga konvertuju stvoreni CO2
 i H2
 u CH4
,
koji zatim eliminišu pretežno podrigivanjem. Preostali deo CH4
 sa farmi krava potiče iz fecesa. Umanjenje emisije CH4
 iz fecesa se postiže primenom odgovarajućeg sistema upravljanja stajnjakom, dok je
umanjenje emisije putem enterične fermentacije značajno veći izazov
za naučnu zajednicu i moguće ga je ostvariti korišćenjem različitih nutritivnih strategija koje preusmeravaju metaboličke puteve koji vode
ka proizvodnji CH4 ka onima koji vode ka porastu proizvodnje mleka.
AB  - versible environmental changes. The major greenhouse gases are carbon dioxide (CO2
),
methane (CH4
) and nitrous oxide (N2
O), contributing to overall emission with 55%, 15% and
6%, respectively. Although CH4 percentage content is lower than CO2
, its global warming
potential is 28 times greater than CO2
. In global anthropogenic emissions of greenhouse
gases, the livestock sector contributes 14.5% with CH4
 emission contributing most
(44%). Compared to other livestock subsectors, cattle production has major contribution to greenhouse effect, with dairy cows having leading position, since production of these
gases, including CH4
, is associated with rumen activity. Dairy cows produce CH4
 mainly by
enteric fermentation (90%). Namely, within rumen methanogenic microorganisms convert
produced CO2 and H2 to CH4
, which is eliminated mainly by burping. The rest of CH4 from
dairy farms originates from manure. Mitigation of methane from manure is achieved by
applying adequate manure management system, but mitigation of methane from enteric
fermentation is more challenging for scientific community and is possible to obtain by using
different nutritional strategies which may redirect metabolic pathways that lead to CH4
production in those which leads to increased milk production.
PB  - Fakultet veterinarske medicine, Centar za izdavačku delatnost i promet učila
C3  - Zbornik radova - XLIII seminar inovacija znanja veterinara
T1  - Emisija metana sa farmi visokomlečnih krava – potencijalni rizik za životnu sredinu
T1  - Methane emission from dairy farms – potential environmental risk
SP  - 35
EP  - 48
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2415
ER  - 
@conference{
author = "Kirovski, Danijela and Jovanović, Ljubomir and Bošnjaković, Dušan and Stojić, Milica and Prodanović, Radiša and Nedić, Sreten and Vujanac, Ivan",
year = "2022",
abstract = "Porast emisije gasova sa efektom staklene bašte dovodi do globalnog zagrevanja, izazivajući ireverzibilne promene u životnoj sredini. Glavni gasovi sa efektom staklene bašte su ugljen dioksid (CO2
),
metan (CH4
) i azot suboksid (N2
O), koji doprinose ukupnoj emisiji sa
55%, 15% i 6%, pojedinačno. Iako je procenat zastupljenosti CH4
 manji od CO2
, njegov ukupni globalni potencijal zagrevanja je 28 puta veći od CO2
. U ukupnoj antropogenoj emisiji gasova sa efektom staklene
bašte, stočarska proizvodnja učestvuje sa 14,5% sa najvećim doprinosom u emisiji CH4 (44%). U odnosu na ostale sektore stočarske proizvodnje, uzgoj goveda najviše doprinosi efektu staklene bašte pri čemu visoko mlečne krave imaju vodeću ulogu, pošto je produkcija ovih
gasova uključujući i CH4
, vezana za aktivnost buraga. Visoko mlečne
krave proizvode CH4
 pretežno (90%) enteričnom fermentacijom. Naime, metanogene bakterije buraga konvertuju stvoreni CO2
 i H2
 u CH4
,
koji zatim eliminišu pretežno podrigivanjem. Preostali deo CH4
 sa farmi krava potiče iz fecesa. Umanjenje emisije CH4
 iz fecesa se postiže primenom odgovarajućeg sistema upravljanja stajnjakom, dok je
umanjenje emisije putem enterične fermentacije značajno veći izazov
za naučnu zajednicu i moguće ga je ostvariti korišćenjem različitih nutritivnih strategija koje preusmeravaju metaboličke puteve koji vode
ka proizvodnji CH4 ka onima koji vode ka porastu proizvodnje mleka., versible environmental changes. The major greenhouse gases are carbon dioxide (CO2
),
methane (CH4
) and nitrous oxide (N2
O), contributing to overall emission with 55%, 15% and
6%, respectively. Although CH4 percentage content is lower than CO2
, its global warming
potential is 28 times greater than CO2
. In global anthropogenic emissions of greenhouse
gases, the livestock sector contributes 14.5% with CH4
 emission contributing most
(44%). Compared to other livestock subsectors, cattle production has major contribution to greenhouse effect, with dairy cows having leading position, since production of these
gases, including CH4
, is associated with rumen activity. Dairy cows produce CH4
 mainly by
enteric fermentation (90%). Namely, within rumen methanogenic microorganisms convert
produced CO2 and H2 to CH4
, which is eliminated mainly by burping. The rest of CH4 from
dairy farms originates from manure. Mitigation of methane from manure is achieved by
applying adequate manure management system, but mitigation of methane from enteric
fermentation is more challenging for scientific community and is possible to obtain by using
different nutritional strategies which may redirect metabolic pathways that lead to CH4
production in those which leads to increased milk production.",
publisher = "Fakultet veterinarske medicine, Centar za izdavačku delatnost i promet učila",
journal = "Zbornik radova - XLIII seminar inovacija znanja veterinara",
title = "Emisija metana sa farmi visokomlečnih krava – potencijalni rizik za životnu sredinu, Methane emission from dairy farms – potential environmental risk",
pages = "35-48",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2415"
}
Kirovski, D., Jovanović, L., Bošnjaković, D., Stojić, M., Prodanović, R., Nedić, S.,& Vujanac, I.. (2022). Emisija metana sa farmi visokomlečnih krava – potencijalni rizik za životnu sredinu. in Zbornik radova - XLIII seminar inovacija znanja veterinara
Fakultet veterinarske medicine, Centar za izdavačku delatnost i promet učila., 35-48.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2415
Kirovski D, Jovanović L, Bošnjaković D, Stojić M, Prodanović R, Nedić S, Vujanac I. Emisija metana sa farmi visokomlečnih krava – potencijalni rizik za životnu sredinu. in Zbornik radova - XLIII seminar inovacija znanja veterinara. 2022;:35-48.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2415 .
Kirovski, Danijela, Jovanović, Ljubomir, Bošnjaković, Dušan, Stojić, Milica, Prodanović, Radiša, Nedić, Sreten, Vujanac, Ivan, "Emisija metana sa farmi visokomlečnih krava – potencijalni rizik za životnu sredinu" in Zbornik radova - XLIII seminar inovacija znanja veterinara (2022):35-48,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2415 .

