@conference{
author = "Vasilev, Saša and Suvajdžić, Branko and Mirilović, Milorad and Ćirović, Duško and Vejnović, Branislav and Plavšić, Budimir and Vasilev, Dragan",
year = "2023",
abstract = "Porast broja ljudske populacije u svetu i nastale promene prirodnog okruženja
povećavaju mogućnost za interakciju između ljudi i životinja, što može dovesti do
pojave i širenja različitih zaraznih bolesti. Bolesti divljih životinja mogu da utiču utiču
osim na same divlje životinje i na javno zdravlje, ekonomiju ali i na očuvanje
biodiverziteta. Bolesti koje se mogu preneti sa divljih i domaćih životinja na čoveka,
koje se označavaju kao zoonoze, mogu biti izazvane određenim parazitima. Parazitske
nematode iz roda Trichinella su uzročnici infekcije kod životinja ali i zoonotske bolesti
trihineloze, koja predstavlja ozbiljan rizik po ljudsko zdravlje. Životinje zaražene
trihinelom, osim u težim slučajevima, ne pokazuju spoljne znake infekcije. Brojne vrste
divljih životinja mogu nositi larve trihinela. Divlje životinje se mogu zaraziti
konzumiranjem drugih inficiranih divljih životinja ili otpadaka koji sadrže zaraženo
meso. Rod Trichinella obuhvata 10 vrsta: T. spiralis, T. nativa, T. britovi, T. murrelli, T.
nelsoni, T. patagoniensis i T. chanchalensis (vrste koje stvaraju kapsulu), T.
pseudospiralis, T. papuae i T. zimbabvensis (neinkapsulirane vrste) kao i tri genotipa
(Trichinella T6, T8 i T9). Ove nematode su rasprostranjene širom sveta i mogu
inficirati širok spektar vrsta životinja, a prenose se u domaćem i silvatičnom ciklusu.
Do 2009. godine T. spiralis se smatrala jedinom vrstom iz roda Trichinella koji je
prisutan kod domaćih i divljih životinja u Srbiji. Tada je primenom molekularne
analize potvrđeno prisustvo T. britovi kod lisica i vukova u Srbiji, pored već
potvrđenog prisustva T. spiralis. Ove analize su bile početak opsežnih ispitivanja
rasprostranjenosti trihinele kod divljih životinja u našoj zemlji. Ustanovljeno je da
postoji infekcija trihinelom kod nekoliko vrsta divljih životinja (vuk, lisica, šakal, divlja
svinja, divlja mačka, jazavac, kuna, mrki tvor, vidra), što omogućava održavanje ovog parazita u silvatičnom krugu ali i eventualno prenošenje Trichinella spp. do svinja koje
se gaje u dvorištima ili puštaju u prirodu. Podaci pokazuju da je prisutna infekcija
trihinelom kod 6% od 469 ispitanih divljih mesojeda prikupljenih u periodu od 1994.
do 2013. godine u Srbiji. Novija istraživanja su pokazala da je polovina (49,5%)
ispitanih vukova u Srbiji zaražena sa T. britovi. Utvrđeno je da je 16,5% zlatnih šakala
bilo zaraženo trihinelom, od kojih je više od dve trećine imalo larve T. spiralis i trećina
T. britovi. Ovakva istraživanja su pokazala da postoji rizik da nekoliko vrsta divljih
životinja može preneti trihinelu na populaciju svinja u slobodnom uzgoju i u dvorištu
i na taj način doprineti održavanju i širenju infekcije.Od četiri vrste trihinele (T.
spiralis, T. britovi, T. pseudospiralis i T. nativa) identifikovanih u Evropi do sada, u Srbiji
kod divljih životinja dokazano je prisustvo dve vrste (T. spiralis i T. britovi). Radi
sprečavanja kruženja trihinele u lovištima neophodno je kao i za sprečavanje drugih
zaraznih bolesti pridržavati se svih biosigurnosnih mera (odgovorni lov, primena
sanitarnih mera tokom svih faza lova, evisceracija ulovljenih životinja na za to
predviđenim mestima i bezbedno odlaganje, nakon uzimanja trofeja od mesojeda
obavezno neškodljivo uklanjanje trupova, postepeno smanjenje štetočina, bolesne
životinje i sve leševe divljih životinja nađenih u lovištu potrebno je odmah prijaviti
nadležnom veterinaru) u lovištu za dobro gazdovanje lovištem. Što se tiče prekidanja
lanca kruženja trihinele izuzetno je važno da lovci ne hrane divlje životinje mesom ili
proizvodima od mesa (kobasicama, nekuvanim mesom, ostacima hrane koji sadrže
meso - pomije) koji nisu pregledani na prisustvo larvi trihinele ili čak sadrže ove larve.
Osim toga važno je napomenuti da u skladu sa propisima uzorak mišića svake
odstreljene divlje svinje mora da bude ispitan na prisustvo larvi trihinela metodom
veštačke digestije. Znacaj ove mere je ne samo zbog otkrivanja pozitivnih divljih svinja
i sprečavanja infekcije ljudi već i zbog neskodljivog uklanjanja pozitivnih i prekidanja
lanca širenja u lovistu.",
publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo",
journal = "34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 07 - 10. septembar 2023",
title = "Trihinela kod divljih životinja u Srbiji",
pages = "248-249",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_veterinar_3241"
}