Acid-base, electrolyte and oxidative status in dairy cows at different stages of the production cycle

Jovanović, Ljubomir; Nedić, Sreten; Bošnjaković, Dušan; Milanović, Svetlana; Stojić, Milica; Vujanac, Ivan; Prodanović, Radiša; Kirovski, Danijela

(Univerzitet u Beogradu - Fakultet veterinarske medicine, Beograd, 2021)

TY  - JOUR
AU  - Jovanović, Ljubomir
AU  - Nedić, Sreten
AU  - Bošnjaković, Dušan
AU  - Milanović, Svetlana
AU  - Stojić, Milica
AU  - Vujanac, Ivan
AU  - Prodanović, Radiša
AU  - Kirovski, Danijela
PY  - 2021
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2273
AB  - Previous studies in the field of acid-base and oxidative status in cows have mainly
focused on the transition period (three weeks before and three weeks after calving).
The aim of this study was to determine the differences in the parameters of acid-
base and oxidative status and electrolyte balance in cows not only during the transition
period, but also at other stages of the production cycle. Holstein-Friesian cows were
divided into four numerically equal groups (n = 6): early lactating cows (9±2 days in
milk - DIM), peak lactating cows (50±5 DIM), late lactating cows (170±10 DIM) and
dry cows (10±1 days before calving). Venous blood samples were taken from the cows
to analyze acid-base status, electrolyte concentrations and oxidative stress parameters,
and to compare group means. Significantly higher pH was observed in early lactating
cows than in late lactating cows. Sodium (Na+) concentration was significantly lower
in early lactating and peak lactating cows compared to dry cows, while chloride
(Cl-) concentration was also lower in late lactating cows compared to dry cows. Plasma
glutathione peroxidase (GSH-Px) activity was higher in early lactating cows compared
to peak lactating cows. Thus, the highest blood pH, lowest Na+ and Cl- concentrations
and highest serum GSH-Px activity were observed in early lactating cows compared to
other groups, indicating the highest metabolic and oxidative stress during this period. In
conclusion, it would be useful to consider the inclusion of these parameters in standard
health assessment procedures in intensive dairy production.
AB  - Prethodna istraživanja na polju acidobaznog i oksidativnog statusa krava uglavnom su
bila usredsređena na tranzicioni period (tri nedelje pre i tri nedelje nakon teljenja). Cilj
ovog istraživanja bio je da se utvrde razlike u parametrima acidobaznog i oksidativnog
statusa, kao i u balansu elektrolita, ne samo u tranzicionom periodu, nego i u ostalim
fazama proizvodnog ciklusa krava. Krave holštajn-frizijske rase podeljene su u četiri
jednake grupe (n=6): krave u ranoj laktaciji (9±2 dana laktacije – DL), krave u piku
laktacije (50±5 DL), krave u kasnoj laktaciji (170±10 DL) i krave u zasušenju (10±1
dana pre očekivanog teljenja). Od ispitivanih krava prikupljeni su uzorci venske krvi
za analizu acidobaznog i oksidativnog statusa i koncentraciju elektrolita. U ovom
istraživanju zabeležena je značajno viša pH vrednost krvi kod krava u ranoj laktaciji
nego kod krava u zasušenju. Koncentracija natrijuma (Na+) bila je značajno niža kod
krava u ranoj laktaciji i piku laktacije u poređenju sa kravama u zasušenju, dok je
koncentracija hlora (Cl-
) bila značajno niža i kod krava u kasnoj laktaciji u poređenju
sa kravama u zasušenju. Aktivnost glutation peroksidaze (GSH-Px) bila je značajno
viša kod krava u ranoj laktaciji u poređenju sa kravama u piku laktacije. Najviše pH
vrednosti krvi, najniža koncentracija Na+ i Cl-
 i najviša aktivnost GSH-Px zabeleženi su
kod krava u ranoj laktaciji, što ukazuje na najveći metabolički i oksidativni stres tokom
ovog perioda. Imajući u vidu dobijene razlike bilo bi značajno razmotriti uvođenje parametara ispitivanih u ovom radu u standardne procedure za procenu zdravlja krava
u intenzivnoj proizvodnji mleka.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet veterinarske medicine, Beograd
T2  - Veterinarski Glasnik
T1  - Acid-base, electrolyte and oxidative status in dairy cows at different stages of the production cycle
T1  - Acidobazni status, balans elektrolita i oksidativni status kod visokomlečnih krava u različitim fazama proizvodnog ciklusa
VL  - 00
SP  - 1
EP  - 12
DO  - 10.2298/VETGL210130004J
ER  - 
@article{
author = "Jovanović, Ljubomir and Nedić, Sreten and Bošnjaković, Dušan and Milanović, Svetlana and Stojić, Milica and Vujanac, Ivan and Prodanović, Radiša and Kirovski, Danijela",
year = "2021",
abstract = "Previous studies in the field of acid-base and oxidative status in cows have mainly
focused on the transition period (three weeks before and three weeks after calving).
The aim of this study was to determine the differences in the parameters of acid-
base and oxidative status and electrolyte balance in cows not only during the transition
period, but also at other stages of the production cycle. Holstein-Friesian cows were
divided into four numerically equal groups (n = 6): early lactating cows (9±2 days in
milk - DIM), peak lactating cows (50±5 DIM), late lactating cows (170±10 DIM) and
dry cows (10±1 days before calving). Venous blood samples were taken from the cows
to analyze acid-base status, electrolyte concentrations and oxidative stress parameters,
and to compare group means. Significantly higher pH was observed in early lactating
cows than in late lactating cows. Sodium (Na+) concentration was significantly lower
in early lactating and peak lactating cows compared to dry cows, while chloride
(Cl-) concentration was also lower in late lactating cows compared to dry cows. Plasma
glutathione peroxidase (GSH-Px) activity was higher in early lactating cows compared
to peak lactating cows. Thus, the highest blood pH, lowest Na+ and Cl- concentrations
and highest serum GSH-Px activity were observed in early lactating cows compared to
other groups, indicating the highest metabolic and oxidative stress during this period. In
conclusion, it would be useful to consider the inclusion of these parameters in standard
health assessment procedures in intensive dairy production., Prethodna istraživanja na polju acidobaznog i oksidativnog statusa krava uglavnom su
bila usredsređena na tranzicioni period (tri nedelje pre i tri nedelje nakon teljenja). Cilj
ovog istraživanja bio je da se utvrde razlike u parametrima acidobaznog i oksidativnog
statusa, kao i u balansu elektrolita, ne samo u tranzicionom periodu, nego i u ostalim
fazama proizvodnog ciklusa krava. Krave holštajn-frizijske rase podeljene su u četiri
jednake grupe (n=6): krave u ranoj laktaciji (9±2 dana laktacije – DL), krave u piku
laktacije (50±5 DL), krave u kasnoj laktaciji (170±10 DL) i krave u zasušenju (10±1
dana pre očekivanog teljenja). Od ispitivanih krava prikupljeni su uzorci venske krvi
za analizu acidobaznog i oksidativnog statusa i koncentraciju elektrolita. U ovom
istraživanju zabeležena je značajno viša pH vrednost krvi kod krava u ranoj laktaciji
nego kod krava u zasušenju. Koncentracija natrijuma (Na+) bila je značajno niža kod
krava u ranoj laktaciji i piku laktacije u poređenju sa kravama u zasušenju, dok je
koncentracija hlora (Cl-
) bila značajno niža i kod krava u kasnoj laktaciji u poređenju
sa kravama u zasušenju. Aktivnost glutation peroksidaze (GSH-Px) bila je značajno
viša kod krava u ranoj laktaciji u poređenju sa kravama u piku laktacije. Najviše pH
vrednosti krvi, najniža koncentracija Na+ i Cl-
 i najviša aktivnost GSH-Px zabeleženi su
kod krava u ranoj laktaciji, što ukazuje na najveći metabolički i oksidativni stres tokom
ovog perioda. Imajući u vidu dobijene razlike bilo bi značajno razmotriti uvođenje parametara ispitivanih u ovom radu u standardne procedure za procenu zdravlja krava
u intenzivnoj proizvodnji mleka.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet veterinarske medicine, Beograd",
journal = "Veterinarski Glasnik",
title = "Acid-base, electrolyte and oxidative status in dairy cows at different stages of the production cycle, Acidobazni status, balans elektrolita i oksidativni status kod visokomlečnih krava u različitim fazama proizvodnog ciklusa",
volume = "00",
pages = "1-12",
doi = "10.2298/VETGL210130004J"
}
Jovanović, L., Nedić, S., Bošnjaković, D., Milanović, S., Stojić, M., Vujanac, I., Prodanović, R.,& Kirovski, D.. (2021). Acid-base, electrolyte and oxidative status in dairy cows at different stages of the production cycle. in Veterinarski Glasnik
Univerzitet u Beogradu - Fakultet veterinarske medicine, Beograd., 00, 1-12.
https://doi.org/10.2298/VETGL210130004J
Jovanović L, Nedić S, Bošnjaković D, Milanović S, Stojić M, Vujanac I, Prodanović R, Kirovski D. Acid-base, electrolyte and oxidative status in dairy cows at different stages of the production cycle. in Veterinarski Glasnik. 2021;00:1-12.
doi:10.2298/VETGL210130004J .
Jovanović, Ljubomir, Nedić, Sreten, Bošnjaković, Dušan, Milanović, Svetlana, Stojić, Milica, Vujanac, Ivan, Prodanović, Radiša, Kirovski, Danijela, "Acid-base, electrolyte and oxidative status in dairy cows at different stages of the production cycle" in Veterinarski Glasnik, 00 (2021):1-12,
https://doi.org/10.2298/VETGL210130004J . .
1

Estrogeni u konzumnom mleku dobijenom od gravidnih krava – potencijalni rizik po zdravlje ljudi?

Sladojević, Željko; Knežević, Dragan; Bošnjaković, Dušan; Jovanović, Ljubomir; Stojić, Milica; Dražić, Slavica; Kirovski, Danijela

(Fakultet veterinarske medicine, Beograd, 2021)

TY  - CONF
AU  - Sladojević, Željko
AU  - Knežević, Dragan
AU  - Bošnjaković, Dušan
AU  - Jovanović, Ljubomir
AU  - Stojić, Milica
AU  - Dražić, Slavica
AU  - Kirovski, Danijela
PY  - 2021
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2279
AB  - Mleko krava predstavlja veoma zastupljenu namirnicu u ishrani ljudi. Među­
tim, osim hranljivih materija, mleko sadrži i hormone, poput estrogena, zbog kojih
je konzumacija mleka prepoznata kao potencijalni rizik za zdravlje ljudi. Naime,
bovini i humani estrogeni imaju sličnu strukturu, te se smatra da unos estrogena
putem mleka krava može povećati nivo estrogena u krvi ljudi koji ga konzumira­
ju. Dodatno, mnoge studije dovode u vezu porast nivoa estrogena u cirkulaciji sa
pojavom hormonski zavisnih tumora u populaciji ljudi, uključujući karcinom dojke,
materice, jajnika, testisa i prostate. Cilj ovog rada je da, na se osnovu raspoloživih
podatka iz literature, analizira da li i u kojoj količini estrogeni mleka mogu biti rizik
po zdravlje ljudi, za koju uzrasnu kategoriju, kao i da li se pravilnim odabirom kra­
va koje se koriste za proizvodnju mleka može uticati na nivo estrogena u mleku
koje se koristi u ishrani konzumenata.
AB  - Cow’s milk is a very common food in the human diet. In addition to nutrients,
cow’s milk also contains hormones, such as estrogens, due to which the con­
sumption of milk is recognized as a potential risk to human health. Namely, bovi­
ne and human estrogens have a similar structure, and it has been hypothesized
that the intake of estrogens from cow’s milk can increase the level of estrogens
in consumers’ blood. Furthermore, many studies have examined the associations between circulating estrogens levels and the risk of hormone­sensitive tumors in
humans, including breast, uterine, ovarian, testicular, and prostate cancers. The
aim of this study is to examine, based on available literature data, if the estrogens
are potential risk for human health, in which concentrations, for which age group
and is it possible, by choosing adequate cows, to affect estrogen levels in cow’s
milk that is used by consumers.
PB  - Fakultet veterinarske medicine, Beograd
C3  - 12. naučni simpozijum Reprodukcija domaćih životinja, Divčibare, 7 - 10. oktobar 2021
T1  - Estrogeni u konzumnom mleku dobijenom od gravidnih krava – potencijalni rizik po zdravlje ljudi?
T1  - Estrogens in pregnant cows milk – a potential risk for human health
SP  - 83
EP  - 90
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2279
ER  - 
@conference{
author = "Sladojević, Željko and Knežević, Dragan and Bošnjaković, Dušan and Jovanović, Ljubomir and Stojić, Milica and Dražić, Slavica and Kirovski, Danijela",
year = "2021",
abstract = "Mleko krava predstavlja veoma zastupljenu namirnicu u ishrani ljudi. Među­
tim, osim hranljivih materija, mleko sadrži i hormone, poput estrogena, zbog kojih
je konzumacija mleka prepoznata kao potencijalni rizik za zdravlje ljudi. Naime,
bovini i humani estrogeni imaju sličnu strukturu, te se smatra da unos estrogena
putem mleka krava može povećati nivo estrogena u krvi ljudi koji ga konzumira­
ju. Dodatno, mnoge studije dovode u vezu porast nivoa estrogena u cirkulaciji sa
pojavom hormonski zavisnih tumora u populaciji ljudi, uključujući karcinom dojke,
materice, jajnika, testisa i prostate. Cilj ovog rada je da, na se osnovu raspoloživih
podatka iz literature, analizira da li i u kojoj količini estrogeni mleka mogu biti rizik
po zdravlje ljudi, za koju uzrasnu kategoriju, kao i da li se pravilnim odabirom kra­
va koje se koriste za proizvodnju mleka može uticati na nivo estrogena u mleku
koje se koristi u ishrani konzumenata., Cow’s milk is a very common food in the human diet. In addition to nutrients,
cow’s milk also contains hormones, such as estrogens, due to which the con­
sumption of milk is recognized as a potential risk to human health. Namely, bovi­
ne and human estrogens have a similar structure, and it has been hypothesized
that the intake of estrogens from cow’s milk can increase the level of estrogens
in consumers’ blood. Furthermore, many studies have examined the associations between circulating estrogens levels and the risk of hormone­sensitive tumors in
humans, including breast, uterine, ovarian, testicular, and prostate cancers. The
aim of this study is to examine, based on available literature data, if the estrogens
are potential risk for human health, in which concentrations, for which age group
and is it possible, by choosing adequate cows, to affect estrogen levels in cow’s
milk that is used by consumers.",
publisher = "Fakultet veterinarske medicine, Beograd",
journal = "12. naučni simpozijum Reprodukcija domaćih životinja, Divčibare, 7 - 10. oktobar 2021",
title = "Estrogeni u konzumnom mleku dobijenom od gravidnih krava – potencijalni rizik po zdravlje ljudi?, Estrogens in pregnant cows milk – a potential risk for human health",
pages = "83-90",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2279"
}
Sladojević, Ž., Knežević, D., Bošnjaković, D., Jovanović, L., Stojić, M., Dražić, S.,& Kirovski, D.. (2021). Estrogeni u konzumnom mleku dobijenom od gravidnih krava – potencijalni rizik po zdravlje ljudi?. in 12. naučni simpozijum Reprodukcija domaćih životinja, Divčibare, 7 - 10. oktobar 2021
Fakultet veterinarske medicine, Beograd., 83-90.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2279
Sladojević Ž, Knežević D, Bošnjaković D, Jovanović L, Stojić M, Dražić S, Kirovski D. Estrogeni u konzumnom mleku dobijenom od gravidnih krava – potencijalni rizik po zdravlje ljudi?. in 12. naučni simpozijum Reprodukcija domaćih životinja, Divčibare, 7 - 10. oktobar 2021. 2021;:83-90.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2279 .
Sladojević, Željko, Knežević, Dragan, Bošnjaković, Dušan, Jovanović, Ljubomir, Stojić, Milica, Dražić, Slavica, Kirovski, Danijela, "Estrogeni u konzumnom mleku dobijenom od gravidnih krava – potencijalni rizik po zdravlje ljudi?" in 12. naučni simpozijum Reprodukcija domaćih životinja, Divčibare, 7 - 10. oktobar 2021 (2021):83-90,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2279 .

Summer Season-Related Heat Stress Affects the Mineral Composition of Holstein Dams’ Colostrum, and Neonatal Calves’ Mineral Status and Hematological Profile

Trifković, Julijana; Jovanović, Ljubomir; Bošnjaković, Dušan; Savić, Đorđe; Stefanović, Srđan; Krajišnik, Tatjana; Sladojević, Željko; Kirovski, Danijela

(Springer, 2021)

TY  - JOUR
AU  - Trifković, Julijana
AU  - Jovanović, Ljubomir
AU  - Bošnjaković, Dušan
AU  - Savić, Đorđe
AU  - Stefanović, Srđan
AU  - Krajišnik, Tatjana
AU  - Sladojević, Željko
AU  - Kirovski, Danijela
PY  - 2021
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2272
AB  - This study examines the effect of season-related heat stress in dams on mineral status, and hematological profile of their calves. Ten Holstein dams (LowT group) were exposed to the 49-day-long period of low air temperature (5.2 ± 0.5 °C) and ten dams (HighT group) were exposed to a 53-day-long high air temperature (27.4 ± 0.4 °C). The dams' blood samples were taken one hour after parturition, while colostrum was sampled at 2, 14, and 26 h after calving. Ca, P, Mg, Na, K, Fe, Zn, Mn, and Se concentrations were significantly lower while Cu and Co concentrations were significantly higher at least in two examined colostrum sampling points in HighT group. Calf`s blood samples were taken before 1st colostrum intake, and on days 1, 2, 3, and 7 postnatal. Ca, P, Na, K, Fe, Cu, Zn, Mn, Se, and Co were significantly lower while concentration of Mg was significantly higher in calves that originated from HighT group at least at two examined sampling points. Season affected dam's blood mineral status but the pattern was not always the same as in calves, since Na, K, Cu, and Co were significantly higher in HighT group. Calves that originated from HighT group had significantly lower hemoglobin, hematocrit, MCV, MCH, and MPV values, as well as neutrophils and monocyte counts, while platelets, eosinophils, basophils, and lymphocyte counts were significantly higher. Season-related heat stress leads to a reduction of the most minerals in both dams' colostrum and calves' blood and certain minerals' deficiencies are linked to impaired calves' hematological adaptation.
PB  - Springer
T2  - Biological Trace Element Research
T1  - Summer Season-Related Heat Stress Affects the Mineral Composition of Holstein Dams’ Colostrum, and Neonatal Calves’ Mineral Status and Hematological Profile
SP  - 1
EP  - 13
DO  - 10.1007/s12011-021-02834-8
ER  - 
@article{
author = "Trifković, Julijana and Jovanović, Ljubomir and Bošnjaković, Dušan and Savić, Đorđe and Stefanović, Srđan and Krajišnik, Tatjana and Sladojević, Željko and Kirovski, Danijela",
year = "2021",
abstract = "This study examines the effect of season-related heat stress in dams on mineral status, and hematological profile of their calves. Ten Holstein dams (LowT group) were exposed to the 49-day-long period of low air temperature (5.2 ± 0.5 °C) and ten dams (HighT group) were exposed to a 53-day-long high air temperature (27.4 ± 0.4 °C). The dams' blood samples were taken one hour after parturition, while colostrum was sampled at 2, 14, and 26 h after calving. Ca, P, Mg, Na, K, Fe, Zn, Mn, and Se concentrations were significantly lower while Cu and Co concentrations were significantly higher at least in two examined colostrum sampling points in HighT group. Calf`s blood samples were taken before 1st colostrum intake, and on days 1, 2, 3, and 7 postnatal. Ca, P, Na, K, Fe, Cu, Zn, Mn, Se, and Co were significantly lower while concentration of Mg was significantly higher in calves that originated from HighT group at least at two examined sampling points. Season affected dam's blood mineral status but the pattern was not always the same as in calves, since Na, K, Cu, and Co were significantly higher in HighT group. Calves that originated from HighT group had significantly lower hemoglobin, hematocrit, MCV, MCH, and MPV values, as well as neutrophils and monocyte counts, while platelets, eosinophils, basophils, and lymphocyte counts were significantly higher. Season-related heat stress leads to a reduction of the most minerals in both dams' colostrum and calves' blood and certain minerals' deficiencies are linked to impaired calves' hematological adaptation.",
publisher = "Springer",
journal = "Biological Trace Element Research",
title = "Summer Season-Related Heat Stress Affects the Mineral Composition of Holstein Dams’ Colostrum, and Neonatal Calves’ Mineral Status and Hematological Profile",
pages = "1-13",
doi = "10.1007/s12011-021-02834-8"
}
Trifković, J., Jovanović, L., Bošnjaković, D., Savić, Đ., Stefanović, S., Krajišnik, T., Sladojević, Ž.,& Kirovski, D.. (2021). Summer Season-Related Heat Stress Affects the Mineral Composition of Holstein Dams’ Colostrum, and Neonatal Calves’ Mineral Status and Hematological Profile. in Biological Trace Element Research
Springer., 1-13.
https://doi.org/10.1007/s12011-021-02834-8
Trifković J, Jovanović L, Bošnjaković D, Savić Đ, Stefanović S, Krajišnik T, Sladojević Ž, Kirovski D. Summer Season-Related Heat Stress Affects the Mineral Composition of Holstein Dams’ Colostrum, and Neonatal Calves’ Mineral Status and Hematological Profile. in Biological Trace Element Research. 2021;:1-13.
doi:10.1007/s12011-021-02834-8 .
Trifković, Julijana, Jovanović, Ljubomir, Bošnjaković, Dušan, Savić, Đorđe, Stefanović, Srđan, Krajišnik, Tatjana, Sladojević, Željko, Kirovski, Danijela, "Summer Season-Related Heat Stress Affects the Mineral Composition of Holstein Dams’ Colostrum, and Neonatal Calves’ Mineral Status and Hematological Profile" in Biological Trace Element Research (2021):1-13,
https://doi.org/10.1007/s12011-021-02834-8 . .
1
1

Cow milk insulin like growth factor-1: risk or benefit for human health?

Kirovski, Danijela; Knežević, Dragan; Golić, Bojan; Kasagić, Dragan; Jovanović, Ljubomir; Bošnjaković, Dušan; Trifković, Julijana; Sladojević, Željko

(Faculty of Agriculture, Republic of Srpska, Bosnia, 2021)

TY  - CONF
AU  - Kirovski, Danijela
AU  - Knežević, Dragan
AU  - Golić, Bojan
AU  - Kasagić, Dragan
AU  - Jovanović, Ljubomir
AU  - Bošnjaković, Dušan
AU  - Trifković, Julijana
AU  - Sladojević, Željko
PY  - 2021
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2274
AB  - Cow milk is widely consumed by human children and adults due to its nutritional value. Besides
nutrients, milk contains naturally occurring hormones, including insulin like growth factor-1
(IGF-1), that may alter their blood levels in the consumers. At the same time, the impact of IGF1 on human health is still unclear and controversial. The aim of the study was to determine IGF-1
concentrations in cow colostrum and milk and to discuss them from the aspect of human health.
Twenty Holstein cows were enrolled in the study and subjected to colostrum, milk and venous
blood sampling in order to determine the IGF-1 concentration by the radioimmunoassay (RIA).
Colostrum was sampled at 2, 14 and 26 hours (1st, 2nd and 3rd colostrum) after calving, while
milk and venous blood were taken 10 days after calving. The concentration of IGF-1 was the
highest in the 1
st colostrum and decreased significantly with each subsequent sampling, so the
lowest concentrations were detected in milk sampled 10 days after calving. High concentrations
of IGF-1 observed in colostrum, especially in the 1st colostrum, reflect its potential for eventually
use in the treatment of various intestinal diseases. However, further research should determine
the conditions and limitations of its application. On the other hand, additional research is needed
to determine whether IGF-1 in milk has harmful effects on human health and whether it is
necessary to limit the permitted presence of this hormone in cow milk.
PB  - Faculty of Agriculture, Republic of Srpska, Bosnia
C3  - Proceedings of the XII International Scientific Agricultural Symposium „Agrosym 2021“
T1  - Cow milk insulin like growth factor-1: risk or benefit for human health?
SP  - 1196
EP  - 1203
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2274
ER  - 
@conference{
author = "Kirovski, Danijela and Knežević, Dragan and Golić, Bojan and Kasagić, Dragan and Jovanović, Ljubomir and Bošnjaković, Dušan and Trifković, Julijana and Sladojević, Željko",
year = "2021",
abstract = "Cow milk is widely consumed by human children and adults due to its nutritional value. Besides
nutrients, milk contains naturally occurring hormones, including insulin like growth factor-1
(IGF-1), that may alter their blood levels in the consumers. At the same time, the impact of IGF1 on human health is still unclear and controversial. The aim of the study was to determine IGF-1
concentrations in cow colostrum and milk and to discuss them from the aspect of human health.
Twenty Holstein cows were enrolled in the study and subjected to colostrum, milk and venous
blood sampling in order to determine the IGF-1 concentration by the radioimmunoassay (RIA).
Colostrum was sampled at 2, 14 and 26 hours (1st, 2nd and 3rd colostrum) after calving, while
milk and venous blood were taken 10 days after calving. The concentration of IGF-1 was the
highest in the 1
st colostrum and decreased significantly with each subsequent sampling, so the
lowest concentrations were detected in milk sampled 10 days after calving. High concentrations
of IGF-1 observed in colostrum, especially in the 1st colostrum, reflect its potential for eventually
use in the treatment of various intestinal diseases. However, further research should determine
the conditions and limitations of its application. On the other hand, additional research is needed
to determine whether IGF-1 in milk has harmful effects on human health and whether it is
necessary to limit the permitted presence of this hormone in cow milk.",
publisher = "Faculty of Agriculture, Republic of Srpska, Bosnia",
journal = "Proceedings of the XII International Scientific Agricultural Symposium „Agrosym 2021“",
title = "Cow milk insulin like growth factor-1: risk or benefit for human health?",
pages = "1196-1203",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2274"
}
Kirovski, D., Knežević, D., Golić, B., Kasagić, D., Jovanović, L., Bošnjaković, D., Trifković, J.,& Sladojević, Ž.. (2021). Cow milk insulin like growth factor-1: risk or benefit for human health?. in Proceedings of the XII International Scientific Agricultural Symposium „Agrosym 2021“
Faculty of Agriculture, Republic of Srpska, Bosnia., 1196-1203.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2274
Kirovski D, Knežević D, Golić B, Kasagić D, Jovanović L, Bošnjaković D, Trifković J, Sladojević Ž. Cow milk insulin like growth factor-1: risk or benefit for human health?. in Proceedings of the XII International Scientific Agricultural Symposium „Agrosym 2021“. 2021;:1196-1203.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2274 .
Kirovski, Danijela, Knežević, Dragan, Golić, Bojan, Kasagić, Dragan, Jovanović, Ljubomir, Bošnjaković, Dušan, Trifković, Julijana, Sladojević, Željko, "Cow milk insulin like growth factor-1: risk or benefit for human health?" in Proceedings of the XII International Scientific Agricultural Symposium „Agrosym 2021“ (2021):1196-1203,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2274 .

Kortizol mleka kao indikator stresa kod krava

Knežević, Dragan; Nedić, Sreten; Jovanović, Ljubomir; Bošnjaković, Dušan; Golić, Bojan; Kasagić, Dragan; Kirovski, Danijela; Sladojević, Željko

(2021)

TY  - CONF
AU  - Knežević, Dragan
AU  - Nedić, Sreten
AU  - Jovanović, Ljubomir
AU  - Bošnjaković, Dušan
AU  - Golić, Bojan
AU  - Kasagić, Dragan
AU  - Kirovski, Danijela
AU  - Sladojević, Željko
PY  - 2021
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2276
AB  - Кортизол је присутан у млеку крава и потиче из крви у којој његова
концентрација расте као одговор на акутни стрес. С обзиром да краве често не
показују јасне знаке стресног стања, значајно је утврдити дијагностичке
биомаркере који би указали да се јединка налази у стању стреса. Један од
најзначајнијих биомаркера стреса је концентрација кортизола у крви крава.
Међутим, узорковање крви изазива стрес, тако да би биомаркери добијени из
билошких течности које се узоркују без изазивања стреса били много вреднији
за дијагностику стресног стања. У том смислу узорак избора је млеко, јер се
његово узорковање врши без манипулације са животињом, односно у
потпуности је у складу са препорукама везаним за добробит животиња.
Концентрација кортизола у млеку је нижа него у крви и износи око 4 %
концентрације у крвној плазми с обзиром да само слободна форма хормона
прелази из крви у млеко и да ћелије млечне жлезде садрже високо афинитетне
рецепторе за овај хормон који га везују при његовом преласку из крви у млеко.
У млеку се налази везујући протеин за кортикостероиде који доспева из крви а
затим везује извесну количину кортизола млека. Његова заступљеност у млеку
је различита у различитим фазама лактације. Концентрација слободног
кортизола у млеку је у високој позитивној корелацији са концентрацијом слободног кортизола у крви док концентрација везаног кортизола млека не показује тако висок степен корелације са концентрацијом везаног кортизола у крви. Методологија одређивања концентрација како слобоног тако и везаног кортизола у млеку крава је успостављена и потврђена у нашим резултатима због чега је оправдано препоручити млеко као приоритетни биолошки
материјал за одређивање кортизола као биомаркера акутног стреса код крава.
Додатно, наши резултати указују да је након екстракције кортизола најбоље
применити RIA (eng. radioimmunoassay) методу с обзиром на ниске
концентрације кортизола у млеку током каснијих фаза лактације које
захтевају високу осетљивост методе да би били детектовани.
AB  - Cortisol is present in cows’ milk and originated from blood in which its
concentration increase due to acute stress. As cows do not always show clear signs
of dicomfort, reliable diagnostic biomarker could be used to provide information
regarding cows’ stress. One of the most relaible biomarker is blood cortisol
concentration. However, blood sampling usually provoke stress, and therefore
biomarkers that originated from biological fluids that might be sampling without
stress would be more valiable for stress diagnostic. Milk can be viewed as the
sampling site of first choice, since it could be measured without manipulation of
animals, hence it is completely compatible with animal welfare recomendations.
Milk cortisol concentration is lower than in blood and is 4% of blood
concentration since only free form transfer from blood to milk and mammary cells
have high-affinity receptors that binds hormone during its transfer from blood to
milk. There is corticoid binding protein in milk that originates from blood and that
bind some of cortisol in milk. Its abundance in milk is different in different stages
of lactation. Free milk cortisol concentration is highly positively correlated with
free blood cortisol concentration, while bound milk cortisol concentration is not
highly positively correlated with bound blood cortisol concentration.
Methodology of determination of both free and bound cortisol in cows’ milk is established and confirmed in our results and thus it is justified to recomend milk
and biological material of choice for deterining cortisol as acute stress biomarker
in cows. Additionally, our results indicate that it is best to use RIA
(radioimmunoassay) method, after extraction of cortisol, as low concentrations of
milk cortisol during later phases of lactation need high sensitive method in order
to be detected.
C3  - 26th Annual Counselling of Doctors of Veterinary Medicine of Republic of Srpska (Bosnia and Hercegovina)
T1  - Kortizol mleka kao indikator stresa kod krava
T1  - Milk cortisol as stress indicator in cows
SP  - 141
EP  - 144
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2276
ER  - 
@conference{
author = "Knežević, Dragan and Nedić, Sreten and Jovanović, Ljubomir and Bošnjaković, Dušan and Golić, Bojan and Kasagić, Dragan and Kirovski, Danijela and Sladojević, Željko",
year = "2021",
abstract = "Кортизол је присутан у млеку крава и потиче из крви у којој његова
концентрација расте као одговор на акутни стрес. С обзиром да краве често не
показују јасне знаке стресног стања, значајно је утврдити дијагностичке
биомаркере који би указали да се јединка налази у стању стреса. Један од
најзначајнијих биомаркера стреса је концентрација кортизола у крви крава.
Међутим, узорковање крви изазива стрес, тако да би биомаркери добијени из
билошких течности које се узоркују без изазивања стреса били много вреднији
за дијагностику стресног стања. У том смислу узорак избора је млеко, јер се
његово узорковање врши без манипулације са животињом, односно у
потпуности је у складу са препорукама везаним за добробит животиња.
Концентрација кортизола у млеку је нижа него у крви и износи око 4 %
концентрације у крвној плазми с обзиром да само слободна форма хормона
прелази из крви у млеко и да ћелије млечне жлезде садрже високо афинитетне
рецепторе за овај хормон који га везују при његовом преласку из крви у млеко.
У млеку се налази везујући протеин за кортикостероиде који доспева из крви а
затим везује извесну количину кортизола млека. Његова заступљеност у млеку
је различита у различитим фазама лактације. Концентрација слободног
кортизола у млеку је у високој позитивној корелацији са концентрацијом слободног кортизола у крви док концентрација везаног кортизола млека не показује тако висок степен корелације са концентрацијом везаног кортизола у крви. Методологија одређивања концентрација како слобоног тако и везаног кортизола у млеку крава је успостављена и потврђена у нашим резултатима због чега је оправдано препоручити млеко као приоритетни биолошки
материјал за одређивање кортизола као биомаркера акутног стреса код крава.
Додатно, наши резултати указују да је након екстракције кортизола најбоље
применити RIA (eng. radioimmunoassay) методу с обзиром на ниске
концентрације кортизола у млеку током каснијих фаза лактације које
захтевају високу осетљивост методе да би били детектовани., Cortisol is present in cows’ milk and originated from blood in which its
concentration increase due to acute stress. As cows do not always show clear signs
of dicomfort, reliable diagnostic biomarker could be used to provide information
regarding cows’ stress. One of the most relaible biomarker is blood cortisol
concentration. However, blood sampling usually provoke stress, and therefore
biomarkers that originated from biological fluids that might be sampling without
stress would be more valiable for stress diagnostic. Milk can be viewed as the
sampling site of first choice, since it could be measured without manipulation of
animals, hence it is completely compatible with animal welfare recomendations.
Milk cortisol concentration is lower than in blood and is 4% of blood
concentration since only free form transfer from blood to milk and mammary cells
have high-affinity receptors that binds hormone during its transfer from blood to
milk. There is corticoid binding protein in milk that originates from blood and that
bind some of cortisol in milk. Its abundance in milk is different in different stages
of lactation. Free milk cortisol concentration is highly positively correlated with
free blood cortisol concentration, while bound milk cortisol concentration is not
highly positively correlated with bound blood cortisol concentration.
Methodology of determination of both free and bound cortisol in cows’ milk is established and confirmed in our results and thus it is justified to recomend milk
and biological material of choice for deterining cortisol as acute stress biomarker
in cows. Additionally, our results indicate that it is best to use RIA
(radioimmunoassay) method, after extraction of cortisol, as low concentrations of
milk cortisol during later phases of lactation need high sensitive method in order
to be detected.",
journal = "26th Annual Counselling of Doctors of Veterinary Medicine of Republic of Srpska (Bosnia and Hercegovina)",
title = "Kortizol mleka kao indikator stresa kod krava, Milk cortisol as stress indicator in cows",
pages = "141-144",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2276"
}
Knežević, D., Nedić, S., Jovanović, L., Bošnjaković, D., Golić, B., Kasagić, D., Kirovski, D.,& Sladojević, Ž.. (2021). Kortizol mleka kao indikator stresa kod krava. in 26th Annual Counselling of Doctors of Veterinary Medicine of Republic of Srpska (Bosnia and Hercegovina), 141-144.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2276
Knežević D, Nedić S, Jovanović L, Bošnjaković D, Golić B, Kasagić D, Kirovski D, Sladojević Ž. Kortizol mleka kao indikator stresa kod krava. in 26th Annual Counselling of Doctors of Veterinary Medicine of Republic of Srpska (Bosnia and Hercegovina). 2021;:141-144.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2276 .
Knežević, Dragan, Nedić, Sreten, Jovanović, Ljubomir, Bošnjaković, Dušan, Golić, Bojan, Kasagić, Dragan, Kirovski, Danijela, Sladojević, Željko, "Kortizol mleka kao indikator stresa kod krava" in 26th Annual Counselling of Doctors of Veterinary Medicine of Republic of Srpska (Bosnia and Hercegovina) (2021):141-144,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_2276 .

Uticaj različitih temperatura skladištenja na aktivnost glutation peroksidaza eritrocita i plazme ovaca

Bošnjaković, Dušan; Petrović, Aleksandra; Valčić, Olivera; Jovanović, Ivan B.; Milanović, Svetlana

(Banja Luka : PI Veterinary Institute Republic of Srpska „Dr. Vaso Butozan“, 2018)

TY  - JOUR
AU  - Bošnjaković, Dušan
AU  - Petrović, Aleksandra
AU  - Valčić, Olivera
AU  - Jovanović, Ivan B.
AU  - Milanović, Svetlana
PY  - 2018
UR  - https://vet-erinar.vet.bg.ac.rs/handle/123456789/2164
AB  - Cilj rada je bio da se utvrdi stabilnost aktivnosti glutation peroksidaza 1 i 3 tokom skladištenja na temperaturi +4°C i -18°C. Krv je uzeta od osam ovaca, a aktivnost enzima je određivana u plazmi (GPx3) i eritrocitima (GPx1) prvog, trećeg, petog i sedmog dana u uzorcima čuvanim na +4°C i nakon jednog i tri meseca u uzorcima čuvanim na -18°C. Aktivnost GPx3 je tokom skladištenja na ovim temperaturama statistički značajno opala dok je aktivnost GPx1 ostala ista nakon tri meseca čuvanja na temperaturi -18°C. Rezultati ovog rada ukazuju na to da se GPx3 mora određivati u svežim uzorcima plazme ovaca, dok se aktivnost GPx1 eritrocita ovaca može određivati i nakon 3 meseca čuvanja na temperaturi -18°C.
AB  - The aim of the study was to determine the stability of the activity of glutathione peroxidases 1 and 3 during storage at +4°C and -18°C. Blood samples were taken from eight sheep and the activity of the enzyme was determined in the plasma (GPx3) and erythrocytes (GPx1) on the first, third, fifth and seventh day in samples stored at +4°C and after one and three months in samples stored at -18°C. GPx3 activity decreased significantly during storage at both temperatures, while GPx1 remained steady even after three months of storage at -18°C. Obtained results indicate that GPx3 activity has to be determined in fresh sheep plasma samples, while the activity of sheep erythrocyte GPx1 can be determined even after 3 months of storage at -18°C.
PB  - Banja Luka : PI Veterinary Institute Republic of Srpska „Dr. Vaso Butozan“
T2  - Veterinarski žurnal Republike Srpske
T1  - Uticaj različitih temperatura skladištenja na aktivnost glutation peroksidaza eritrocita i plazme ovaca
T1  - The effects of different storing temperatures on the activity of sheep blood and plasma glutathione peroxidase
VL  - 18
IS  - 1
SP  - 38
EP  - 53
DO  - 10.7251/VETJ1801038B
ER  - 
@article{
author = "Bošnjaković, Dušan and Petrović, Aleksandra and Valčić, Olivera and Jovanović, Ivan B. and Milanović, Svetlana",
year = "2018",
abstract = "Cilj rada je bio da se utvrdi stabilnost aktivnosti glutation peroksidaza 1 i 3 tokom skladištenja na temperaturi +4°C i -18°C. Krv je uzeta od osam ovaca, a aktivnost enzima je određivana u plazmi (GPx3) i eritrocitima (GPx1) prvog, trećeg, petog i sedmog dana u uzorcima čuvanim na +4°C i nakon jednog i tri meseca u uzorcima čuvanim na -18°C. Aktivnost GPx3 je tokom skladištenja na ovim temperaturama statistički značajno opala dok je aktivnost GPx1 ostala ista nakon tri meseca čuvanja na temperaturi -18°C. Rezultati ovog rada ukazuju na to da se GPx3 mora određivati u svežim uzorcima plazme ovaca, dok se aktivnost GPx1 eritrocita ovaca može određivati i nakon 3 meseca čuvanja na temperaturi -18°C., The aim of the study was to determine the stability of the activity of glutathione peroxidases 1 and 3 during storage at +4°C and -18°C. Blood samples were taken from eight sheep and the activity of the enzyme was determined in the plasma (GPx3) and erythrocytes (GPx1) on the first, third, fifth and seventh day in samples stored at +4°C and after one and three months in samples stored at -18°C. GPx3 activity decreased significantly during storage at both temperatures, while GPx1 remained steady even after three months of storage at -18°C. Obtained results indicate that GPx3 activity has to be determined in fresh sheep plasma samples, while the activity of sheep erythrocyte GPx1 can be determined even after 3 months of storage at -18°C.",
publisher = "Banja Luka : PI Veterinary Institute Republic of Srpska „Dr. Vaso Butozan“",
journal = "Veterinarski žurnal Republike Srpske",
title = "Uticaj različitih temperatura skladištenja na aktivnost glutation peroksidaza eritrocita i plazme ovaca, The effects of different storing temperatures on the activity of sheep blood and plasma glutathione peroxidase",
volume = "18",
number = "1",
pages = "38-53",
doi = "10.7251/VETJ1801038B"
}
Bošnjaković, D., Petrović, A., Valčić, O., Jovanović, I. B.,& Milanović, S.. (2018). Uticaj različitih temperatura skladištenja na aktivnost glutation peroksidaza eritrocita i plazme ovaca. in Veterinarski žurnal Republike Srpske
Banja Luka : PI Veterinary Institute Republic of Srpska „Dr. Vaso Butozan“., 18(1), 38-53.
https://doi.org/10.7251/VETJ1801038B
Bošnjaković D, Petrović A, Valčić O, Jovanović IB, Milanović S. Uticaj različitih temperatura skladištenja na aktivnost glutation peroksidaza eritrocita i plazme ovaca. in Veterinarski žurnal Republike Srpske. 2018;18(1):38-53.
doi:10.7251/VETJ1801038B .
Bošnjaković, Dušan, Petrović, Aleksandra, Valčić, Olivera, Jovanović, Ivan B., Milanović, Svetlana, "Uticaj različitih temperatura skladištenja na aktivnost glutation peroksidaza eritrocita i plazme ovaca" in Veterinarski žurnal Republike Srpske, 18, no. 1 (2018):38-53,
https://doi.org/10.7251/VETJ1801038B . .